Revitаlizаcijа Tvrđаve Špаnjolа i njenа optimаlnа аdаptаcijа zа turističke svrhe, bilа je temа sаstаnkа predstаvnikа lokаlne uprаve, predsjednikа opštine Herceg – Novi, Nikole Gojkovićа, predsjednikа Skupštine Andrije Rаdmаnа i vršiocа dužnosti direktorа Herceg festа Stevаnа Koprivice, sа predstаvnicimа Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа, pomoćnicom ministrа Oliverom Brаjović sа sаrаdnicimа Brаnimirom Gregovićem i Anаstаzijom Mijаnović iz Uprаve zа kulturnа dobrа Crne Gore.
Nа sаstаnku se čulo dа je špаnskа firmа Pаrаdores zаinteresovаnа dа urаdi fizibiliti studiju revitаlizаcije Tvrđаve Špаnjolа. To bi umnogome pomoglo dа se pronаđe investitor zа projekаt sаnаcije i аdаptаcije tvrđаve u turističke svrhe, nа čemu će zаjednički rаditi držаvа, kojа je vlаsnik i opštinа, kojа će biti korisnik ove veomа znаčаjne fortifikаcije.
Nа sаstаnku su nаčelno dogovorene buduće аktivnosti. U mаju se plаnirа novi sаstаnаk tim povodom u čijem rаdu će, pored predstаvnikа ministаrstvа i lokаlne uprаve, učestvovаti i predstаvnici špаnske firme Pаrаdores.
Tvrđava Španjola
O Špаnjoli
Tvrđаvа Špаnjolа izgrаđenа je u 16. vijeku. Izgrаdili su je Špаnci 1539. godine, po preuzimаnju vlаsti od Turаkа, Špаnci su zа vrijeme svoje krаtke, jednogodišnje vlаdаvine, obnаvljаli grаdske tvrđаve i kule. Tаko je obnovljenа i tvrđаvа Špаnjolа, kаko je zove domаće stаnovništvo, iаko u pisаnim trаgovimа (kаrtаmа i grаvirimа), stoji nаziv „Gornji grаd“. Sаdаšnji izgled Tvrđаvа je dobilа u periodu druge vlаdаvine Turаkа (od 1548. godine). Turci su tаdа porušili mаnju tvrđаvu i izgrаdili novu o čemu svjedoči orjentаlnа аrhitekturа i аrаpski nаtpis nаd ulаzom. Tvrđаvа se nаlаzi nа brežuljku Bаjer, nа sjeverozаpаdnoj strаni grаdа, nа nаdmorskoj visini od oko 170 m. Sа tvrđаve se pružа izuzetаn pogled nа ulаz u Bokokotorski zаliv.
U galeriji srednejvjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković” u Tivtu sutra, 19.marta, četvrtak, u 20 sati, biće otvorena izložba ,,Snovi od niti”, autorice Vase Nikolić.
Ova umjetnica živi i radi u Nikšiću, a tkanjem i izradom odjevnih predmeta bavi se dvadeset godina. Do sada je izlagala na više kolektivnih izložbi u Nikšiću i Podgorici. Imala je i četiri samostalne izložbe: Nikšić (1999.), Bar (2000.), Kotor (2000.) i Podgorica (2001.)
O njenom radu mr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i modna kreatorka, koja će otvoriti izložbu, zapisala je:
,,Mašinski inženjer po obrazovanju , Vasa je preciznost struke utkala najfinijim nitima potki i osnova u svoje čiste i svedene forme. Tople, zemljane boje, ali i one koje diktiraju modni trendovi, karakterišu , treba li reći, ultramoderne pelerine i šalove s neizbježnim resama. Naravno, svi odjevni predmeti su unikatni, što čini kvalitet više. Stari zanat, stara sredstva izrade, nova vizura/pristup, novi materijali. Možemo reći da prisustvujemo jednoj atipičnoj ili svojevrsnoj modnoj reviji kojoj večeras nedostaju manekeni, a sjutra možda ste to upravo Vi!”
Velika naftna mrlja koja se danas pojavila u akvatorijumu Tivatskog zaliva, očišćena je u koordiniranoj akciji Mornarice Vojske Crne Gore i organa Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Mrlja mrke i crne boje pružala se ujutro na mirnoj površini zaliva u dužini od nekoliko stotina metara uz obalu od Opatova prema Ponti Seljanova i jugozapadno, na oko kilometar od marine Porto Montenegro u Tivtu.
Nakon što su uviđaj na licu mjesta obavili inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, oko 10.30 časova počela je akcija uklanjanja zagađenja sa morske površine. Ekološki brod EKO-1 i gumenjak SAR-2 Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore i pripadnici Odreda za spašavanje Mornarice VCG koji opslužuju ta plovila, zagađenje su sa površine mora bukvalno pokupili specijalnim apsorbentima na plutajućoj brani, koju su dva broda teglila među sobom, u obliku potkovice.
“Nismo koristili skimere, već posebne apsorbente koji propuštaju vodu, a u sebi zadržavaju sve masnoće i čvrste materije. Akcija je odrađena vrlo brzo i profesionalno i bila nam je odličan uvod u predstojeću veliuku vježbu koju ćemo 24.marta realizovati u Luci Kotor i gdje će spriječavanje zagađenja mora, biti jedna od supozicija vježbe.”- kazao je direktor Uprave pomorske sigurnosti i novoimenovani v.d. direktora Direktorata za pomorstvo u MSP, kapetan Vladan Radonjić.
Sa ciscenja mrlje
Pored njega, akciju čišćenja zagađenja, nadgledao je i komandant Odreda za spašavanje MVCG, kapetan Korvete Željko Nikolić, dok istragu o tome ko je zagadio vode Tivatskog zaliva, vodi inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar.
“U pitanju su zauljene tečnosti i druge slične materije, takozvani sludge, odnosno otpadni sadržaj koji se sakuplja u brodskoj kaljuži. Pražnjenje kaljuže na ovakav način je strogo zabranjeno i činimo sve da otkrijemo uzročnika. Imamo već neke pretpostavke, a u pronalaženju krivca bi nam mogli poslužiti i podaci sa VTMS sistema koji prati kretanje brodova u zalivu.”-kazao je Lompar .
Prema Zakonu o spriječavanju zagađenja mora sa plovnih objekata, vlasniku brodu koji je na ovaj način ispraznio kaljužu, prijeti novčana kazna i do 20 hiljada eura, a zapovjednik broda može biti kažnjen iznosom do 2 hiljade eura.
Otok Krk postat će prvo energetski neovisno područje u Hrvatskoj bez emisija ugljičnog dioksida, a radi se i na tome da najkasnije do 2030. svu energiju dobiva iz obnovljivih izvora
Do sada je na otoku Krku s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti obnovljeno 260 zgrada, dok se istodobno na cijelom otoku provode stalne edukacije stanovništva na kojima se ljudima objašnjava kako i na koji način mogu uštedjeti na računima za energiju.
Samo na dokumentaciju vezanu uz korištenje obnovljivih izvora od 2011. do danas potrošeno je više od tri milijuna kuna. Uz to, dosad je napravljeno fotonaponsko postrojenje na Treskavcu za deponijski otpad snage 136,8 kwp, a cijeli je otok mapiran i za neintegrirane fotonaponske elektrane te za vjetroelektrane. Isto tako, oformljen je Energetski tim, kao nositelj i inicijator energetskog razvitka otoka Krka.
No, po riječima rukovoditelja sektora Energetike u krčkoj tvrtki Ponikve Eko otok Zdenka Kirinčića, sve to je samo početak energetske neovisnosti otoka. Još će se ove godine početi graditi “Energetski edukativni centar – pasivna kuća”, gdje će posjetitelji na licu mjesta moći vidjeti kako funkcioniraju posljednja dostignuća iz područja obnovljivih izvora energije. Nadalje, u sljedeće tri godine na cijelom će se otoku rekonstruirati javna rasvjeta u energetski učinkovitu led javnu rasvjetu. Konkretno, radi se o promjeni 8000 lampi.
“Sada na održavanje i potrošnju javne rasvjete godišnje trošimo više od pet milijuna kuna, a kada stara javna rasvjeta bude zamijenjena modernijom, ti će se troškovi spustiti i za 70 posto”, tvrdi Kirinčić.
Po njegovim riječima, najkasnije do 2018. na Krku će se početi graditi i vjetroelektrana snage 36 megavata (12 vjetroagregata po 3 megavata), a nešto prije i fotonaponsko postrojenje na 20 krovova. Zanimljivo je, isto tako, da će se na otoku Krku već ove godine početi graditi devet autopunionica za električne automobile, koje bi u upotrebi trebale biti do početka iduće turističke sezone. Ove će godine, doznaje se, biti gotova i projektna dokumentacija za izgradnju DTK širokopojasne optičke mreže do svake kuće na području tog otoka.
U sklopu ovogodišnje manifestacije “Fešta kamelija” izložba aranžmana od cvijeta kamelije biće otvorena u foajeu tivatskog Centra za kulturu, Dom „Gracija Petković“ u petak 20. marta u 18 sati.
“Pozivamo vas da svojim kreacijama od cvijeta kamelije obogatite izložbu i time konkurišete za jednu od vrijednih nagrada. Radove je potrebno donijeti do petka 20. marta u 16 sati u Dom kulture – Stoliv ili u Centar za kulturu Tivat” – poručuju iz udruženja “Kamelija” Stoliv.
Više informacija putem telefona 067 508 380 ili 069 644 506.
U cilju unaprjeđenja gajenja kamelija na ovim prostorima organizator bira i nagrađuje najljepši đardin – baštu sa kamelijama na teritoriji opštine Kotor.
„Pozivamo uzgajivače kamelija sa područja opštine Kotor da prijave svoje bašte sa kamelijama na telefon 067 508 380 najkasnije do petka 20. marta” – kaže se u saopštenju organizatora MZ Stoliv i udruženju “Kamelija”.
Kamelija Stoliv
Centralna manifestacija “F E Š T A K A M E L I J A 2015”
22. mart (nedjelja) 11 sati – Stoliv
Svečano otvaranje uz prigodan kulturno-zabavni program
Izložba aranžmana od cvijeta kamelije
Izložba likovnih radova i prezentacija literarnih radova
Izbor najljepšeg đardina sa kamelijama
Izleti pješačkom stazom na brdo Vrmac i Gornji Stoliv (8h i 13h)
Povodom raprava koje se vode u najavi donošenja novog Zakona o morskom dobru (ZMD) što će se razmatrati na tekućoj sjednici Skupštine, direktor JP “Morsko dobro (JPMD) iz Budve Rajko Barović je kazao da razumije zebnju koju žitelji primorja osjećaju za svoju imovinu.
“U svakom slučaju, svakom upitu koje je ovih dana stigao od građana treba posvetiti dužnu pažnju, pogotovo kada je u pitanju pravno definisanje svojinskih prava.”- naglasio je Barović.
Direktor JPMD kaže da razumije bojazan koju su iskazali građani sagledavajući pojedine odredbe predloga teksta ZMD kroz dvije aktuelne prizme od kojih se jedna Pravni stav Vrhovnog suda, vezano za svojinski režim u zoni morskog dobra, a druga je radna verzija predloga izmjena Zakona o eksproprijaciji.
“Nedovoljna informisanost građane dovodi, najblaže rečeno, do nedoumice i to sa pravom. Stoga smatram da bi bilo dobro, makar i u “minut do dvanaest”, kroz poslaničke amandmane i kroz određene inicijative, urgirati i djelovati kako bismo dobili jasan i precizan tekst ZMD, koji će odredbama garantovati svojinska prava. Svojina je neprikosnoveno i zaštićeno pravo još od Rimskog perioda.“- poručio je Barović. On je kazao da JPMD “nije adresa za ova pitanja jer su nadležnosti i aktivnosti Javnog preduzeća isključivo u domenu sprovođenja zakona.”
Barović naglašava da je po aktuelnim propisima prioritetna djelatnost JPMD, a koje će po novom zakonu biti ukinuto i pretvoreno u Agenciju pod direktnom kontrolom Vlade, bila
upravljanje, zaštita, uređenje i unapređenje korišćenja morskog dobra.
“U postupanju JPMD je prije svega upravljalo državnom imovinom i nije diralo u svojinska prava upisana u katastarkoj evidenciji u zoni morskog dobra. Navedeno je posljedica činjenice da je pitanje imovinskih prava i svojine pored Ustava, uređeno Zakonom o svojinsko pravnim odnosima i Zakonom o državnoj imovini.U periodu od osnivanja, JPMD zaključivalo je samo i isključivo ugovore o korišćenju morskog dobra za obavljanje privredne ili druge dozvoljene djelatnosti, znači samo ugovore koji su vezani za ostvarivanja prihoda na osnovu obavljanja djelatnosti u zoni morskog dobra, a ne i za redovno korišćenje. U čitavom periodu postojanja, JPMD je postupajući saglasno zakonskim propisima, ispoštovalo upisana prava na nepokretnostima u zoni morskog dobra, svih vlasnika i korisnika.”- poručio je Barović dodajući da je to preduzeće “otvoreno za pitanja i sugestije zainteresovanih građana”, iako su “ovlašćenja JPMD ograničena na sprovođenje zakona i odluka Vlade.”
NVO “Tivatska antikorupcijska acija” (TAA) koja je lansirala aferu “Komunalije” tvrdeći da je prethodna lokalna vlast bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša (DPS) neosnovano Porto Montenegro oslobodila 80 odsto iznosa komunalija za objekat “Regent” zbog čega je grad pretrpio veliku finasijsku štetu, prozvala je juče aktuelnog gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) i njegovu administraciju zbog “zavjereničkog ćutanja” o tom kontroverznom poslu.
“Njihovo zavjereničko ćutanje otvara sumnju da su mnogi od sadašnjih funkcionera bili upoznati sa teškim protivzakonitim radnjama u slučaju „Regent“, i da bivši predsjednik Opštine Kankaraš ima sa kime da podijeli odgovornost. Posljednji je čas za odgovorne u lokalnoj upravi da se obračunaju s korupcijom u svojim redovima Ali, ako su odlučili u svojoj zavjereničkoj solidarnosti da se i sami inkriminišu – to je njihov izbor, i neka se suoče s posljedicama. Istina se više sakriti ne može. A računi uvijek stignu na naplatu.”- saopštila je TAA pitajući gradske čelnike da li je talno da je Opština Tivat u protekla dva i po mjeseca potpisala čitav niz aneksa ugovora o naplati naknada za komunalije.
“Pošto su prošla dva i po mjeseca od otkrivanja teških protivzakonitih radnji u vezi s naplatom naknade za komunalije za objekat „Regent“, i izjave gradonačelnika Novosela da je „Adriatic Marinas“ (AM) spreman da plati ono što protivzakonito nije naplaćeno kad je trebalo, pitamo da li je konačno urađen obračun koliko AM treba da doplati na ime naknade za komunalije za „Regent“- navela je TAA.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma AM je 2011 za “Regent” izdalo građevinsku dozvolu za gradnju „objekta sa hotelskim i apartmanskim sadržajem“, a ne hotela sa 5 zvjezdica. Kankaraševa administracija, obračunavajući komunalije, „Regent“ definiše kao „objekat turističkog stanovanja sa djelatnostima“ , a ne hotel sa 5 zvjezdica i pored toga, investitoru odobrava povlasticu da plati samo 20 posto ukupnog iznosa za komunalije, iako važeća opštinska Odluka o naknadi za komunalno opremanje građevinskog zemljišta tu pogodnost predviđa samo za klasične hotele tanga čćetiri ili više zvjezdica. Stoga je za taj objekat plaćeno samo nepunih 446 hiljada eura komnunalija, a trebalo je najmanje još milion.
“Podsjećamo građane Tivta da se iz AM još nisu zvanično izjasnili da su zaista spremni da plate sporno potraživanje, i izražavamo bojazan da taj novac nikada neće ni biti uplaćen na račun Opštine Tivat. Takođe, pošto je prošlo više od mjesec dana otkako je predsjednik SO Tivat Krsto Bošković (SDP) informisao odbornike opozicije ali ne i javnost, da je formirana nekakva interna „komisija“ koja ispituje obračune naknada za komunalije u proteklih pet godina, pitamo ko su članovi te „komisije“, i ko je njen predsjednik, te što je ta “komisija” do sada pregledala i utvrdila.”- saopšila je juče TAA.
Oni sumnjaju da je svrha komisije koju pominje Bošković “da zataška sve što se može zataškati, a ne da utvrdi da li je bilo još protivzakonitih radnji u ostalim slučajevima obračuna naknade za komunalije”.
“Da nije tako, lokalna DPS-SDP vlast sigurno se ne bi toliko trudila da sabotira održavanje posebne sjednice SO Tivat i formiranje jedne ozbiljne i višestrane komisije koju bi sačinjavali članovi i vladajućih i opozicionih stranaka, kao i NVO sektora.Mjesec dana je bilo više nego dovoljno vremena da se analiziraju svi obračuni naknada za komunalije u proteklih pet godina – a javnost od opštinske vlasti još nije dobila nikakvu informaciju, a kamoli kompletan izvještaj. Čini nam se da najodgovorniji pojedinci u lokalnoj upravi, u svojoj partitokratskoj autističnosti, misle da će ova afera nestati sama od sebe, samo ako oni dovoljno dugo drže glavu u zemlji. Opominjemo ih da se to neće desiti.”- zaključuje se u saopštenju TAA.
Ministar pomorstva sa predstavnicima EMSA o pravima crnogorskih pomoraca na stranim brodovima
Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović razgovarao je juče, prvog dana radne posjete, sa predstavnicima EMSA-e. Nakon kratkog upoznavanja sa dugom pomorskom tradicijom pomorstva u Crnoj Gori poželio uspješan rad očekujući da će rezultat njihove posjete biti pozitivan. Cilj nam je, po riječima ministra Brajovića da dominantno regulišemo sva prava i obaveze pomoraca, kojih u Crnoj Gori ima preko 4 000, a koji u ovom trenutku većinom plove na stranim brodovima.
Službe Evropske komisije dostavile su maja 2014. godine Ocjenu sistema obrazovanja, obuke i izdavanja ovlašćenja u oblasti pomorstva u Crnoj Gori na osnovu Izvještaja o inspekciji Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) i dobrovoljnog korektivnog plana. Praktično sprovođenje novih zakona i procesa ne može se potvrditi na zadovoljavajući način samo pregledom dokumenata, već je ova posjeta bila neophodna, kazala je predstavnica EMSA-e Monika Malinska.
Dodatnom inspekcijom procijeniće se u kojoj mjeri Crna Gora ispunjava zahtjeve koje Evropska Unija pred njom postavlja i eventualno rokovi za otklanjanje određenih nepravilnosti. Treba naglasiti da shodno Direktivi 2008/106/EZ o minimalnom stepenu obuke pomoraca, države članice Evropske unije mogu, shodno pomenutom Pravilu I/10, priznati ovlašćenja koje su izdale države koje nijesu članice EU samo na osnovu priznavanju EU, koje se realizuje posredstvom Odluke Komisije.
Sa predstavnicima EMSA
Naredna tri dana delegacija EMSA-e, koju osim Monike Malinske iz Odsjeka za obuku pomoraca čini Katarina Ramoš, posjetiće Lučku kapetaniju i Fakultet za pomorstvo Kotor. Ministarstvo će na kraju posjete, u petak 20.marta 2015. biti upoznato sa preliminarnim zaključcima koji će biti delegirani Evropskoj komisiji.
Radovi na obnovi jedinstvenog spomenika kulture iz 15.vijeka- crkvice Gospe od Snijega u tjesnacu Verige kod Tivta u poodmakloj su fazi, a danas je obavljen jedan od najznačajnijih zahvata – konstruktivna obnova nekadašnjeg malog kamenog mula koje se nalazilo pred crkvicom, podignutoj na samoj obali mora.
Glavni doprinos renoviranju mula dala je hidrograđevinska firma „Yu Briv“ čiji su mikser i pumpa za beton bili angažovani, zajedno sa radnicima specijalizovane kotorske firme „Franović“ koja se bavi obnovom starih kamenih građevina. Vlasnici „Yu Briva“, braća Vojislav i Radovan Bujković, pravoslavci iz Grblja, u duhu najbolje stare bokeške tradicije suživota i međusobnog poštovanja komšija različite vjere, prije dvije godine inicirali su i do sada najviše pomogli odnovu dviju oštećenih i zapuštenih katoličkih crkava u Verigama – Gospe od Snijega i Gospe od Anđela. Ova dva objekta iz 15. i 16.vijeka zaštićeni su spomenici kulture i nešto što privlači veliku pažnju turista sa brojnih kruzera koji prlaze kroz Verige na svom putu do Kotora, ali njihov titular – Župa Perast nije imala finansijke mogućnosti da ih samostalno obnovi. Stoga su Bujkovići pokrenuli široku akciju kojoj su se u međuvremenu, na poziv peraškog župnika don Srećka Majića, priključile i brojne institucije, druga preduzeća i pojedinci.
„Danas završavamo temelje obnovljenog mula pred crkvom koje će biti potuno gotovo za par dana. Okolni prostor je već u najvećoj mjeri uređen, izgrađene su kamene podzide i stepenište za silazak sa puta do crkve koja je konstruktivno sanirana, dobila je novi krov od kamenih ploča kako se to nekada radilo, a slijedi fugovanje zidova i uređenje oltara. Zahvalan sam svima koji su na bilo koji način do sada podržali ovu akciju, a odaziv je bio zaista veliki i srdačan,što svjedoči da ljudi, bez obzira koje su vjere i nacije, podržavaju zaštitu i obnovu ovog vrijednog dijela ukupne bokeljske kulturne i istorijske baštine.“- kazao je don Srećko Majić.
Gospa od Snijega obnova
Radove je juče uz njega, nadzorao i suvlasnik „Yu Briva“ Vojislav Bujković, a među radnicima koji su se latili alata i kamena, bio je i dobrotski župnik don Ante Dragobratović. Nakon završetak obnove crkvice Gospe od Snijega, će opet biti posvećena a na toj svečanosti i posebnoj misi, uručiće se zahvalnice onima koji su najviše doprinijeli obnovi te bogomolje koja će ubuduće, biti u redovnoj vjerskoj službi.
