U Kumboru sinoć prvi put održana fešta „Avgustovska noć“. Brojni posjetioci su uz piće degustirali brodet sa palentom koji su pripremili vrijedni domaćini, organizatori MZ Kumbor. Uz muziku i ples posjetioci su uživali u lijepom ambijentu.
Ispred osnovne škole obnovljene su i dvije boćarske staze tako da je ugođaj bio potpun. Iako je grmilo i sjevalo uz slabu buru veselje se nastavilo do duboko u noć.
Kumbor – drvena barka Zvonka Antunovića
Našeg reportera Zorana Nikolića na ovu feštu pozvao je veliki ljubitelj drvenih barki Zvonko Antunović, čovjek pun energije i planova za budućnost.
„Pokazao nam je i njihovu porodičnu barku koju je renovirao i koja uskoro treba da zaplovi. Za iduću godinu planira da je ojedri latinskim jedrom i obećao da će jedriti na našim regatama, na kojima promovišemo drvene barke “ – kazo je Nikolić, inače, jedan od pokretača ideje očuvanja drvenih barki u Boki.
Na većini crnogorskih kupališta morska voda je sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje i rekreaciju, pokazuju analize Morskog dobra.
Kako su saopštili, rezultati analize kvaliteta morske vode za 91 javno kupalište koje je Institut za biologiju mora sproveo od 1. do 4. avgusta pokazali su da je na 92,3 posto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, a na 7,7 posto kupališta K2 klase.
“Od ukupno 14 kupališta u Ulcinju, na 13 kvalitet je bio K1, a na 1 kupalištu K2 klase. Kvalitet morske vode K1 klase bio je na svih 10 kupališta u Baru i svih 23 kupališta u Budvi. U opštini Kotor od ukupno 14 kupališta, na 12 kvalitet je bio K1, a na 2 K2 klase. U Tivtu, od 9 kupališta uključenih u program monitoringa na 6 je kvalitet bio K1 klase, a na 3 K2 klase. Kvalitet morske vode na svih 24 kupališta u Herceg Novom bio je K1 klase. Ponovljenim analizama uzoraka morske vode na Maloj plaži u Ulcinju i kupalištu kod „Vile Perla“ u Herceg Novom nije utvrđeno prisustvo mikrobiološkog zagađenja”, navodi se u saopštenju.
Rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
Dugo očekivana regionalna pozorišna produkcija „Koštana“ u čitanju reditelja Kokana Mladenovića, što je premijerno izvedena u petak veče u Tivtu u sklopu Festivala mediteranskog teatra „Purgatorije“, nije iznevjerila očekivanja onih koji su, znajući da Mladenović ovaj projekat „gradi“ oko bosansko-hercegovačkog transgender pjevača Boža Vreća, pretpostavili da će renomirani srbijanski reditelj, postaviti provokativnu i u najmanju ruku, kontroverznu predstavu.
Iako je Vrećo iznenada napustio projekat samo pet dana pred njegovu premijeru, „Koštana“ u čijoj je naslovnoj ulici sarajevskog sevdah-umjetnika vrlo hrabro naslijedila sjajna Emina Elor je ostala ista – predstava koja ima za cilj da pomjeri granice što ih „ispravna većina“ ima prema drugačijima od sebe. Provokativna, surova i jaka, ovakva „Koštana“ možda je otišla i isuviše daleko u tome da bude „omaž“ drugačijima, pa ovaj komad na momente ima čak i mizogine dimenzije, da ne pominjem incest i lažni moral po kojima je (iako mu to naravno, nikada nije primarni fokus) poznat opus Bore Stankovića.
Ovakva predstava gledaocu jednostavno „legne“ ili „ne legne“, a ja moram priznati da sam u ovoj drugoj grupi… Predaleko je ova Kokanova „Koštana“ od Borine, jer žal za mladošću, propadanje gospoštine i „zabranjena ljubav“ kao glavni motivi iz originala, ovdje su supstituisani nekim sasvim drugačijim potkama, pa je kontrast jednostavno prejak, taman kao i „sukob“ između originalne stare južnosrbijanske muzike vranjanskog kraja koju pjeva Koštana, sa rock-punk muzičkim numerama kojima predstavu boji sastav „Vroom“ i kompozitor Marko Grubić.
Koštana
Nije to na kraju uopšte toliko „priča o talentu i slobodi“ kako su je najavljivali reditelj i producenti iz Centra za kulturu Tivat, Srpskog narodnog pozorišta i Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu, koliko je ova „Koštana“ zapravo preslikano generalno stanje današnjeg društva na Balkanu, beznadežno podijeljenog između tradicionalizma sa povremenim fundamentalističkim eskapadama i nečega što je nerijetko klasična konzumeristička zloupotreba priče o ljudskim pravima i slobodama.
Koliko god mu metodi i motivi bili kontroverzni, a njihova interpretacija na sceni čak povremeno i šokantna, Mladenović je uspio da sa ovom svojom predstavom napravi sjajan prikaz surovosti vremena u kome živimo i u kome ništa nije sveto – ni „tradicionalne vrijednosti“ porodice, braka, odgoja djece, ali ni to koliko se daleko može ići u navodnoj „odbrani prava da se bude drugačiji“. Taj rat svih protiv sviju, najbolji je opis onoga što se preko 2 sata događa na sceni kojom dominira 11 velikih žičanih kaveza napunjenih kamenjem – scenografija Marije Kalabić koja efektno simbolizuje zatvorenost palanačkog razmišljanja, okamenjenost osjećanja i težinu života. Glumački ansamb zanatski maksimalno dobro odradio je svoj dio posla, a neki, poput Gordane Đurić-Dimić u ulozi nesrećne supruge i majke Kate, bili su sjajni. Njena uloga, pogotovo scena u kojoj majka proklinje sina, a potom odmah moli Boga da sve to zaboravi i da joj sinu ni vlas sa glave ne zahvali, a sve to tukući sebe kamenjem koje baca na glavu, impresivno je moćna i jaka. Emir Hadžihafizbegović u ulozi Hadži Tome je dobar, iako mu je činjenica da mu je pred premijeru „pukao glas“ sigurno veoma otežala igranje i učinila da njegov Hadži Toma, barem na ovom prvom izvođenju, ne dostigne svoj maksimum. Impresivan je Nebojša Dugalić kao razočarani u život Mitke, a veoma dobar u ulozi sina Stojana, mladi crnogorski glumac Emir Ćatović. Isto se može reći i za Aleksandru Peskonjić u ulozi Koštanine majke, Ciganke Salče i odličnu Danicu Grubački u emotivno vrlo teškoj ulozi Stojanove sestre Stane.
Koštana
Sve u svemu, ovakva „Koštana“ definitivno jeste „prešla liniju“ kako glasi oficijelni moto ovogodišnjeg festivala „Purgatorije“. Trgnula je publiku, postavila mnoga višeznačna pitanja i ljudima prepustila da razmišljaju i traže prave odgovore, a to i jeste suština teatarske umjetnosti – dopala vam se konkretna predstava ili ne.
Mjesec dana prije početka druge edicije ekskluzivnog nautičkog događaja „MYBA Pop-Up Superyacht Show“ u tivatskom nautičkom naselju Porto Montenegro, koji će se održati od 2. do 4. septembra, vlasnici i kapetani superjahti iz čitave Evrope, ali i brojni brokeri i agenti, uveliko potvrđuju svoj dolazak, a objavljen je i zanimljiv program društvenih događaja i prezentacija MYBA brokera, zastupnika i predstavnika jahting industrije.
„Mjesec dana pred događaj za događaj se prijavio 91 broker i agent, te je broj prošlogodišnjih učesnika već premašen. Broj plovila se iz dana u dan povećava, a trenutno je za sajam prijavljeno 16 superjahti.“- saošteno je juče iz Porto Montenegra.
Na listi prijavljenih jahti nalaze se i Lord of the Seas (58m), JoyMe (49,91m), Reve D’Or (46m), Daima (42,5m), a pridružuju im se i neka od najznačajnijih imena svjetske jahting i čarter industrije, poput kompanija Fraser, Burgess, Ocean Independence, Northrop & Johnson, CharterWorld, Camper & Nicholson, YCO, IYC, Bluewater, CSO Yachts i Edmiston.
Predstavnici Porto Montenegra i prestižne globalne jahting asocijacije MYBA od kraja prošle godine radili su na organizaciji ovogodišnjeg događaja, jedinog superjaht šoua u regionu. Tokom poslednjih godina, marina Porto Montenegro postala je vodeća matična luka za superjahte i najluksuznije nautičko naselje na Mediteranu, sa kapacitetom od 450 vezova, od čega 127 za superjahte.
„Povratne informacije naših brokera i agenata od prošle godine su zaista sjajne, otkrili su odlične prednosti koji su im glavni argument za dolazak u Crnu Goru i ove godine. Kapaciteti i usluga u marini Porto Montenegro, Regent hotel, PMYC bazenski kompleks, gastro iskustvo i šoping sadržaji u vašem nautičkom naselju, samo su neki od razloga zašto ste, bez sumnje, jedna od omiljenih čarter destinacija“- ističe Fiona Maureso, predjednica asocijacije MYBA.
Porto Montenegro
„Brokeri su ključni igrači u jahting industriji, namjera nam je da im predstavimo izvanredne kapacitete naše matične luke, ali i uslugu svjetske klase u Porto Montenegru.“- kazao je je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun.
Osim samih poslovnih kontakata i razgledanja jahti-učesnica, u dinamičnoj agendi ovogodišnje MYBA-e svrstani su i društveni događaji, zabave u bazenskom kompleksu Porto Montenegra, što tu manifestaciju čini idealnom prilikom za umrežavanje nautičkih predstavnika, ali i prezentaciju Tivta i Crne Gore kao atraktivne jahting destinacije.
Bezbjednost plovidbe u Bokokotorskom zalivu i ovog ljeta je na visokom nivou, saopštio je inspektor sigurnosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Željko Lompar za Radio Kotor.
Prema njegovim riječima, tokom posljednje tri godine u Boki Kotorskoj nije bilo pomorskih nesreća.
„Od 1. juna patroliramo u dvije smjene.Pokrivamo cio zaliv i potez od ulaska u Boku do plaže Jaz. Na moru smo dva puta dnevno po osam sati, a nakon toga imamo dežurstva. Akcije sprovodimo uz pomoć službenih plovila, a najveći broj prekršaja odnosi se na prekoračenje dozvoljene brzine plovila i približavanje skutera obali”, pojašnjava Lompar. Ipak, kako navodi, situacija u pogledu sigurnosti i bezbjednosti na moru je bolja nego lani.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
„Skuteri su nam još uvijek u fokusu. Njihov broj je ovog ljeta manji u odnosu na prošlu godinu i manje se divlja. Nažalost, ljudi su prilično neobaviješteni o pravilima ponašanja na moru. Postoje i oni koji ne znaju baš ništa o plovidbi i često su u prekršaju. Mišljenja sam da je takvih skutera, glisera i ostalih plovila u zalivu gotovo 70%”, kazao je Lompar.
Sidrenje u Boki, podsjeća, nije svuda dozvoljeno.
Dežurni broj telefona inspektora 069 633 136
“Postoje ljetnja sidrišta. Vlasnici koji žele da se sidre blizu obale su u obavezi da kontaktiraju sa lučkim kapetanom, ali to rijetko čine. Recimo, ispred Stoliva se opasnije sidriti se nego kod Bajove kule ili Orahovca. Međutim, često upravo na ovoj lokaciji izričemo veliki broj opomena”, kaže Lompar i ističe dobru saradnju sa građanima.
Željko Lompar – foto Boka News
U cilju održavanja povoljnog stanja sigurnosti na moru i zaštite svih učesnika u pomorskom saobraćaju, a posebno kupača, inspektori će samostalno i u saradnji sa Upravom policije u Kotoru nastaviti sa sličnim akcijama do kraja ljetnje turističke sezone.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Građanima je na raspolaganju dežurni broj telefona inspektora Željka Lompara 069 633 136, kao i e-mail inspekcijaplovidbe@gmail.com.
XV Internacionalni ljetnji kotorski karneval biće završen večeras kada će u 21 sat glavnom gradskom saobraćajnicom proći karnevalska povorka, nakon čega će se fešta Karnevalska noć, nastaviti na glavnom gradskom trgu uz muziku bendova Tri kvarta i Boka bend.
Povorka će krenuti od otvorenog plivačkog bazena, glavnom saobraćajnicom do južnih gradskih vrata, Gurdića gdje će ući u Stari grad.
Saobraćajnica će biti zatvorena od 20 sati i 45 minuta do prolaska karnevalske povorke.
Podsjetimo, sinoć su organizovani veliki abrum, predstavljanje karnevalskih grupa, a na Trgu od oružja je priređen veliki maskembal.
Grupa od 200 učesnika evropske automobilske trke “Europ Raid 2016”, sa oko 70 automobila, danas oko 20 sati, stići će na Jazu gdje će boraviti do 7. avgusta kada nastavljaju svoj put po Evropi.
Europ Raid je prva evropska automobilska trka na preko 10.000 kilometara kroz 20 evropskih zemalja za samo 23 dana. Od 30. jula do 21. avgusta 2016. godine, 200 učesnika, većina studenata u dobi od 18-30 godina učestvuje u trećem izdanju Europ Raid.
Oni kreću od zapadne i idu do istočne Evrope noseći preko 6 tona edukativnog materijala za 10 evropskih lokalnih škola.
Europ Raid se organizuje svake godine u avgustu, a ova avantura okuplja sve više i više učesnika iz cijele Evrope. Ovaj projekat je nominovan za više evropskih nagrada i podržan je od strane mnogih kompanija i institucija.
Europ Raid ima široku medijsku pokrivenost sa više od 300 članaka za samo dvije godine, ali i skoro 100.000 pratilaca ne društvenim mrežama.
“Budva je partner trećeg izdanja Europ Raid te će dočekom 65 timova i 200 učesnika pokazati svoju međunarodnu solidarnost i velikodušnost. Veoma smo nestrpljivi da upoznamo Budvu i građane Budve”, kazali su organizatori ove trke.
U znak sjećanja na prvog olimijskog putnika sa naših prostora i osvajača medalje Momčila Tapavicu, a uoči početka Olimpijskih igara na koje je otputovao 21 Novljanin, predsjednica Opštine Nataša Aćimović, potpredsjednik Dragan Janković i profesor Ivica Zuber položili su juče vijenac na spomen ploču u Njegoševoj ulici.
Predsjednica Opštine Nataša Aćimović istakla je da su sportisti uvijek bili i ostali pravi ambasadori našeg grada širom svjeta.
Legendarni plivački trener i jedan od utemeljivača plivačkog sporta na prostorima bivše SFRJ Ivica Zuber je sa prisutnima podijelio uspomene na prijateljsku porodicu Tapavica.
“Momčilo Tapavica bio je jedan od ljubitelja Herceg Novog. Smatrao se našim građaninom i ostao tako i zapamćen ne samo kao arhitekta, već i po dobročinstivima i svemu što je uradio ovdje. Služio je za primjer drugim sportistima i učestvovao u razvoju sporta”, kazao je Zuber.
Momčilo Tapavica
On je podsjetio da smo na 31. Ljetnje olimpijske igre u Rio de Žaneiro ispratili 21 predstavnika grada, kao članove delegacije Crne Gore.
“Želim ovom prilikom da pošaljem poruku do naših predstavnika na ovogodišnjoj Olimpijadi, da nas što bolje reprezentuju tamo gdje su i da pokažu da imamo kapacitete i mogućnosti, sad još i više nego u prošlosti“, kazao je Zuber.
Ivica Zuber i Aćimović
Momčilo Tapavica (1872– 1949) rođen je u Novom Sadu, a dobar dio života proveo je u Herceg Novom. Bio je arhitekta, svestrani sportista, jedini Južni Sloven koji je učestvovao na Prvim modernim Olimpijskim igrama 1896. u Atini i osvojio treće mjesto u tenisu.
Kao arhitekta je radio u Budimpešti, Novom Sadu, a potom došao u Crnu Goru na poziv kralja Nikole I.
Tapavica je u našoj zemlji projektovao i gradio više zgrada – Njemačku ambasadu i Državnu banku Crne Gore na Cetinju, a u Herceg Novom hotel „Boka“, kao i porodičnu kuću u Bijeloj, sada hotel “Jadranska straža” koji pripada Dječijem domu “Mladost”.
Iako je Tapavica bronzu u tenisu osvojio za reprezentaciju Mađarske, kako vodi Međunarodni olimpijski komitet, Međunarodna teniska federacija ga vodi kao jugoslovenskog tenisera osvajača bronzane olimpijske medalje.
Spomen ploča
Članovi porodice Momčila Tapavice ostavili su trag u sportu Herceg Novog. Sin Mirko je bio golman vaterpolo kluba „Jadran“, a kćerka Jasna jedna od prvih teniserki u našem gradu.
Povodom stogodišnjice od osvajanja olimpijske medalje, 1996. godine je na kuću u kojoj je Tapavica živio u Herceg Novom postavljena spomen ploča.
Umjetnost kao i sve važni stvari u životu koje imaju transcedentnu dimenziju, nemoguće je objasniti i definisati upravo zato što transcendiraju svaku definiciju. Umjetničko djelo,a u ovom slučaju umjetnička fotografija, nije samo reprodukcija stvarnosti bez obzora na to što one prikazuju. Nisu to samo pokušaji da „zaustavimo vrijeme“ i prikažemo neki događaj. Umjetnička djela su prozor prema jednom posebnom prostoru u kome pokušavamo da izađemo iz ograničenja prostora i vremena kakve poznajemo i da se otvorimo prema transcedentnom i metafizičkom. Ove fotografije svakako imaju tu dimenziju.“- kazao je sinoć ambasador Crne Gore u Italiji, prof.dr Antun Sbutega, otvarajući u Tivtu izložbu umjetničkih forografija „3K“, autora Aleksandra Saše Kordića, Stevana Kordića i Miška Kordića.
„Postavlja se pitanje kako to i zašto u jednoj porodici u isto vrijeme rađaju se neki talenti, ljudi sa umjetničkim i drugim sklonostima. Da li je to rezultat neke čudne i misteriozne kombinacije gena ili se u nekim porodicama stvara neka posebna kulturološka atmosfera koaj stimuliše razvoj talenata. Vjerovatno su oba razloga važna. U svakom slučaju, talenat je dar koji je neko dobio i za to nije zaslužan. Ali je u obavezi da taj talenat da rezultate. Za to je potreban veliki trud, vrijeme i energiju. Kordići su uložili taj veliki trud i uz umjetnički dar dobili smo ovu izložbu”- kazao je Sbutega ističući da, osim zajedničkog porijekla jer su svi potomci grbaljske familije Kordić, trojicu autora, povezuje i more kao glavna inspiracija.
„Mi smo svi odvje vitalno, oduvijek, od početka naše istorije, vezani za more. Upućeni smo na more, ali more nama nije samo izvor našeg blagostanja i ne samo da nas povezuje sa cijelim svijetom, već ono ima i neke druge dimenzije. Od početka istorije, more ima mitološke, simboličke, metaforične i metafitičke dimenzije, i ove fotografije nas uvode upravo u te aspekte mora, dalekih obala i gradova i svega što je za more vezano.“- kazao je Sbutega dodajući da tri autora u svemu kao polazište za svoju umjetnost nose Boku Kotorsku i svoj zavičaj koji im je vječna inspiracija.
Na dvadesetak fotografija velikog formata Kordići su ovjekovječili brojne prepoznatljive bokeljske motive poput ovdašnjih crkava i pjesaža, a tu su i fotografije sa „debelog mora“ iz navigacije tradicionalnim starim jedrenjakom i drugim modernim brodovima, te pejsaži dalekih obala i gradova širom svijeta, kao nekoliko impresivnih noćnih fotografija neba iznad Boke.
Izložba fotografija Kordići
„Iza cijele ove postavke stoji more – nekad ćete ga vidjeti direktno, nekad će ono biti prisutno indirektno jer more samo po sebi, indukuje putovanje. Mi krećemo iz jedne konkretne tačke u prostoru koju zovemo Boka Kotoraka, morem idemo i negdje stignemo, te to što smo na putu vidjeli, na fotografski način pokušavamo prenijeti ovdje u naš zavičaj“- istakao je jedan od autora izložbe, Stevan Kordić.
