“Wilco” u Kotoru 24. juna

0
Wilco u Kotoru
Wilco u Kotoru

Organizatori Festivala SeaRock objavili su da će jedan od najvećih bendova na svijetu, “Wilco”, nastupiti u Kotoru, 24. juna. “Američki alt-rok sastav, osnovan u Čikagu, svjetsku pažnju je privukao četvrtim albumom, “Yankee Hotel Foxtrot” (2002).

Šesto izdanje Festivala održaće se u neposrednoj blizini bedema starog grada, na parkingu Benovo. Direktor Turističke organizacije (TO) Opštine Kotor Mirza Krcić, koja je organizator događaja, kazao je da će ulaz biti besplatan.

„Koncert grupe Wilco biće organizovan u skolpu SeaRock festivala koji se održava šestu godinu za redom. SeaRock festival je u Kotor doveo brojna poznata imena iz Evrope, a ove godine otišli smo korak više“, rekao je Krcić u PR Centru.

Kako je naveo, u TO Kotor očekuju finanasijske benefite od koncerta, jer će biti održan u petak.

„Očekujemo dolazak više hiljada turista koji će vjerujemo ostati par dana duže u Kotoru“, istakao je Krcić, saopšteno je iz PR centra.

Sa konferencije za medije -foto: PR Centar
Sa konferencije za medije -foto: PR Centar

Direktor SeaRock festivala, Ivan Krivokapić, kazao je da je Wilco jedan od najbitnijih američkih rok bendova, koji je, kako je naveo, u karijeri izdao 14 studijskih albuma i dobitnik je brojnih prestižnih nagrada.

„Bili su inspiracija Bob Dilanu, sa njim su 2013. godine bili na američkoj turneji. Njihovi koncerti su mjesecima unaprijed rasprodati, hedlajneri su najvećih svjetskih festivala. To nam govori da nas u Kotoru ovoga ljeta očekuje jedan fantastičan koncert, poslije koncerta Rolingstonsa, ovo će biti najveći rok spektrakl koji se desio u Crnoj Gori“, rekao je on.

Krivokapić je kazao da će SeaRock festival ove godine trajati jedan dan, a razlog toga je što, kako je pojasnio, ljetna pozornica tehnički nije dovoljno dostupna za ovakve koncerte.

“Ideja nam je da parking Benovo u narednim godinama zaživi kao festivalski prostor, jer Kotor zaslužuje da ima jedan veliki festival, pogotovo u ljetnjoj sezoni. Prostor na kojem će biti koncert može da primi od pet do sedam hiljada ljudi“, naveo je on.

Predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević kazao je da taj grad, organizacijom ovog koncerta, izlazi iz klišea i prosječnosti.

„Sa ovim događajem zvanično otvaramo turističku sezonu. Isto tako, ovaj događaj će doprinijeti obilježavanju deset godina od obnove nezavisnosti Crne Gore“, naveo je on.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić ocijenio je da će koncert benda Wilco imati dodatnu vrijednost i u promotivnom smislu, ne samo za Kotor već i za Crnu Goru.

„Mislim da je dobrodošla vrijednost ovakvih festivala i grada Kotora da gradi jednu prepoznatljivost u tim događajima. Ovakvi događaji treba da budu noseći turistički motivi da gosti zbog ovakvih događaja dolaze ne samo u Kotor, već i u Crnu Goru“, naveo je on.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore Željka Radak Kukavičić istakla je da Crna Gora pokazuje epitet destinacije koja iz godine u godinu postaje prepoznatljiva po kvalitetu u svim segmentima turističke ponude, uključujući manifestacije.

„Vjerujem da će manifestacija kao što je ovaj festival, doprinijeti tome da imidž Crne Gore kao destinacije bude za sve ukuse kada je u pitanju segment kulturne ponude“, navela je ona.

Na pitanje novinara da li će koncert benda Wilco biti ekskluzivan za prostor Balkana i koliko će njihovo angažovanje koštati, Krivokapić je kazao da Crna Gora ima eksluzivu za dio Balkana.

„Wilco će svirati na In music festivalu, ali to je festivalski nastup, tako da publika koja voli koncerte svakako doći, jer je to potpuno druga koncepcija. Što se budžeta tiče, honorar benda je 60 hiljada eura. Pored toga potrebno je još 25 hiuljada eura za produkciju događaja pošto je izuzetno zahtijevan“, rekao je on.

Organizatori događaja su TO Kotor i Opština Kotor. Događaj su podržali Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija. Generalni sponzor je Komunalno preduzeće Kotor, koji nam je ustupio prostor za koncert.

Wilco
Wilco

 

Uručena priznanja najboljim sportistima Tivta u 2015.

0

U multimedijalnoj sali Opštine Tivat danas su uručena priznanja najboljim sportistima Tivta u 2015. godini, u jubilarnoj 20. akciji Radio Tivta i Sekcije sportskih novinara ovog grada.

Rukometni klub „Partizan” najbolji je tivatski klub, a boćar Miroslav Petković, najbolji je sportista  u 2015. godini. Petković je osvojio titulu vicešampiona svijeta na Svjetskom prvenstvu u Rijeci, a RK“Partizan“ je jesenji šampion države.

Na listi deset najboljih sportista nalaze se Amela Feković takmičarka u benč presu, kjokušinkaj karatista Dejan Daković, streličar Milan Borović, šahista Veljko Draganić, košarkaš Mašan Vrbica, rukometaš Marko Vrdoljak, jedriličar Igor Les, kuglašica Mirjana Ardalić i džudistkinja Milica Katić.

Specijalna priznanja uručena su Džudo klubu Tivat, ŽRK“Tivat“, BK“Brđanin“, BK“Palma“, KK“Teodo“ i ŠK“Mimoza“.

Posebna priznanja za individualne sportske rezultate dobili su automobilista Tripo Pinjatić, kuglaš Mladen Božinović, košarkaš Vjekoslav Vučinović, džudista Krsto Kikanović i sportski ribolovac Luka Maslovarić.

Nagrade najboljim sportistima grada u 2015. godini uručili su predsjednik opštine Ivan Novosel, Skupštine Krsto Bošković, sportski novinari Predrag Usanović, Željko Komnenović i Andrija Petković, dok je pehar Košarkom klubu Teodo uručio direktor Košarkaškog kluba „Stršljen“ iz Plava, Adem Huseinović, čiji košarkaši večeras igraju u Tivtu.

Najboljem sportisti Miroslavu Petkoviću i najboljem sportskom klubu RK „Partizan“ predsjednik opštine Ivan Novosel uručio je i novčane nagrade od po 1.000 eura.

Dobitnike nagrada i priznanja kao i brojne goste pozdravio je direktor Radio Tivta, Dragan Popadić.

„Od početka u ovoj akciji sa nama je bila i Opština Tivat, najveći sponzor tivatskog sporta. Od opštine i dalje očekujemo veliku pomoć, ne samo u sredstvima, nego i u izgradnji sportske infrastrukture. Trebaju nam novi fudbalski tereni, teniski tereni, zatvoreni bazen. Povodom jubileja mi smo štampali i posebnu publikaciju. Tekstove je pisao kolega Slavko Krstović a tu je i dosta fotografija koje su uredili Neven Staničić i Ivan Radulović“ – kazao je između ostalog Popadić.

Najbolje sportiste pozdravio je gradonačelnik Tivta, Ivan Novosel.

Nagrade najboljim sportistima Tivta 2015.
Nagrade najboljim sportistima Tivta 2015.

„Opština je svesrdno u proteklih 20 godina podržavala ovu akciju i podržavaće sve ono što predstavlja kvalitet i što doprinosi napretku grada, sporta, okupljanju omladine. Uložili smo ne samo značajna sredstva nego i veliki trud u normativnom dijelu kako bi napravili pomake. Opština Tivat za 2016. u budžetu za sport opredijelila je najviše sredstava do sada, 250.000 eur-a.

Imali smo podršku velikih investitora Porto Montenegra i Luštice Divelopmenta, ali i drugih manjih kompanija. Što se tiče sportske infrastrukture nisam zadovoljan, tu treba da napravimo neke dublje rezove kako bi sportska infrastruktura pratila razvoj sporta na pravi način da bi stvorili preduslove da tivatski sport napreduje“, kazao je presjednik Novosel.

U ime dobitnika priznanja organizatorima su se zahvalili vicešampion svijeta u boćanju Miroslav Petković i trener jesenjeg prvaka Prve rukometne lige, Dejan Stjepčević.

Svečanosti su prisustvovali i  bivši najbolji sportisti Tivta.

Bokelji riješili problem zelenog otpada

1
Sa prezentacije u Kotoru
Sa prezentacije u Kotoru

Tokom narednog mjeseca Crna Gora će napokon početi da ispunjava djelić svojih obaveza predviđenih poglavljem 27. u pristupnim pregovorima sa EU, jer će na teritoriji četiri primorske opštine biti uvedeno 100-postotno recikliranje makar jedne vrste otpada i to zelenog. Rezultat je to projekta nazvanog „Uspostavljanje kompostiranja i selektovanog odlaganja otpada u opštinama Kotor, Tivat, Budva i Herceg Novi“, a koji su ta četiri grada u saradnji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori, NVO „Eko centar delfin“ iz Kotora i Vladom, sproveli u protekle skoro dvije godine.

Projekat vrijedan skoro 450 hiljada eura sa 71 odsto novca finasirala je Delegacija EU u Crnoj Gori, 18 Vlada Crne Gore, a ostatak komunalna preduzeća četiri primorska grada.

„Već tokom narednog mjeseca počeće tretman zelenog otpada iz Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve u novoizgrađenoj kompostani površine 600 kvadrata koja je napravljena na našem imanju u Kavču. Nabavljena je drobilica za mljevenje zelenog otpada, ovih dana stiže i specijalna mašina-prevrtač,a instalirani su i instrumenti za praćenje procesa kompostiranja. Na ovaj način kavlitetno i po održivim principima, potpuno smo riješili problem deponovanja zelenog otpada iz Boke i Budve, a što će rezultirati smanjenjem količina smeća koje se odlažu na deponije, novim radnim mjestima, uštedama u transportnim troškovima i proizvodnjom po čistom i prirodnom principu, komposta kao biološkog materijala za prihranjivanje gradskih zelenih površina u sva četiri grada.“- istakao je, prezentujući projekat danas u Kotoru, direktor kotorskog Komunalnog preduzeća Zoran Mrdak.

U sklopu projekta, pored izgradnje i opremanja kompostane u Kavču, navaljena su i 24 velika kontejnera za zeleni otpad za sva četiri grada, 3 pres-kontejnera za Budvu i 150 klasičnih metalnih kontejnera za Tivat i Herceg Novi, kako bi se pokrenula akcija selektiranog odlaganja zelenog otpada.

Kako se čulo, na početku projekta u jesen 2013, baratalo se podatkom da se svakodnevno u ta četiri grada sakupi ukupno oko 40 kubika zelenog otpada, ali se pokazalo da su te količine u međuvremenu značajno porasle. Stoga će, prema projekcijama, komposta nastalog potpunom reciklažom tog otpada, biti dovoljno ne samo za prihranjivanje i održavanje javnih zelenih površina u Tivtu, Kotoru, Budvi i Herceg Novom, već i za prodaju na tržištu, što će se uraditi u narednoj fazi nabavkom opreme za prosijavanje i pakovanje komposta. Prve količine komposta inače, biće spremne već krajem ljeta. Do daljnjeg, u kompost se neće prerađivati zeleni otpad od palmi, prvenstveno zbog opasnosti od širenja larvi štetočine palmin surlaš, ali i potrebe da se taj biljni materijal zbog svojih specifičnih katakteristika, drugačije tehnološki tretira od ostatka zelenog otpada.

Predstavnica NVO „Eko centar Delfin“ Ljilja Radunović naglasila je da je Vlada pokazala interesovanje da ovakav projekat, po regionalnom principu, realizuje i u drugim djelovima Crne Gore, a da regionu Boke sada predstoji da bude pionir u državi i kada je u pitanju uvođenje svakodnevnog primarnog selektivnog odlaganja otpada koji će građani i preduzeća već pri njegovom nastanku, sami odvajati u dvije grupe – mokri i suvi.

Na taj način dodatno će se olakšati rad dvije transfer stanice u Novom i Kotoru gdje se već vrši „izvlačenje“ svih još upotrebljivih sirovina iz komunalnog otpada tri bokeljska grada, i značajno smanjiti količine smeća koje se na kraju ipak moraju odložiti na regionalnu sanitarnu deponiju Možura.

TO Tivat – gosti stranci

0
TO Tivat
TO Tivat

U svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri, trenutno se odmara ukupno 489 turista – podaci su koje je danas saopštila lokalna Turistička organizacija. Zanimljivo je da među turistima koji sada borave u Tivtu nema posjetilaca iz Crne Gore, već su svih njih 489, strani gosti.

U hotelima je smješteno 59 gostiju, dok 430 turista koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja.

Inače, Turistička organizacija Tivat u saradnji sa lokalnim TO Bara, Budve, Ulcinja, Cetinja i Kotora, od danas učestvuje na Međunarodnom sajmu turizma “ITF Slovakiatour” u Bratislavi “ITF Slovakiatour”. Na ovoj manifestaciji, jednoj od najvećih turističkih berzi u regionu, nastupa oko 400 izlagača iz cijelog svijeta, a očekuje se da će sajam obići preko 80.000 posjetilaca, jer se u isto vrijeme održava i specijalizovana izložba o slobodnom vremenu, rekreaciji, welnesu i fitnesu.

 

BALMAS – Kontrola balastnih voda u Jadranu

0

U okviru strateškog IPA projekta BALMAS, nedavno je snimljen i objavljen promotivni film o značaju zaštite ekosistema Jadrana od balastnih voda.

Promotvni film uradio je italijanski Institut za zaštitu životne sredine i istraživanja (ISPRA), koji je partner u projektu. U projektu učestvuje i Institut za biologiju mora iz Kotora.

Balastne vode su važne za sigurnu plovidbu brodova, ali sa druge strane mogu da predstavljaju veliku opasnost za unos štetnih patogenih organizama u novi sistem.

Projekat BALMAS – Sistem upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora, počeo je da se sprovodi u novembru 2013, a kraj projekta bio je predviđen je za ovu godinu.

Realizuje ga 16 partnera i sedam pridruženih partnera iz šest država na nivou Jadranskog mora pod vodstvom Instituta za vode Republike Slovenije.

Projekat će rezultirati usvajanjem zajedničke strategije i menadžment planova u svim državama učesnicima projekta- Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Albaniji i Crnoj Gori, a jedan od najzačajnijih efekata biće zajednički razvijen rani sistem upozoravanja, koji bi trebalo da pomogne očuvanju ekosistema Jadrana.

Budžet predviđen za realizaciju projektnih aktivnosti u Crnoj Gori iznosi 186.774 eura, dok je ukupna vrijednost projekta 7.157.158 eura.

„Arheologija jadranskog pomorstva”

0
Gnalić
Gnalić

Hrvatsko geografsko društvo – Zadar i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru organizirali su u Multimedijalnoj dvorani Sveučilišta u Zadru predavanje doc. dr. sc. Irene Radić Rossi „Arheologija jadranskog pomorstva”.

Irena Radić Rossi, docentica na Odjelu za Arheologiju Sveučilišta u Zadru bavi se proučavanjem brodogradnje i plovidbe tijekom povijesnih razdoblja pa je njeno predavanje okupljenima približilo aktualne projekte na kojima radi. Prije svega, opis nekoliko podvodnih arheoloških nalazišta na kojima je radila protekle godine. Okupljeni su imali prilike čuti, između ostalog, informacije o nekoliko važnih, međunarodno značajnih nalazišta u Hrvatskoj, iscrpni prikaz otkrivanja lokaliteta i arheoloških aktivnosti koje su bile provedene.

– Najvažnije nalazište iz antičkog doba je na otoku Pagu, u uvali Caska, gdje su pronađeni ostaci 14 metara dugog broda, rađenog šivanom tehnikom. Sljedeće nalazište koje smo obrađivali je u Trsteniku gdje je pronađen antički brod od 12 metara. U prošloj godini se radilo i u uvali Suđurađ, gdje je istraživan brod koji je potonuo u 1576. godine, a bio je dio Dubrovačke flote.

Nalaziše kod biogradskog otočića Gnalić, pak, jako je značajno, između ostalog, i zbog broja pronađenih predmeta s broda potonulog 1583. godine: staklenog posuđa, odjeće, svijećnjaka… , izdvojila je Radić Rossi, dodajući kako za nastavak tog istraživanja, bez obzira na njegov značaj, nažalost nedostaju sredstva, što je čest slučaj.

Irena Radić Rossi u okviru nekoliko međunarodnih projekata aktivno provodi istraživanja i zaštitu arheoloških nalazišta u hrvatskom podmorju. Pridruženi je profesor na Programu pomorske arheologije na Sveučilištu Texas A&M, te pridruženi istraživač međunarodne organizacije Institute of Nautical Archaeology i francuskog instituta Centre Camille Jullian (Université Aix-Marseille – CNRS).

Vrmac – posebna perla među biserima Boke

0
"Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”
“Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”

Izložba pod nazivom “Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca” privukla je sinoć u galeriju ljetnjikovca Buća-Luković, veliki broj Tivćana. Žitelji tog grada gaje poseban emotivni odnos prema poluostrvu i brdu Vrmac što dijeli Tivatski od Kotorskog zaliva, a svojom skoro pa netaknutom prirodom, te bogatom graditeljskom i kultunom baštinom, predstavlja omiljeno izletište domaćih i fureštih.

Na izuzetno florističko bogatstvo Vrmca koji će uskoro i zvanično dobiti status zaštićenog parka prirode, ukazali su autori izložbe Dragan Rajčević , Igor Mamula i Vesna Pavić. Rajčević je istraživač-amater koji već više od 40 godina intenzivno proučava sve aspekte prirodne i kulturne baštine Tivta i Boke, a njemu su u naporima da široj javnosti prikaže svo bogatstvo ljekovitog, začinskog i aromatičnog bilja, te gljiva koje rastu u šumama Vrmca, stručnu pomoć pružili dvoje mladih inženjera hortikulture i poljoprivrede, Igor Mamula i Vesna Pavić.

"Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”
“Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”

Iz izloženih materijala i fotografija čiji su autori Dragan Rajčević i Goran Pivljaković, brojna publika u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković, mogla je bukvalno osjetiti i vidjeti mirise, ukuse i izgled prekrasnog i očuvamnog jedinstvenog prirodnog ambijenta Vrmca. O karakteristikama flore Vrmca što broji preko 600 različitih vrsta te 75 vrsta gljiva, i odlikama tog prostora kao jedinstvenog prirodnog i kulturnog pejsaža, govorili su Mamula i Pavić, dok je Dragan Rajčević naglasio da je izložbom želio na što veći krug ljudi, proširiti svoju “infekciju Vrmcom”.

"Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”
“Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”

“Svim sredstvima ćemo se boriti za ostavrenje ideje da Vrmac bude proglašen parkom prirode i ova izložba je samo dio aktivnosti koje ulažemo u tom pravcu. Nadam se da će i Opština Tivat uložiti više napora u revitalizaciji i obnovi nekih zapuštenih djelova kulturne baštine na tom prostoru, prvenstveno crkve Svetog Srđa i ambijentalne cjeline Đurđevo brdo. Vrmac je naša zelena perla u plavom biseru Boke”- naglasio je Rajčević.

"Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”
“Ljekovito, začinsko, aromatično bilje i gljive Vrmca”

„FX Yachts“ promoviše jedan od svojih brodova u Tivtu

0
Foto - FX Yachts
Foto – FX Yachts

Turski konstruktor i proizvođač jahti „FX Yachts“ iz Antalije, postao je jedan od zvaničnih sponzora predstojećeg, drugog po redu izdanja prestižne jahting-manifestacije „Superyacht Rendezvous Montenegro“, a koja će se održati od 7.do.9.jula ove godine u elitnom nautičkom centru Porto Montenegro u Tivtu.

Kompanija iz Turske projektuje i gradi visokokvalitetne motorne jahte koje odlikuje sportski dizajn, minimalistički uređena moderna unutrašnjost i relativno umjerena cijena kada su takvi ultraluksuzni brodovi u pitanju. Na predstojećoj manifestaciji u Tivtu, „FX Yachts“ klijenteli će prikazati svoj najnoviji i po dimenzijama najmanji proizvod – luksuznu motornu jahtu FX 29. Ova 28,85 metara duga jahta gliserske forme trupa, postiže maksimalnu brzinu od 28 čvorova a pogone je dva MTU dizel-motora snage 1.920 konja.

Inače, prijavljivanje zainteresovanih za učešće na „Superaycht Rendezvous Montenegro“ koji u Tivtu priređuje čuvena međunarodna medijska grupacija specijalizovana za nautiku i jahting „Boat International Media“ u saradnji sa Porto Montenegrom, je u toku.

Prošle godine na premijernom izdanju ove manifestacije u Crnoj Gori, učestvovalo je osam brodova dugih između 39 i 50 metara, ukupne vrijednosti preko 200 miliona eura i 100-tinjak superbogatih gostiju na njima. Do sada je „Boat International“ ovu veliku feštu za one „koji nešto znače“ u svjetskoj superjaht- industriji, priređivao duže od 20 godina u Monaku, a prošle godine se ona iz mondenske kneževine na Azurnoj obali, preselila u Crnu Goru.

Superaycht Rendezvous“ predstavlja priliku vlasnicima jahti i njihovim gostima da iskuse izvanredno lijepu prirodu jedinog fjorda na Mediteranu – Boke Kotorske. Program manifestacije, uključujući i svečani koktel, zajedničku plovidbu, svečani ručak za međusobno biznis-povezivanje i posjete jahtama-učesnicama, nudi dovoljno vremena i prilika da se učesnici upoznaju i istovremeno odmore i opuste u jednom od najljepših predjela Evrope. Poznata kao „Biser Mediterana“, Crna Gora ima izvanredno lijepe pejsaže, od fantastičnih vodopada i nveličanstvenih planina, do malih skrovitih plaža i uvala.“- navode organizatori „Superyacht Rendezvous Montenegro 2016“.

Osim upoznavanja vlasnika i prilike da međusobno pregledaju svoje „ploveće palate“, učesnici ove manifestacije moći će da iz prve ruke iskuse i neke od najinteresantnijih djelova turističko-kulturne ponude Crne Gore – od kanjoninga i izleta u najljepše djelove naše države, preko obilaska kulturno-istorijskih spomenika na primorju, do upoznavanja sa bogatom gastronomskom i enološkom ponudom ovog kraja.

“Ruske kape”

0
Ruske kape - Tivat plakat
Ruske kape – Tivat plakat

Film „Ruske kape“ biće prikazan u velikoj sali Centra za kulturu Tivat u petak, 29.januara u 12 i u 19 sati.

Film se bavi heroinskim ovisnicima i narkomanijom kao problemom na način na koji se do sada o tome nije govorilo na našim prostorima i realizovan je u edukativne svrhe.

Tridesetominutni igrani film “Ruske kape” bavi se temom narkomanije. Planirano je da se prikazuje u crnogorskim školama u sklopu predmeta “Zdravi stilovi života” čime bi se, prvenstveno mlađem dijelu populacije, ukazalo na ovu važnu temu

Glavni junak , Igor , svojom ovisnošću dospio je na samu margin društva , čime je izgubio osnovno ljudsko dostojanstvo i građanska prava . Nakon što dotakne neizbježno dno svakog ovisnika od heroina , primoran je da se suoči sa svojom bolešću i da donese velike i teške odluke , ukoliko želi da spasi jedino što mu je ostalo , a do čega drži najviše na svijetu .
Glumci u filmu: Momčilo Otašević, Mišo Obradović, Slaviša Ćurović, Vanja Milačić, Branka Femić, Julija Milačić, Zoran Vujović, Andrea Mugoša, Čarna Marković, Marko Đurišić, Borivoje Raičević, Smiljana Martinović i Karmen Bardak. Producenti su Filip Đurišić i Ksenija Popović.
Ulaz: slobodan.

Budva – „Rašid” još visi, a pripremaju novu iluminaciju

0
Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Opština Budva uložila je žalbu Ministarstvu kulture i time odložila ukljanjanje iluminacije dizajnera Karima Rašida sa bedema Starog grada.

Iz Sekretarijat za gradsku infrastrukturu potvrđeno je da je pripremljen tender za izradu nove iluminacije bedema, za šta je Opština Budva spremna da potroši 160.000 eura, pišu Vijesti.

Kako je riječ o spomeniku pod zašitom države, Uprava za zaštitu kulturnih dobara prije mjesec je naložila da se u roku od 30 dana ukloni Rašidov rad, u obliku dvostrukog niza svijetlećih cijevi, ukupne dužine 250 metara.

Inspektor je zaključio da su ukrasom postavljenim uoči dočeka 2015. godine, devastirane zidine Starog grada.

Aktuelna iluminacija, zbog forme svijetlećih elemenata, nosi simboličan naziv DNK.

Budva - foto Boka News
Budva – foto Boka News

Problem je izbio jer je iluminacija postavljena na metalnim držačima dužine 1,4 metra, koji su učvršćivani šrafovima u kamene zidine stare više vjekova.

To je izazvalo revolt Starograđana, pa su podnijeli i krivičnu prijavu protiv nadležnih u opšinskom Sekretarijatu za gradsku infrastrukturu i ambijent, koji je realizovao projekat.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara tada donosi rješenje o uklanjanju u iluminacije jer prethodno nijesu izdati konzervatostki uslovi, ali ga, nakon žalbe Opštine, Ministarstvo kulture odbacuje i nalaže da se uradi projekat konzervacije zidina, u roku od pola godine.

Budva nova godina 2015
Budva

Naglasivši da nijesu devastirali bedeme, sekretar za gradsku infrastrukturu Nikola Divanović je kazao da će Opština ponovo uložiti žalbu na rješenje Uprave za zaštitu kultrnih dobra.

Vuk Lajović