17.4 C
Kotor

Slušaj online radio

Država im ne da njihovu šumu

Šuma na Krivošijama - Foto montenegro-for.me
Šuma na Krivošijama – Foto montenegro-for.me

Još jedan dokaz u prilog tvrdnji da je Crna Gora zemlja u kojoj se privatna svojina tretira na krajnje kontroverzan način, stiže iz Tivta gdje članovi familije Samardžić koja je prijeklom iz Krivošija, već godinama bezuspješno vode „bitku“ sa državom da dobiju dozvolu da na bilo koji način koriste ali i održavaju svoju privatnu imovinu – šumu na Orjenu.

Naime, bratstvo Samardića u reonu Revaca u Gornjim Krivošijama posjeduje oko 6 miliona kvadrata šume koja im nikada nije ekspropiisana, ali je oni već više od 12 godina, ne mogu ni na koji način koristiti.

„To nam ne dozvoljava Uprava za šume (UZŠ) koja uporno odbija naše zahtjeve za ekonomsku eksploataciju naše šume, zahtjeve koje im podnosimo za sječu za sopstvene potrebe naših domaćinstava, čak i zahtjeve da se obavi sanitarna sječa i naprave protivpožarni koridori što je zakonska obaveza u gazdovanju šumama.“- kaže advokat Petar Samardžić koji u ovom postupku započetkom još 2003, zastupa sebe i još desetak bratstvenika. Samardžići posjeduju preko 500 hektara bukove šume u Reovcima jer je to njihova privatna zemlja i koja je kao takva upisana i u evidenciju Uprave za nepokretnosti.

„Radi se o nekadašnjim katunima Samardžića na koje su nekada naši stari izdizali stoku. To je privatna imovina i šuma koja interesantno, nikada nije bila ekspropiisana, čak ni za vrijeme komunističke vlasti. Šuma je uredno upisana na nas i mi smo željeli da od nje imamo neke ekonomske koristi, pa smo angažovali renomirane stručnjake iz BiH koji su radili za državu strategiju šumarske politike, da nam naprave projekat ekspolatacije naše šume. UZŠ je međutim, sve takve naše zahtjeve do sada odbila, čak i one koji se odnose na branje drva za naše porodične potrebe, kao i naša traženja da se odobri sanitarne sječa, urede šumski putevi i protivpožarni koridori.“- kaže Samardžić pokazujući gomilu dokumentacije koja svjedoči o 12-to godišnjem iscrpljivanju njega i njegovih rođaka – klijenata u „nadgornjavanju“ sa UZŠ. Tivatski advokat ističe da su naišli na razumijevanje u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja kod bivšeg ministra Milutina Simoviča i aktuelnog dr Petra Ivanovića koji su do sada u par navrata poništavali riješenja UZŠ koja je odbijala zahtjeve Samardića i vraćali ih na ponovni postupak. Ipak, do danas se ništa nije riješilo, a Uprava koju vodi dosadašnji visoki funkcioner SDP Radoš Šućur, ostala je tvrda u svojim stavovima da Samardžićima ne dozvoli da na bilo koji način koriste svoju imovinu na Orjenu.

„Ne tražimo ništa mimo zakona, već da možemo raspolagati svojom imovinom na način na koji i mi i država nađemo da je najviše odgovarajući. Ako ne može da bude privredne eskploatacije šume, možemo valjda tu napraviti neko lovište ili makar brati drva za ogrijev naših porodica, a sve u skladu sa Zakonom o šumama. Ništa nam od toga UZŠ ne da, ali nam država uredno naplaćuje porez na našu imovinu koju ne možemo valorizovati.“- kaže advokat Samardžić dodajući da je samo njemu lično, godišnje riješenje za porez na nepokretnosti na šumu u Reovcima preko 4.300 hiljade eura. On je kazao da odgovorni u UZŠ ne shvataju kako Samardžići imaju 6 miliona kvadrata privatne šume što je potkrijepljeno katastarskim podacima još od doba Austro-Ugarske, jer su navikli na sistem tapija koji je vladao na sjeveru Crne Gore gdje za razliku od primorja, nikada nije bilo urednog katastra ni državnih ni privatnih nepokretnosti. Samardžić istiće da je UZŠ u međuvremenu u nekoliko navrata, mimo znanja i odobrenja njih kao vlasnika, dozvoljavala drugim privatnicima i pravnim licima da sjeku šumu Samardžića koja je inače, kao privatna upisana u list nepokrebosti broj 245 KO Gornje Krivošije, zbog čega je on svojevremeno zaprijetio odgovornima u UZŠ podizanjem krivične prijave.

UZŠ traži da se samardžići međusobno podijele

UZŠ je 15.juna ove godine posljednji put odbila zahtjev Samardžića da im se odobri sječa u njihovoj privatnoj šumi u Reovcima u količini od po 60 kubika drveta po suvlasniku. U obrazloženju se navodi da je komisija UZŠ uvidom u dokumentaciju utvrdila da „podnosioci zahtjeva ne raspolažu cjelokupnom imovinom, u odnosu na one nosioce prava svojine koji su upisani u javnoj ispravi izdatoj od Strane Uprave za nekretnine Kotor, nego su isti suvlasnici za različite idealne djelove…“.

„U prevodu, UZŠ nam traži da se mi međusobno podijelimo, pa će nam tek onda omogućiti sječu naše privatne šume što je van svake pameti i nešto što nema nikakve veze sa zakonskim nadležnostima UZŠ. Što njih briga kako ćemo mi gazdovati našom šumom i kako ćemo se mi interno unutar bratstva dogovoriti ? Mi smo još 2003 izvršili podjelu između nas i Opštine Kotor koja je bio upisan dio šuma u Reovcima, tako da je imovina Samardžića sva u jednoj parceli 3094/2, a državna imovina Opštine Kotor je u drugoj parceli 3094/1.“- kaže advokat Petar Samardžić.

UZŠ nema komentara dok traje upravni postupak

Uprava za šume nije odgovorila na set pitanja „Vijesti“ oko problema koji već 12 godina tišti porodicu Samardžić.

„U kontretnom slučlaju vodi se upravni postupak, odnosno upravni spor kod nadležnih organa, tako da bi bilo kakva izjava ili dopis dostavljen od strane naše službe prije završetka upravnog postupka, odnosno upravnog spora, bila kontraproduktivna u trenutku dok taj postupak, odnosno spor traje, i po nama bi mogla da utiče na njegov ishod.“- stoji u dopisu koji je umjesto odgovora poslala UZŠ, a potpisuje ga pravnik u toj Upravi, Dragoljub Novićević.

Najčitanije