Gimnazija Kotor, njeni učenici, profesori i gosti proslavili su u subotu 150-tu godišnjicu postojanja. U prepunoj sali kotorskog Kulturnog centra direktor Gimnazije Božo Perović sa ponosom podsjetio je na njen istorijat.
„Zauzimanjem Stefana Mitrova Ljubiše, u Carevinskom vijeću kotorska Gimnazija započela je sa radom prvi put na narodnom jeziku 1865. godine.
Kotor je grad koji zaslužuje da bude centar učenosti, jer je već 1326. godine je postojala Gradska javna škola.
Od tog vremena do danas, iz nje su potekli znameniti ljudi iz svijeta nauke i umjetnosti. Uz Dubrovnik i Zadar, Kotor ima jednu od najstarijih gimnazija na prostoru nekadašnje zajedničke države.
Dajući jedno drugom ono najbolje što imaju, Gimnazija i Kotor, postaju temelj duhovnosti i kulture čitave Boke Kotorske. Istovremeno, Gimnazija vremenom postaje ogledalo duše Kotora, putokaz djeci, palata znanja, inicijator brojnih kulturnih, naučnih i humanitarnih dešavanja. Učeći da u preplitanju snova, želja i stvarnosti, prije svega treba biti čovjek, obogaćeni su istinom da su u životu i njegovoj prolaznosti samo ljudske sudbine neprolazne“ – nadahnuto je kazao direktor Perović.
Svjestan važnosti, neprocjenjive vrijednosti i tradicije obrazovne ustanove u kojoj radi, nastavnički kadar posvećeno i odgovorno kreira intelektualnu mapu mladih naraštaja.
Zato s ponosom možemo reći da je naša Gimnazija zadržala vjekovni simbol duhovne ljepote Kotora, bila i ostala rasadnik znanja i kulture, između ostalog poručio je direktor Božo Perović.
Pomoćnik ministra prosvjete Veljko Tomić, čestitajući 150 godišnjicu, kazao je da ovaj izuzetan jubilej svjedoči o dugoj i veoma bogatoj prosvjetnoj i kulturnoj tradiciji ovoga kraja.[quote_box_right]”Učeći da u preplitanju snova, želja i stvarnosti, prije svega treba biti čovjek, obogaćeni su istinom da su u životu i njegovoj prolaznosti samo ljudske sudbine neprolazne“ – nadahnuto je kazao direktor Božo Perović[/quote_box_right]
„U dugu i bogatu tradiciju kotorske Gimnazije ugrađen je predani, posvećeni pedagoški rad svih njenih profesora“ – kazao je Tomić.
Izvođenjem omnibusa – predstave „Nismo tu za jedan dan“, rađene po motivima tri pripovijesti Stefana Mitrova Ljubiše, koja je nastala u učionicama Gimnazije Kotor, generalnom porukom predstave, „nikome u životu nismo dužni osim ljubavi“, njeni učenici, glumci, oduševili su brojne zvanice.
Ovom značajnom jubileju pridružila se i Pošta Crne Gore koja je štampala marku sa motivima grada Kotora.
Prošla je godina bila nerodna i za masline i za ulje, ali i za druge stvari koje imaju uticaja na maslinarstvo. Novi Zakon o maslinartsvu kojege je usvojila Skupština na predlog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, nije uvažio niti jednu primjedbu i sugestiju koju su poslali bokeljski maslinari – čulo se pored ostaloga,danas na redovnoj Godišnjoj skupštini Maslinarskog društva „Boka“, održanoj u Tivtu. MD Boka“ ima oko 200 aktivnih članova iz sve tri bokeljske opštine.
„Takav manjkav zakon je ipak donešen i sada nam se valja prilagođavati onome što je propisao, a čemu mi kao mali proizvođači, vrlo teško sami možemo odgovoriti. Maslinovo ulje se više ne može staviti u promet bez upisa proizvođača u registar i dobijanja niza potrebnih dozvola, a maslinari će imati dodatne troškove za nove boce, etikete i slično. Ovako usitnjeni proizvodjači teško da to mogu podnijeti, pa se maslinari moraju ujediniti u kooperative što je način na koji maslinari rade u Zapadnoj Evropi.“- kazao je predsjednik MD „Boka“ Obrad Mandić.
On je podvukao da se bokeški maslinari zalažu za formiranje nacionalnog Saveza maslinara Crne Gore ali da se za sada o tome nisu uspjeli dogovoriti sa kolegama iz Udruženja maslinara Bara, Budve i četiri udruženja koja funkcionišu u Ulcinju jer „Barani nisu prihvatli ravnopravnost svih ostalih udruženja-članova u novom nacionalnom savezu“.
Sa Skupstine MD Boka
Skupština je prihvatila izvještaj izvršne direktorice MD „Boka“ Vesne Đukić o radu tog društva u prošloj godini u kojoj gotovo da nije bilo berbe zbog slabog roda i loših vremenskih prilika. Ipak, bokeški su malsinari i lani postigli zapažene rezultate promovišući maslinu, maslinovo ulje i ostale autentične lokalne poljoprivredne prouzvode na brojnim manifestacijama i sajmovima u zemlji i inostranstvu, jačajući saradnju sa kolegama iz regiona, te obnavljajući stare i podižući nove zasade. Kako se čulo, lani je od instuticija iz Bara i Dubrovnika nabavljeno dosta novih sadnica, pa su tako samo maslinjaci u Gornjem Grblju povećani za 1.000 novih korena. Đukić je kao pozitivan primjer saradnje sa MD „Boka“ i poklanjanja pažnje maslinarstvu i poljoprivredi istakla Opštinu Tivat, a okupljeni su tražili da se više pažnje pokloni sprovođenju mjera zaštite maslinjaka od raznih šetočina i boesti, kao i da se nabavlja još kvalitetniji sadni materijal, posebno domicilne vrste žutica i crnica, te sorta kalamata iz Grške koja se veoma dobro pokazala kod onih što su je sadili.
Skupština je usvojila finansijski izvještaj za prošlu godinu u kojoj je MD „Boka“ raspolagalo sa 29.357 , a potrošilo 28.984 eura, kao i plan rada za ovu sa finansijskim planom „teškim“ 27.800 eura.
Probijanje lovćenskog fronta iz Boke januara 1916, pojava kuge među francuskim mornarima u Boki poslije Prvog svjetskog rata, obnova Ratne mornarice jugoslovenske države, dostignuća Pomorskog arsenala, prinudno slijetanje italijanskog bombardera u Tivat, sportski uspjesi lokalnih klubova, širenje ideja komunizma među tivatskim metalcima i brodograditeljima za vrijeme Kraljevine SHS, samo su neke od zanimljivih tema što su se našle na sjajnoj izložbi pod nazivom „Požutjele strane – Tivat kroz novinksu građu“, a koja je u subotu veće otvorena u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Na inicijativu kustosa tog muzeja Dražena Jovanovića, tivatski novinar Slavko Krstović koji je duže od tri godine marljiv sakupljao građu o Tivtu objavljenu u periodici iz perioda druge polovine 19. i prve polovine 20.stoljeća, izdvojio je samo djelić te bogate građe koji se odnosi na tematiku koju baštini Zbirka pomorskog nasljeđe.
Sa otvaranja izložbe
Na panoima su tako, ponovno oživjeli zanimljivi novinski tekstovi o posjetama britanske Sredozemne flote Tivtu, putovanjima jedrenjaka „Jadran“, događajima u Arsenalu poslije Prvog svjetskog rata kada su Saveznici gotovo opustošili tu nekadašnju austro-ugarsku pomorsku bazu zajedno sa flotom što se 1918 zatekla u Boki, ali i nekim manje poznatim dešavanjima iz svakodnevnog života uz more i sa morem. Tako je i jedna od posjetilaca izložbe, ugledni univerzitetski profesor iz Dubrovnika i Pariza dr Ivo Paparela, jedn od najvećih ovdašnjih autoriteta za pomorsko pravo i ekonomiju, bio izuzetno prijatno uznenađen kada je među izloženim novinskim tekstovima, našao i jedan što se odnosi na njegovog oca, čuvenog kapetana Boža Paparelu. Riječ je naime o izvještaju o „drskoj krađi“ koja je marta 1938 izvedena na putničkim parobrodima „Morava“ i „Drina“ na vezu u tivatskoj luci kada je lopov iz kapetanske kabine na „Moravi“ u kojoj je spavao kapetan Paprela, odnio novac i vrijedne lične stvari zapovjendika, ali ga je policija već par dana kasnije identifikovala i uhapsila u Herceg Novom.
Sa otvaranja izložbe
„Ovo je samo mali djelić onoga što je Slavko Krstović vrijedno i predano sakupljao proteklih godina, stvarajući pritom nešto što će kao izvanredo svjedočanstvo prošlosti našeg grada, ostati kao vrijedno nasljeđe budućim generacijama. To je bio ogroman trud i veliki napor iz koga je izašlo kapitalno djelo što se zove novinska arhiva grada Tivta koju je Krstović napravio za potrebe Opštine Tivat.“- kazao je kustos Zbirke pomorskog nasljeđe Dražen Jovanović.
Sa otvaranja izložbe
„Neraskidivu vezu Tivćana kao naših predaka, tako i nas samih, sa morem i Arsenalom do sada smo mogli vidjeti na fotografijama, o njoj smo mogli čitati u udžbenicima istorije, publikacijama, stručnim i knjigama visoke litetarne vrijednosti, a pulsiranju tog jedinstvenog bila nisu mogli odoljeti ni filmski, ni pozorišni stvaraoci. Ovo je drugačiji, novinarski pogled. Istinit jeste, a nadam se i zanimljiv, jer uz sakupljeni materijal koji nije ovdje prikazan, već se nalazi u novinskom arhivu Opštine, daje odgovore na niz interesantnih pitanja iz povijesti našeg grada što su ga neki tada „ubavom i čarobnom varošicom“ zvali.“- kazala je, otvarajući izložbu sekretarka za društvene djelatnosti Optine Tivat Dubravka Nikčević.
Sa otvaranja izložbe
Autor izložbe Slavko Krstović kazao je da se potrudio da malo više osvijetli nedovoljno prezentiran period istorije Tivta u prvoj polovini 20.vijeka pri čemu se stara periodika pokazala kao izvanredno zanimljiv i bogat izvor. Stoga je nekoliko godina, svakodnevno obilazio biblioteke u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom na Cetinju i prelistavao nekoliko stotina hiljada stranica „Politike“, „Novog doba“, „Vremena“, „Jutarnjeg lista“, „Boke“, „Jadranske straže“, „Mornaričkog glasnika“…..
„Bilo je tu i tužnih i teških trenutaka, ali i radosnih kada otkrijete nešto novi i pročitate nešto što niste znali o ovom gradu. Rezultat svog tog istraživanja i sakupljanja je preko hiljadu stranica prekucanih starih novinskih tekstova koji su sada u arhivu Opštine. U njima danas možemo pročitati mnogo zanimljivosti iz gotovo svake sfere društvenog djelovanja, i izvući niz činjenica bez njihovog izvrtanja, ideoloških ili bilo kakvih drugih predrasuda.“- kazao je Krstović koji je svojim izvanredno napornim i metodičnim radom, sakupio pravo blago za svakog ko želi detaljnije proučavati noviju istoriju Tivta.
„Djelo za razmišljanje” – naziv je izložbe instalacije Mikelanđela Pistoleta koja je sinoć otvorena u crkvi Svetog Pavla u Kotoru. “Mediteran ima sadašnjost i svakako treba imati budućnost” zapisao je Predrag Matvejević u svojoj knjizi Mediteranski Brevijar, koja je štampana 1987. Nema boljih riječi za predstavljanje Love Difference, djela Michelangela Pistoletta, jednog od najvećih živućih italijanskih umjetnika, koje je izloženo po prvi put u Crnoj Gori.
Instalacija snažnog istorijskog i političkog značaja, koja ne sugeriše evokaciju, već radnju koja će pretvoriti Mediteran u more mira: mjesto sastajanja bez konflikata.Ta motivacija je podstakla Pistoletta da realizuje instalaciju Love Difference, veliki stol od ogledala koji ima oblik Mediterana, oko kojeg su postavljene stolice tipične za mjesta sa obala Mediterana. Instalacija je prvi put predstavljena 2003. na Bijenalu u Veneciji i te je godine umjetniku uručen Zlatni lav nagrada za životno djelo.
U ime domaćina opštine Kotor goste i zvanice pozdravio je podpredsjednik Branko Nedović. O izložbi su govorili ambasador Italije u Crnoj Gori Vićenco del Monako, direktor univerziteta iz Trsta Fabricio Somma, direktor JU “Muzeji Kotor”, Andro Radulović, senator u parlamentu Italije Aldo di Bjađo predsjednik Zajednice Italijana u CG Aleksandar Dender, kustos Ludoviko Pratezi.
„Za Kotor i Crnu Goru izuzetna je čast što se ostvarenje Mikelanđela Pistoleta, kao svjetski poznatog i cijenjenog umjetnika, izlaže u ovom zdanju i što će biti dostupno ne samo našim sugrađanima i sunarodnicima, već i brojnim stranim posjetiocima“ kazao je podpredsjednik Zajednice Italijana i direktor OJU “Muzeji” Andro Radulović.
Ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Vinćenco del Monako govorio je o značaju i aktivnostima Zajednice Italijana Crne Gore, a njenom predsjedniku Aleksandru Denderu uručio pismo podrške i dubokog poštovanja upućenog od strane predsjednika Italije Serđa Matarele.
„Danas možemo da se divimo Mediteranskom stolu – Love difference (Voljeti razlike). Ovo nije samo dragocjeno umjetničko djelo Pistoleta, već konkretna materijalna polazišna tačka koja vodi ka susretu i dijalogu. Sto ruši sve granice, ne jedan sjever i jug , ne jedan istok i zapad. Postoji samo jedno more – naše more ( mare nostrum). Jako sam srećan što je ovo djelo izloženo upravo ovdje u crkvi Sv. Pavla u Kotoru. Istorija Kotora neodvojivi je dio istorije Mediterana. Njegov geografski položaj učinio ga je mjestom na kome su mnogi potražili predah, dakle, mjestom susreta i upoznavanja i dijaloga. Jedan plemenit grad kao što i sama riječ plemenit ‘nobile’ ima etimološki jermenske korijene kao i onaj svetac, Sv Tripun, čije mošti se nalaze na par koraka odavde, a čija je priča tako mediteranska. Kao što je uostalom i život Sv. Pavla, kome je posvećena ova prelijepa crkva, bio duboko prožet Mediteranom” – kazao je Del Monako.
Goste i zvanice pozdravio je i senator u Parlamentu Italije Aldo di Bjađo. O značaju i kulturnoj saradnji Crne Gore i Italije govorio je Aleksandar Dender, predsjednik Zajednice Italijana.
O instalaciji Pistoleta govorio je kustos Ludoviko Pratezi, nakon čega je uslijedio koncert.
Publika će biti u prilici do 10.jula vidjeti Pistoletovo „Djelo za razmišljanje – Voljeti razlike” u crkvi Svetog Pavla.
Povodom Dana zaštite životne sredine ispred prostorija TO Tivat, juče su podijeljne su sadnice sezonskog cvijeća. Ageratumi, kadife, salvije i prkosi koji će uljepšavati dvorišta građana Tivta kako bi u veselim bojama dočekali ljeto.
Kao i uvijek interesovanje je bilo veliko i uspjeli smo izvući osmjehe na licima prolaznika. Nakon toga ispred turističko informativnog biroa u Donjoj Lastvi je zasadjena cikas palma i ukrašena sadnicama sezonskog cvijeća, a prolaznici su i na ovom mjestu dobili besplatne sadnice.
TO Tivat
Nakon još jedne uspješne akcije, proslavu nastavljamo 11.06.2015.god na Dan vrtova u restoranu „Merlin“ na Seljanovu.
TO Tivat
Današnjoj akciji TO Tivat prisustvovali u predstavnici iz NTO Crne Gore i TO Ulcinj.
Grabar-Kitarović sa sunarodnicima u Boki Kotorskoj
1 od 15
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Dodjela zahvalnica
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u petak Tivat gdje je u Donjoj Lastvi razgovarala s predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
“Od predstavnika zajednice Hrvata u Crnoj Gori sam čula da su iznimno zadovoljni svojim položajem ovdje u Crnoj Gori, da su lojalni građani a isto tako da imaju priliku njegovati svoj nacionalni kulturni, jezični i svaki drugi identitet, da su politički zastupljeni u parlamentu i vladi Crne Gore, kao i na lokalnim razinama”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima nakon sastanka iza zatvorenih vrata u Domu kulture „Josip Marković“.
Dodala je kako nije bilo riječi o problemima tokom njezina prvoga posjeta Hrvatima u Crnoj Gori kao predsjednice.
“Ono što mi je posebno bilo bitno prilikom prvog mog posjeta u predizbornoj kamapanji ali i danas je pokazati koliko su mi važni Hrvati i hrvatski narod izvan domovine“, kazala je Grabar-Kitarović nakon susreta s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, stranke Hrvatske građanske inicijative, Hrvatskog građanskog društva i drugih hrvatskih udruga.
Hrvatsku predsjednicu ispred Doma kulture na Lastovskoj rivi dočekali su građani s kojima se pozdravila, djevojke u bokeljskoj nošnji i klapa „Jadran“, kao i pomorac iz Kamenara Mato Dabović, koji je izazvao posebnu pažnju predsjednice svojom jedrilicom okićenom raznim zastavama, među kojima su dominirale zastave Hrvatske i povijesna zastava Dalmacije.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Boki
Nakon Tivta, ispred glavnih gradskih vrata u Kotoru, predsjednicu Kitarović, pozdravio je gradonačelnik Kotora Aleksandar Stjepčević s kojim je obišla grad.
Predsjednica Grabar-Kitarović sutra će u Budvi učestvovati na na forumu o globalnoj sigurnosti 2BS (To be secure, Biti siguran), a nedjelju i ponedjeljak na summitu zemalja članica procesa “Brdo-Brijuni”.
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
1 od 8
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Na svečanosti održanoj danas na turističkom brodu “Vodena kočija” u Boki Kotorskoj JP Morsko dobro iz Budve i NVO Ecom, Nacionalni operater programa Plava zastavica dodijeli su taj simbol visokih ekoloških i bezbjedonosnih i standarda usluge na kupalištima zakupcima ukupno 18 plaža na crnogorskom primorju.
Ove godine Plava zastavica vijoriće se na plažama Klub hotela Rivijera u Njivicama, Speluzo na Luštici, Almara beach na Oblatnom, Plavi horizonti, Kalardovo, Escalera beach i Blue beach na Jazu, kupalištu Time out na Slovenskoj plaži, Sveti Toma u Bečićima, plaži hotela Queen of Montenegro, kupalištu Paradiso na Utjehi, te ulcinjskim kupalištima Miami beach, Safari beach, Toni gril, Evropa beach, MCM beach i Kopakabana na Velikoj plaži.
Dodijeljeni su i sertifikati za 12 plaža, koje ove godine ulaze u pilot projekat Plava zastavica, kao i za Marinu Bar, što je takođe ušla u pilot fazu namijenju lukama nautičkog turizma.
Goste na brodu “Vodena kočija” pozdravio je Dragan Marković iz JP Morsko dobro naglasivši da je kampanja Plava zastavica, koju u partnerstvu sa NVO Ecom sprovode već 12 godina, jedna od najuspješnij aktivnosti Morskog dobra i da je doprinijela značajnom poboljšanju uređenosti i opremljenosti obale i poboljšanju tirističkog imidža Crne Gore.
Plave zastavice za 18 plaža na crnogorskom primorju
Prva Plava zastavica u sezoni 2015. danas je svečano podignuta na plaži Klub hotela Rivijera u Njivicama kod Herceg Novog.
Predstavnici kupališta Kaldardovo iz Tivta i Queen of Montenegro iz Bečića dobili su posebna priznanja za 10 godina kontinuiranog učešća u kampanji Plava zastavica.
Predstava “Dvije”, po tekstu nagrađivane hrvatske dramaturškinje Tene Štivičić i u režiji Radmile Božović i Gorane Marković izvedena u kotorskom Kulturnom centru u utorak, 9. Juna 2015.g u 20 sati.
U predstavi igraju Gorana Marković, Radmila Božović, Branimir Popović, Tijana Bjelica i Smiljana Martinović.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 eura biće na dan igranja predstave od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
Predstava se bavi problematikom života mladih ljudi sa ovih prostora koji su prenatrpani elementima svakodnevnog, savremenog života koji naizgled život čine ugodnim, a ne dozvoljavaju da prave, suštinske životne vrijednosti dođu do izražaja.
Tekst je adaptiran, pa je radnja smještena u Podgorici u sadašnjem trenutku. Dvije prijateljice ispunjavaju svoje vrijeme trivijama i postaju žrtve međusobne prevare da je ugođaj života pod njihovom vlastitom kontrolom. Rođene u periodu ratova na Balkanu, njihovi životi su unaprijed određeni tubulentnim dešavanjima na ovim prostorima i tranzicijama zemalja. One su nus pojava pomjerenog poslijeratnog uređenja zemlje u kojoj žive. Njihove živote bitno omeđuju raznoliki medijski uticaji, bombardovane informacijama o naizlged ugodnom, a posve nestvarnom načinu urbanog življenja.
Predstavnici kompanije Adriatic Marinas prisustvuju regati za jedriličarske superjahte Loro Piana 2015 (od 2. do 6. juna) na obali Porto Cerva na Sardiniji, koja ove godine debituje kada je u pitanju jedrenje za superjahte.
Vlasnicima i kapetanima impresivnih plovila predstavljen je projekat marine za superjahte i luksuznog nautičkog naselja Porto Montenegro, ali su dobili i otvoren poziv za učešće na Supeyacht Randesvous-u koje će se održati od 2. do 5. jula u Tivtu.
“Ova manifestacija je mjesto susreta najvećih jedriličara i zaljubljenika u more – oni prepoznaju marinu Porto Montenegro kao dobitnicu prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji Najbolja marina za superjahte 2015 koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), i ovogodišnjeg domaćina manifestacije Superyacht Rendezvous Montenegro, istakao je menadžer za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro Billy Canellas. On sa koleginicom menadžerkom prodaje Becki Milton prisustvuje ovogodišnjoj regati Loro Piana”, navodi se u saopštenju Porto Montenegro.
Billy i Becki
Na regati učestvuju svjetski poznate superjahte Ganesha, Cape Arrow, Inoui, Marie iOhana, a po prvi put učešće su uzele i Perini Navi’s 45m Clan VIII, Oyster Yachts 24.2m Maegan, Wally Yacht’s 24m Nahita i 33m duga WinWin.
Suprotno odredbama ugovora sa JP „Morsko dobro“ (JPMD) o zakupu morskog dobra iz 2007, preduzeće „Adriatic Marinas“ koje gazduje marinom Porto Montenegro u Tivtu, ograničava slobodan pristup najvećem dijelu obale u tivatskoj marini. Pozivajući se čas na carinske i propise o državnoj granici, a čas na potrebu zaštite privatnosti svojih klijenata-jahtaša, Poro Montenegro građanima Tivta ne dozvoljava pristup na kompletne gatove 3, 4 i 5 koji predstavljaju više od pola cijele marine. Naime, odmah pored objekta na korenu mula tri gdje su smješteni Carina i Granična policija, stavljene su rampe koje kontrolišu pripadnici firme „Securitas“ koja radi za Porto Montenegro. Novinar „Vijesti“ u nekoliko je navrata proteklih dana bio zaustavljan i legitimisan na tom punktu, iako je prethodnih godina Porto Montenegrov elektromobil sa prikolicm koji ljeti obavlja „gradski saobraćaj“ kroz naselje, bez problema i kontrola putnika, vozio građane skroz do okretnice na kraju mula 3.
Ljubazni zaštitari „Securitasa“ su međutim novinaru rekli da nikoga od građana ne smiju pustiti na mula 3,4 i 5 bez dozvole uprave Porto Montenegra „jer je riječ o graničnom prelazu“. Na pitanje kako to da privatna zaštitarska firma, a ne granična policija Crne Gore obavlja kontrolu pristupa mjestu gdje se navodno, prlazi državna granica, uputili su nas da o tome pitamo upravu Porto Montenegra.
„Adriatic Marinas“ ima pravo da ograniči pristup pojedinim djelovima marine shodno važećim zakonima i ugovoru koji imamo sa JPMD. Sve su to javno dostupni dokumenti koji nam daju pravo da štotimo privatnost naših klijenata – vlasnika stanova i jahti u marini. Državne službe, a ne Porto Montenegro kontrolišu pomorski granični prelaz u marini.“- odgovoreno je iz uprave Porto Montenegra.
Porto Montenegro – Foto Boka News
„Članu 7. Ugovora sa JPMD iz 2007 definiše da obala u bivšem tivatskom Arsenalu „zadržava karakter javnog dobra u opštoj upotrebi, odnosno da sva pavna i fizička lica imaju pravo pristupa postojećem i novoizgradjenom dobru“. Ugovor daje „Adriatic Marinasu“ i mogućnost da javni pristup zabrani „u djelovima kojima pristup ne može biti slobodan, a shodno imigracionom propisima ili propisima kojima se regulišu slobodna trgovina, slobodne zone, saobraćaj, carine kao i drugim imperativnim propisima gdje je pristup zabranjen kako bi se zaštitila privatna svojina nad zgradama i plovilima“. Iz Porto Montenegra međutim, nisu odgovorili konkretno koji su to važeći „imerativni propis“ upotrebili, proglašavajući zabranu pristupa obali u preko pola marine „kako bi se zaštitila privatna svojina nad zgradama i plovilima“. Zgrada inače, u za javnost zabranjenoj zoni marine uopšpte nema, a najskuplji i najeskluzivniji brodovi čiji su vlasnci VIP osobe koje insistiraju na privatnosti, vezuju se isključivo na mulu 1 koje je dostupno građanima za šetnju.
Iz JPMD kažu da do sada nisu obavještavani o zabrani pristupa građanima obali u Porto Montenegru, niti su na to davali saglasnost, te da će provjeriti što se događa. Iz Uprave carina saopštli su „Vijestima“ da „Luka Tivat – Porto Montenegro nema status slobodne carinske zone, kako u cjelosti, tako ni bilo koji dio luke”, pa stoga pozivanje Porto Montenegra na potrebu ograničavanja pristupa tzv. slobodnoj varinskoj zoni gdje se toči bescarinsko gorivo, ne može biti opavdanje za zabranu šetnje građana po gatovima mimo onog gdje je benzinska stanica. Istovremeno, ni priča o graničnom prlazu na mulu 3 “ne pije vodu” jer je jahtašima što dolaze u Porto Montenhegro omogućeno da se vežu bilo gdje u marini, pa tek onda kuriri marine nose njihove Ii dokuemnte broda policiji i carini u objekat na mulu 3, gdje ovi “lupaju” pečate po papirima i formalno završavaju proceduru prelaska državne granice.
“Granični prelaz Luka Tivat – Porto Montenegro, mjesto određeno za prelazak državne granice, nalazi se na mulu 3, i to na desnoj strani mula 3 koji je odvojen privremenom ogradom od zone slobodnog pristupa. Kompanija „Adriatic Marinas“, u ovom slučaju je operater Luke Tivat – Portomontenegro i u obavezi je da u narednom periodu fizički, na trajni način, odvoji granični prelaz od zone slobodnog kretanja.“- odgovoreno je iz Uprave policije. Oni tvrde da „kontrolu pristupa na mulu 3, van graničnog prelaza – u zoni slobodnog kretanja“ vrši „Securitas“, koji je od strane kompanije „Adriatic Marinas“ d.o.o. Tivat angažovan da obavlja poslove službe bezbjednosti u marini.
„Granične provjere vrši granična policija na graničnom prelazu na mulu 3.“- saopštavaju iz Uprave policije. I carina i policija tvrde da svi brodovi koji prelaze granicu u tivatskoj marini to moraju raditi na dijelu mula 3 određenom za te svrhe, a da se „samo u izuzetnim slučajevima, kada jahte zbog svojih gabarita (dužine, gaza itd.), nemaju mogućnost da pristanu na mulo 3, kontrola ovih plovila se obavlja na mjestu veza.“ Na pitanje kako je moguće da se granica pređe i brod dobije tzv., slobodan saobraćaj a da državni službenici ni ne kroče na jahtu i lično se uvjere da stanje na njoj odgovara onome prikazanom u papirima koje im „na noge“ sa broda donese kuriri Porto Montenegra, iz policije kažu da „shodno procjeni i analizi rizika, lučke vlasti -policija, carina, lučka kapetanija- vrše kontrolu lica i plovila ulaskom na samom plovilu.“
Da Porto Montenegr zaista ima specijalan, gotovo eksteritorijalni status kada je u pitanju ponašanje crnogorskih državnih oragna, potvrđuje i to da bukvalno nigdje u marini osim kancelarija na mulu 3, nećete nikad sresti uniformisanog crnogorskog policajca.
Iz Uprave policije objašnjavaju da po Zakonu o zaštiti lica i imovine operater luke „Adriatic Marinas“, „organizuje unutrašnju službu zaštite, koja vrši kontrolu pristupa, bezbjednosti i sigurnosti na području ove luke.“ Tvrde i da crnogorske policije ipak povremeno ima na skoro milion kvadrata što ih zahvata kopno i more Porto Montegra.
„Pozorničko – patrolna djelatnost službenika Odjeljenja bezbjednosti Tivat se u zoni Porto Montegra, kao i na svim drugim djelovima grada koji pripadaju Opštini Tivat, vrši u kontinuitetu, shodno planu i procjeni. Osim službenika uniformisane i kriminalističke policije, koji obilaze i ovaj reon, tokom ljeta se angažuju i bicilističke i pješačke patrole policije za obilazak ovog i drugih djelova grada.“- tvrde u policiji, dok se građani Tivta šale da postoji veća šansa da fotografišete duha, nego uniformisanog crnogorskog policajca u kompleksu luksuzne marine Potera Manka.
