Herceg Novi će u nedjelju, 3. jula, biti domaćin još jednog vrijednog kulturnog dešavanja. U prelijepom ambijentu tvrđave Forte Mare biće odigran opersko baletski performans “Lo Spettacolo”. Početak događaja planiran je u 21 sat.
Organizator je Fondacija Operosa, a uz podršku Opštine Herceg Novi, lokalne Turističke organizacije i Javne ustanove kulture “Herceg Fest”.
“Lo Spettacolo” je operski performans uz pratnju gudačkog kvarteta. Program u trajanju od jednog sata biće izvedene kompozicije, Bacha, Mozarta, Vivaldia, Verdija…
Solistkinja je sopran Milica Milanović, a gudačkim kvartetom diriguje Natalija Mićić.
Tradicionalnom ceremonijom predaje ključeva grada djeci, sinoć je na ljetnjoj pozornici u Kotoru otvoren 8. Kotor Art i 24. Kotorski festival pozorišta za djecu.
Ključeve je preuzela devetogodišnja Stasija Perović, učenica Osnovne škole “Njegoš”. Ona je kazala da sa zadovoljstvom prihvata ključ u ime sve djece grada Kotora i da obećava da će ga čuvati, ali ga i teška srca vratiti. ,,Sad je u sigurnim rukama”, poručila je Perović.
Predsjednik Opštine Kotor Aleksandar Stjepčević rekao je da ovaj dječiji festival gradu donosi novu energiju i čini ga ljepšim mjestom za život, te zrazio zadovoljstvo što će grad pripadati djeci u narednih 12 dana.
Nakon svečanog otvaranja izvedena je predstava “Mimiriči teatra” iz Ukrajine pod nazivom “Papirni svijet” čiji su klovnovi očarali djecu na ljetnjoj pozornici.
Kotor – Festival za djecu
Festival pozorišta za djecu ove godine će imati rekordan broj predstava. U glavnom programu je šesnaest predstava i isti broj radionica. Prvi put će biti organizovana scena za mlade koja je izdvojena kao poseban festival. Učesnici iz šesnaest zemalja nastupiti će na dvadeset lokacija u gradu. Očekuju nas dvije premijere.Prva 11.jula na samom zatvaranju Kotorskog festivala pozorišta za djecu, u pitanju je predstava ,,Kavez” koprodukcija sa Gradskim pozorištem za djecu, tekst režija Mirjane Medojević. Druga premijera je 9.avgusta pod nazivom ,,Da da Šekspir” , predstava koja obilježava četiri stotine godina od njegove smrti.
Pomorac Đorđije Bojović (32) iz Gusinja poginuo je na brodu koji se nalazio u Durbanu u Južnoj Africi.
Prema podacima agencije “Sikimić Marine Services” iz Herceg Novog, preko koje je Bojović angažovan, nesreća se dogodila 19. juna.
“Prema informacijama dobijenim od osiguravajućeg društva prilikom povratka sa bunker barže pao je sa pilotskih stepenica i usred udarca glavom tragično je izgubio život”, kazali su juče iz agencije.
Dodali su da osiguravajuće društvo radi na ispitivanju uzroka nezgode.
“Hansa Shipping je maksimalno uključena u cilju utvrđivanja nesreće i transporta posmrtnih ostataka do porodične kuće u Gusinju. Na brodu je bilo još sedam crnogorskih pomoraca. Tijelo preminulog će biti dopremljeno u Podgoricu letom iz Istanbula, gdje će ga sačekati porodica i predstavnik Hansa Shippinga. Ukoliko sve bude po planu, sahrana će biti obavljena 3. jula u 14 sati u Gusinju”, saopšteno je iz agencije.
Istakli su da je Bojović bio”vrijedan, disciplinovan i pouzdan pomorac omiljen među našim i stranim pomorcima zaposlenima na kompaniji”.
Tradicionalna gastronomsko-zabavna manifestacija „Bokeška maslina“, održana je sinoć na gradskoj rivi Pine u Tivtu, a zajedno su je priredili Maslinarsko društva „Boka“ i Turistička organizacija Tivta.
Cilj ove, među turistima, ali i Tivćanima posljednjih godina jako popularne manifestacije je promocija autentičnih domaćih proizvoda, prvenstveno onih na bazi masline. Tako su sinoć 24 izlagača sa primorja i iz kontinentalnog dijela Crne Gore na štandovima na tivatskoj gradskoj rivi izložila svoje proizvode – maslinovo ulje, masline spremljene ne niz različitih načina, kozmetiku i suvenire na bazi masline, ali i domaći pršut, sir, med, suve smokve, klasična i pomalo egzotična vina od kupine, breze i borovnice, medovinu…. Sve to turisti su sa zanimanjem probali i odmah oduševljeni ukusom i kvalitetom, kupovali direktno od proizvođača.
Direktorica Maslinarskog društva „Boka“ Vesna Đukić izrazila je zadovoljstvo brojnošću izlagača i posjetilaca, ističući da su ovakve fešte boitne kako za druženje maslinara i proizvođača zdrave, organske hrane, tako i za promociju tih visokokvalitetnih i autentičnih proizvoda turistima koji posjećuju Crnu Goru.
„Ovako lijepa atmosfera, bogata ponuda, autentični mirisi i ukusi uz lijepo podneblje Boke, sigurna sam da će kod naših gostiju ostaviti lijepe utiske i da će nam se oni opet zadovoljni vratiti.“- kazala je Đukić.
U muzičko-zabavnom dijelu programa nastupili su grupa „Škuribanda“ iz Kotora i folkloraši KUD-a Boka“ iz Tivta, a organizatori najavljuju da će za mjesec dana na istom mjestu prirediti još jednu „Bokešku maslinu“.
Verige Credit Boat International Jeff Brown Breed Media
Predstavnici Azerbejdžana ponudili su crnogorskoj Vladi da grade most Verige i obilaznicu oko Tivta za 175 miliona eura, što bi izvršna vlast finansirala kreditom koji bi Azerbejdžan dao po kamati od tri odsto, pišu Vijesti.
Rok otplate kredita bi bio 15 godina sa grejs periodom od pet godina.
Azerbejdžanci traže da ih izvšna vlast u tom poslu oslobodi plaćanja poreza, carina, akciza i taksi, kao i da tih dažbina oslobodi i podizvođače. Nosilac kredita bilo bi državno preduzeće Monteput, a u slučaju da ono ne može da servira obaveze, onda bi kredit vratila Vlada.
Ponuda iz Azerbejdžana, odnosno nacrt ključnih uslova, stigla je 24. maja u Ministarstvo saobraćaja i pomorstva. Ti podaci sadržani su u Informaciji o ostvarivanju saradnje u oblasti infrastrukturnih projekata sa Azerbejdžanom koju je izvršna vlast usvojila na sjednici u četvrtak.
O uslovima koje su ponudili Azerbejdžanci i finalnoj ponudi pregovaraće ekspertski timovi dvije države. Crnogorska strana, kako se navodi, pokušaće da postigne tokom pregovora što povoljnije uslove. Da bi se posao realizovao, kako je objašnjeno, biće neophodno da se izmijeni međudržavni Sporazum o ekonomskoj saradnji ili da se donose novi posebni zakon.
Isplata dvije i po zaostale zarade, zimnice za pet godina i podstanarske naknade radnicima Jadranskog brodogradiišta Bijela počela je u petak.
Nakon što je i zvanično, prije nekoliko dana veliki dok prešao u ruke novog vlasnika, litvanske kompanije AB Vakaru Laivu Gamykla, koji ga je kupio za 11 miliona eura, nije bilo prepreka za isplatu potraživanja 202 radnika i 64 penzionera, u ukupnom iznosu oko četiri miliona eura, prenosi Pobjeda.
Vlada je u četvrtak zadužila Ministarstvo finansija da iz stečajne mase po spisku koji je dostavilo Ministarstvo saobraćaja i stečajni upravnik isplati i otpremnine, odmah po naplati potraživanja države.
Predsjednik Sindikata, Mladen Krivokapić kazao je da je počela isplata potraživanja iz prvog isplatnog reda, što će ublažiti naše materijalne probleme, jer su radnici na ivici egzistencije.
“Otpremninama se nadamo uskora”, dodao je Krivokapić.
On je kazao da je pozitivna novina da će ostati angažovani u Brodogradilištu na remontu velikog doka koji su kupili Litvanci, a izvje
sno je da će raditi do maja naredne godine.
Krivokapić je pohvalio stečajnog upravnika Žarka Ostojića i radnike koji su se preko Sindikata izborili za nastavak posla, tako da će njih 182 i dalje potpisivati jednomjesečne ugovore o radu po minimalnoj zaradi od 193 eura.
Stečaj u Brodogradilištu uveden je na zahtjev Poreske uprave 1. jula prošle godine, zbog duga od šest miliona eura.
Vrijeme danas, pretežno sunčano i toplije. Poslijepodne slab do umjeren razvoj oblačnosti, a uglavnom u planinskim predjelima, ponegdje je kratkotrajno moguća kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Jutarnja temperatura vazduha od 11 do 22, najviša dnevna od 26 do 35 stepeni.
Luksuzni nautički centar Porto Montenegro u Tivtu raspolaže sa najdubljim vezovim za jahte na svijetu, što tu marinu čini najpogodnijom za privez najvećih svjetskih jedrilica.
Temom koja od najsprestižnijih marina na svijetu ima vez sa najvećim gazom, bavio se britanski magazin „Superyacht Report“ u svom junskom izdanju. Problem dovoljne dubine na vezu uz gat marine, posebno je značajan za vlasnike jahti na jedra koje zbog konstruktivnih zahtjeva i stabilnosti broda, moraju imati veliki gaz jer im se kobilica kojom drže u „kontrateži“ veliku snast i jedra, kod najvećih među tim brodovima nalazi i do 12 metara pod vodom. Tako velike jedrilice koje imaju fiksnu, a ne pomičnu kobilici koja se komplikovanim hidrauličnim sistemom, „uvlači“ u trup broda, moguće je vezati u izuzetno malom broju marina nasvijetu, a Porto Montenegro je prema izvještaju „Superyacht Reporta“, na samom vrhu takvih nautičkih kapaciteta.
Od 19 analiziranih marina i popularnih destinacija za jahte u Mediteranu, istočnoj obali SAD, te Karibima kao najpopularnijim kruzing-destinacijama, Porto Montenegro ima vez sa ubjedljivo najvećim gazom na kome se može vezati brod čija je kobilica na čak 12,2 metra ispod površine mora. Najbliži Porto Montenegro je marna u Bostomu u američkoj savzenoj državi Masačusets koja nudi vez za brodove sa maksimalnim gazom od 10 metara, dok svi ostali analizirani nautičko-turistički lokaliteti, posebno oni na Mediteranu, imaju ograničenje za prijem brodova sa maksimalnim gazom od 4 do 7 metara.
AQUIJO jedrilica
„Na ključnim i najvažnijim tačkama jahtinga u zapadnom Mediteranu najmanji gaz imaju vezovi u Sent Tropeu sa 4 metra, dok u Antuibu veće jahte ne mogu koristiti vezove u unutrašnjem dijelu marine, već se moraju smjestiti u vanjskom dijelu koji pripada IYCA asocijaciji, a gdje je maksimalna dubina veza 7 metara. Slično važi i za ostale glavne destinacije na tom području – italijanski Portofino može primiti jahtu dužine 55 metara, ali gaza ne većeg od 4,5 metara. Na Sardiniji, Porto Ćervo je najplići od svih marina na Kosta Smeraldi sa dubinom od tek 5 metara, dok dubina na vezu nije nikakvo ograničenje ni problem za novorazvijene marine poput Porto Montenegra u Crnoj Gori gdje se nudi i vez za brod sa gazom od čak 12,2 metara.“- piše „Superyacht Report“ dodajući da Porto Montenegro istovremeno nudi i najveći vez za jahte na svijetu, koji može primiti brodove dužine do čak 250 metara kakvi u svijetu jahtinga još nisu ni konstruisani ni izgrađeni.
Porto Montenegro – AQUIJO na vezu
Svoje posebne karakteristike koje baštini zbog nastanka na originalnoj obalnoj infrastrukturi nekadašnje vojne baze Arsenal koja je primala velike ratne brodove i podmornice, Porto Montenegro je dokazao juče popodne kada je u tivatsku marinu uplovila i na mulu 3 se vezala impresivna 87 metara duga superjahta-jedrilica „Aquijo“. Ovaj atraktivni dvojarbolni jedrenjak koji vije zastavu Kajmanskih ostrva, ima gaz od čak 11,3 metra.
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
U Foto klubu Split u petak je otvorena izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan” koju je uz taj klub organizirala Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves, a izloženo je 27 fotografija koje su rezultat prošlogodišnje velike prezentacije hrvatske maritimne kulture na jednom od najvećih europskih festivala “Tjedan zaljeva Morbihan”.
Autori izložbe su Jadran Babić, Božo Vukičević, Boško Lučev, Andrina Luić, Boba Mušura i Vislav Torre.
Predsjednik Udruge Cronaves Plamenko Bavčević otkrio je kako je na tom festivalu sudjelovalo i 11 brodova iz Hrvatske koji su predstavili našu tradiciju i maritimnu baštinu.
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
“Bilo je fascinantno vidjeti malu gajeticu sa jedrima na crvene kockice uz bok sa europskim jedrenjacima. Sve to popratili su sa ukupno 10.000 fotografija Jadran Babić, Božo Vukićević i Boško Lučev koji je cijeli život posvetio fotografiji sa tom tematikom. Kao udruga smo omogućili predstavljanje našim članovima, pa su tako po jednu fotografiju večeras izložili i zadarska novinarka Andrina Luić, Komižanin Vislav Torre te Boba Mušura iz Zagreba”, kazao je Bavčević.
Izložba će biti otvorena sve do 8. jula, a dva dana kasnije putuje u Francusku na najveći svjetski Festival mora i mornara “Brest 2016” gdje će biti izložena osam dana. Nakon toga se izložba vraća u Hrvatsku gdje će se izlagati duž Jadrana, na Murteru, Hvaru, na Pašmanu i duž Kvarnera.
Izložba “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”
“Tjedan zaljeva Morbihan” najveći je europski festival mora i maritimne baštine, a održava se svake dvije godine u gradu Vannesu u Francuskoj.
Na prošlogodišnjem festivalu održanom u svibnju Hrvatska je, uz Francuze, imala status drugog domaćina i predstavila 600 godina staru pomorsku tradiciju, maritimnu baštinu, kulturnu, turističku i eno-gastronomsku ponudu. Sudjelovalo je ukupno 11 posada gajeta, leuta, batana, neretvanskih trupa i ninskih Condura Croatica, koji su se predstavili u 16 luka zaljeva Morbihan.
Princ Nikola Petrović Njegoš posjetio je danas Opštinu Herceg Novi, gdje je sa predsjednicom Natašom Aćimović i saradnicima razgovarao o izradi Studije graditeljskog nasljeđa hercegnovskog Starog grada.
Sa princem su bili i poznati francuski arhitekta, stručnjak za kulturnu baštinu, a do skoro i direktor škole „Ecole de Chaillot“ i predsjednik ICOMOS-a u Francuskoj (International Council on Monuments and Sites – Međunarodni odbor za spomenike i povezane lokacije) Benžamin Muto i predstavnik NVO „Sinergija“ Marko Ilijanić.
Početkom aprila održan je prvi sastanak na kojem su određene smjernice izrade Studije graditeljskog nasljeđa Starog grada. Studija bi se, kako je dogovoreno na današnjem sastanku, sastojala od dvije tačke: istraživanje neistraženoga u predjelu Starog grada, kao i menadžment plan upravljanja kulturnim i graditeljskim nasljeđem. Na raspolaganju Fondaciji Petrović Njegoš i realizaciji Studije biće i resursi Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog i opštinskog Sekretarijata za prostorno planiranje i izgradnju.
Princ Nikola Petrović Njegoš posjet H.Novom
Koordinatori studije bili bi Fondacija Petrović Njegoš i NVO „Sinergija“, a za izradu bi bili zaduženi stručnjaci koji su pohađali školu „Ecole de Chaillot“, priznatu francusku instituciju koja okuplja stručnjake iz oblasti restauracije istorijskih spomenika.
Fondacija Petrović Njegoš je već uspješno realizovala izradu Studije istorijskog nasljeđa i predloge za restauraciju i uređenje Starog grada Ulcinja, u saradnji sa školom „Ecole de Chaillot“ i Benžamenom Mutonom, koji je i tada predvodio tim stručnjaka iz oblasti konzervacije i zaštite kulturnog nasljeđa.
