Aerodrom Tivat – 20 miliona eura za rekonstrukciju

0
Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat

Izvršni direktor „Aerodroma Crne Gore“ (ACG) Milovan Djuričković u prisustvu predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Đulija Morena i Radoslava Ralevića, potpisao je juče mandatno pismo i tim korakom počinju zvanični pregovori o kreditiranju projekta izgradnje novog terminala na aerodromu Tivat, rulne staze, manevarskih površina i stajanke za avione- saopšteno je iz ACG.

Portparolka ACG Milica Babić kazala je da se očekuje kreditna podrška EBRD od 20 miliona eura za rekonstrukciju i unapređenje kapaciteta najprometnijeg crnogorskog aerodroma.

„Značajno je naglasiti da EBRD nije tražio garancije Vlade s obzirom na kredibilitet ACG. i dosadašnju uspješnu saradnju. Predstavnici EBRD su najavili da će najvjerovatnije zatri sedmice biti objavljen tender za odabir konsultanta za čiji je angažman novac već obezbjedjen.“- istakla je Babić.

Ona je dodala da će novi ciklus investicija ACG koji se otvara dobijanjem ovog kredita biti isključivo usmjeren na tivatski aerodrom.

Aerodrom Tivat
Aerodrom Tivat

„To za rezultat treba da ima novu, modernu i sadržajima bogatu terminalnu zgradu, kao i brojne nove sadržaje na manevarskim površinama za avione. Budući razvoj tivatskog aerodroma, na taj način će, između ostalog i u potpunosti i adekvatno pratiti i izgradnju velikih turističkih projekata na Crnogorskom primorju.“ – kazale je Babić.

Bord direktora ACG, je krajem prošle godine usvojio mandatno pismo, Vlada ga je krajem januara prihvatila, pa su se nakon jučerašnjeg potpisivanja tog dokumenta, stvorile sve formalno-pravne pretpostavke da počne procedura kako bi što prije bio potpisan ugovor o kreditiranju.

Aerodrom Tivat već godinama bilježi značajan porast obima saobraćaja to nisu pratila adekvatna ulaganja u njegovu infrastrukturu jer je prednost bila data investicijama u razvoj aerodroma Podgorica. Tivat je prošle godine prihvatio 910,5 hiljada putnika što ga je pozicioniralo na sedmo mjesto na listi od deset najprometnijih aerodroma na prostoru bivše Jugoslavije, dok je Podgorica pala na posljednje mjesto na toj listi sa prometom od tek 701 hiljadu putnika. Zbog zaostajanja u razvoju aerodroma Tivat, Vlada je razmatrala mogućnost da menadžment nad tom vazdušnom lukom povjeri nekom stranom parteru a interesovanje su pored ostalih, pokazale kanadska kompanija „SNC Lavalin“ i francuska „Vinci“.

Porto Montenegro u „3 RD HOME“ klubu

0
Porto Montenegro
Porto Montenegro

Luksuzno tivatsko turističko naselje i nautički centar Porto Montenegro postalo je član kluba „3RD Home“ koji predstavlja mrežu vlasnika luksuznih privatnih vila za odmor, a koji su spremni da međusobno razmjenjuju usluge smještaja u tim objektima.

„3RD Home“ definiše se kao „recipročni putnički klub vlasnika luksuznih stanova za odmor“ a njegovi članovi uživaju mogućnost korišćenja stanova u vlansištvu drugih članova kluba, bilo gdje u svijetu, bez plaćanja rente.

„Na ovaj način vlasnici nekretnina u Porto Montenegru imaće priliku da iskoriste benefite korišćenja svog odmora kroz „3RD Home“ mrežu i da izaberu neku od gotovo 3 hiljade luksuznih nekretnina u ist toliko destinacija u čak 72 države svijeta.“- saopštili su iz Porto Montenegra napominjući da to stanovnicima Porto Montenegra omogućava da po sistemu razmjene vremena korišćenja nekretnina u svom i vlasništvu drugih članova mreže, dio svojih ljetnjih ili zimskih godišnjih odmora provedu u Parizu, Lonodnu, na Novom Zelandu, Napa dolini u Kaliforniji,Brazilu, Bahamima, Meksiku, SAD i nizu drugih prestižnih destinacija.

„Veoma smo uzbuđeni zbog novog partnerstva sa Porto Montenegrom i mogućnošću da članstvo u „3RD Home“ mreži ponudimo njihovim klijentima. Porto Montenegro je ne samo postavio nove standarde i mjerila kada je u pitanju razvoj ultraluksuznih nekretnina u regionu jugoistočne Evrope u pitanju, već je i ljepota prirodnog okruženja u kome se taj kompleks nalazi, skoro bez konkurencije. Radujemo se na mogućnosti da klijetima Porto Montenegra ponudimo mogućnost da maksimizuju vrijednost svog ulaganja u kupovinu nekretnine u tom naselju, istovremeno nudeći našim ostalim članovima fantastičnu priliku da dožive predivnu Crnu Goru u visokom stilu i komforu na koji su oni navikli.“- kazao je tim povodom predsjednik „3RD Home“ mreže Žil Adams.

Spasili srnu na Orjenu – Drama trajala tri sata…

0
Spašena srna
Spašena srna

Zаhvаljujući humanim ljudima,  uprаvniku lovištа „Orjen“ Jovаnu Rаdmаnu, brzoj reаkciji veterinаrа Slobodаnа Guberenićа i lovcu Boru Tomаševiću, dvogodišnjа srnа, kojа je povrijeđenа došlа u selo Kruševice, spаšenа je sigurne smrti. Bježeći po kаmenitom terenu od lovаčih pаsа srnа je povrijedilа obje noge, а zbog teškog prelomа u predjelu potkoljenice, lijevu nogu su joj morаli аmputirаti – javlja Radio Hercegnovi.

„Prednjа lijevа nogа u predjelu potkoljenice bilа je nа više mjestа slomljenа i prаktično smrskаnа. Riječ je o otvorenim prelomimа, tаko dа nikаkvа hirurškа intervencije osim ove koju sаm sproveo nije bilа mogućа. O rаnjenoj srni me je obаvijestio Jovo Rаdmаn, iz lovаčkog društvа sа kojim vrlo lijepo godinаmа sаrаđujem. Pretpostаvljаm dа je srnа bježаlа pred lovcimа i psimа. I znаte kаko, u borbi zа životom, bježeći vjerovаtno preko tih gudurа, onа je pаlа i slomilа nogu“ kаzаo je veterinаr Guberenić.

On objаšnjаvа dа se srnа ne može vrаtiti u prirodu jer bi bilа lаk plijen grаbljivicаmа. Prihvаtilа je porodicа Tomаšević kojа trenutno brine o njoj.

„Juče sаm išаo ponovo dа je obiđem. Rаnа uspješno zаrаstа i onа je pokrivenа medikаmentimа i mislim dа će se uspješno oporаviti“ – kаzаo je ovаj humаni veterinаr . On je izrаzio nаdu dа će ovа dvogodišnjа srnа, uz pomoć dobrih ljudi biti zbrinutа, jer porodicа Tomаšević dostа skromno živi. Objаšnjаvа i dа nije zаhtjevnа što se tiče ishrаne jer je biljojed.

Uprаvnik lovištа „Orjen“ Jovаn Rаdmаn kаže dа je spаsаvаnje mlаde srne bilа prаvа drаmа kojа je trаjаlа skoro tri sаtа, i kojа se zаhvаljujući plemenitosti veterinаrа Guberenićа, zаvršilа dobro.Skoro tri sаtа koliko je trаjаlа intervencijа i liječenje je mirovаlа. Povrijeđenа joj je i drugа nogа, imа duboke posjekotine аli nemа prelomа. Srnа je sаdа dobro, u toplom je i počelа je dа jede- kаzаo je Rаdmаn. I on očekuje dа će srnа biti zbrinutа jer je njen povrаtаk u prirodu nemoguć.

Dokumentarac „Crna Gora i Veliki rat“

0

Dokumentarni film „Crna Gora i Veliki rat“ biće prikazan večeras 10. februara utorak, u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, Dom „Gracija Petković“ u 20 sati.

Film su režirali Andro Martinović i Branko Baletić Filmski događaj je organizovan u saradnji sa Crnogorskom kinotekom koja je realizovala taj dokumentarni film.

Scenarista filma je Niko Martinović, obradu slike uradili su Vladimir Vučinić i Ana Đurković, stručni saradnik za animaciju je Aleksandar Berkuljan, organizatori Milena Čaran i Aleksandra Cerović, dizajner tona Jovo Kljajić, narator Branimir Popović, kompozitor Leo Đokaj, montažer Milo Lekić, a saradnik na filmu Nemanja Bečanović.

Najava – Tradicionalni „Krnevao lastovski“

0
Lastovski karnevo
Lastovski karnevo

Tradicionalni „Krnevao lastovski“ – najveća karnevalska manifestacija na Tivatskoj rivijeri, održaće se u nedjelju, 15.februara sa početkom u 14 sati – saopštili su organizatori karnevala iz NVO „Harlekin“ Donja Lastva.

Mještani Donje Lastve već godinama na potpuno tradicionalni način, u skladu sa tradicijiom i po običajima svojih predaka organizuju karneval. Iako bez velikih ili neosnovanih pretenzija, lastovski karneval je ipak vremenom prerastaou najznačajniju manifestaciju ovog tipa u opštini Tivat i jednu od značajnijih u Crnoj Gori.

Već godinama, karnevalu u Donjoj Lastvi prisustvuje od 2 do 3 hiljade gledalaca i u njegovoj povorci učestvuje 150-250 maski.

DSC_2516_resize

Po starom običaju, vesela povorka maski sa lutkom karnevala i ove će godine krenuti ispod stare smokve u naselju VII kvart. U pratnji Gradske muzike Tivat i mažoretki, karneval će biti pronešen kroz cijelu Donju Lastvu do rive gdje će mu se suditi za sva loša djela i probleme građana u protekloj godini. Egzekucija krivca – spaljivanje karnevala, biće obavljeno na mulu ispred crkve Svetog Roka,a fešta se potom nastavlja velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“.

Organizaciju „Krnevala lastovskog“ podržale su Opština i Turistička organizacija Tivat.

Solila ulaze u svijet ekoturizama (Foto)

0

U zaštićenom parku prirode tivatska Solila juče je zvanično otvorena ornitološka staza koju su obišli predstavnici delegacije EU u Crnoj Gori, Opštine Tivat, JP “Morsko dobro” Budva, Turističke organizacije Tivat i Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore iz Podgorice.

Nakon obilaska staze koja pruža odlične mogućnosti svima koji uživaju u netaknutoj prirodi i posmatranju ptica, u zgradi Opštine Tivat održana je radionica pod nazivom “Ornitološka staza na tivatskim solilima – dio turističke ponude opštine Tivat”.

Prezentacije održali : Marija Stanišić (CZIP), Sanja Radulović (Oxfam), Milena Bataković ( Agencija za zaštitu životne sredine), Duško Mrdak ( Planinarsko društvo „Komovi“) i Jana Iković ( volonter CZIP-a).

TO Tivat će izraditi nove flajere i brošure o Solilima. Kroz projekat Orniba izrađen je veoma interesantan flajer o Solilima – kaže se u saopštenju iz TO Tivat.

Više na fotografijama Mihaela Mika Đuričića.

Kotor – Pogledajte izložbu “Povratak u zavičaj”

0

U Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru u toku je izložba “Povratak u zavičaj” antikviteta i umjetničkih djela koje je donirala ovoj ustanovi Nada Radimir.

„Nada Radimir živjela je u mnogim gradovima širom svijeta, Boku je samo posjećivala, ali je nije zaboravila. Dijelom svog porodičnog nasljeđa koje je odlučila da donira Pomorskom muzeju u Kotoru, ukazala nam je veliku čast i povjerenje da ćemo po svim muzeološkim pravilima sačuvati budućnost predmete koji traju već vjekovima“ – kazala je etnološkinja Jelena Karadžić.

Donacija Nade Radimir obuhvata umjetničke slike, veduta, namještaj, kućni tekstil, ukrasni predmeti, knjige, preko 100 naslova biblioteci muzeja.

Izložena su i dokumenta koje je ustupio Zoran Radimir iz Dobrote.

 

Granična policija pod alarmom

0
GP Karasović
GP Karasović

Zbog masovnog iseljavanja s Kosova, duž državne granice Crne Gore i Hrvatske na međunarodnom GP Karasovići pojačan je nadzor granice. S Kosova na put ka obećanom zapadu EU kreće tisuće pojedinaca pa i obitelji, javlja Dubrovački vijesnik.

Do sada su granicu Kosovari, uglavnom, pokušavali prijeći s krivotvorenim dokumentima ili pješice preko brda Košare ali su uvijek ubrzo otkrivani te je primjenjivan postupak readmisije, to jest povrata u Crnu Goru.

Ministarstvo obrazovanja Kosova alarmantno je izvjestilo da je škole napustilo 5.200 osnovškolaca, većinom petih i šestih razreda kako bi u pravom egzodusu pokušali doći u EU i tamo nastavili školovanje.

GP Prelaz

Po broju suvremenih emigranata prednjače Priština, Uroševac, Podujevo, Vučitrn i Srbica ali ne zaostaju ni ostala mjesta. Vlasti Kosova ističu da podaci nisu konačni jer jer je broj onih koji dnevno napuštaju Kosovo sve veći.

List „Koha Ditore“ je objavio da mjesečno ka EU kreće oko 20.000 ljudi a o razmjerama napuštanja najbolje govore podaci da svake noći kreću autobusi iz Prištine, Gnjilana i Uroševca koji su na taj put prinuđeni zbog ekstremnog siromaštva i straha od novih sukoba potenciranih neizvjesnošću oko rudnika Trepča.

Ahmet Kalajdžić / Slobodna Dalmacija

Atraktivni oblaci “plovili” nebom od Splita do Makarske (Foto)

0

Iznimno sadržajan meteorološki ponedjeljak u Dalmaciji priveo se kraju vrlo atrakativnom vrstom oblaka koja kasno poslijepodne i u ranu večer pojavila na nebu. Radi se o “lećastim” oblacima, odnosno altocumulus lenticularis oblacima, kako im je službeni naziv.

Što su altocumulus lenticularis oblaci i kako nastaju?

Altocumulus lenticularis specijalan je tip oblaka koji nastaje prilikom strujanja zraka preko okomite planinske prepreke. Javlja se u njezinoj zavjetrini, i leži negdje na visini vrha prepreke ili malo iznad. Proteže se u paralelnom smjeru s planinom i potpuno je nepomičan. Sporo mijenja izgled, čini se kao da satima stoji na istom mjestu u istome obliku…

Lećastog su oblika, a otuda im i latinski naziv lenticularis. Pojavljuju se na brijegu zavjetrinskog vala koji je nastao zbog prelaženja planine. U nas su Ac len tipični prilikom puhanja bure, u zavjetrini Dinarida. Na donjoj slici je prikazana shema nastajanja ovakvog oblaka pri puhanju bure u zavjetrini Velebita. Vjetar je uz ličku stranu Velebita (privjetrina) prisiljen na penjanje i nakon dolaska do vrha, u povoljnim uvjetima, dolazi do pojave hidrauličkog skoka (razdvajanja struje u dvije osi – jednu paralelnu sa tlom iznad visine vrha i drugu koja se obrušava prema podnožju planine pod velikim kutem). Ovakvo razdvajanje toka zračne struje i njegovo sužavanje u vrlo uski kanal uz privjetrinsku padinu Velebita dovodi do snažnog ubrzavanja, pa bura pri dnu, kada puše u vrlo uskom kanalu, postiže izrazito velike brzine.

Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske
Lećasti oblici “plovili” nebom od Splita do Makarske Dalmacija News

Za razliku od fenskog oblaka (oblačne kape), koji nastaje na samoj privjetrini planine, Ac lenticularis nastaje u zavjetrini prepreke i na određenoj udaljenosti od nje. Stvara se na težinskim valovima strujanja u zavjetrini.

Nakon dolaska do podnožja planine, zbog velike brzine i pritiska koji stvara novonadolazeći zrak sa planine, dio zračne struje se sada odvaja prema gore i počinje uspinjanje na određenoj udaljenosti od planine. Upravo u ovoj zračnoj struji, koja ima uzlaznu komponentu gibanja, stvara se Ac lenticularis, budući da se zrak pri uzdizanju adijabatski hladi do ukapljivanja. Zračna struja nastavlja put jugozapada, ali zbog velike stabilnosti atmosfere dolazi do pojave težinskih valova; uzlazna se putanja uskoro zaustavlja i prelazi u silaznu…. na tom mjestu je jugozapadni rub Ac len oblaka jer se zrak sada adijabatski zagrijava, suši, i oblak nestaje…..

Težinski valovi se mogu prepoznati i po nekoliko pruga Ac len oblaka u zavjetrini, paralelno položenih jedna do druge, pri čemu je oblak na brijegovima valova, a vedrina u njihovim dolinama. S udaljenošću od planine amplituda težinskih valova se smanjuje, pa time i veličina Ac len oblaka u udaljenijim prugama. Najčešće ipak, težinski valovi su dostatni za razvoj samo jedne ili dvije pruge Ac lenticularisa.

 Rade Popadić / Crometeo

Promovisana ornitološka staza Solila

0
Solila
Solila

U zaštićenom parku prirode tivatska Solila danas je zvanično otvorena ornitološka staza koju su obišli predstavnici delegacije EU u Crnoj Gori, Opštine Tivat, JP “Morsko dobro” Budva, Turističke organizacije Tivat i Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore iz Podgorice.

Nakon obilaska staze koja pruža odlične mogućnosti svima koji uživaju u netaknutoj prirodi i posmatranju ptica, u zgradi Opštine Tivat održana je radionica pod nazivom “Ornitološka staza na tivatskim solilima – dio turističke ponude opštine Tivat”.

Na radionici su predstavljeni rezultati regionalne studije o ptičjim vrstama i migraciji na Hutovom blatu i Solilima, kao i smjernice za izradu plana i upravljanja područjem rezervata. To je inače, urađeno u sklopu IPA programa prekogranične saradnje Crne Gore I BiH nazvanog “Orniba- zaštita ptičjih vrsta na Balkanu”

Sekretarka Sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Opštine Tivat, Tatjana Jelić kazala je da iza projekta unapređenja, zaštite i održivog razvoja Solila stoji naporan rad, kako državnih i lokalnih institucija, tako i civilnog sektora i zaljubljenika u prirodu što je rezultiralo formiranjem jedinstvenog rezervata prirode što će istovremeno i oplemeniti turističku ponudu Tivta. Dragoljub Marković iz “Morskog dobra” Solila je izdvojio kao primjer dobre prakse za očuvanje i održivo korišćenje prostora, dok su predstavnici tivatske Turističke organizacije obećali da će se potruditi da ovaj lokalitet pomažu na sve načine i promovišu ga kroz propagandne materijale.

Solila
Solila

Predstavnica jednog od partnera na IPA projektu “Orniba”, organizacije “Oxfam Italia”, Sanja Radulović, prisutnima je predstavila turistički paket “Hutovo blato- Tivatska solila”, a o potencijalu Solila u kontekstu razvoj turizma posebnih interesa, govorio je Duško Mrdak iz Planinarskog društva “Komovi”. Marija Stanišićiz CZIP-a najavila je da će ta NVO nastaviti blisku saradnju sa JP “Morsko dobro” kao zvaničnim upravljačem zaštićenog područja prirode Solila i Opštinom Tivat, a nastaviće i da pružaju podršku Turističkoj organizaciji Tivat, kako bi birdwatching ponuda tivatskih Solila bila predstavljena na međunarodnom planu.