Iz kompanije “Luptica Development” danas su saopštili da na ostrvu Mamula ne namjeravaju graditi privatne vile, te da će ostrvo i stara austrougarska tvrđava na njemu i dalje biti dostupno javnosti. Skupština Crne Gore treba da se izjasni o ugovoru o zakupu Mamule na 49 godina koji je Vlada već potpisala sa “Lušticom Development” čiji je osnivač i većinski vlasnik egipatsko-čvajcarski “Orascom Development Holding” biznismena Samiha Savirisa.

“Naš plan je investicija od 15 miliona eura u rekonstrukciju tvrđave u hotel sa 5 zvjezdica i muzej. Naša ideja je da povežemo projekte Mamula i Luštica Bay jer vjerujemo da bi takva veza mogla značajno da poveća vrijednost oba projekta. Kada je u pitanju projekat Mamula potvrđujemo još jednom da ni u kom slučaju ne možemo postati vlasnikom, niti lokacije niti budućeg rizorta, kako tokom izgradnje, tako ni tokom njegovog poslovanja. Dakle, nema ni govora o gradnji bilo kakve privatne vile. Više puta smo javno saopštavali namjere da rekonstruišemo tvrđavu u mali hotel i muzej a destinaciju učinimo dostupnom i otvorenom za sve posjetioce.”- saopštli su iz “Luštice Development” reagujući na, kako su istakli, to što su “Orascom” i njegovo poslovanje u posljednje vrijeme predmet su neosnovanih i elementarno netačnih izjava predstavnika dijela crnogorskih političkih partija”.

Iz te kompanije tvrde da je “Orascom” “vodeći graditelj potpuno integrisanih turističkih destinacija koje uključuju hotele, privatne vile i apartmane, kao i objekte za odmor i rekreaciju poput golf klubova, marina I neophodne infrastructure”, te da se njihovi projekti realizuju ili su već završeni u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Omanu, Maroku,Crnoj Gori i Velikoj Britaniji.

“Orascom se kotira na dvije berze – u prvom redu na švajcarskoj berzi i na berzi u Egiptu. U okviru Grupe posluju ukupno 32 hotela. Dakle, notorna je neistina da Orascom “prve korake u turizmu pravi u Crnoj Gori”, imajući u vidu 25-godišnje iskustvo kompanije u toj oblasti.”- saopštli su iz “Luštice Development” uz podsjećanje da njihov projekat Luštica Bay u Tivtu podrazumijeva gradnju čitavog jednog novog turističlkog grada sa sedam hotela, dvije marine, golf terenom sa 18 rupa, više od 1.000 stambenih jedinica, 500 vila i gradskih kuća i “drugim sadržajima neophodnim za funkcionisanje grada”.

“Potpuno su neistinite tvrdnje da Orascom ne ispunjava svoje obaveze imajući u vidu da su te obaveze za kompaniju stupile na snagu u decembru 2013. sa rokom od 4 godine za ispunjavanje seta obaveza inicijalne gradnje; što čini decembar 2017. godine krajnim rokom za te aktivnosti. Do sada je Luštica Development završila i predala vlasnicima 70 apartmana, kao i postigla impresivan napredak u izgradnji marine sa 176 vezova i dva lukobrana, koja će biti u potpunosti završena do kraja ove godine. Kompanija je počela i sa rašćišćavanjem lokacije za izgradnju golf terena. Za nešto manje od tri nedjelje, Luštica Development u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja I turizma, objaviće arhitektonsko-urbanističko rješenje za prvi hotel u kompleksu čija gradnja će početi u posljednjem kvartalu ove godine. Luštica Bay je otvorena zajednica u kojoj su dobrodošli svi posjetioci: građani, turisti, javne ličnosti, predstavnici političkih partija i civilnog sektora koje tokom ovog ljeta očekujemo da posvjedoče prvoj operativnoj sezoni sa brojnim planiranim umjetničkim, kulturnim i drugim događajima.”- saopštli su iz kompanije koju kontroliše Samih Saviris. Istakli su da su uložili preko 600 hiljada eura u projekte podrške lokalnoj zajednicin kao i da “asistiraju u ispunjavanju obaveza države, uključujući razvoj komunalnih usluga i puteva.”

Podsjećaju i da je “Orascom” sa Vladom Crne Gore potpisao ugovor o dugoročnom zakupu ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula koji tek treba da bude predmet rasprave u Skupštini Crne Gore i da im je cilj povežu projekte Luštica Bay i Mamula.

Inače, predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću pisali su bivši generalni sekretar Ujedinjenih nacija Butros Butros-Gali, bivši generalni direktor UNESCO Federiko Major, bivši predsjednik Savjeta Međunarodne Unije za zaštitu prirode (IUCN) Ašok Khosla, predsjednik Emeritus Inter Press Servisa Roberto Savio i generalni sekretar UN Konferencije o čovjekovoj okolini 1972  Mauris F. Strong, tražeći od njega da se odluka o ugovoru o dugoročnom zakupu Mamule odloži dok se ne obavi detaljna studija, kao i razmatranje i razmjena mišljenja o mogućim alternativnim rješenjima za zaštitu i valorizaciju tog objekta svjetske kulturne baštine.

“Mi izražavamo čuđenje da jedino rješenje za očuvanje i korišćenje tvrđave Mamula koje je razmotreno i predloženo je običan poslovni aranžman i ugovor o privatizaciji i pretvaranju tvrđave u tržisno dobro, odnosno u “odmaralište sa 5 zvjezdica” – bez ikakvog osvrta na detalje korišćenja tvrđave i ostrva – u odmaralište koje će neminovno biti namenjeno isključivo za visoko platežnu klijentelu i njene prohtjeve. Mi smo zabrinuti što nije došlo do široke nacionalne i međunarodne javne debate i razmjene mišljenja o razvoju, svrsi i višestrukom potencijalu za rehabilitaciju ove jedinstvene tvrđave.”- stoji u pismu bivših visokih funkcionera UN Krivokapiću.

1 od 22

U sklopu obilježavanja međunarodne manifestacije “Noć muzeja” u Muzeju grada Perasta u utorak  je otvorena izložba “Ornamentika u bokeškoj modi XIX i XX vijeka iz privatne etno zbirke Radimir”, autorki etnologa-antropologa Danijele Đukić i  Ane Popović.

Posjetioce i goste pozdravio je  Andro Radulović, direktor opštinske Javne ustanove Muzeji Kotor, koji je izrazio zadovoljstvo što zahvaljujući porodičnoj etno zbirci Zorana Radimira smo u prilici vidjeti dio kulturne baštine koja se krije iza zatvorenih vrata širom Boke.

„Istorijski i kulturni razvoj Boke Kotorske sačuvan je u palati Radimir u nekoliko tematskih zbirki među kojima su odjevni predmeti, tekstil, nakit, pomorska predmeti, posuđe, muzikalije, alati, mjerni instrumenti…  Ova izložba je realizovana zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore po programu očuvanja zaštite kulturnih dobara Crne Gore. Ovom prilikom željela bih se zahvaliti Mili Moškov na stručnoj pomoći i Zoranu Radimiru na ustupljenim predmetima“ – kazala je jedna od autorica postavke, etnolog-antropolog Danijela Đukić.

Prije sedam godina ova zbirka je prvi put prikazana javnosti na izložbi u Kotoru. Tada sam obećao da ću pokloniti dio zbirke Gradu Kotoru, odnosno one eksponate koji zaslužuju da budu uvršteni u etnografsku zbirku. Tada je obećano da će se naći prostor kako bi zbirka imala trajnu postavku ali očigledno da naš Grad nema dovoljno senzibiliteta za nešto tako, kazao je Zoran Radimir.

U svom govoru Radimir je potencirao mogućnosti otvaranja etno zbirki u mnogim mjestima Boke, gdje bi turisti bili u prilici vidjeti dio bogate kulturne baštine, prihodovati sredstva od ulaznica i prodaje reprika, suvenira, od dobrotske čipke, minđuša i drugih predmeta, gdje bi mogli razviti autentični suvenir, ako ne i brend.

„Posebno želim da istaknem jednu nepravedno zapostavljenu temu za Kotor, a to je kotorska kovnica novca. Kotor je jedan od rijetkih gradova na istočnoj obali Jadrana imao svoju kovnicu i kovao novac više vjekova. Neshvatljivo je da danas Kotor nema niti jednu numizmatičku postavku“ – kazo je između ostalog, Zoran Radimir.