On line izložba Latinsko jedro – Foto Zoran Nikolić
Popularna godišnja regata Arsenal kup biće održana u subotu, 11. jula. Regata je otvorena za brodove svih formata, u klasama krstaš, kao i za sertifikovane ORC jedrilice.
U cilju promocije autentične tradicionalne brodogradnje u Crnoj Gori i afirmacije jedrenja latinskim jedrom, specijalni gosti Jahting kluba Porto Montenego će biti i kalafatska radionica Bokovac i JK Latinsko jedro iz Bara – flota ovih drvenih barki tipa arsenalka i korčulanka jedrilica biće vezana u mandraću Venecija, u marini Porto Montenego, do kraja jula ove godine.
Svi ljubitelji jedrenja imaće priliku da uživaju u akvatorijumu tivatskog zaliva i slikovitim planinama u pozadini, i jedinstvenim ostrvima Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela, koji su uključeni u regatno polje zaliva.
Regata Tivat
Kompanija Adriatic Marinas i direktor marine Porto Montenegro Tony Browne i ovim događajem, kao i predstavljanjem i valorizacijom crnogorske nautičke tradicije, doprinose njenom očuvanju i popularizuju je kod svjetske nautičke klijentele, kazali su iz kalafatske radionice Bokovac.
Regata barke tip Arsenalka
Više informacija svi zainteresovani mogu dobiti na e-mail adresu Jahting kluba Porto Montenegra: pmyc@portomontenegro.com.
Tivat će ovog ljeta biti domaćin Jadranskih igara, 6. avgusta kada će na Pinama biti održanao polufinalno takmičenje, u organizaciji agencije Adria-events iz Rijeke i Opština Tivat, prenosi Radio Tivat.
„Opština Tivat je prepoznala Jadranske igre kao sportsko – rekreativnu manifestaciju i kao domaćini sklapamo kockice koje su neophodne za organizaciju ovako značajne manifestacije. Ovo je svojevrsni spektakl na vodi i kopnu, koji će se dešavati na djelu tivatske rive , gdje ćemo biti svjedoci tradicionalnih igara upakovanih u modernu scenografiju. Ove godine će se u finalnom takmičenju naći 12 zemalja što je duplo više nego lani. U Tivtu će se 6. avgusta održati polufinale, dok će Podgorica biti domaćin finala Jadranskih igara. Tivatski predstavnici Jadranskih igara, ekipa Galioti svojim uspjehom na prošlogodišnjim igrama uticali su i doprinjeli da Opština Tivat prihvati ponudu da bude domaćin polufinalnog takmičenja. Sponzor ovih igara je i Turistička organizacija Tivat, budući da se pobrinula za smještaj djela ljudi koji će biti zaduženi za organizaciju takmičenja. Odlučujući faktor za naš ulazak u realizaciju ovih igara jeste izuzetna promocija grada i zemlje, i turistička ponuda koju obogaćuje ovakav događaj”, istakla je sekretarka za upravu i drušvene djelatnosti SO Tivat Nikčević.
Članove ekipe Galioti iz Tivta koji godinama učestvuju na Jadranskim igrama, kapiten tivatske ekipe, Luku Marković Ivana Pasković zamjenica kapitena izrazili su zadovoljstvo što Jadranske igre stižu u Tivat.
Jadranske igre
„Zahvalio bih se svima koji su nam priuštili ovo zadovoljstvo da nakon dvije godine gostovanja imamo takmičenje i u Tivtu. Biće neobično pred domaćom publikom, imamo malo veću obavezu i pritisak je veći, ali ipak je to za nas privilegija”, kazao je kapiten Galiota Luka Marković.
Govoreći o spremnosti ekipe Galioti, zamjenica kapitena Ivana Pasković je istakla da je najvažnije imati dobru volju, raspoloženje, malo kondicije i spretnosti za neke igre. „Na prošlogodišnjim igrama pokazali smo sposobnost za igru leteći vaterpolo kada smo postavili rekord”, kazala je Pasković.
Jedna od najotrovnijih riba na svijetu, poznata po imenu “četvorozupka”, ulovljena je juče u popodnevnim satima na pet metara dubine u Rafailovićima kod Bečića.
Direktor Instituta za biologiju mora, mr Mirko Đurović, kazao je Portalu RTCG da je ribu četvorozupku ulovio jedan od najiskusnijih ribara, Ilija Rafailović. Riječ je o, kako je kazao, odraslom primjerku ribe dužine gotovo pola metra.
U pitanju je riba Lagocephalus sceleratus, koju karakteriše veliko prisustvo otrova u jetri. Konzumacija te ribe, stoga, kako je upozorio Đurović, može biti kobna po čovjeka, jer je otrov iz jetre termostabilan, što znači da ga je nemoguće eliminisati pečenjem, prženjem ili kuvanjem na visokoj temperaturi.
Primjerak ulovljen u Bečićima
Đurović podsjeća da ovo nije prvi put da četvorozupka bude ulovljena u vodama Jadrana, podsjećajuči da je ona nedavno ulovljena i u Dubrovniku, ali i u blizini italijanske obale, što znači da se na neki način, kaže on, nastanila u našim vodama.
On je kazao da ne postoji razloga za strah i paniku među turistima, jer ona nije opasna po kupače, osim ako se konzumira. Stoga je na manje iskusne ribare apelovao da u slučaju da ulove ribu kontaktiraju iskusnije ribare ili stručna lica.
“Pošto je ova četvorozupka dužine 48 cm ulovljena neposredno pri obali, apelujemo na sve ribolovce-rekreativce, a posebno turiste, koji pecaju štapom sa obale, i koji nemaju iskustva sa vrstama koje žive u našim vodama, da obavezno konsultuju svoje domaćine kako ne bi došlo do neželjenih posljedica”, kazao je Đurović za naš portal.
Podsjećamo da je riba četvorozupka u Jadranu vrlo rijetka, jer živi u tropskim morima zbog visoke temperature koja joj odgovara. Ilija Rafailović je četvorozupku ulovio i početkom 2008. kod Budve na dubini od 80 metara i to je bio prvi put da je ta vrsta otrovne ribe, ulovljena u vodama Južnog Jadrana.
Pojavljivanje te, ali i drugih vrsta riba, kojih do sada nije bilo u Jadranskom moru dovodi se u vezu sa efektima globalnog zagrijavanja mora.
Vrijeme danas, sunčano i veoma toplo. Vjetar slab do umjeren, uglavnom, južni i zapadni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 30 do 39 stepeni.
U Boki se očekuje maksimalnih 37 stepeni, vlažnost 48 %.
U dijelovima jugozapadne i srednje Europe val ekstremnih vrućina ne popušta. I utorak, 7. jula je donio nove apsolutne temperaturne rekorde. U mnogim mjestima Španjolske i Turske najviše dnevne temperature su prešle 40°C. Prema dostupnim podacima najviša temperatura od 44.5°C je izmjerena u španjolskoj Zaragozi. To je i novi apsolutni temperaturni maksimum za taj grad. Stari temperaturni rekord je iznosio 43.1°C od 22. jula 2009. godine.
U Genevi je juče izmjerena temperatura od 39.7°C što je novi temperaturni rekord za taj švicarski grad. Stari je rekord iznosio 38.9°C iz daleke 1921. godine. Inače apsolutni temperaturni rekord za Švicarsku iznosi 41.5°C u mjestu Grono za vrijeme toplinskog vala 2003. godine.
U BiH i Crnoj Gori juče su maksimalne dnevne temperature porasle do 39 °C koliko je izmjereno u Mostaru i Podgorici. U Austriji, Mađarskoj, Rumunjskoj i Albaniji temperature su porasle do 38 °C, Sloveniji (Črnomelj 36,5 °C), Italiji, Srbiji (Negotin 36,8, Kikinda 36,7) i Slovačkoj do 37 °C.
Planirani projekat švajcarske kompanije Orascom vrijedan 15 miliona eura još je pod znakom pitanja, pišu Dnevne novine.
Švajcarska kompanija Orascom više od pet mjeseci čeka da se Skupština izjasni o Predlogu dugoročnog zakupa ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula. Ugovor o zakupu ostrva na 49 godina potpisali su u februaru ministar turizma Branimir Gvozdenović i predsjednik Orascoma Samih Saviris, ali se od tada do danas malo toga uradilo kako bi se ubrzao početak realizacije projekta vrijednog 15 miliona eura.
Prvo je Odbor za ekonomiju odbio predlog o dugoroočnom zakupu ostrva koji se nakon toga našao pred Zakonodavnim odborom čiji se članovi još nijesu izjasnili o njemu. Sve to za rezultat ima još jedan višemilionski projekat koji je na čekanju, a postavlja se i opravdano pitanje kome ide u korist da se ostrvo Lastavica ne pretvori u luksuzni turistički kompleks i da se strani kapital ne uloži u Mamulu.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio je da je za Crnu Goru od neobične važnosti svaka investicija.
Odlaganje realizacije projekta Mamula, kako je DN rekao poslanik DPS-a i član Odbora za ekonomiju Zoran Jelić, ima dvostruke konotacije.
“Prije svega, ima negativnu konotaciju za samog investitora koji možda neopravdano čeka na realizaciju tog projekta u koji je spreman da uloži određena finasijska i materijalna sredstva kako bi valorizovao taj projekat sa svojim kapitalom”, rekao je Jelić.
Druga negativna stvar za Crnu Goru, prema tvrdnjama Jelića, jeste ta što kad se ovakav projekat ne realizuje u predviđenom roku onda ne dolazi ni do povećanja BDP i otvaranja novih radih mjesta pogovo za lokalno stanoviništvo.
Mamula budući sadržaji
Za Crnu Goru je, u situaciji kada nemamo dovoljno sopstvenog investicionog kapitala, izuzetno važno da privuče strani kapital, tvrdi poslanik Pozitivne Goran Tuponja.
“Svaka strana investicija treba da rezultira zapošljavanjem naših građana i ukupnim ekonomskim napretkom države. Loša dosadašnja iskustva upućuju na dodani oprez da ugovori budu dovoljno precizni kako ne bi ostavljao prostor za različito tumačenje koje bi onda moglo da vodi neispunjavanju ugovornih obaveza”, saopštio je Tuponja.
Takva situacija, ističe Tuponja, nikome sa ozbiljnim poslovnim namjerama nije u interesu.
“Na isti način stvari posmatramo i kada konkretno govorimo u ostrvu Mamula. Ugovor pored zaštitnog mehanizma o realizaciji investicione obaveze mora garantovati zaštitu državnog interesa kroz ekonomski benefit, a u datom konkretnom slučaju i zaštitu kulturno istorijskog nasljeđa”, tvrdi Tuponja.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović objasnio je da je Odbor već jednom raspravljao o predlogu odluke vezano za Mamulu i dok ne bude novih detalja odnosno predloga amandmana na odluku ili eventualne korekcije teksta ugovora na Vladi, a kako je poručio potrebno je naći optimalan balans između neophodnih investicija i zaštite interesa države i građana, a to svakako važi i za Mamulu.
„Veličanstvena priroda“, izložba slika i skulptura beogradske umjetnice Milene ZeVu, biće otvorena u četvrtak sa početkom u 21 sat u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Postavlu čini jedinstvena kolekcija stvorena u kombinovanoj tehnici akrilika, specijalnog cementa i desetina hiljada rulno umetnutih Swarovski kristala.
Tema kolekcije su priroda i morski svijet, a lajt motiv šarene trodimenzionalne tropske ribe. Kolekcija je inspirisana radom Armour of Light, skulpturom Bonelli orla, koji je bio dio velike Internacionalne izložbe Eco Art Parade 2009. godine u Monte Karlu. Od tada traje i rad Milene ZeVu na ovoj kolekciji, koja se po prvi put izlaže u cjelini.
Dva djela iz ove kolekcije su izložena i prodata su na aukciji u Monte Karlu, koju organizuje Fondacija princeze Stefani od Monaka.
Milena ZeVu ostvarila je izuzetnu karijeru u inostranstvu, stvarajući ekskluzivne portrete i skulpture sačinjene od hiljada kristala. Jedno od njenih najpoznatijih i najvrjednijih djela je portret Merlin Monro od 18.500 kristala, izložen i prodat u Dubaiju 2009. Godine. Njena slika, “Pele”, portret poznate fudbalske ikone, 2008. godine u Njujorku, dobio je njegov lični potpis na dodjeli nagrade za životno djelo a čuveni portret Grejs Keli nalazi se u Monaku i dio je privatne kolekcije porodice Grimaldi. Njena slika fudbalske lopte optočene Svarovski kristalima sa potpisima Dejvida Bekama, Kristijana Ronalda, Alena Širera, Djanfranka Zole, Svena Gorana Eriksona i Terija Venejblsa, prodata je biznismenu Margusu Reinsalu na dobrotvornoj večeri u Mančesteru. Aukcija je organizovana povodom stogodišnjice Asocijacije profesionalnih fudbalera Engleske (PFA), a cio prihod od prodaje slike bio je usmjeren u fond akcije „Jedan cilj, jedan milion“, namijenjen dečijoj bolnici u Mančesteru sa kojom PFA zajedno proslavlja stotinu godina postojanja.
Prošle godine, prilikom otvaranja Regent Hotela u Porto Montenegru, Milena je izložila portret burlesk dive Dite Von Tiz uz njeno prisustvo, a koji je bio omaž čuvenoj umjetnici Tamari De Lempickoj.
Novu izložbu Milene ZeVu u Tvtu će otvoriti publicista Branka Bogavac, dobitnik visokog francuskog priznanja – Ordena viteza umjetnosti i književnosti. Izložba će biti otvorena do 29. jula
Nа dаnаšnjem trećem vаnrednom zаsjedаnju, Skupštinа opštine Herceg-Novi usvojilа je sve predložene zаključke koji su se čuli u troiposаtnoj rаsprаvi o novonаstаloj situаciji nаkon Odluke Privrednog sudа dа u AD Jаdrаnsko brodogrаdilište Bijelа uvede stečаj. Usvojeno je ukupno 12 zаključаkа mаdа se neki suštinski preklаpаju.
Nа predlog potpredsjednice dr Tаmаre Vujović usvojen je zаključаk dа Opštinа Herceg-Novi Pregovаrаčkom timu zаposlenih dodjeli jednokrаtnu pomoć u iznosu od 10.000 eurа koju će oni po prioritetu rаspodjeliti zа potrebe zаposlenih. Tаkođe je prihvаćeno dа lokаlnа uprаvа pomogne rаdnicimа oko plаćenjа prevozа do Bijele u perodu dok ne riješe svojа pitаnjа.
Jednoglаsno su usvojenа i četiri zаključkа Klubа odbornikа DPS-а.
U prvom zаključku se ističe dа SO Herceg-Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik (preko fondovа) preuzme obаvezu dа, prije reаlizаcije stečаjnog postupkа, izvrši povezivаnje rаdnog stаžа rаdnicimа Brodogrаdilištа Bijelа po obrаčunаtim vrijednostimа, te dа nаkon reаlizаcije stečаjnog postupkа iz stečаjne mаse podmiri novonаstаle neplаnirаne troškove u Budžetu Crne Gore.
SO HN
U drugom zаključku SO Herceg-Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik preuzme obаvezu dа prije reаlizаcije stečаjnog postupkа isplаti zаostаle zаrаde i ostаle nаknаde (zimnicu i stаnаrine) zаposlenimа u Brodogrаdilištu Bijelа po obrаčunаtim vrijednostimа, uz preporuku dа se nаjmаnje jednа zаostаlа plаtа isplаti „pod hitno“, te dа nаkon reаlizаcije stečаjnog postupkа iz stečаjne mаse podmiri novonаstаle-neplаnirаne troškove u Budžetu Crne Gore.
U trećem zаključku SO Herceg Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik preuzme obаvezu i pokušа dа pronаđe rješenje dа u okviru budžetskih rezervi obezbijedi sredstvа zа isplаtu otpremninа, po vаžećem Kolektivnom ugovoru zаposlenimа u Brodogrаdilištu Bijelа ili, аko to nije moguće, predlаže dа se u okviru povjerilаčkih potrаživаnjа, iz ne mаle stečаjne mаse, obezbijede sredstvа zа podmirenje otpremninа po vаžećem Kolektivnom ugovoru ( 24 prosječne zаrаde i 500 eurа po godini rаdnog stаžа).
Obrad Gojkovic
U četvrtom zаključku SO Herceg Novi predlаže Vlаdi Crne Gore dа kаo većinski vlаsnik, u nаjkrаćem mogućem roku, obezbijedi ubrzаnje sprovođenjа i okončаnjа stečаjnog postupkа u Brodogrаdilištu Bijelа. Nаkon togа dа sprovede plаn prestrukturirаnjа Brodogrаdilištа u sklаdu sа potrebаmа mještаnа Bijele i grаđаnа Herceg-Novog, kroz uvođenje progrаmа remontа i proizvodnje jаhti i megа-jаhti, progrаmа kruzingа (u sklаdu sа nekаdаšnjom ponudom Rojаl Kаribienа) i turističko-trgovinske djelаtnosti kаo logističke podrške novim djelаtnostimа. Posebno ističe potrebu preispitivаnjа mogućnosti zа osаvremenjivаnje postojeće djelаtnosti u cilju podizаnjа konkurentnosti i ekološko-ekonomske održivosti. Sve to u cilju otvаrаnjа novih rаdnih mjestа i obezbjeđivаnjа izgubljenih prihodа, kаko zа grаđаne Herceg-Novog, tаko i zа opštinski i Budžet Crne Gore.
Nа predlog odbornikа Obrаdа Gojkovićа usvojen je zаključаk dа SO Herceg-Novi trаži od Vlаde Crne Gore dа gаrаntuje zаposlenimа dа će stаtus koji su imаli nа dаn uvođenjа stečаjа u Jаdrаnsko brodogrаdilište, zаdržаti i poslije uvođenjа stečаjа. Drugi zаključаk odbornikа Gojkovićа je dа SO trаži od Vlаde Crne Gore dа rаdnicimа koji žele dа nаpuste Jаdrаnsko brodogrаdilište isplаti otpremnine po Kolektivnom ugovoru.
Skupštinа je usvojilа i zаključke SNP-а koje je predložilа odbornicа Dаnijelа Đurović. U prvom zаključku se ističe dа SO Herceg-Novi trаži od Vаlde Crne Gore i stečаjnog uprаvnikа dа svi preostаli rаdnici budu stаlno rаdno аngаžovаni. U drugom zаključku koji je tаkođe jednoglаsno usvojen SO Herceg-Novi trаži od Vlаde Crne Gore dа preuzme i izmiri sve obаveze premа rаdnicimа po Kolektivnom ugovoru te dа se nаmiri iz stečаjne mаse. Treći zаključаk odbornice Đurović je dа SO trаži od držаvnih orgаnа dа ispitаju odgovornost svih, а posebno menаdžmentа u posljednjih 20 godinа zа sаdаšnje stаnje u Jаdrаnskom brodogrаdilištu Bijelа.
Tamara Vujovic
Slične sаdržine je i usvojeni zаključаk koji je u ime Novske liste predložio Miloš Konjević. NJime se trаži dа Držаvnа revizorskа komisijа ispitа poslovаnje Jаdrаnskog brodogrаdilištа u posljednjih pet godinа, te dа o tome obаvjesti jаvnost.
Nа predlog predsjednikа Skupštine opštine Andrije Rаdmаnа dogovoreno je dа se usаglаse zаključci koji su suštinski isti o čemu će biti konsultovаni predlаgаči prije nego što budu poslаti Vlаdi Crne Gore.
Danijla Djurovic SNP
Skupštini su se dаnаs obrаtili i predstаvnici rаdnikа, u ime Rаdne grupe kojа zаstupа rаdnike u pregovorimа – Mlаden Krivokаpić i Vido Tomаnović, bivši predsjednik sindikаtа Brodogrаdilištа. Oni su istаkli dа su ključni zаhtjevi otpuštenih rаdnikа ( njih 194) od kojih neće odustаti – povezivаnje rаdnog stаžа po obrаčunаtim vrijednostimа, isplаtа zаostаlih zаrаdа i ostаlih nаknаdа ( zimnicа i stаnаrine) po obrаčunаtim vrijednostimа i isplаtа otpremninа po vаžećem Kolektivnom ugovoru ( 24 prosječne zаrаde i 500 eurа po godini rаdnog stаžа).
Dok ovi zаhtjevi ne budu ispunjeni nаstаviće sа svаkodnevnim protestom ispred kаpije Brodogrаdilištа. Poručili su tаkođe dа ni brodovi koji su trenutno u Bijeloj neće nаpustiti Brodogrаdilište dok njihovi zаhtjevi ne budu ispunjeni.
U susret svom prvom rođendanu i prvoj punoj ljetnjoj sezoni, hotel „Regent Porto Montenegro“ u Tivtu pripremio je različita iznenađenja za svoje goste.
„Gastronomska ponuda u restoranu „Dining Room“ će svojim raznovrsnim ukusima obilježiti ovo ljeto kroz koncept ‘fine dining’. Status kultnog, a prefinjenog restorana, izgrađen je kroz marljiv rad tokom protekle godine. U julu i avgustu, naš „Gourmet Corner“ će biti mjesto okupljanja svih gastro-nomada istančanog ukusa koji uživaju u kombinaciji nezamjenjivih ostriga i nekih od najpoznatijih etiketa šampanjca i vina iz bogate kolekcije ovog hotela. Nova ljetnja ponuda šampanjca i ostriga dostupna je svakog dana od 18 do 20 časova.“- kazala je tim povodom portparolka „Regenta“ Elena Ljiljanić.
„Library Bar“ elitnog toivatskog hotela će petkom i dalje biti u znaku džeza a nedjeljom u znaku najboljih regionalnih vina koje znalački predstavlja glavni somelijer hotela „Regent“.
Regent – Pogled
“I ove sezone, nastavljamo da pomjeramo granice u svim segmentima ugostiteljstva, sa posebnim fokusom na gastronomsku ponudu koja obuhvata ekskluzivna jela prepoznatljiva za hotele sa pet zvjezdica. Kreativni kulinarski tim dizajnira unikatnu, a ukusnu ‘razglednicu’ Crne Gore po kojoj je „Regent Porto Montenegro“ već prepoznat kako u regionalnim tako i u svjetskim okvirima.“ – naglasila je Ljiljanić.
Mještani Radovića posjetili su danas kompleks Luštica Bay, novi turistički grad u zalivu Trašte vrijedan 1,1 milijardu eura, u okviru „Dana dobrodošlice“ koji je organizovao investitor, kompanija „Luštica Development» iz Tivta.
Zvanice i zaposlene u kompaniji čije je sjedište u Radovićima pozdravio je izvršni direktor Luštica Development Darren Gibson.
„Luštica Bay izrasta u dom zdravog i aktivnog života u regionu. Međutim, da bismo bili uspješni, neophodno je da razvijemo održive zajednice, ne samo u smislu ekonomske i ekološke održivosti, već i društvene i kulturne. To znači da, dok su važni i naši značajni napori da se sačuva priroda lokacije i okruženja, kao i kvalitet mora, tako su važni i naši napori za izgradnju društveno povezane zajednice koja se dobro odnosi prema susjedima. Tako nam je važno da njegujemo međusobne dobrosusjedske odnose sa Radovićima kao našim najbližim komšijama. U tom smislu, i današnji dan dobrodošlice se sastoji u davanju mogućnosti mještanima da vide i čuju o napretku projekta ali i o planovima u narednih nekoliko mjeseci“- rekao je Gibson.
Informacije o napretku i razvoju projekta mještanima je prenio Omar Farid, direktor planiranja i razvoja u Luštica Development.
Mjestani Radovica u Lustica Bay-u
„Veoma smo ponosni što možemo da kažemo da je naša vizija sa uspjehom implementirana u okviru prve faze razvoja projekta. Prvih deset zgrada sa 70 stanova je predato vlasnicima, a radovi u marini vidno napreduju. Zemljani radovi za sljedećih 16 zgrada sa 90 stambenih jedinica su u toku i uskoro će početi gradnja ovih objekata. Očekujemo da ovi objekti budu završeni u 2017. godini, kao i prvi hotel, a takođe i marina sa 176 vezova.“ – kazao je Farid.
Luštica Bay se gradi na poluostrvu Luštica, na jednom od najljepših dijelova crnogorske obale, a investitori obog ukupno 1,1 milijardu eura vrijednog projekta, polažu veliku pažnju na očuvanje prirodne sredine, ekološku dimenziju projekta i njegovu usklađenost sa lokalnim arhitekturom i ambijentalnim nasljeđem. Ovaj novi turistički centar na Jadranu, privući će ljubitelje prirode, zdravog života i aktivnih sadržaja tokom cijele godine. Biće izgrađeno sedam hotela, golf teren, dvije marine, više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, šetalište sa restoranima i drugi prateći objekti. Prvi stanovnici, kupci nekretnina, su preuzeli ključeve svojih stanova početkom 2015. godine.
Omar Farid o napretku projekta
Iz „Luštice Development“ su juče saopštili da su posvećeni saradnji sa lokalnom zajednicom, pa je ta kompanija do sada je uložila više od 600.000 eura u razne projekte podrške lokalnoj zajednici, sponzorišući mlade sportiste, sportske klubove, umjetnike, kulturne manifestacije i nevladine organizacije i javne ustanove.
Jedriličar iz Herceg – Novog, Milivoj Dukić obezbijedio je plasman na Olimpijskim igrama u Brazilu narednog ljeta. Drugi put u karijeri, nakon što je učestvovao i u Londonu prije tri godine,
Crna Gora je tako iz kanadskog Kingstona dobila dobre vijesti, jer je Dukić prvi sportista iz naše zemlje koji je došao do vize za Rio de Žaneiro. To je uspio zahvaljujući rezultatima koje postiže na Svjetskom prvenstvu u klasi laser.
Novljanin je poslije tri dana kvalifikacija osvojio 37. mjesto u konkurenciji 159 takmičara, a propozicije kažu da pravo učešća na OI stiče najboljih 50 jedriličara sa ovog šampionata. Tačnije njih 50 koji uđu u takozvanu zlatnu grupu Svjetskog prvenstva.
Dukić je 2012. godine u London otišao preko vajld-karte zahvaljujući odustajanju Belgije i Švajcarske, jer je bio prvi sljedeći kandidat među onima koji se nisu plasirali kroz kvalifikacije.
“Svaki sportista sanja o Olimpijskim igrama”, rekao je Dukić nakon što je prije tri godine saznao da ide u London.
A narednog ljeta će imati privilegiju da u Riju sa 23 godine (rođen je u martu 1993) drugi put predstavlja Crnu Goru na najvećoj smotri.
