7.Internacionalni skup Volkswagen klasičnih automobila biće održan u Tivtu u petak, 22. maja Skup će trajati tri dana, od 22. do 24. maja. Interesovanje za ovaj skup je ogromno, te se svake godine broj zemalja učesnica povećava.
Ove godine organizatori očekuju automobile i njihove vlasnike iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Rumunije, Bugarske i Njemačke. Prošlogodišnji skup okupio je osamdesetak automobila iz pomenutih država, dok je ove godine učešće prijavilo oko sto učesnika.
Kako godine odmiču, tako se mijenja i prag godišta vozila koja se nazivaju klasičnim automobilima, međutim za sada je granica Golf 1.
Automobili će biti izloženi u centru Tivta u subotu 23. maja, nakon 17 časova. S obzirom da se radi o trodnevnom skupu, ljubitelji će moći da vide automobile sva tri dana u kampu na tivatskoj Župi.
Za sve posjetioce ulaz je besplatan.
Od samog početka, 2009. godine, organizator skupova u Tivtu bio je VW Club Tivat, koji se zbog omasovljavanja i djelovanja na čitavoj teritoriji Crne Gore preregistrovao u VW Classic Club Montenegro.
Glavni pokrovitelji ovog skupa su Opština Tivat i Turistička organizacija Tivta.
Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor u saradnji sa Opštinom Kotor svečano će obilježiti 9. maj Dan pobjede nad fašizmom.
Programom proslave je planirano da u subotu 9.maja u 10.30 članovi udruženja, predstavnici Opštine i učenici kotorskih osnovnih škola polože cvijeće na spomenik i odaju poštu palim borcima u Parku Slobode.
„Pozivamo članove našeg udruženja i građane da prisustvuju svečanosti u Parku slobode i obavještavamo da će autobus na centralnu proslavu u Podgorici krenuti istog dana u 17 sati sa platoa pred shopping centrom „Kamelija” – piše u saopštenju.
Za više informacija možete se javiti na telefone 067 275 421 i 069 504 946 ili u prostorije udruženja.
Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel i predsjednik Borda direktora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradju (CFSSI) Danilo Popović, položili su danas kamen-temeljac za dvije velike stambene zgrade na Seljanovu, čime je i zvanično otpočeo projekat izgradnje ukupno 140 novih sindikalnih stanova u najmanjoj bokeljskoj opštini.
Na lokaciji površine nekoliko hiljada kvadrata u Bokeljskoj ulici na Seljanovu gdje je do prije nekoliko mjeseci egzistiralo tzv. Švedsko naselje u 25 dotrajalih montažnih baraka, podgorička firma „Montas Engeneering“ gradi dvije petospratnice ukupne površine preko 10 hiljada kvadrata. Opština Tivat u ovaj posao ulaže lokaciju i vrijednost komunalija, kao i pozamašnu svotu gotovog novca kojim će participirati u cijeni stanova za 25 žitelja švedskih baraka, te plaćanju stanarine tim porodicama dok one ne dođu u situaciju da usele u nove stanove.
„Imali smo dosta problema u oslobađanju ove lokacije i riješavanju statusa stanara švedskih baraka jer smo morali da obezbjedimo 25 porodica sa privremenim smještajem. To je sve duže trajalo, ali smo sada evo u prilici da položimo kamen temeljac i krenemo u gradnju novih 140 stanova što je izuzetno važan projekat za zaposlene u lokalnoj i državnoj upravi u Tivtu. Nije mala stvar da će tivatskih 140 porodica ovako riješi svoje stambeno pitanje i ja se ne sjećam da se u Tivtu ovoliko stanova napravilo u tako kratkom periodu.“- kazao je gradonačelnik Novosel koji nije precizno odgovorio na pitanje koliko će cijeli ovaj projekat sa CFSSI u konačnom koštati gradsku kasu.
Na gradilištu
CFSSI će u novom zgradama koje će, kako se čulo, biti završene za 18 mjeseci, dobiti 33 stana, a Opština Tivat 107, od kojih 25 mora ustupiti žiteljima nekadašnjih švedskih baraka. Novosel je najavio da će u međuvremenu Opština i sva lokalna javna preduzeća i ustanove izraditi posebne pravilnike za dodjelu sindikalnih stanova u kojima će metar kvadratni koštati 790 eura. Grade se garsonjere površine 28 kvadrata, jednosobni stanovi od 47 do 53 kvadrata i dvodsobni stanovi od 69 i 73 kvadrata.
Sa gradilišta
Predsjednik Borda direktora CFSSI Danilo Popović je kazao da je ukupna vrijednost cijelog projekta 10,5 miliona eura, te da oni nemaju prava da se miješaju u to kako će Opština Tivat ili druga preduzeća-članovi CFSSI u konačnom podijeliti stanove koji im pripadnu.
Polaganje kamena temeljca
„Mi se bavimo riješavanjem stambenih potreba kljudi koji nisu u situaciji da kupe stanove po tržišnim uslovima. U ovim objektima riješiće pitanje krova nad glavom ljudi iz lokalne i državne uprave i dijelom preduzeća-članica CFSSI koje imaju radnike u Tivtu. Nadamo se da će izvođač radova posao završiti i prije roka od 18 mjeseci,a kvalitet radova biće sigurno dobar.“- istakao je v.d. izvršni direktor CFSSI Igor Radunović. On je kazao da CFSSI ipak nema nikakav zaštitni mehanizam da spriječi nnekoga ko će biti u prilici da u njihovim zgradama kupi stan po povlašćenoj, da ga nakon toga preproda po višestruko većoj tržišnoj cijeni.
Milan Peruničić iz Opštinskog sindikalnog povjereništva Tivta pozdravio je početak izgradnje zgrada solidarnosti i naglasio da će OSP ubuduće biti više uključeno u raspodjelu tih stanova.
Ultraluksuzni tivatski hotel “Regent Porto Montenegro” je našao svoje mjesto i među stranicama rođendanskog izdanja “Elle” magazina u Brazilu.
“Nova rivijera” naziv je članka koji je “Elle” Brazil objavio o Crnoj Gori i na taj način predstavio svojim čitaocima ovu „destinaciju ljeta sa kristalno čistim plažama, bogatom istorijom i prelijepim hotelima“, kako je napisano u ovom magazinu. Mnogo je epiteta kojima je novinarka i autorka članka, Adriana Setti dočarala Crnu Goru brazilskoj publici. “Regent Porto Montenegro” je uporedila sa glamuroznim i prelijepim venecijanskim palatama dok je našu zemlju opisala kao „novi Monako“, a za marinu Porto Montenegro je navela da predstavlja „dašak Azurne obale“ u Crnoj Gori. Pored toga što je novinarka bila impresionirana ljepotama Crne Gore, nije ostala ravnodušna ni prema gostoprimstvu našeg naroda i ukusnim mediteranskim specijalitetima.”- kazala je juče portparolka “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić dodajući da njima kao hotelu, ali i Crnoj Gori kao turisoičkoj destinaciji, veoma znači tako dobra medijska prezentacija na dalekom, ali vrlo interesantnom i u posljednje vrijeme izuzetno brzo rastućem emitivnom tržištu kakav je Brazil.
Brazilska novinarka je u svom članku skrenula pažnju i na to da Crna Gora nije nepoznata u krugovima ljudi sa istančanim ukusom.
“To potvrđuje činjenica da je Crna Gora još od druge polovine prošlog vijeka mjesto za relaksaciju i uživanje brojnih zvijezda poput Sofije Loren i Merlin Monro, a sve češće je posjećuju manekenka Naomi Kembel i prvi reket svijeta Novak Đoković, kao i mnoga druga poznata lica svjetskog džet seta. Međutim, Adriana ih je “upozorila” da je možda vrijeme da potraže novo mjesto gdje mogu da pobjegnu od pažnje javnosti jer po podacima Svjetskog savjeta za putovanje i turizam, Crna Gora je destinacija za koju će ubrzo znati cijeli svijet.”- stoji u Setijinom članku.
“Nakon ovog članka u rođendanskom broju magazina “Elle Brazil” koji ovim izdanjem slavi 27 godina postojanja, možemo sa sigurnošću da tvrdimo da su čitaoci brazilskog magazina upoznati sa ljepotama Crne Gore, dok “Regent Porto Montenegro” nestrpljivo čeka da ugosti posjetioce iz ove zemlje i potvrdi sve lijepe riječi koje je Adriana napisala o hotelu i o Crnoj Gori.” – zaključila je Elena Ljiljanić.
Snimanje filma “Igla ispod praga” – Foto: Branimir Milovanović
Na poluostrvu Luštica, počelo je snimanje dugometražnog filma “Igla ispod praga” crnogorskog nagrađivanog reditelja i scenariste Novljanina Ivana Marinovića. Prva klapa je označila početak snimanja u selu Brguli, na Luštici, u produkciji Adriatic Western iz Herceg Novog i EED production iz Beograda, prenosi portal rtcg.me
Kompletna filmska ekipa broji oko 40 članova, a realizaciji projekta veliki doprinos su dali i mještani, koji su svesrdnošću i gostoprimstvom nagradili iskrenu emociju i namjeru reditelja da taj dio Boke Kotorske učini prepoznatljivim ambijentom kako domaćoj, tako i inostranoj filmskoj publici.
”Igla ispod praga” je priča o seoskom svešteniku koji nakon što se suprotstavi velikoj prodaji zemljišta, ulazi u sukob sa stanovnicima svoje parohije.
“Moja ambicija je da otvorim prozor koji će prikazati ovaj filmski neistražen dio Mediterana. Želja mi je da autentičnost luštičkog i bokeškog duha i mentaliteta prikažem na najbolji način”, smatra reditelj Marinović.
Uloge tumače renomirana glumačka imena u regionu poput Nikole Ristanovskog, Leona Lučeva, Bogdana Diklića, Ljube Bandovića, Jelisavete Seke Sablić, kao i crnogorski stvaraoci Dragana Dabović, Dejan Đonović, Mirko Vlahović, Tihana Ćulafić, Kristina Stevović i drugi.
Snimanje filma “Igla ispod praga” – Foto: Branimir Milovanović
.Pored stručne javnosti i osvojenih priznanja za scenario, potencijal debitantskog filma Ivana Marinovića prepoznala je i finansijski podržala Turistička organizacija Herceg Novi, kompanija Luštica Bay, kao i Ministarstvo Kulture Crne Gore. Prijatelji projekta su kompanije iz Herceg Novog – auto prevoznik Blue Line, Pekara Šušić, Turistička Organizacija Tivat, Luštica Millhouse, Klinci Village Resort, Villa Stone house Sunrise, Bogcommerc, Mjesna zajednica Radovići, Javno komunalno preduzeće Kotor, i Javno komunalno preduzeće Herceg Novi.
Snimanje filma “Igla ispod praga”- Foto: Branimir Milovanović
Projekat je do sada izazvao i veliko internacionalno interesovanje, pa je film već najavljen i preporučen selektorima, te se može očekivati da premijera bude na nekom od svjetskih festivala visoke reputacije tokom 2016. godine.
Jučer je u Uvali Lapad uhićena napuhača, najotrovnija riba na svijetu. O ulovu neimenovanog ribolovca stručnjake Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku izvijestio je ugostitelj Mišo Zvrko:
– Želimo s ovim ulovom upoznati javnost, jer mnogi naši umirovljenici ribaju u Uvali i mogu se naći u opasnosti. Riba je iznimno otrovna, nikako je se ne smije jesti, a dobro bi bilo navući rukavice prije nego je dodirnete – kazao je dr Davor Lučić s dubrovačkog Instituta za more i priobalje. Dodao je kako se radi o drugom ulovu napuhače od veljače ove godine kad ju je u mrežu ulovio ribar kod Lokruma.
U jesen 2012. jedan je primjerak “ribe otrovnice” ulovljen parangalom pod Konavoskim stijenama. Među ribolovcima poznata i pod imenom kuglakož, ova je riba puna otrova 1250 puta snažnijeg i od cijanida. Samo jedan gram neurotoksina može ubiti 30 odraslih ljudi, kažu stručnjaci.
Pretpostavlja se da je napuhača do dubrovačkog akvatorija stigla iz Indijskog oceana preko Sueskog kanala.
Promocijа knjige „Korekt[urа] životа“ novinаrke Mаje Mаtković, zаkаzаnа je zа sutrа veče 7. mаjа u 20sati u Dvorаni pаrk. Izdаvаč knjige je „Komunа“, čаsopis zа lokаlnu sаmouprаvu i njegovаnje bаštine Crne Gore.
Zаhvаljujući ljubаvi i poštovаnju njene ćerke Vesne Mаtković Đurović u knjizi je sаbrаno preko 300 intervjuа koje je Mаjа nаprаvilа sа znаčаjnim i uglednim ljudimа koji su dolаzili ili živjeli u Herceg-Novom.
U eseju “Devojčicа u kаro suknji” koji će nа promociji knjige sаopštiti, književnicа Bosiljkа Pušić ističe dа su ovi intervjui, sаkupljeni i objаvljeni u jednoj knjizi, znаčаjni ne sаmo zа Herceg – Novi, već zа Crnu Goru i šire.
“Sjаjаn dokumenаt jednog minulog dobа iz kogа nаm Mаjа šаlje dаh ondаšnjeg vremenа u kome možemo jаsno čuti dаmаr mnogih pojedinаcа kojih više nemа među živimа, dа dodirnemo njihovа nаdаnjа i strаdаnjа, uspone i pаdove, dа osetimo njihovu žilu kucаvicu kroz svаku reč koju su izrekli, а koju je Mаjа Mаtković kаo vrstаn novinаr umelа dа prepoznа, zаbeleži i otme zаborаvu. Zаhvаljujući njenom sluhu i peru onа nаm sаdа kroz ovu knjigu svojim tekstovimа stvаrа iluziju dа su ti ljudi još uvek među nаmа i dа sаmo, аko se osvrnemo, možemo lаko sresti i Ivа Andrićа i Brаnkа Ćopićа, i Dušаnа Kostićа i Zukа DŽumhurа i Acа Prijićа i Luku Tomаnovićа i Bаtа Prаvilovićа i Mitkа Bulаjićа i još stotine drugih”.
U znak sjećanja na dan, kada je, prije 70 godina, 5.maja 1945. u barskom akvatorijumu potopljen remorker R-2, delegacija SUBNOR-a i antifašista Bara, zajedno sa predstavnicama boračkih organizacija iz Boke, potpredsjednikom opštine Dušanom Raičevićem, članovima porodica poginulih mornara i izviđačima Odreda “24. novembar”, položila je juče cvijeće u Domu revolucije. Vijenac u more na mjestu potonuća broda bacio je sin poginulog kapetana Mija Barade.
Vršilac dužnosti predsjednika SUBNOR-a i antifašista Bara, Špiro Niković, kazao je kako je današnje okupljanje posvećeno obilježavanju potonuća remorkera R-2 i njegove sedmočlane posade. “Njemački okupator”, kazao je Niković, “minirao je akvatorijum crnogorskog primorja, s težištem na barskoj luci, u namjeri da spriječi upad savezničkih partizanskih ratnih brodova”.
“Barsko pristanište je u cjelosti onesposobljeno, kao i svi pristanišni objekti. Poslije oslobođenja Bara, 24. novembra 1944. godine, okupator se povukao preko Ulcinja, Skadra, prema Podgorici. Prilikom povlačenja sa primorja, okupator je razorio sve komunikacije između Boke i Bara, a posebno odsjek kod Skočiđevojke. Kolski saobraćaj duž primorja bio je paralisan, pa su ljudstvo i materijal prevoženi morskim putem. Te zadatke je izvršavao Peti pomorski obalski sektor, odnosno Pomorski arsenal Tivat, kao vojna jedinica. R-2 je bio vojni objekat koji je prevozio ratni materijal i hranu za potrebe jedinica koje su operisale duž jadranske obale”, istakao je Niković.
Na jednom takvom zadatku, ulazeći u barsku luku, R-2 je na današnji dan, u 20:20 naišao na podvodnu minu, koja ga je potopila zajedno sa posadom. Poginuli su MijoBarada iz Trogira – zapovjednik, MaksVurcinger iz Stolca – mašinista, FranoBralić iz Bibinja u Zadru – mornar, IvoTripović iz Tivta – mornar, AntunRaste iz Šibenika – ložač, FrancKorošec iz Ljubljane – mašinista i MilanKoluvija iz Knina – ložač.
Polaganje vijenca
Potpredsjednik opštine, DušanRaičević, kazao je da je Opština Bar početkom godine, u saradnji sa francuskom ambasadom, odala počast mornarima sa francuske kotratorpiljerke “Dague”.
“Danas, kao i mnogo godina unazad, mi odajemo počast mornarima sa remorkera R-2, čija je misija takođe bila humana i za cilj imala pružanje pomoći vojnim jedinicama sa ovog područja. Sjećamo se, ne samo sedam hrabrih mornara, već svih onih koji su svoje živote dali za slobodu naroda i za svjetliju budućnost potomaka. Njihova borba i požrtvovanje bili su kamen temeljac za sve ono što mi danas imamo, a to je država koja pruža sigurnost svim svojim građanima i koja uspješno plovi ka još sigurnijoj evroatlantskoj luci. Zato još jednom, hvala i slava im” – kazao je Raičević.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ i Teatar „Hand made“ iz Sankt Peterburga organizuju zajednički pozorišni projekat HANDMADE. Ovo pozorište bavi se jedinstvenim žanrom priznatog umjetnika Rusije Andreja Knjazikova.
Glumački kolektiv stvara cjelovečernji spektakl izražavajući se samo rukama.
Petominutne prezentacije biće ispred glavnih gradskih vrata u Kotoru i na Trgu od oružja večeras 6.maja u poslijepodnevnim satima (između 18 i 19 sati)
„Hand made“ teatar imaće svoj šou u četvrtak, 7. maja 2015.g u 19 sati u velikoj sali JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor.
PRODAJA ULAZNICA, PO CIJENI OD 10,00 EURA BIĆE NA DAN PREDSTAVE SAT VREMENA PRIJE POČETKA, 07.05.2015.g od 18 do 19 sati.
Izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „Crni Plat“ autora Dragana Rajčevića, otvorena je sinoć u galerijskom prostru srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ u Tivtu, u prisustvu velikog broja posjetilaca, uglavnom starosjedilaca Tivata.
Autor izložbe zaljubljenik je u prošlost svog rodnog grada i jedan je od najboljih poznavalaca daleke prošlosti Tivta koji se kao moderan grad, počeo razvijati tek u drugoj polovini 19.stoljeća.
Izložba fotografija i dokumenata predstavlja istorijsku analizu podataka i predanja o nastavku i trajanju područja sela i zaseoka Crnog Plata kao izvorišta današnjeg grada Tivta.
Otvarajući izložbu prof. Neven Staničić je podsjetio da Crni Plat kao dio Tivta do sada nije bio mnogo istraživan.
„Dragan Rajčević se ovom tematikom bavi već 40 godina, analirizirajući istorijske podatke, spise činjenice i predanja u pokušaju da nastane ova priča kojoj smo večeras svjedoci.
Crni Plat selo i zaseoci iz kojih je izronio Tivat, odnosno centar grada, zaslužuje više i mislim da ćemo u novembru objaviti publikaciju o Crnom Olatu koja će proizaći iz ovog materijala“ kazao je između ostalog Staničić otvarajući izložbu.
Autor izložbe Dragan Rajčević podsjetio je da Crni Plat je nedovoljno istražen.
„Za Tivat se kaže da je mlado mjesto ja kažem sa bogatom istorijom. Ovo je priča o selu, kmetu, jeziku, predanju, od prve fotografije do posljednje proći ćete period od 1400 godina, ovo je priča o ljudima.
Izložba Crni Plat – Tivat
Ja sam želio dokumentima i slikom vratiti vas u jedno vrijeme koje je postojalo. Tivat koji želi postati centar nautičkog turizma mora imati istoriju baziranu na relevatnim podacima. Samo sam „malo zagrebo“ tu ima jako mnogo materijala o Tivtu to je blago koje treba da se otkrije.
Ako neko izađe sa ove izložbe i zapita se gdje je Crni Plat ja sam uspio. Ako bilo koji mladi čovjek krene istraživati ovu tematiku pojaviti će se ogroman materijal. Moramo naše ambijentalne cijeline renovirati obnoviti. Tako smo crkvu na Đurđevom brdu tipičnom bokeljskom selu uspjeli našim radom i dokazivanjem uvrstiti u zaštićenu kulturnu baštinu Crne Gore, tako da neće više niko pitati gdje se nalazi dio lokaliteta Crnog Plata.
Ova oblast koju sam obradio je samo jedan dio. Ovo je priča o ljudima koji su predanjem opstali.
Istražujući ovu obalast posebno se želim zahvaliti Nikici Škanati, Mišu Belanu, Jozic Bošković i mnogim drugima, svi su oni u mom srcu i njima posvećujem ovu izložbu“- kazao je Dragan Rajčević.
Fotografije u postavci izložbe su potiču iz privatnih i zbirke Centra za kulturu Tivat, a novije snimke uradili su Anton Gula Marković i sam autor.
Publika je sa velikim interesovanjem pogledala trideset panela na kojima je uz fotografije, stare dokumente, fragmente materijalne baštine i kulurnog nasljeđa Tivta, detaljno predstavljeno preko 1.400 godina istorije prostora koji danas zahvata centralni dio opštine Tivat. Iako je akcenat stavljen na dio istorije od dolaska Slovena na ovo područje u 7.vijeku, Rajčević se osvrnuo i na bogate slojeve antičkog kulturnog nasljeđa prostora na kome su svoje ljetnjikovca imali ilirski vladaoci i kasnije rimski patriciji.
