Narednu turističku sezonu Stari grad Ulcinj će dočekati raskošno osvijetljen, saznaje Portal Ul-info.
Naime, ovih dana je u Ulcinju boravio čuveni italijanski majstor fotografije i scenografije Franko Ferara koji je sa gradonačelnikom Ulcinja Fatmirom Đekom postigao dogovor da u maju bude završena prva faza projekta koja predviđa rasvjetu istočnog i južnog dijela te monumentalne građevine. U drugoj fazi će to biti sjeverna strana, a potom i ostali dio prema moru.
Ferara je kazao da Stari grad zaslužuje tako nešto i da će se Ulcinjani već nakon prve faze tog projekta još više njime ponositi.
Stručnu i tehničku podršku realizaciji ovog projekta pruža arhitektonski biro „Ital design“ Selima Resulbegovića, čijom ljubaznošću smo dobili ovu fotografiju.
Turistički poslenici iz najmanje bokeljske opštine podijeljeni su u mišljenjima kako će se narušene političko-ekonomske prilike u Rusiji, odraziti na prestojeću ljetnju turističku sezonu u Tivtu.
Direktorica lokalne Turističke organizacije Berdanrad Moškov kaže da Tivat ne zavisi toliko od ruskog tržišta kao neke od susjednih primorskih opština jer Tivat ima prilično diverzifikovanu klijentelu.
„Ne vjerujem da ćemo stoga imati neki osjetniji pad, osim možda djelimično kod izdavaoca privatnog smještaja.“- smatra Moškov.
Drugačije misli Marko Petričević, izvršni direktor HTP „Mimoza“.
„Imamo značajan pad najava i bukinga sa ruskog tržišta. Djelimično je „otpao“ i za nas veoma značajan program dolaska mladih ruskih vaterpolista na pripreme u Tivat čiji smo domaćini bili već godinama, tako da se, što se organizovanih grupa ruskih turista u našim hotelima tiče, očekuje pad od oko 30 odsto.“- kazao je Petričević. On je dodao da „ako se rublja oporavi, možda i bude nešto sa stanovišta individualnih gostiju“ iz Rusije.
Dining-Room-Terrace-Regent-Porto
Da je slabljenje rublje u odnosu na euro postao primarni problem kada su ruski turisti u pitanju, povrdio je i jedan od izdavalaca privatnog smještaja u Tivtu koji godinama posluje sa ruskim i ukrajinskim tržištem. Prema riječima sagovornika koji je insistirao na anonimnosti, iako cijene nisu povećavane u odnosu na lani, slabljenje rublje učinilo je da naša ponuda za Ruse, za nepunih pola godine postane i do 25 odsto skuplja nego lani.
„Interesovanja ima, ljudi koji godinama kod mene ljetuju me zovu i traže apartmane, ali svi insistiraju da im se smanji cijena makar za nekoliko eura jer kažu da smo im sada jako skupi. Ipak, očekujem da će i ova sezona na kraju bitri dobra i da ćemo ljeti imati pune kapacitete.“- optimista je naš sagovornik.
Dragan Bućin, direktor HTP „Primorje“ u kojem je rusko tržite lani činilo oko trećine ukupnog prometa, kaže da su im iz agencije „Prometheus“ iz Budve preko koje su organizovane grupe Rusa dolazile u hotel „Palma“, najavili da mogu očekivati slabiju posjetu nego lani. „Koliko će to konkretno biti manje, u ovom trenutu ne znamo. Sada je teško i pretpostaviti koliko će aktuelna nepovoljne prilike, „zakačiti“ i indvidualne goste iz Rusije.“- kazao je Bućin dodajući da prilike na turističkom tržištu fluktuiraju iz godine u godinu, zavisno od okolnosti u emitivnim državama.
Hotel Mimoza
„Tako je lani zbog poplava u Srbiji, ali i lošeg vremena kod nas tokom većeg dijela ljeta, značajno podbacilo tržište Srbije i zemalja regiona. Ove godine očekujemo da će se to promijeniti.“- podvukao je Bućin dodajući da „Primorje“ nastoji da svoju ponudi učini atraktivnom za turiste iz što većeg broja zemalja.
PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić ističe da sa stanovišta posjete, ne očekuju pad broja gostiju iz Rusije jer ta klijentela ovdje ima kupljene sopstvene stanove u koji oni redovno dolaze. Isto tako, Rusi će i ovog ljeta nastaviti da dovode svoje jahte u Porto Montenegro jer pad rublje teško da može osjetnije uticati na ultrabogatu klijentelu tivatsklog nautičkog centra koja sebi može priuštiti jahte vrijedne preko „100 i kusur“ miliona eura, kakva je 140-metarska „Ocean Victory“, što je nedavno bila njihov gost, a koja pripada ruskom metalurškom oligarhu Viktoru Rašnjikovu.
„Što se posjete tiče, tu zaista ne očekujemo nikakav pad jer našu ponudu na ruskom tržištu zaista intenzivno promovišemo, imamo posebnu kancelariju u Moskvi i idemo na sve tamošnje proimocije, sajmove i šoue. Angažovali smo i posebnu PR kuću koja za nas na ruskom tržištu radi jahting, odnosno nudi naše nautičke usluge. Prodaja nekretnina na ruskom tržištu do ove godine nije bila problematična, ali nam ni to u suštini ne predstavlja veći problem jer stalno radimo na otvaranju novih tržišta i promociji Porto Montenegra kao destinacije za kupovinu nekretnina. Tako smo sada krenuli u promociju na turskom tržištu, a puno toga očekujemo i imamo dobre najave iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te Velike Britanije gdje smo fokusirali prodaju kapaciteta naše nove rezidencijalno-poslovne zgrade „Regent Pool Club Residences“.- istakao je Kalezić dodajući da tivatski nautički centar ima široj spektar klijenata koji dolaze iz mnogih država svijeta.
Zajedno sa hotelom „Regent“, Porto Montenegro će tokom aprila ugostiti novinare četiri prestižna ruska magazina i predstaviti im svoju ponudu, a najluksuzniji bokeljski hotel, prema riječima portparolke Elene Ljiljanić, već se odlično pozicionirao na ruskom tržištu čemu je doprinijela i činjenica da tivatski „Regent“ svojim čitaocima preporučuje i moskovsko izdanje jednog od najprestižnijih svjetskih magazina za turizma i putovanja „Conde Nast Traveller“.
Pogled iz hotela Regent
Za početak maja kada se u Rusiji slavi nekoliko praznika, pa svi uzimaju svojevrstan mini-odmor, „Regent“ je već pripremio posebnu ponudu za to tržište, pa će luksuzni hotel sa 86 apartmana, već 10.maja biti potpuno ispunjen.
„Rastu interesovanja sa brojnih inostranih tržišta za naš hotel, doprinosi zaista odlično „pokrivanje“ i zastupljenost koje „Regent Porto Montenegro“ ima u brojnim inostranim medijima, te nominacija ovog hotela za čitav niz prestižnih međunarodnih turističkih nagrada. Tako naprimjer, imao dobre signale sa holandskog tržišta, a zahvaljujući činjenici da se centrala „Regenta“ nalazi u Tajpeju na Tajvanu i da oni odatle zaista odlično pokrivaju cijelo područje jugoistočne Azije i Dalekog istoka, očekujemo i porast broja gostiju sa tih, za Crnu Goru do sada prilično neiskorištenih emitivnih destinacija.“- kaže je Ljiljanić. Tim očekivanjima u prilog ide i sve bolja povezanost regiona jugoistočne Evrope sa Dalekim istokom jer su mnoge kompanije poput „Air Chine“ , „Korean Air-a“ i „Etihada“ koji stoji iza „Air Serbie“ najavile ili već otvorile direktne avio linije iz tog dijela svijeta sa Mađarskom, Srbijom, Hrvatskom…
Što se tivatskog aerodroma tiče, ruski avioprevoznici su za špic sezone najavili 7,5 odsto manje letova nego lani. Sa druge strane, crnogorska nacionalna aviokopmpanija Montenegro Airlines, utrostručiće broj letova svojih aviona između Crnogorskog primorja i Rusije.
Tako će „embraeri E-195“ crnogorskog prevozinika ovog ljeta, umjesto pet letova sedmično, na relaciji Tivat-Moskava-Tivat, imati čak 20 rotacija nedjeljno. Novina u odnosu na lani je što će od 9.juna MA-ovi avioni iz Tivta početi da saobraćaju i za Sankt Petersburg za koji će imati po dva sedmična leta.
Na konkurs za tridesetogodišnju koncesiju za ekonomsko korišćenje nekadašnjega Titovog broda Galeb, koji je zaštićen kao kulturno dobro Hrvatske, nije dostavljena nijedna ponuda, saopšteno je iz riječke gradske uprave.
Ipak, kako je navedeno, tokom konkursa, koji je bio otvoren 90 dana, odnosno do utorka, javilo se nekoliko zainteresovanih ulagača koji bi uložili u taj projekat, ali pod drugačijim uslovima, prenosi SEEbiz.
Konkurs će biti poništen, a stručno povjereništvo razmotriće predloge mogućih ulagača, pa će ili predložiti novi model realizacije projekta ili ponoviti konkurs sa izmijenjenim uslovima.
Prema konkursu, procijenjena vrijednost predviđene koncesije za 30 godina bila je 10,3 miliona eura.
Koncesionar je na Galebu trebalo da osigura muzejski prostor površine 507,1 metar kvadratni, rekreativni centar, hostelski i hotelski smještaj, restoran, kongresni centar i bar.
Sve radove na uređenju broda za njegovo ekonomsko korišćenje trebalo je da obavi koncesionar o svom trošku, a radovi bi morali da budu u skladu s uslovima i uz saglasnost Konzervatorskog odsjeka u Rijeci.
Brod Galeb, na osnovu rješenja Ministarstva kulture Hrvatske, od 30. oktobra 2006. godine je kulturno dobro, a od 2011. je pod trajnom zaštitom u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
U ime Liberalne partije, poslanik Andrija Popović, ponovo će pokrenuti u Skupštini Crne Gore pitanje privatizacije i dodjele dugoročne koncesije za Luku Kotor.
Kako je najavljeno iz Liberalne partije on će od ministra saobraćaja i pomorstva, Brajovića, tražiti odgovor kada se očekuje donošenje Odluke Vlade Crne Gore o dodjeli, produženja koncesije za područije i djelatnosti “Luci Kotor” A.D. koja ističe 17. maja 2015. godine, te kada će se Vlada odrediti prema Zaključku Skupštine Opštine Kotor od 12. jula 2013. godine u kojem se zahtijeva dodjela priroritetne dugoročne koncesije za područije i djelatnosti Luke Kotor u dosadašnjem obimu.
Poslanik Popović navodi i da je kotorska javnost veoma uznemirena ovakvim stanjem. Nakon privatizcije i preseljenja Jugopetrola iz Kotora i gotovo potpunog sloma nekadašnje kotorske privrede, privatizacija Luke je neprihvatljiva i značila bi završni udarac Kotoru kao kulturnoj prijestonici.
Kotor – foto Boka News
Značaj Luke Kotor nemjerljiv je kako u nautičkom i tursitičkom tako i istorijskom i kulturnom smislu.
Luka Kotor je temeljni dio grada Kotora koje ga čini konkurentnim mjestom na Mediteranu, te je neophodno obezbijediti većinsko učešće države u vlasničkoj strukturi Luke Kotor, stoji nu zvaničnom saopštenju PR služba Liberalne partije.
Plastične boce koje plutaju po moru, odbačene ribarske mreže, sitne kuglice plastike nataložene po morskom dnu i drugi morski otpad posljednjih godina prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima u našem moru i čitavom Sredozemlju.
Kako se nositi s tom problematikom, raspravljalo se na Konferenciji o upravljanju morskim otpadom u jadransko-jonskoj podregiji, održanoj u srijedu, u organizaciji županijske razvojne ustanove Rera i Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Konferencija je okupila pedesetak sudionika, predstavnika nacionalnih tijela i nevladinih udruga iz Hrvatske, Italije, Grčke, Crne Gore, BiH, Slovenije i Albanije koji će međusobno surađivati na održivom upravljanju morskim otpadom, u sklopu DeFishGear projekta, inače strateškog IPA jadranskog projekta.
– Morski otpad, u kojemu je 80 posto plastike, velika je opasnost za morski ekosustav u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Zna se da plastici treba oko tisuću godina da se razgradi, pa, uz monitoring, radimo i na uklanjanju takvog otpada iz mora.
Primjerice, proveli smo pilot-akcije prikupljanja odbačenih ribolovnih alata i njihovo odlaganje u kontejnere u hvarskoj luci Vira, te u Tribunju, a dalje se taj materijal šalje na reciklažu – kazao je dr. Pero Tutman s Instituta, najavljujući daljnje akcije na moru i kopnu.
Zapravo, čitav projekt, koji traje od 2013. godine, usmjeren je na stvaranje strategije u borbi protiv morskog otpada koja do sada nije postojala u Hrvatskoj.
Osim što mikro i nanoplastika može oštetiti probavni trakt kod riba, ona može ugroziti i ljudsko zdravlje. Iako je Jadran relativno čisto more, komadi plastike, posebice plastične vrećice, prava su opasnost i za dupine, te morske kornjače.
– Problem plastike u moru sve više je izražen i o tome trebamo povesti računa. Zakoni i sankcije postoje, no stanje na terenu posve je druga priča – upozorio je dr. Tutman.
Ovim projektom predviđena je izgradnja 15 kilometara duge Žičare sa gondolama, čime će se, tokom 40 minutnog putovanja, putnicima omogućiti užitak u Zalivu na primorju, vožnja do planine Lovćen sa najljepšim predjelima Crne Gore, uz jedinstven pogled na Bokokotorski zaliv i Jadransko more, i posjeta kulturnom, duhovnom i istorijskom centru Crne Gore, Prijestonici Cetinje, čulo se danas na završnoj javnoj rasprava o Nacrtu Koncesionog akta i Ugovora za projekat „Izgradnja žičare Kotor-Lovćen-Cetinje“, održanoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u Podgorici.
Projektom su predviđene četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice – Kuk i Ivanova korita. Predviđeni tip žičare je šest do deset sjedišta, gondola sa odvojivim držačima, dok je sami kapacitet prevoza putnika oko 1000 lica po satu.
Projekat žičare Kotor–Lovćen–Cetinje, će se realizovati kroz model privatno-javnog partnerstva, putem koncesije, vrijedan je ukupno 47 miliona eura, od toga je 36,7 miliona opredijeljeno za gradnju žičare, 9,7 miliona za gradnju stanica i međustanica, a ostatak za proces eksproprijacije i ostale troškove.
Prisutnima su se obratili Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje, Đulijano Moreno, šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj, Ana Pavićević, savjetnica u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Simeona Begović, sekretar Sekretarijata za imovinu opštine Kotor i Dragoljub Cibulić pravni savjetnik Radnog tima, koji je pomogao u izradi Koncesionog akta i Ugovora.
Rasprava o žičari
Gradonačelnik Bogdanović je iskazao uvjerenje da će predstojeća tenderska procedura proteći uspješno.
„Riječ je o jedinstvenom projektu kojim je predviđena izgradnja najduže žičare na svijetu, koja povezuje dva grada i kreira jednu potpuno novu, komplementarnu turističku ponudu u Crnoj Gori. Žičarom se na jedan savremen i turistički bogat, ali istovremeno i jako atraktivan način povezuje Boka Kotorska, sa svim njenim kulturno-istorijskim vrijednostima, sa Nacionalnim parkom Lovćen, Njegoševim mauzolejom i crnogorskom Prijestonicom“, istakao je Bogdanović.
Bogdanović je prisutne informisao i o očekivanim benefitima od realizacije ovog projekta.
Rasprava o žičari
„Prije svega, na ovaj način ćemo dodatno obogatiti i diversifikovati turističku ponudu Crne Gore, i doprinijeti boljoj preraspodjeli dobiti ostvarenoj u sektoru turizma. Kroz bolju pristupačnost Nacionalnom Parku Lovćen i Cetinju, stvara se mogućnost da ove lokacije privuku veći broj turista u Crnoj Gori, što će rezultirati većom ukupnom potrošnjom posjetilaca na ovim lokacijama“, kazao je on.
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj, Đulijano Moreno, istakao je značaj ovog projekta za Crnu Goru i jačanje njene cjelokupne turističke ponude. Moreno je podsjetio na podršku EBRD kada je u pitanju realizacija ovog veoma značajnog infrastrukturnog projekta, te istakao spremnost za finansiranje budućeg Koncesionara u iznosu do 15 miliona eura.
Savjetnica u Ministarstvu istakla je da je Projekat urađen sa jasnom vizijom budućeg stanja u prostoru, koji uvažava principe održivog razvoja i prati smjernice date PPPN NP Lovćen.
„Prema projektu, to bi bila najduža žičara na Jadranskoj obali sa posebnim akcentom na uživanju u putovanju sa nivoa mora preko Lovćena do Prijestonice Crne Gore, Cetinja. To bi bila jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste“, kazala je Pavićević.
Oko 60.000 tonа stаrog gritа koji se nаlаzi u Jаdrаnskom brodogrаdilištu Bijelа (JBB) kаtegorisаn je kаo opаsаn dok do 10 tonа novog gritа ne predstаvljа opаsаn otpаd, rezultаti su аnаlize Centrа zа ekotoksikološkа istrаživаnjа (CETI), prenosi Radio Herceg-Novi.
Kаko su sаopštili iz te institucije kаtegorizаcijа 60.000 tonа gritа urаđenа je nа osnovu sаdržаjа uljа i cink oksidа. Sаv grit koji imа sаdržаj uljа veći od 100mg/km, klаsifikuje se kаo opаsаn otpаd, po nаcionаlnim propisimа. Kаtegorizаcijom gritа zаvršenа je jednа fаzа pripreme zа sаnаciju jedne od četiri crne ekološke tаčke. To je dio projektа „Uprаvljаnje industrijskim otpаdom i čišćenje“ koji finаnsirа Svjetskа bаnkа sа 50 milionа eurа. U okviru togа CETI će urаditi аnаlаizu kontаminirаnog tlа koje zаuzimа oko 40 odsto lokаcije.
Konsultаntskа kućа „Tauw Witteeven Bos“ pripremа detаljаn plаn remedijаcije tlа nа lokаciji JBB. Onа će identifikovаti potencijаlne rizike vezаne zа tu lokаciju, predložiti nаjprihvаtljivije opcije zа remedijаciju, uključujući i procjenu troškovа, premjer i predrаčun rаdovа- objаsnili su iz Agencije.
Grit
Zа ovu vrstu gritа postoje dvije mogućnosti, dа se izveze u inostrаnstvo gdje bi bio podvrgnut rаzličitim metodаmа ili se iskoristiti u zemlji u reciklirаnom obliku, nа primjer kаo podlogа prilikom izgrаdnje аuto-putа. Detаljаn plаn kаko će ovаj grit biti tretirаn biće donijet početkom nаrednog mjesecа, аko i o nаčinimа remedijаcije tlа i rаspisivаnje tenderа zа izbor izvođаčа nа toj lokаciji gdje je nekаdа grit bio sklаdišten u JBB. U zаvisnosti dа li će grit biti izvezen ili prerаđen znаće se i cijenа ovog poslа kojа je rаnije procjenjenа nа 12 milionа eurа.
Kompanija “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” i hotel “Regent” iz Tivta podržaće globalnu akciju “Sat za planetu 2015”, kada će u subotu 28.marta u 20.30 sati na 60 minuta isključiti uličnu rasvjetu u naselju, kao i značajno redukovati potrošnju električne energije u marini, rezidencijalnim kompleksima i na fasadi hotela.
Ovom akcijom Porto Montenegra, ali i drugih kompanija i pojedinaca u gradu, Tivat će biti uvršten u grupu od više od 7.000 gradova svijeta, koji simboličnim gašenjem svjetla na sat vremena, podržavaju kampanju.
Cilj kampanje “Sat za planetu – Earth Hour” je da se pošalje poruka o racionalnoj potrošnji električne energije i smanjivanju i sprječavanju štetnih posljedica nastalih zbog klimatskih promjena.
U ovoj međunarodnoj akciji već godinama učestvuju brojne svjetske metropole, u kojima se gase svjetla i na značajnim turističkim objektima kao što su Koloseum u Rimu, most Golden Gejt u San Francisku ili Opera u Sidneju. Sat za Planetu se u Crnoj Gori održava po peti put, uz ostvarene sjajne rezultate prošle godine – 12 gradova, 40 osnovnih i srednjih škola, i brojne organizacije civilnog društva.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So tradicionalno njeguje Svijet kulture, preporučti ćemo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
U romanu Terra d’oro Milkica Miletić prati burnu sinhroniju porodičnih sudbina trgovaca, moreplovaca, gospara, Srba iz Dubrovnika, i živih fresaka tih sudbina u okrilju Istočnoga zaleđa, u Srbiji, u moravskom Gradcu i okolini, u zemlji despota Stefana Lazarevića. Taj preplet mediteranskog i azurnog, s jedne strane, i vizantijski pastoralnog i surovog, katoličkog i pravoslavnog, s druge strane, artikulisan je izuzetnom gustom dramaturgijom. Terra d’oro roman je u kojem se, brojnim značenjima pridodaje i obilna čulna okolina, malo soli, joda i oleandera, a malo rudničkog bilja i moravskog žubora. Izdavač je Dereta.
Ubistvo u rijalitiju Marinele Kvapil, roman je u kome se na jednom mjestu nalazi 5 parova, dakle 10 ljudi od kojih svako sa sobom nosi svoju tajnu. Pred budnim očima kamera koje ih prate 24 sata dnevno te slavne ličnosti žive svoje živote. A onda, nestanak struje, potpuni mrak. Uskoro, jedan čovjek biće ubijen. Nekome od njih tajna je došla glave. Počinje potraga za drskim ubicom. Izdavač je Vulkan.
Terra d oro
Jedan u milion svjetski je bestseler Kristine Barnet. Ovo je dirljiva priča o snazi bezuslovne ljubavi jedne majke. Džejk je dječak koji ima IQ veći od Ajnštajna. Sa 9 godina počeo je da radi na sopstvenoj teoriji o astrofizici, za koju stručnjaci vjeruju da ga jednog dana može dovesti do Nobelove nagrade. Ipak, nije sve išlo lako: kada je imao dvije godine, ustanovljeno je da je autističan. I pored truda najboljih stručnjaka Džejk se potpuno povukao u sebe i prestao da govori. Umjesto da se koncentriše na ono što dijete ne može da uradi, majka se usredsredila na ono što mu ide od ruke. Izdavač je Vulkan.
Emocionalni vampiri doktora Alberta Bernstina knjiga je koja će nam pomoći da se izborimo s ljudima koji nas iscrpljuju. Bernstin podrobno opisuje čitav niz tipova osoba s poremećajem ličnosti ukazujući nam kako da ih uočimo i nudeći nam široku lepezu odbrambenih strategija. U ovoj knjizi prepoznajemo razne vrste opasnosti od asocijalnih, opsesivno-kompulzivnih, narcisoidnih ili paranoičnih emocionalnih vampira. Oni možda vrebaju u kancelariji, u kući ili na internetu. Možda čak s njima dijelimo i postelju. Bistri, daroviti i harizmatični, osvajaju naše povjerenje i naša osjećanja – a zatim isisavaju svu emocionalnu energiju. Izdavač je Laguna.
Roman Biti poseban autorke Jelene Trajković kroz niz humornih i ljupkih epizoda približava čitaocima probleme sa kojima se mladi susreću u doba kad prave vrijednosti gube na značaju. Đukina borba za Ljubicu nosi osjećanja, strahove i moralne dileme kakve imaju i odrasli kad se zaljube. Iako je put do njenog srca pun teških prepreka, glavni junak je još od ranog djetinjstva zacrtao da je Ljuibica izbor za cijeli život. Njegov rival je Ivan Rašić, jedan od najjačih učenika u razredu, i vrlo spretan u pokušajima da okrene druge protiv Đuke. Romanom Biti poseban Jelena Trajković uspjela je da stvori ono što mnogim velikim piscima nikada nije pošlo za rukom – knjigu za sve uzraste. Izdavač je Laguna.
Savremeno kalemarstvo
Savremeno kalemarstvo Ivana Ninkovskog biće korisna knjiga za sve one koji vole voćarstvo i koji se njime bave. Autor je svoje bogato iskustvo podijelio s čitaocima obrađujući gotovo sve; od istorijata kalemljenja pa do mehaničkog kalemljenja i njege okalemljenih voćaka. Knjiga Savremeno kalemarstvo pisana jr jasnim stilom, i sa mnogo podataka i slika. To se posebno odnosi na podloge i sorte voćaka i vinove loze, njihove odnose i različite vrste kalemljenja. Izdavač je Nolit .
U doba posta valja skrenuti pažnju i na teološku literaturu. Bog će pomoći ako imakome životopis je patrijarha Pavla sa njegovim dragocjenim poukama o Bogu i čovjeku, besmrtnosti duše, suštini crkvenih kanona, razlikama između pravoslavlja i rimokatolicizma, o bezazlenosti i mudrosti i o mnogo čemu još. Tajna života patrijarha Pavla bila je u njegovom krajnjem smirenju. Živeći u doba kad su se Srbi, što zbog svojih grijeha, što zbog mržnje drugih, našli na udaru zla, on je svojim životom pokazao šta znače riječi Sv. apostola Pavla o sili Božjoj koja se otkriva u nemoći. Ova knjiga o životu patrijarha Pavla i poukama svjedoči da nas, i danas, vodi blaga ruka Svetoga Save. Izdavač je Biblioteka Očev dom.
Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) organizuje se i ove godine širom svijeta. U subotu 28. marta 2015. godine sa početkom u 20.30 sati, građani/ke naše planete koji žele da doprinesu zaštiti životne sredine, ugasiće svjetla na 60 minuta.
Boka News takođe podržava ovu akciju. Pozivamo i sve građane/ke, institucije, preduzeća i sve zainteresovane, da se pridruže inicijativi i na taj način doprinesu očuvanju naše planete.
Pridružimo se globalnoj akciji, ugasimo svijetlo na 60 minuta u subotu 28. marta 2015.
Pogledajte zvanični spot “Sat za planet Zemlju” 2015!
Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sidneju kada je 2,2 milijona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima ikompanijama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni pokret s više od 50 milijona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planet Zemlju. Svjetske znamenitosti poput sydneyskog Harbour Bridgea, CN tornja u Torontu, mosta Golden Gate u San Franciscu ili rimskog Koloseuma bile su u mraku, kao simboli nade za uzrok koji je hitniji iz sata u sat.
Sat za planet
Sat za planet Zemlju 2015. održat će se 28. marta u 20:30 sati – rezervišite taj datum i pratite kakvi su planovi na earthhour.org kako biste se pravovremeno uključili!
