U Tivtu obiljelježena 35-ta godišnjica smrti Josipa Broza Tita

0

Simboličnom reinkarnacijom istorijske fudbalske utakmice između splitskog “Hajduka” i beogradske “Crvene Zvezde” koju je 4.maja 1980 u Splitu, prekinula vijest o smrti Josipa Broza Tita, danas je u Tivtu obilježena 35-ta godišnjica smrti utemeljitelja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Na stadionu malih sportova “Dribling” u Tivtu sastale su se ekipe u malom fudbalu koje su nosile imena fudbalskih velikana iz Splita i Beograda, a loptu je opet, kao i prije 35 godina na Poljudu, tačno u 15.05 sati, zaustavio reski pisak sirene i vijest Radio Beograda, puštena sa zvučnika, u kome je Centralni komitet Komunističke parije Jugoslavije obavijestio građane SFRJ o Titovoj smrti na klinici u Ljubljani.

Igrači oba tima i publika su potom u stavu mirno, odali su počast preminulom jugoslovenskom i vođi Pokreta nesvrstanih. Na ogradi stadiona bila je istaknuta velika Titova slika , a iznad terena, velika jugoslovenska trobojska sa petokrakom. Nakon minuta ćutanja, sa zvučnika su odjeknuli taktovi čuvene melodije Zdravka Čolića “Druže Tito, mi ti se kunemo”, poslije čega je utaknmica nastavljena.

“Na današnji dan prje 35 godina prestalo je da kuca srce najvećeg sina naših naroda i narodnosti, druga Josipa Broza Tita. To je dan koji je neizbrisivo urezan u naša sjećanja i svakako najtužniji dan za sve nas, sinove najljepše zemlje na svijetu –Jugoslavije. Za razliku od one prije 35 godina u Splitu, naša današnja utakmica je nastavljena nakon odavanja počasti Titu, jer život mora ići dalje iako sjećanja ne blijede.”- kazao je Marko Perković iz tivatske NVO “Generalni konzulat SFRJ” koja je priredila obilježavanje godišnjice Titove smrti.

Učesnici memorijalne utakmice sa Perkovićem
Učesnici memorijalne utakmice sa Perkovićem

Današnja memorijalna utakmica bila je uvod u “Kup maršala Tita” u malom fudbalu koji će “Generalni konzulat SFRJ” prirediti narednih dana, a na kojem će učestvovati ekipe koje će nositi imena proslavljenih fudbalskih klubova iz svih šest republika i obje autonomne pokrajine bivše SFRJ. Perković je nagovijestio da će “Generalni konzulat SFRJ” na primjeren način obilježiti predstojeće majske praznike i datume važne za bivšu Jugoslaviju – Dan bezbjednosti 13.maj, Dan pobjede nad fašizmom 15.maj, Dan jugoslovenskog Ratnog vazduhoplovstva i PVO 21.maj koji je ujedno i Dan nezavisnosti Crne Gore, te Dan mladosti 25.maj.

“Štefeta mladosti ove godine kreće iz Kočana u Makedoniji, pa preko Skoplja, Beograda i Zagreba dolazi u Kumrovec. Odatle štafeta ide u Bihać, pa Drvar i Jajce, a potom preko Neretve i Sutjeske, 25.maja dolazi na Dan mladosti u Tivat gdje ćemo je adekvatno uz proslavu, dočekati.”- najavio je Perković.

Od Crnog Plata do Tivta

0
Tivat - Photo Anton Marković
Tivat – Photo Anton Marković

Izložba fotografija i dokumenata pod nazivom „Crni Plat“ autora Dragana Rajčevića, biće otvorena sutra u 20 sati u galerijskom prostru srednjevjekovnog ljetnjikovca „Buća-Luković“ u Tivtu.

Tivćanin Dragan Rajčević zaljubljenik je u prošlost svog rodnog grada i jedan je od najboljih poznavalaca daleke prošlosti Tivta koji se kao moderan grad, počeo razvijati tek u drugoj polovini 19.stoljeća. Prethodno je glavno naselje na ovom području bio Crni Plat, a sutrašnja izložba fotografija i dokumenata, istovremeno predstavlja i istorijsku analizu podataka i predanja o nastavku i trajanju područja sela i zaseoka Crnog Plata kao izvorišta današnjeg grada Tivta.

Fotografije u postavci izložbe su potiču iz privatnih i zbirke Centra za kulturu Tivat, a novije snimke uradili su Anton Gula Marković i sam Dragan Rajčević.

Mačić – Stavite ključ u bravu IBMK ako ne zaposlite mlade

0
IBMK - Foto Boka News
IBMK – Foto Boka News

Rukovodilac Laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora u Institutu za biologiju mora (IBMK) u Kotoru, dr Vesna Mačić uputila je otrvoreno pismo rektorki Univerzitata CG Radmili Vojvodić i ministarki nauke dr Sanji Vlahović povodom lošeg odnosa UCG i Vlade prema zapošljavanju stručnih mladih kadrova u IBMK. Mačić je navela da u laboratoriji koja se bavi ogromnim aspektom poslova, trenutno pored nje koja je specijalista za fitobentos, rade još samo dva naučna saradnika za fitoplankton i za bodoljokošce.

“Da situacija da nije tužna, bila bi smiješna.”- ocijenila je dr Mačić koja važi za jednu od najistaknutijih i najagilnijih naučnica u IBMK. Ona navodi da njena koleginica dr Branka Pestorić koja specijalizovala za oblast zooplanktona, skoro dvije godine čeka na odobrenje za izbor u naučno zvanje. U istoj situaciji je i dr Zdravko Ikica (ribarstvo), a slično je i sa Aleksandrom Huter (mikrobiologija). Njih troje je primljeno u IBMK da bi u okviru nacionalnih naučnih projekata za doktorante, uradili svoje doktorske disretacije za oblasti koje su Crnoj Gori potrebne i koje je finansiralo Ministarstvo nauke od 2008.

“Sada, kada su to usavršeni kadrovi koji su nam neophodni, postavlja se pitanje da li mogu da dobiju radni angažman. Morate priznati da je onda najlogičnije pitanje-pa što smo do sada ulagali u njih, u njihove doktorate i usavršavanje ako ih nećemo zadržati? Nema baš veze sa logikom zar ne? Takođe, koleginici Sandri Marković je od ovog mjeseca istekao ugovor i ona više nije radnik Instituta.

Da vas podsjetim, od februara mjeseca 2015.g. Laboratorija za opštu biologiju i zaštitu mora je akreditovana za mikrobiološke analize morske vode, što nam, između ostalog, daje mogućnost da se kandidujemo za tendere kod Morskog dobra i drugih i da time prihodujemo i za UCG. Ali, koleginica Marković je bila nadležna za akreditovani sektor mikrobiologije, tako da u suštini bez nje, ni akreditacija u koju je uloženo dosta rada i više hiljada eura, neće moći da se održi. Veza sa logikom? Opet je nema.”- navela je dr Vesna Mačič u pismu rektorki Vojvodić i ministarki nauke Vlahović.

dr. Vesna Mačić
dr. Vesna Mačić

Ona naglašava da je od 2004 kada je IBMK postao dio UCG, u kotorskoj naučnoj ustanovi izgubljeno 10 radnih mjesta, pa sada u IBMK radi samo 28 ljudi. Mačić je bivšeg rektora Predraga Miranovića prozvala da “nije ispoštovao naš dogovor da se novi, mladi ljudi zapošljavaju na mjesto onih koji odlaze u penziju”. Za par mjeseci još nekoliko mlađih kadrova IBMK biče u sličnoj situaciji kao troje iz laboratorije kojom rukovodi dr Mačić.

“Ja znam da mnogi od vas misle da biolog treba da zna sve vrste riba, žaba, ptica, buba, korova, meduza…. Ali znate, kad neko slomi ruku, ne ide ni kod interniste, ni kod pedijatra, ni kod ginekologa. Sve su to ljekari i oni će vam sigurno pružiti prvu pomoć, ali svi ćemo ipak potražiti specijalistu ortopeda. Kao biolog ja vam sada pišem da vas informišem o meduzama koje su se masovno pojavile u Bokokotorskom zalivu. Ovo nisu jedine meduze kojih sada ima, nisu ni najbrojnije, ali za ove (kao biolog koji se bavi morskim travama) znam da žare i smatram za neophodno da vas informišem, jer kad počne turistička sezona posebno je nezgodno ako žarne ćelije dođu u dodir sa okom, dok opekotine na koži lakše zarastaju. Za ostale detalje, ako interesuje vas ili novinare ili bilo koga, moraćete da pitate specijalistu za zooplankton.”- navela je dr Mačić, pitajući se “kuda sve to ide”.

Meduza
Meduza

Ona je podsjetila da je rektorka Vojvodić, prilikom nedavne posjete IBMK izjavila da zna kako ta ustanova ima veliki broj inostranih projekata i kako bi UCG praktično trebao imati posebnu kancelariju za administraciju samo projekata IBMK, “što valjda dovoljno govori o tome koliko se trudimo da iz inostranih fondova povučemo sredstva i razvijamo istraživanje i očuvanje mora.” Mačić je kolegama sa UCG koji prigovaraju zbog plata zaposlenih u IBMK, poručila da “ono veliko plavetnilo koje se zove more i pokriva više od 70% naše planete, ne služi samo za ljetno kupanje, tako da ne može da se istražuje sa plaže, niti iz kancelarije.”. Dodala je da njene mlade kolege koje ostaju bez posla, imaju već objavljenih sopstvenih naučlnih radova u SCI bazi “više nego pojedini redovni profesori na nekim fakultetima”.

“Zahvaljujući našim rezultatima koji se ustupaju nadležnim institucijama, obezbjeđuje se dobar dio podataka koji je obaveza svake zemlje u smislu monitoringa životne sredine i sprovođenja ratifikovanih međunarodnih konvencija. Zahvaljujući konkretno međunarodnim projektima u koje sam uključena, do sada sam višestruko državi Crnoj Gori vratila sve moje plate zajedno, od kad sam počela da radim 1997, a na UCG i Ministarstvu nauke imate sve te podatke. Ipak, treba priznati da od svega toga, najviše vrijednosti je bilo u sprovođenju istraživanja dubokog Jadrana, pa zatim nabavci sitnije opreme (ronilačku opremu koja mi je osnovno sredstvo za rad imam lično svoju), zatim troškovi putovanja za kongrese, treninge, a čistog keša je UCG od mene prihodovao vrlo malo, priznajem. Moje mlade pomenute kolege, bi upravo sada trebali da povlače sredstva iz EU fondova i da na taj način vrate državi ono što je uloženo u njihovo usavršavanje, ali izgleda da neko ne razumije što je interes Crne Gore. Ili vas to ne interesuje? Ja stvarno ne razumijem.”- napisala je Mačić rektorki i ministarki nauke, ističući da je njeno otvoreno pismo “krik iz očaja”.

Vesna Mačić
dr. Vesna Mačić

“Sigurno znam da se to neće svidjeti mom direktoru, jer smo se već razmimoilazili u sličnim prilikama. Ja ipak mislim da je sloboda govara zagarantovana (makar formalno), i smatrala sam da vam kao rukovodilac Laboratorije za opštu biologiju i zaštitu mora, i pored svih dosadašnjih zvaničnih dopisa i razgovora, moram skrenuti pažnju na kadrovske probleme koji značajno utiču na naš dalji rad. Ako vam se baš mnogo ne sviđa moja sloboda govora, radovaće vas činjenica da i meni ističe ugovor za oko godinu dana pa mi slobodno možete pripremiti otkaz već sada.

Dr. Vesna Mačić
Dr. Vesna Mačić

Ukoliko se u najskorije vrijeme i dugoročno ne riješi radni status pomenutih kolega, onda bi najlogičnije bilo da zatvorimo IBMK i da se više ne zamajavamo pričom o istraživanju mora, nauci, održivom razvoju, EU i međunarodnim konvencijama. To bi barem bilo realno, jer pričati o opštoj biologiji mora sa tri čovjeka, meni zaista postaje degutantno.” zaključila je dr Vesna Mačić.

Porto Montenegro na sajmu nautike u Palma de Majorci

0
Palma de Majorka
Palma de Majorka

Kompanija “Adriatic Marinas” predstavila je svoj projekat Porto Montenegro – tivatsku marinu za superjahte i luksuzno nautičko naselje, na 33. Internacionalnom sajmu nautike u Palma de Majorci, odnedavno specijalizovanom za superjahte (Boat Show Palma & Palma SuperYacht).

Ova četvorodnevna manifestacija koja se završava danas, jedna je od najvažnijih nautičkih događaja pred-sezone kada su u pitanju prezentacije superjahti, noviteti u nautičkoj industriji, ali i specijalističkih tehničkih usluga jahting mreže Sredozemlja.

“Kao dobitnici prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji Najbolja marina za superjahte 2015 koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), i ovogodišnji domaćini manifestacije Superyacht Rendezvous Montenegro, koja će biti održana od 2. do 5. jula, imamo potencijale da postanemo vodeća matična luka za najveće superjahte koje plove Mediteranom.”- istakao je menadžer za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro Bili Kaneljas, na svečanom koktelu za novinare koje je Porto Montenegro organizovao na sajmu u glavnom gradu španskih Balearskih ostrva.

Bil Kanjelas na sajmu u Palmi
Bil Kanjelas na sajmu

Na sajmu u Španiji, prezentovano je preko 3.000 nautičkih brendova i kompanija, što je za 75% više izlagača u odnosu na broj od prije tri godine. To pokazuje da ova nautička manifestacija uživa značajno povjerenje najuglednijih ljubitelja i aktera jahting industrije.

Vrijeme – Slijedi nekoliko ljetnih dana

0
Sveta Nedjelja - Foto Boka News
Sveta Nedjelja – Foto Boka News

Prva tri dana ove sedmice se očekuje toplotni talas, i svakodnevno osjetan porast temperature vazduha. Temperature vazduha bit će više od prosjeka za ovaj dio godine, a sredinom sedmice mogli bi imati dojam ranoga ljeta.

Danas, pretežno sunčano, uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, vjetar slab do umjeren, uglavnom južni i jugozapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 19 do 28 stepeni.

Utorak, sunčano najviše dnevne temperature od 22 do vrlo toplih 29°C.

U srijedu u većem dijelu zemlje temepratura će biti oko 30 stepeni, a u pojedinim mjestima će dostići 32 do 34 stepena. Tokom ovog perioda biće sunčano uz slab do umjeren razvoj dnevne oblačnosti, jedino se u ponedjeljak na sjeveru uz nešto više oblaka, ponegdje očekuje slaba kiša ili grmljavina.

U četvrtak promjenljivo, uglavnom u kontinentalnim predjelima, a naročito na sjeveru zemlje, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, uz osjetno osvježenje tokom dana.

Pretežno vedro bit će u petak. Ujutro će puhati slaba do umjerena bura, popodne slab vjetar zapadnih smjerova. Najviše dnevne temperature većinom od 20 do 26°C.

U subotu nas očekuje promjenjivo s izmjenama sunčanih oblačnih razdoblja. Iako će se u nekim predjelima zadržati suho, lokalno će biti malo kiše ili pokojeg pljuska s grmljavinom. Puhat će većinom slab vjetar različitih smjerova, prema otvorenom slabo jugo. Najviše dnevne temperature većinom od 19 do 24°C.

Predstava za djecu – Crvenkapa i Pinokio su junaci

0
crvenkapa i pinokio
Crvenkapa i Pinokio

Predstava za djecu CRVENKAPA I PINOKIO SU JUNACI, produkcije „Ljuti bicikl“ iz Beograda,   gostuje u kotorskom Kulturnom centru „Nikola Đurković“ u srijedu, 06.maja 2015.g u 18 sati.

Uloge: Predrag Vasić, Nenad Heraković, Rade Ćosić, Jelena Rakočević (glumci iz filma „Montevideo“)

Prodaja ulaznica, po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni pozorišta na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 16 do 18 sati.

Čitajte knjižara So predlaže

0

tito-strogo-povjerljivo-slika-27650362

Tematski izlog hercegnovske Knjižare So ove sedmice biće posvećen životu u socijalizmu, knjigama o Josipu Brozu Titu, Drugom svjetskom ratu, politici i diplomatiji.

Kultura izloga biće podvučena naslovima Tito – strogo povjerljivo, Pera Simića, Titov kuvar Anje Drulović, Uspon i pad Titove Jugoslavije, S Titom po svetu Predraga Lalevića, Titova vještina vladanja Milana Terzića, Kako smo zabavljali Tita Minje Subote, I to je bio Tito Tomislava Bogdanovića, Istorija Jugoslavije u 20. veku grupe autora… i slično.

Izlog će oslikavati i knjige o pobuni, kao npr. Pobunite se! Stefana Hesela, jer je riječ o knjizi koja je podigla na noge Francusku i cijelu Evropu, a čiji sadržaj takođe determiniše 1. maj, jer to nije samo dan za gradele i pivo, nego dan kada obespravljeni deboto kazuju da su obespravljeni.

Preporuke za čitanje …

Dvotomna knjiga Tito i drugovi uglednog istoričara Jožeta Pirjeveca zanimljiva je hronika borbi za vlast u kojima su se prijatelji pretvarali u neprijatelje. Nastala je na osnovu višedecenijskog istraživanja i pogleda u dosad neotvorene arhive. O Titu je u Jugoslaviji i u svijetu napisano više stotina knjiga ali je pred nama do sada najkompletnija studija. Takvom je čine izvori na kojima se temelji, pomna rekonstrukcija vremena i prostora koji su bili dati Titu, odnosno jugoslovenskoj komunističkoj eliti; analiza Titove ličnosti, kao ključne ličnosti revolucije, njena idejna i psihološka struktura. Izdavač je Laguna.

Kapitalno djelo Ivana Ivačkovića Kako smo propevali predstavlja uzbudljivu i nostalgičnu knjigu o pjesmama i pločama koje su nam mijenjale život, kao i o usponu i padu zemlje na koju je svijet decenijama gledao s poštovanjem. Od vladavine zabavne muzike, preko rokenrol eksplozije, pojave panka i novog talasa, pa do novokomponovane narodne muzike i turbo-folka, Ivačković nas podsjeća na višedecenijski brak jedne države i njene muzike. Knjiga Kako smo propevali podjednako je namijenjena onima koji su u Jugoslaviji prohodali i odrasli, kao i onima koji su rođeni kada je njen pepeo već bio razvijan na sve strane. Izdavač je Laguna.

Lepota i tuga, intimna istorija Prvog svetskog rata Petera Englunda upečatljiva je povijest o jednom vremenu obogaćena svjedočanstvima učesnika iz raznih zemalja. Bez obzira na to da li su u njemu učestvovali kao pobjednici ili kao poraženi, svi su kao duboki ožiljak nosili taj rat koji je imao snagu prirodne kataklizme. Odvlačeći u istoriju četiri velika carstva i dovodeći na svome kraju na scenu nove države, Veliki rat ne samo da je mijenjao geografske karte Starog svijeta već je promijenio i shvatanje života. Englund govori o početnim iluzijama i krvavom otriježnjenju koje je Evropi donijelo ratno bezmlje u rovovim ali na bojištu. Izdavač je Geopoetika.

Amerika – Kina i sudbina svijeta Zbignjeva Bžežinskog knjiga je u kojoj autor pokušava da da odgovore na pitanja od kojih zavisi dalja sudbina svijeta; da li će Kina uspjeti da do 2025. prestigne Ameriku i tako postane najmoćnija sila svijeta; kakvi su scenariji ako se to dogodi – da li bi Kina mogla da igra ulogu Amerike na globalnom planu ili bi njen trijumf doveo do stvaranja antikineskog fronta u koji bi bili uključeni Japan, Indija, Južna Koreja i Rusija? Bžežinski daje do sada najbolju analizu rivaliteta dvije sile. Izdavač je Albatros Plus.

Smrt nacije Srđana M. Jovanovića predstavlja pravi mali manifest slobode. Nacija – ta riječ je svuda oko nas. Niče je nekada uskliknuo kako je Bog mrtav. Šta bi danas rekao o konceptu nacije? Istorija nam govori da prije XIX vijeka nacije nije ni bilo. A ipak većina nas misli da su nacije sa nama oduvijek. Izdavač je Krug.

Od antičke Grčke i Aristotela – prema kome je naporan fizički rad rezervisan za robove, a slobodan čovjek treba da razvija svoje umne sposobosti – u knjizi Filozofija rada autor Laš Svenson nas vodi kroz istoriju odnosa prema radu, sve do savremenog doba i čitavog žanra literature o menadžmentu i poslovanju. Na ovom putu smjenjuju se Svensonova razmišljanja o ličnom iskustvu kada je radio kao čistač u fabrici, o poslu filozofa, o kapitalizmu, novcu, o traženju smisla u izboru zanimanja. Filozofija rada potkrepljena je analizama mnogobrojnih istraživanja kao i odlomcima iz popularnih serija i pop pjesama koje se bave ovom temom. Izdavač je Geopoetika.

Nikola Malović - Knjižara So
Nikola Malović – Knjižara So

S novim preporukama za čitanje, budite uz mjesta od dobrog ukusa i za 7 dana. Pozdrav od Svijeta kulture i Knjižare So. Smrt fašizmu.

Dobra turistička posjećenost za praznike

0
Tivat - Porto
Tivat – Porto

U Crnoj Gori trenutno boravi oko 18.000 turista, što je za 20 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Najveći porast broja turista bilježi Ulcinjska rivijera, gdje trenutno boravi oko 5.000 gostiju, a juče je bilo blizu 15.000 izletnika.

Kapaciteti većine hotela na primorju popunjeni su tokom praznika. U hotelima na Budvanskoj rivijeri prvi gosti su tradicionalno Francuzi, Britanci i Rusi, a sve je više i “casino” gostiju koji zabavu nalaze u hotelima Maestral i Splendid.

“Značajan broj turista kako domaćih, tako i onih iz inostranstva, u Budvu je privukao i atraktivan program Međunarodnog turističkog karnevala koji se održava na trgovima Starog grada od 1. do 3. maja”, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije NTOCG.

Dobru popunjenost bilježe i ostali primorski gradovi, u kojima se takođe održavaju brojne kulturne i zabavne manifestacije, a u ponudi su i praznični paket aranžmani.

U Tivtu tokom praznika boravi i 700 studenata, profesora i asistenata sa 30 visokoobrazovnih institucija iz regiona, koji učestvuju na “Međunarodnom kongresu fakulteta za turizam i hotelijerstvo”.

Za prvomajske praznike u Kotoru uplovilo je osam kruzera. Povećan je broj posjetilaca iz Dubrovačko neretvanske županije, te je broj izletnika u porastu oko 33 odsto u odnosu na isti period prethodne godine .

Kotor - Foto Klaudio Katelan
Kotor – Foto Klaudio Katelan

U Herceg – Novom sa regatom Terra di mare stiglo je oko 600 gostiju iz Italije, jedriličari sa članovima porodica, turisti, privrednici.

Boka Kotorska
Boka Kotorska

Turistička sezona u Ulcinju ove godine je počela 3. aprila, a za vrijeme prvomajskih praznika HTP Ulcinjska rivijera pripremila je promotivne paket aranžmane za boravak na Adi Bojani.

U Baru su takođe, organizovana kulturna i sportska dešavanja, a hotel Princess je pripremio posebne povoljnosti za boravak tokom praznika.

Prvomajski praznici najvaljuju i početak ljetnje turističke sezone u sjevernim krajevima naše zemlje.

“Tradicionalno 1. maja, otvorene su za posjetioce kapije Nacionalnog parka Biogradska gora, dok na Žabljaku počinje sezona splavarenja, a brojne su i druge mogućnosti za aktivan boravak u prirodi, što je naročito popularan segment naše turističke ponude za turiste iz Zapadne Evrope”, navedeno je u saopštenju Nacionalne turističke organizacije NTOCG.

Perast - Mađ 1. maj 2015 - Foto Boka News
Perast – Mađ 1. maj 2015 – Foto Boka News

Hotelijeri na Žabljaku i u Kolašinu spremno dočekuju turiste tokom praznika, a primjetno je veće interesovanje posebno domaćih turista. Hotel “Bianca Resort&Spa”, u ovom periodu ima u ponudi atraktivne velnes i spa paket aranžmane.

Hotel u ovom periodu bilježi dobru popunjenost, pretežno domaćim gostima, ali i gostima iz zemalja okruženja.

Budva karneval
Budva karneval

Prvomajski praznici, tradicionalno predstavljaju početak ljetnje turističke sezone, a u NTO očekuju da će dobra popunjenost većine hotelskih kapaciteta biti nastavljena i tokom ljetnjih mjeseci.

Budvanski karneval 2015.

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/05/BudvaKarneval_02052015_thumb9477.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/BudvaKarneval_02052015.mp4[/KGVID]

Budvanski karneval maj 2015. – Velikom karnevalskom povorkom u kojoj je učestvovalo više od 1200 maskiranih učesnika iz 40 karnevalskih grupa, juče je održana centralna svečanost ovogodišnjeg, XIII Međunarodnog turističkog budvanskog karnevala koji se odvijao pod motom „Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo“ , koji je ujedno i označio i početak ljetnje turističke sezone u Budvi.

Jadranska regata

0

VO70 ‘E1’ pobednik je Jadranske regate nakon 31 sat 46 minuta i 5 sekundi jedrenja. Pobjednička posada sa kormilarem Agyd Penggom nije dopustila Voli Voli da se odvoji u uvjetima koji su odgovarali njihovim suparnicima, a kad je zapuhalo jugo E1 je prešao u vodstvo i nazaustavljivo pojurio prema cilju!

Vola Vola ulazi u cilj s vremenaom 34 sata, 51 minuta i 6 sekundi, a Ola je zaostala samo 3 minute, aDubrovnik ulazi u cilj nakon još samo dvije minute. Waypoint ulazi u cilj liniju nakon 37 sati 36 minuta i 19sekundi…

http://www.yc-host.com/hr
https://www.facebook.com/adriatic.race

Više pročitajte u rubrici Regate.