Turistička organizacija Tivta je u periodu od 2. do 4. aprila 2015. godine nastupila na 16. Međunarodnom sajmu turizma u Nišu. Zajedno sa turističkim organizacijama Budve i Bara, Turistička organizacija Tivat predstavila je ponudu za nastupajuću turističku sezonu.
TO Tivat je na ovom sajmu prezentovala kompletan propagandni materijal: mape grada, info flajere, brošure, katalog privatnog i hotelskog smještaja kao i cjenovnike za ljeto 2015.
Već prvog dana sajma, posjetiocima je najveću pažnju privukla nova brošura „Tivat na dlanu“, katalog privatnog smještaja i mapa Boke. Sveukupno posjetioci su pokazali jako veliko zadovoljstvo na prisutnost ponude našega grada na ovom sajmu.Takođe, neki od njih su se već izjasnili da je Tivat njihova destinacija ,gdje će provesti svoj odmor.Moramo svakako istaći da su se mnogi interesovali za avio liniju Tivat-Niš.
Sajam Niš 2015
Predstavnik To Tivat na ovom sajmu je dao izjave za brojne TV i radio stanice u Nišu.
Sajam turizma u Nišu ove godine je okupio oko 80 izlagača iz zemlje i regiona. Svoje ponude predstavile su i brojne turističke agencije, turističke organizacije, hotelijeri, turoperatori itd.
S obzirom da je ovo tržište od posebnog značaja za ukupni turistički promet u našoj opštini, nakon prvog dana sajma, kada je zabilježena velika posjećenost i interesovanje za naš grad, očekujemo da će mo u predstojećoj sezoni ugostiti veliki broj turista sa ovog područja.
Don Branka Sbutege (1952. – 2006.) - foto Boka News
KotorArt
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Deseta godišnjica smrti don Branka Sbutege (1952. – 2006.)
Morsko dobro - gradnja
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Donja Lastva - odronjavanje terena
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Izložba fotogeafija " Luka Kotor nekad i danas"
Festival klapa Perast 2017.
Sveti Anton
Luka Kotor nekad i danas
Preko Luke Kotor se odlazilo u svijet i dolazilo, stizale su razne civilizacije, koje su nas učinile duhovno i materijalno bogatijima. Naša Luka Kotor je bila svjedok tužnih i radosnih sastanaka i rastanaka, živjela je sa Gradom i za Grad, zajedno sa njenim građanima. Luka spaja brodove i more, obale i luke, povezuje ljude, otvara nove vidike, prenosi multikulturalnost kao način življenja i stvaranja – kazao je Vasilije Kusovac direktor Luke otvarajuću izložbu fotografija „Luka Kotor nekad i danas“.
U ime domaćina brojne goste i zvanice pozdravila je kustosica Galerije Solidarnosti, Marija Mihaliček i direktor JU Muzeji Kotor Andro Radulović.
Luka Kotor bila je i ostala važan učesnik i svjedok u razvoju Grada i pomorske privrede u Boki Kotorskoj. Luka se pominje u istorijskim dokumentima još u 12. Vijeku.
„Ovu izložbu pripremili smo kako bi podsjetili i ukazali na njen značaj, kako kroz istoriju tako i danas. U Luku Kotor se nekada uplovljavalo i isplovljavalo kao i danas, samo što su stare jedrenjake, parabrode i bracere zamjenili veliki moderni kruzeri, jahte…
Fotografije nas podsjećaju na dolazak Francuza, na prvi dolazak razarača „Kotor“ u svoju matičnu luku, izgradnju rive – Luke nakon zemljotresa, do savremenih kruzera.
U Luku Kotor danas je svečano dočekan kruzer FTI „Berlin“ čime je označen početak ovogodišnje kruzing sezone, tako da će do kraja godine pristati i vezati se u Luci Kotor, 409 kruzera sa oko 40. 000 putnika“ – kazao je Vasilije Kusovac direktor Luke Kotor otvarajući izložbu.
Izložene su fotografije, autora, dr. Maje Đurić, Ivke Janković, Klaudija Katelana, Zorana Nikolića, kao i stare fotografije Luke Kotor iz fundusa Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.
Uginuli delfin dug oko 2 metra, pronađen je danas u plićaku na plaži Kalardovo kod Tivta. O pronalasku mrtvog morskog sisara obaviješteni su Instuitut za biologiju mora iz Kotora i Konulan policija Opštine Tivat koja je obavila uviđaj.
Prema riječima dr Mirka Đurovića, direktora kotorskog Instituta, na tijelu uginulog delfina nema vidljivih povreda, pa za sada nije poznato što je tačan uzrok njegove smrti. Na istom mjestu inače, prije tri godine, takođe je pronađen jedan uginuli delfin.
U vodama Bokokotosrkog zaliva u proteklih godinu dana odomaćilo se jato od osam jediniki delfina.
Iako raduju sve ljubitelje mora i predstavljaju pravu atrakciju za turiste, ovim izuzetno inteligentnim morskim sisarima ne vesele se bokeljski ribari koji delfine smatraju opasnošću za svoj ulov i mreže. Za sada međutim, nema pouzdanih dokaza da je čovjek povezan sa uginućem delfina koji je juče pronađen na Kalardovu.
Inspekcija sigurnosti plovidbe Luke kapetanije Kotor tokom prošle godine u akvatorijumu zaliva Boke Kotorske obavila je ukupno 615 inspekcijskih pregleda, skoro dva ipo puta više nego što su istovremeno odradile njihove kolege iz Lučke kapetanije Bar koji su nadležni za akvatorijum Ulcinja, Bara i Budve.
Kotorski inspektori lani su obavili 440 redovnih, 102 kontrolna i 73 vanredna inspekcijska pregleda. Kontrolisano je 86 domaćih i stranih brodova pri čemu je na njima izvršeno čak 430 kontrola po elementima sigurnosti plovidbe. Tom prilikom za tri su broda zbog uočenih nedostataka, donbijeta riješenja o zabrani isplovljenja, dok su u pet slučajeva donijeta riješenja o obaveznom otklanjanju otkrivenih propusta.
Na svim brodovima vršeni su pregledi minimalnog broja stručno osposobljenih članova posade, provjera valjanosti brodskih isprava, ukrcaja dozvoljenog broja putnika i količine tereta, sigurnosne opreme i uređaja i drugog. Lani je kontrolisano i ukupno 238 čamaca, od čega su 107 bili čamci za privredne svrhe, 55 strani čamci, a 76 plovila za sport i rekreaciju.
Barke
Inspekcijskih pregleda na plovnim putevima, lukama i morskom dobru u zalivu Boke Kotorske lani je bilo je 252, na objektima bezbjednosti plovidbe 33, dok je inspekcijskih pregleda zbog davanja mišljenja za uzgoj ribljeg fonda i izgradnju na obali bilo 6.
U prvostepenom upravnom postupku, tokom prošle godine Inspekcija suigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor obradila jej ukupno čak 770 rješenja, ali se u izvještaju podnešenom Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, ne nevode precizni podaci o ukupnoj visini tom prilikom naplaćenih novčanih kazni.
Uplovljavanjem njemačkog kruzera FTI Berlin dužine 140 metara danas je u Kotoru počela glavna nautička sezona. Putnicima i posadi broda, koji plovi pod malteškom zastavom, na rivi je priređena dobrodošlica uz posluženje, priganice rakiju .
Prema najavi iz Luka Kotor u toku ovog mjeseca uploviće i brodovi: Viking Star, Seabourn Sojourn, Le Lyrial, Oceana, Zuiderdam, Norwegian Jade, MSC Musica, Mein Schiff 3, Silver Cloud i Silver Wind.
Koliko je Kotor važna i atraktivna destinacija za kruzere, pokazuje činjenica da će ove sezone u luku podno zidina drevnog grada uplovljavati i neki potpuno novi, tek izgrađeni kruzeri o kojima psecijalistički časopisi već pišu u superlativu. Tako će 7.aprila u Boku Kotorsku na svom prvom komercijalnom putovanju, uploviti novoizgrađeni brod „Viking Star“ koga je prije nekoliko dana u Trstu, italijansko brodogradlište „Fincantieri Marghera“, predalo njegovom vlasniku –američkoj kompaniji „Viking Ocean Cruises“. Ovaj brod od 47.800 tona može ukrcati 930 putnika. Krajem aprila u Kotor će po prvi put doći i potpuno novi ultraluksuzni mali kruzer „Le Lyrial“ od 10.944 tone, francuske kompanije „Compagnie du Ponant“. Inače, tri starija blizanca ovog broda koji su uređeni više kao luksuzne jahte nego kao klasični kruzeri, redovni su gosti kotorske luke.
Iako su iz poslovodstva Luke Kotor ranije najvili da ove sezone u luku neće svraćati megakruzeri dužine preko 300 metara, narednih mjeseci ipak će američka kompanija „Celebrity Cruises“ u Boku u četiri navrata poslati svoje najveće brodove, 317 metara duge kruzere klase „Solstice“, od po 122 hiljade bruto-tona.
Hotel “Regent Porto Montenegro” iz Tivta uvršten je među najbolje hotele na svijetu u britanskom izdanju prestižnog lifestyle i travel magazina, “Conde Nast Traveller”.
Na zvaničnoj listi “Conde Nast Traveller Hot List 2015”, tivatski “Regent” se svrstao tik uz renomirane hotele poput hotela “Metropolitan” u Majami Biču ili “Belle Mont Farm”, St.Kitts & Nevis na Karibima.
“Hot lista britanskog izdanja časopisa ‘Conde Nast Traveller’-a znači dobrodošlicu u klub najboljih. Takođe, ovo priznanje dolazi u pravom trenutku odnosno tik prije glavne sezone. Čast je biti u društvu najboljih i biti prepoznat na jednom od svojih primarnih tržišta od strane publikacije koja se percipira kao glavni vodič za putnike koji su u potrazi za luksuzom i novim destinacijama ”- kazala je tim povdom portparolka “Regent Porto Montenegro” hotela Elena Ljiljanić.
“Condé Nast Traveller” je prestižni magazin, koji se od strane čitalačke publike, koja sebi može da priušti ekskluzivna putovanja, percipira kao glavni vodič za hotelijerstvo i turističke destinacije. Uredništvo magazina “Conde Nast Traveller” vodio je i jedan od najeminentnijih imena novinarstva, Harold Evanst, koji je upravljao renomiranim “Sunday Times of London” i “The Times”-om. Magazin se trenutno izdaje u Velikoj Britaniji, Italiji, Španiji, Grčkoj, Indiji i Rusiji.
Porto Montenegro Conde Nast Traveller May 2015
Početkom marta, rusko izdanje “Conde Nast Travellera” tivatski “Regent Porto Montenegro” uvrstilo je na listu najboljih svjetskih spa-hotela. Na njihovoj zvaničnoj listi “Conde Nast Traveller Hot List 2015”, tivatski “Regent” je jedini spa-hotel iz regiona koji se nalazi tik uz velike hotelske brendove poput “Four Seasons Bahrain” u Bahreinu, “Urso Hotel & Spa” u Madridu Španija, “Inala Beach House”, sa Puketa na Tajlandu i “Mandarin Oriental” u Bodrumu iz Turske.
Ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Ivan Brajović rekao je da je tokom njegovog jučerašnje boravka u Ulcinju razgovarano o realizaciji inicijative da se u toj opštini otvori privremeni granični pomorski prelaz na moru.
On je kazao da se u taj proces mora uključiti i Ministarstvo unutrašnjih poslova. „To bi omogućilo veću atraktivnost Ulcinja i njegove turističke ponude“, dodao je Brajović.
Prema riječima gradonačelnika Ulcinja Fatmira Đeke, taj granični prelaz mogao bi u početku biti sezonskog karaktera, kao što je to slučaj u Budvi.
Neki vlasnici brodova u Ulcinjju saopštili su ranije da su zainteresovani da tokom ljeta održavaju brodsku liniju od Ulcinja do Drača.
Nacrtu odluke o naknadi koja se plaća pri obilasku tvrđave „San Giovani“ koji je usvojen na sjednici lokalnog parlamenta nalazi se na javnoj rasprava koja će trajati do 17.aprila.
Prema prema ovom Nacrtu odluke, radi unapređenja, zaštite, održavanja i promocije, kao dijela spomeničke cijeline Kotora, plaćanje ulaznice pri obilasku i razgledanju San Giovanija – Kotorske tvrđave, poskupljuje na 4 (četri) eura. Dosadašnja cijena je bila tri eura.
Prema istoj odluci ulaznice nijesu dužni plaćati lica koja su u sastavu političkih, privrednih, kulturnih, vjerskih i drugih delegacija u zvaničnoj posjeti Republike i Opštine Kotor, kao i djeca ispod 10 godina.
San Đovani
Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora obavezuje se da prije započinjanja naplate ulaznica obezbijedi materijalno-tehničke i siguronosne uslove za bezbijedan obilazak Tvrđave.
San Đovani
Sredstva ostvarena prodajom ulaznica raspoređuju se 40 % za revitalizaciju i održavanje zidina 40% za meterijalne troškove Direkcije 20 % lokalnoj Turističkoj organizaciji, za realizaciju Programa.
San Đovani
Prema podacima iz TO Kotor u protekloj godini kotorske zidine posjetilo je oko 73.000 posjetilaca i ostvarena je dobit oko 220.000 eura.
U danima za nama, u izlogu hercegnovske Knjižare So, mogli smo vidjeti kako izgleda bronzani reljef Borisava Stankovića i povelja na koži koja svjedoči da je nagradu za najbolje prozno djelo u 2014. godini dobio Nikola Malović za roman „Jedro nade“. Nagrada „Borisav Stanković“ dodijeljena je u nedelju, 29. marta, i sublimira NIN-ovu nagradu za roman godine, i Andrićevu nagradu za najbolju zbirku priča.
Od danas izlog između bokeškozelenih škura Knjižare So biće posvećen nastupajućem Uskrsu.
Preporuke za čitanje…
Otačnik Ignjatija Brjančaninova predstavlja svojevrsnu školu duhovnog uzrastanja, posebno u doba posta. Pažljivo čitanje izreka i povijesti iz ove knjige donosi do čitaoca miomiris istinskog služenja Bogu iz prvih vjekova hrišćanstva. Izdavač je Artprint.
Putovanje kojim počinje roman Papin nosorog Lorensa Norfoka, počinje na obalama Baltika, da bi čitaoca povelo na jug, kroz Evropu kojom huji jedan od bezbrojnih ratova, do Rima, gdje papa Lav X povlači konce političkih igara, a zatim dalje, oko Afrike, burnim morima, nazad do italijanske obale, gdje će se dogoditi brodolom. Iz tog brodoloma, kao polumitsko biće, izaći će na evropsku obalu naslovni junak knjige – papin nosorog. Izdavač je Geopoetika.
Farenhajt 451
Farenhajt 451 roman je Reja Bredberija u kojem nam autor donosi svoju viziju jednog pomahnitalog svijeta koji umnogome podsjeća na naš. Gaj Montag živi u svijetu gdje dominira televizijski program, literatura je na ivici izumiranja a vatrogasci češće raspiruju vatru nego što je gase. Njegov posao je da uništava najilegalniju robu – štampane knjige, a zajedno s njima i kuće u kojima su skrivane. Montag je zadovoljan svojim poslom i nikada se nije zapitao o posljedicama onoga što radi sve dok nije upoznao mladu Klaris koja će mu pričati o prošlim vremenima kada ljudi nisu živjeli u strahu i kada su smjeli da imaju svoje ideje umjesto onih koje propovijeda televizija. Izdavač je Laguna.
Gospa od Badema
Gospa od badema Marine Fiorato uzbudljiva je priča o ljubavi, izdaji i izuzetnom talentu, smještena u srednjovjekovnu Italiju. Bernardino Luini, talentovani učenik Leonarda da Vinčija, pozvan je da naslika fresku u crkvi jednog gradića brdovite Lombardije. Neobuzdan i strastven, Bernadino nije poznat samo po svojim sjajnim djelima, već i po brojnim ljubavnim avanturama. Pažnju mu privlači lijepa Simoneta di Sarono, plemkinja kojoj su dugogodišnji ratovi u Italiji odnijeli muža. Mlada udovica otkriva da i ona posjeduje izuzetan talenat, dok za voljenog pravi napitak od badema, koji će do danas ostati poznat kao Amaretto di Saronno. Kako se stvaranje freske i napitka bliži kraju, oluja vjerskog skandala se nadvija nad njima. Izdavač je Vulkan.
Biografija vode Filipa Bola vodi nas u jedinstveno i interesantno istraživanje supstance koja nas održava u životu. Od biografije do tradicije, od Velikog praska preko rađanja okeana, i sve do samog nastanka života autorova perspektiva je uvijek razumljiva i inspirativna. Od drevnog koncepta vode kao elementa, uviđanja njenog značaja u svijetu zemaljske materije, pa do savremenih saznanja i rezultata najnovijih istraživanja, Bol precizno definiše svijet u kome živimo – svijet u kome život ne bi bio moguć bez vode. Izdavači su Heliks i Centar za promociju nauke.
Hronika – pad Vizantijskog carstva Georgija Sfrancesa knjiga je koja posjeduje pripovijedačku živost romana a ujedno predstavlja jedan od glavnih istorijskih izvora za pomenuti period. Sfrances je bio dvoranin, velikodostojnik i diplomata u službi trojice vizantijsakih careva. Posebno blizak odnos imao je sa posljednjim romejskim vasilevsom, Konstantinom. Pred kraj života se zamonašio i sastavio ovo istorijsko-memoarsko djelo u kome pripovijeda o događajima kojima je bio svjedok tokom posljednjih pet decenija postojanja Vizantije, kao i o padu Carigrada i onome što je potom uslijedilo. Izdavač je Artprint.
Knjižara So Herceg – Novi
Knjigom Porodica Jasminka Petrović još jednom potvrđuje zašto je jedan od najboljih i najčitanijih domaćih pisaca za djecu. Čitajući ovu knjigu imamo osjećaj da stojimo ispred ogledala, rame uz rame sa svojim najrođenijima. Ima tu i smijanja i plakanja, a povremeno se diže i kosa na glavi. Uostalom, znamo da su ogledala takva – sve nam sruče u lice, i to bez dlake na jeziku. Ali na kraju ipak sve dođe na svoje mjesto, pa čak i rodbinski odnosi. Knjigu Porodica bogato je ilustrovao Dobrosav Bob Živković. Izdavač je Kreativni centar.
U hercegnovskoj Knjižari So, sa svakom kupljenom knjigom Jasminke Petrović, Vesne Dedić Milojević i Ljiljane Habjanović Đurović – mogu dobiti njihovi originalni potpisi.
Kulturno umjetničko društvo „Igalo“ održati će Godišnji koncert, 4.aprila, subota u 20 sati u Dvorani Park – Herceg-Novi.
Ulaz je slobodan.
Kulturno umjetničko društvo „IGALO” iz Igala osnovano je 1986. godine sa ciljem njegovanja, čuvanja i afirmacije kulturnog i folklornog blaga. Broji preko 120 članova razvrstanih u 4 kategorije. Dobitnik je mnogih nagrada, priznanja, zahvalnica i plaketa na raznim festivalima i gostovanjima, kako u Crnoj Gori, tako i širom bivše Jugoslavije i inostranstvu.
