Luka Kotor: Ove godine uplovio 231 brod sa 250.000 putnika

0
Luka Kotor objektivom reportera
Luka Kotor objektivom reportera

Luka Kotor i ove godine bilježi dobru posjećenost. Od početka godine u ovu luku uplovio je 231 brod, sa skoro 250.000 putnika.

Prema podacima Turističke organizacije Kotor, za prvih sedam mjeseci uplovilo je 819 jahti, na kojima je bilo 4.073 putnika.

„Za 2016. godinu, prema podacima Luke Kotor, najavljeno je da će uploviti 480 brodova, što u mnogome utiče na produžetak sezone, s obzirom da brodovi dolaze sve do decembra”, saopšteno je iz TO Kotor.

Turisti u Kotor uglavnom dolaze kruzerima. Trenutno u Kotoru boravi 8.230 gostiju, što je sedam odsto više gostiju u odnosu na isti period prošle godine. Za prvih sedam mjeseci ove godine, ovaj grad, koji je smješten u Bokokotorskom zalivu je posjetilo 207.285 izletnika.

U lokalnoj turističkoj organizaciji ovog grada navode da Kotor godišnje posjeti do milion turista, uključujući i izletnike, dolaske sa kruzera, posjetioce u tranzitu i samostalne pojedinačne goste.

„Svakako brojke potvrđuju da je Kotor svjetska turistička destinacija”, navode u TO Kotor.

Bijela jedra u krčkoj noći spektakl za pamćenje

0
Krk
Bijela jedra u krčkoj noći spektakl za pamćenje

Na blagdan Velike Gospe, zajedno s posljednjim podnevnim otkucajem zvona sa zvonika krčke katedrale, iz gradske je luke krenula još jedna, devetnaesta regata tradicijskih plovila »Krčka jedra«. Ta ionako po mnogočemu posebna i drugačija jedriličarska regata ove je godine bila još posebnijom, i to stoga što je ovo sad već tradicionalno događanje posvećeno čuvanju i promociji duge i bogate maritimne baštine grada i otoka Krka ovog puta bilo uklopljeno u proslavu i cjelogodišnje obilježavanje 140. obljetnice postojanja Jedriličarskog kluba »Plav« Krk – najstarijeg jedriličarskog društva na obalama Jadrana, piše Novi list.

Pod reflektorima

Stoga i ne čudi da su, osim upriličenjem uvijek dojmljivog regatnog natjecanja starih pasara, guceva, batana i gajeta pristiglih u krčki porat iz svih dijelova otoka Krka i Kvarnera, organizatori ovog puta odlučili manifestaciju Krčka jedra obogatiti još jednim atraktivnim događajem – noćnim jedrenjem. Večer prije »Krčkih jedara« pristigli su se sudionici, zajedno sa svojim domaćinima – Krčanima – tako dali u revijalno jedrenje gradskom lukom, i to obasjani svjetlima snažnih reflektora i praćeni prigodnom glazbom koja je brojnim gledateljima okupljenim u krčkoj luci prezentaciju »Krka kakav je nekad bio« (ali i kakav je, zahvaljujući zaljubljenicima u tradicijska plovila, na sreću ostao i do današnjih dana) ovu manifestaciju učinila posebno dopadljivom.

Natjecanje krstaša

– Ponosni smo na dugu i bogatu tradiciju krčkog sportskog jedrenja, baš kao i na našu cjelokupnu pomorsku, ribarsku, odnosno maritimnu baštinu koja i danas živi i koju, povremeno, a posebice u ovoj prigodi, s radošću i zadovoljstvom prikazujemo i dijelimo s našim posjetiteljima – prenio nam je Danko Milohnić, predsjednik krčkog kluba slavljenika. Nedjeljno noćno jedrenje, kao i sama regata Krčka jedra koja je i ove godine okupila brojne sudionike i stara, tradicijska plovila, nisu bili jedina događanja kojima smo obilježili ovaj produljeni blagdanski vikend – nastavio je Milohnić napomenuvši i da je prije spomenutih dviju regatnih plovidbi održano i ono »pravo«, sportsko natjecanje jedriličarskih posada u klasi krstaš, a koje su se natjecale na regati koja se boduje u sklopu Kupa sjevernog Jadrana.

Spomenimo i da je ta višednevna jedriličarska manifestacija u sklopu koje su proteklih večeri do kasno u noć na obali održavale i prigodne jedriličarske fešte i ove godine organizirana i provedena uz podršku Grada te Turističke zajednice grada Krka, Županijske lučke uprave Krk kao i Komunalnog društva »Vecla«.

www.novilist.hr

Maestro u Bogorodičinom hramu

0

U Bogorodičinom hramu na Prčanju, u utorak svoj posljednji ovogodišnij nastup imao je Festivalski orkestar KotorArta. Vrhunac festivala u cjelini predstavljao je i dolazak maestra, Krzyssztofa Pendereckog, poljskog kompozitora i dirigenta koji je rukovodio orkestrom. On je publici predstavio svoje tri kompozicije – dvije Simfonije i Čakonu, kao i djelo poljskog kompozitora Andžeja Panufnjika u kojem je solističku dionicu svirala violinistkinja Patricja Pjekutovska. Koncert su Don Brаnkovi dani muzike organizovali u saradnji sa Poljskom ambasadom u Crnoj Gori.

“Izuzetno sam srećan. Moje kompozicije su veoma zahtjevne, ali festivalski orkestar KotorArt-a se izuzetno dobro snašao. Imali smo duge i iscrpne probe, međutim na kraju, sve je bilo vrijedno truda. Reakcije publike su odlične, i jako mi je bitno da su slušaoci uživali u ovako dobrom koncertu”, kazao je maestro Penderecki.

Prčanj - Koncert Maestro
Prčanj – Koncert Maestro

“Bila sam prisutna na nekoliko koncerata gdje je svoju muziku dirigovao maestro Penderecki. Ovoga puta sam imala čast da budem dio zvaničnog programa koncerta, i ponijela sam divna iskustva. Oduševljena sam svime”, kazala je violinistkinja Patricja Pjekutovska.

Prčanj - Koncert Maestro
Prčanj – Koncert Maestro

“Ovo je bio veliki uspješni poduhvat. Očekujemo maestra Pendereckog opet u Kotoru. Cijeli ovogodišnji program je jedno veliko obećanje značajnog napretka festivala u svakom smislu, i još bolje pozicioniranje na festivalskoj mapi regiona i Evrope, a ovakvi projekti upravo to i čine”, rekao je umjetnički direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike, Ratimir Martinović.

“Opština Kotor je jedan od pokrovitelja festivala KotorArt, samim tim i njegovog segmenta Don Brankovi dani muzike. Jedan od razloga je taj što u Kotor dovodi svjetski priznata i poznata imena iz svijeta umjetničke muzike kakva su Nikolaj Luganski, Ivo Pogorelić, Miloš Karadaglić, Roman Simović, Kšištof Penderecki i mnogi drugi.

Muzika je kotoranima jako bitna, stoga i Opština Kotor ulaže napore da muzički duh grada očuva, te podržava i Kotorsku koncertnu sezonu organizovanu od strane ŠOSMO “Vida Matjan” iz Kotora, zahvaljujući kojoj je Kotor pored Podgorice jedini grad sa cjelosezonskom kontinuiranom izvedbom umjetničke muzike.
I u buduće ćemo nastaviti da finansijski i logistički podržavamo Međunarodni festival KotorArt, jer smo svjesni koliko on doprinosi razvoju kulturnog turizma ne samo u Kotoru, već i u cijeloj Crnoj Gori”, kazao je savjetnik u Stručnoj službi Predsjednika Opštine Kotor, Milo Radonjić.

Gošća koncerta bila je i Helene Schneider, gradonačelnica Santa Barbare, koji je grad pobratim gradu Kotoru.

“Pričinjava mi posebno zadovoljstvo što sam ovdje. Koncert je bio divan, cijela delegacija iz Santa Barbare je zaista uživala. Santa Barbara i Kotor rade dosta zajedničkih projekata, posebno na polju kulturne razmjene, i ubijeđena sam da ćemo u budućnosti našu saradnju na obostrano zadovoljstvo još intenzivirati”, kazala je ona.

Bokeljska noć u subotu 20.avgusta

0
Bokeljska noć
Bokeljska noć

Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 20. avgusta 2016.godine, sa početkom u 21 sat.

Selekcijom stručno – tehničke komisije,  kriterijume konkursnih uslova ispunile su 43 barke,  koje će svoj defile izvesti u akvatoriju kotorskog zaliva. Zajedno sa jedrilicama Jedriličarskog kluba  „Lahor“  barke će se  predstaviti u tri kruga.

Tokom trećeg đira, stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon ćega će uslijediti veliki muzički vatromet sa mora, koji je prvi put izveden tokom prošlogodišnje Bokeljske noći.

Bokeljska noć 2015.
Bokeljska noć 2015.

Ukupan fond nagrada je 4.000 eura. Nagrada za prvu barku iznosi 1.500,00, za drugu 1.000  za  treću 500 eura, a preostalih  1.000 eura planiranoje za specijalne nagrade žirija.

Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na Rivi, na glavnom gradskom parkingu, koncertom popularnog pjevača Petra Graša.

Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor. Bokeljku noć su pomogli Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja iturizma  Crne

Herceg Novi: Predsjednik Filip Vujanović otvorio galeriju “Novi, to sam ja”

0
Otvaranje galerije - foto Radio HN
Otvaranje galerije – foto Radio HN

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović otvorio je u utorak u centru Herceg Novog galerijiu “Novi, to sam ja”, koja je dio projekta  kandidature Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture 2021. godine.

“Projekat Evropske prijestonice kulture Herceg Novog 2021. godine vidim kao šansu da se valorizuju vrijednosti kulture Herceg Novog, bogata kulturna baština i vrijedne institucije kulture Novog i važne manifestacije kulture koje ovaj grad ima, ali isto tako da se valorizuje vrijednost Boke, prepoznate u međunarodnoj zajednici i ukupne vrijednosti Crne Gore”, kazao je Vujanović.

On je podsjetio da su se u promociju uključili Tivat i prijestonica Cetinje  “prepoznajući i svoj interes u njemu”, a da su projekat takođe podržali , susjedni gradovi Dubrovnik i Trebinje.

“Otvaranje Galerije nam je mnogostruko važno. Ne samo zato što je u pitanju prvenstveno kultura, već što očekujemo da nam upravo ove dugoročne razvojne strategije grada donesu znatne društvene i privredne dobrobiti”, kazala je predsjednica Opštine Nataša Aćimović.

Otvaranje galerije - foto Radio HN
Otvaranje galerije – foto Radio HN

Projekat Herceg Novi –Evropska prijestonica kulture 2021, pokrenut  je prije godinu ipo, a sada je dospio do finala najvećeg evropskog kulturnog projekta . Podršku na tom putu putu dali su i gradovi Boke Kotorske – Tivat, Kotor i Budva. Projekat ima i nacionalnu podršku – Vlade Crne Gore i Predsjednika države. U finalnoj fazi projektni partneri su Glavni grad Podgorica, Prijestonica Cetinje, Bar i Ulcinj.

U Galeriji je otvorena izložba Mine Radović. Dragan Karlo Đorđević predstavio je himnu projekta Herceg Novi 2021 – Moj grad, kao i novi CD „Carlo sings standards“.

Veliki broj prijava preko „Sistema 48“

0
Opština Herceg Novi
Opština Herceg Novi

Od 1. juna do 10. avgusta, Novljani i gosti su preko „Sistema 48“ 703 puta prijavili komunalni problem, adresiran na Službu komunalne policije. Najviše prijava se odnosilo na nepropisno parkiranje 225, na izlivanje fekalnih voda 68, na komunalni red 78, na glasnu muziku 73 i na privremene objekte 68.

Službenici komunalne policije su u toku juna izvršili 642 inspekcijska nadzora, a izdata su 92 prekršajna naloga u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 1.230 eura, i devet prekršajnih naloga u komunalnoj oblasti u iznosu od 4.600 eura.

U julu su izvršena 882 inspekcijska nadzora, što je rezultiralo sa 231 prekršajnim nalogom u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 11.550 eura, i 41 prekršajnim nalogom u komunalnoj oblasti, u iznosu od 10.530 eura.

Za prvih deset dana avgusta izvršeno je 349  inspekcijskih nadzora, izdato je 154 prekršajna naloga u saobraćajnoj oblasti, u iznosu od 7.780 eura, kao i 61 prekršajni nalog u komunalnoj oblasti, u iznosu od 8.760 eura. U istom periodu su građani i gosti našeg grada kontaktirali Call centar Službe komunalne policije 270 puta, dok je broj prijava prošle godine, za cijeli avgust, iznosio 669. Tokom juna zabilježene su 63 prijave preko Call centra, a tokom jula 378.

Specijalno vozilo “pauk” je u julu 44 puta korišćeno za premještanje vozila, a za prvih 10 dana avgusta premješteno je 46 vozila.

Potraga za Francuzom smanjenim intezitetom

0
HGSS u akciji Crna Gora
HGSS u akciji Crna Gora

Dvanaesti dan potrage 16. avgusta, (četvrti dan uz sudjelovanja HGSS-a ) za nestalim francuskim državljaninom na području Kotora, nastavilo se sa pretraživanjem preostalih dijelova zone potrage.

Potraga se odvijala na području veličine 3000 ha, unutar kojeg su potražni timovi HGSS-a u suradnji s članovima profesionalne vatrogasne jedinice grada Kotora, pretražili 118 kilometara planinarskih staza i puteva.

Kako dosadašnja potraga nije dala nikakvih rezultata niti dovela do novih tragova o nestaloj osobi, odlučeno je da se potraga nastavi smanjenim intenzitetom do stjecanja novih informacija.

HGSS - akcija Crna Gora
HGSS – akcija Crna Gora

Zajedno s MUP-om Crne Gore – Odjeljenjem bezbjednosti Kotor, Službom zaštite i spašavanja grada Kotora i Direktoratom za izvanredne situacije Crne Gore napravljena je analiza dosadašnjeg toka potražne akcije. S navedenim službama ostvarena je odlična suradnja čime su postavljeni temelji za buduće zajedničko djelovanje – poručili su iz HGSS.

Neven Putar

„Talasi Nila“ u Tivtu i Herceg – Novom

0
Operosa
Operosa

Gudački kvartet iz Egipta koji će nastupiti pod nazivom „Talasi Nila“, predstaviće se publici koncertom u Luštica Bay-u kod Tivta u četvrtak, 18. avgusta u 21 sat.

Na programu su djela Hendla, Vijenjavskog, Betovena i Mendelsona. Koncert ovog sastava pod nazivom „Trenutak za klasiku“ noć ranije, u srijedu 17. avgusta, biće izveden na otvaranju renomiranog opera festivala „Operosa Montenegro“ u Herceg Novom.

Nastup talentovanih egipatskih umjetnika u Crnoj Gori omogućio je predsjednik borda kompanije „Orascom Development Holding“ Samih Saviris. „Orascom“ u Crnoj Gori ima dvije kompanije – Luštica Development i OHM Mamula Montenegro i one su ove godine generalni sponzori Operosa festivala u Herceg Novom.

Ansambl „Talasi Nila“ čine renomirani umjetnici Basma Edress, Islam Elhefnawy, Islam Abd El Aziz i Hassan Moataz. Umjetnici dolaze sa prostora koji nema tradiciju evropske klasične muzike već osobeni stil, pa je za njih klasika veoma inspirativna i uzbudljiva. Egipatska violinistkinja Basma Edress trenutno je koncert majstor Oklandskog simfonijskog orkestra i muzički je direktor Aswat ženskog ansambla, specijalizovanog u izvođenju tradicionalne arapske muzike. Studirala je na „Džulijardu“ u Njujorku. Islam Abd El Aziz je aktivan kamerni muzičar koji svira violu a trenutno pohađa doktorske studije. Čelista Hassan Moataz se usavršavao na čuvenim radionicama Rostropoviča, Buleza i Jojo-Maoa. Radi u Kairu.Violinista kvarteta Islam Elhefnawy je solista mnogih orkestara u Kairu, Kataru i Aleksandriji a trenutno je član ansambla Katarske filharmonije. Bio je član Mediterranean Sea orkestra, West Eastern Divan orkestra, a ovo je njegov prvi nastup na Balkanu.

Pored „Operosa Montenegro“ festivala, Luštica Development je i ove godine sponzor renomiranih internacionalnih festivala „KotorArt“ i „Purgatorije“ Tivat.

Gradonačelnica Matijević zadovoljna urađenim za tri mjeseca

0
Snežana Matijević - press
Snežana Matijević – press

Predsjednica Opštine Tivat, dr Snežana Matijević na današnjoj press konferenciji sumirala je svoj i rad svog tima povodom tromjesečnog dolaska na mjesto čelnice Grada.

Ona je istakla da će zbog transparentnosti rada ovaj način komunikacije sa novinarima biti u buduće prakasa.

Gradonačelnica je izrazila zadovoljstvo učinjenim u prethodna tri mjeseca, uspostavljna je nova organizacija unutar same Opštine koja sada ima osam sekretarijata, pet službi, dvije posebne službe i dvije stručne službe, a sve u interesu boljeg funkcionisanja službi i dostupnosti građanima.

Za manje od tri mjeseca uspjeli smo srediti haos koji je vladao na ulicama Tivta, Komunalna policija je izdala preko 300 prekršajnih naloga i naplaćeno je oko 28.000 eura kazni – kazala je Matijević.

Snežana Matijević - press
Snežana Matijević – press

Predsjednica je najavila realizaciju projekta prve faze šetališta na Belanima.

„Investiciju vrijednu milion 1,1 milion eura, Opština će realizovati u saradnji sa JP „Morsko dobro“. U toku je raspisivanje tendera za izbor izvođača radova i nadzora, dok će se u drugoj fazi razgovarati o izgradnji otvorenog bazena” – istakla je Matijević.

Uspostavljena je dobra saradnja sa privrednicima grada, riješeni su neki zahtjevi kao, smanjenje takse za korištenje terasa, taksa za muziku, kao i zahtjev za boljom reklamom u Porto Montenegru. U razgovoru sa predstavnicima Porto Montengra postignut je dogovor na osnovu koga će tivatske firme biti zastupljenije, kad je u pitanju reklamna kampanja, u nautičkom naselju, a dat im je i kancelarijski prostor za rad predstavnika, koji će u njihovo ime kordinirati rad sa rukovodstvom opštine.

U narednih mjesec, dva krenuće gradnja nove MR1 pristupne saobraćajnice za kompleks Luštica Bay vrijedne skoro tri miliona eura, gradnja novog objekta Crvenog krsta na Seljanovu vrijednog 600 hiljada eura, prve faze nove ulice Cacovo od 200 hiljada eura, društvenih prostorija i sportskih terena u Gošićima, trotoara u Radovićima, asfaltiranje lokalnih puteva, sanacija krova centra za kulturu i nabavka nove kino opreme.

Snežana Matijević - press
Snežana Matijević – press

Što se tiče tekućih investicja ona je kazala da je trenutno u toku procedura izbora izviođača radova za izgradnju stambenog objekta sa četiri stana u naselju Vrijes namijenjen za stanovnike naselja  7.juli koje će biti iseljeni na više lokacija na području opštine. Za tu investiciju opština je dobila donaciju od njemačke organizacije „Help“ u iznosu 200 hiljada eura. Izgradnja tog objekta trebalo bi da bude završena do kraja ove godine, a nastavak priojekat najavljen je za narednu godinu.

„Odustalo se od gradnje Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama na mjestu barake Crvenog krsta na Seljanovu i u saradnji sa resornim ministarstvima, radimo na tome da se za te namjene rekonstruiše i opremi objekat starog Dječjeg dispanzera pored Doma zdravlja koji je na mnogo primjerenijoj lokaciji za te namjene“- kazala je Matijević.

Pokušava se riješiti problem smrada u Solilima

Na pitanje rekonstrukcije puta za Radoviće i nesnosnog smrada koji se već godinama širi na potezu Solila, Peđa Obradović iz Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat, kazao da je problem u poklopcima i nekim tunelima koji se pokušavaju riješiti i sanirati u sardanji sa vodovodnim i kanalzacionim preduzećima iz Kotora i Tivta, a da uskoro počinje i sanacija vodovodne mreže prema Đuraševićima.

Opština krajem godine preuzima Autobusku stanicu

Na pitanje novinara zašto opština nije nakon isteka prvobitnog ugovora o zakupu Autobuske stanice, 30.juna preuzela gazdovanje tim objektom od kompanije „Franca“, podpredsjednik opštine Tivat dr Siniša Kusovac, kazao je da Opština nije imala vremena da preuzme taj objekat.

„Njima smo stoga produžili ugovor na šest mjeseci, do kraja ove godine i mi u tom periodu treba da odradimo elaborat i pripreme za preuzimanje Autobuske stanice i odlučimo hoćemo li njome i javnim parkinzima gazdovati direktno kao grad, ili u sistemu privatno-javnog partnerstva“- istakao je Kusovac.

 

 

Bakarac – Fešta od tune

0
Festa-od-tune
Festa-od-tune

Bakarac se vratio u neka davna, za mjesto bolja vremena. Sa straže se ponovno čuo povik »tira, tira« označujući da je njihovoj staroj i već dugo neaktivnoj tuneri prišla tuna, te su svi okupljeni svoje poglede usmjerili prema moru. Nakon povlačenja mreže ribari su, na oduševljenje publike, na površinu izvukli pedesetak kilograma tešku tunu te je u mjestu uslijedila prava fešta do kasno u noć, piše Novi list.

Riječ je ipak bilo samo o simulaciji tradicionalnog tunolova koji je u sklopu Fešte od tune organizirao RŠK »Tunera« Bakarac te Grad Kraljevica, Turistička zajednica grada Kraljevice i Primorsko-goranska županija.

– Bakarac je poznat po dvije stvari, po tuni i po buri. Imajući to na umu prošle smo godine prvi put, kako bi obnovili sjećanja na neka minula vremena i prikazali tunolov na način kako su to »užali delat« naši stari, organizirali Feštu od tune – kazao je Renato Franko, organizator rekonstrukcije tunolova i član RŠK »Tunera« Bakarac.

– Prodalo se preko 600 porcija tune na gradele po simboličnoj cijeni od 15 kuna, a svi sudionici fešte mogli su pogledati i autentične kratke filmove o starinskom načinu lova na tunu te izložbu pod nazivom »Tunere i tunersko ribanje, vrijeme prolazi, tunere ostaju…« s čijim nam je postavljanjem pomogao Rade Pažameta kojemu ovim putem želim posebno zahvaliti – kazao je Franko.

Za drugi dio večeri bila je zadužena klapa Kaštadi koja je svojim nastupom pridonijela nostalgiji koja se je uz miris tune širila zrakom malenog ribarskog mjesta.

A o pozitivnim reakcijama posjetitelja posvjedočila nam je Maja Udovičić podrijetlom iz Bakarca koja danas živi u Rijeci.

– Izgradnjom nove obilaznice smanjio se broj turista ovdje, zatvorio se kamp te je Bakarac utihnuo. Mislim da je dobro što se započelo s održavanjem ovakvih manifestacija kako bi mjesto barem malo oživjelo. Kako sam po mami Bakarčanka, kao klinka sam trčala ovuda dok su se oko mene lovile tune, a njihovo hvatanje promatrala bih iz prvih redova. Za nas djecu to je bio doživljaj. Tada je svaka kuća imala miris tune i pomidora, a cijelo je mjesto živjelo od tunolova – kazala je Maja.

Foto: Silvano Ježina