HN – Kanalizacioni kolektor gotov do kraja godine? – Nadaju se da neće doći do raskida ugovora

1
Rivijera HN
Rivijera HN

Kanalizacioni kolektor u Herceg Novom trebalo bi da bude gotov do kraja godine, uvjereni su u turskoj kompaniji Ćeltičoglu, koja je do sada završila 80 odsto posla. Nadaju se da neće doći do raskida ugovora koji je nedavno najavljen zbog spornog plaćanja, pa zato pozivaju novinare na još malo strpljenja.

“Kompletno, svi radovi bi se trebali završiti do kraja godine. Herceg Novi u Bokokotorskom zalivu je poslednji počeo sa izgradnjom kanalizacionog sistema, a sigurno će prvi završiti”, kazao je predstavnik turske kompanije, Zoran Marasović, za RTCG.

Na deset lokacija od Kamenara do Forte Mare radi se na kanalizacionom kolektoru kako bi se prije početka ljetnje turističke sezone dovršilo što više posla, a nakon ljeta očekuje se završnica projekta, od kojeg je 80 odsto već privedeno kraju.

Tako će, ako sve bude teklo po planu, izgradnja kanalizacionog kolektora od 30 km biti završena nakon tri godine. A što su se radovi sa ugovorenih 18 mjeseci toliko odužili, Turci tvrde da imaju višestruka opravdanja.

“Najvažniji problem nam je spori dotok novca, odnosno finansiranje, sporo plaćanje projekta. Mi smo u ovaj projekat ukupno uložili između 14 i 15 miliona eura, a do sada je kroz naše situacije isplaćeno oko 10 miliona eura. Procedure koje usporavaju ovakav projekat u finansiranju, a koje bi trebalo da budu brže, da bi mi isto tu brzinu pokazali na terenu”, istakao je Marasović.

Kanalizaciona mreža HN
Kanalizaciona mreža HN

A upravo na terenu nije falilo problema i neplaniranih situacija.

“Jedan od bitnih problema uske ulice je veliki broj postojećih, a neprikazanih, instalacija, nedovoljan broj prilaza gradilištima i, naravno, turistička sezona. Ona je ograničavajuća u smislu kad se mogu početi radovi i kad moramo završiti”, naglasio je Marasović.

Kada se svemu dodaju vremenske neprilike, intezivnih radova na kolektoru je, kažu, bilo svega četiri mjeseca po godini. I pored zastoja u radu, računi za isplatu radnika i ostalih troškova firmi su redovno stizali. Zbog svega, nedavno su najavili raskid ugovora. Tu su namjeru pojasnili lokalnoj samoupravi od koje očekuju reakciju.

“Iskreno se nadam da neće doći do raskida ugovora”, poručio je Marasović.

Raskid ugovora, smatraju, nije u interesu nikom u Herceg Novom, ni njima kao kompanija koja je u projekat dosta uložila, ali ni hercegnovskom turizmu od kojeg živi većina Novljana. Zato Turci imaju razumijevanja za opravdano nezadovoljstvo mještana, čije goste, već treću sezonu zaredom, dočekuju raskopane ulice.

“Molimo ih i dalje za strpljenje. Ovim projektom će dobiti vrlo moderan i kvalitetan sistem, koji će poboljšati kvalitet mora i turističku ponudu i samim tim. Sigurno će drugačije zvučati kad neko zna da Herceg Novi ima riješen kanalizacijski sistem”, kazao je sagovornik za TVCG.

Ako Novljanima može biti za utjehu, izgradnja sličnih projekata zna da traje i duže, tako je kanalizacioni sistem u Ekokaštelanskom zalivu u Hrvatskoj rađen 25 godina, a izgradnja hercegnovskog, vrijednog preko 18 miliona eura, počela je u oktobru 2012. godine.

Budva – “Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo”

1
Budva karneval
Budva karneval

“Da nije ljubavi, ne bi svijeta bilo”, poruka je ovogodišnjeg 13. Međunarodnog turističkog budvanskog Karnevala i 14. Proljećne noći pod maskama, koje od 1. do 3. maja organizuje Turistička organizacije i Opština Budva u saradnji sa NVO Feštađuni, saopšteno je juče na konferencija za novinare na kojoj je prestavljen program karnevala kao i učesnici kojih će, prema riječima organizatora biti oko 1500.

Organizatori karnevala su TO Budva i NVO Feštadjuni uz pomoć Opštine Budva i brojnih sponzora.

Najavljujući jedan od najatraktivnijih karnevala do sada, zamjenik direktora TO Budve Aleksandar Armenko naveo je da je budžet za karneval 40 hiljada eura, koji će biti utrošen za trodnevne karnevalske fešte.

Upravo karnevalskim dešavanjima zvanično počinje i ovogodišnja ljetnja turistička sezona u metropoli turizma, a ako je suditi po programu i interesovanju karnevalskih grupa, organizatori očekuju da će početkom maja Budva zaista biti najveći “grad pod maskama na Jadranu”.

Menadžerka za manifetscaije u TO Budva Maja Rašković kazala je da fešta počinje u petak 1. maja abrumom, ili pozivom na karneval, kada će po trgovima i ulicama Starog grada biti organizovana nesvakidašnja zabava, dok će se u svakom od starogradskih kafića održavati tematske večeri.

Sa pressa BD
Sa pressa BD

“Subota je centralni karnevalski dan,a program počinje projektom “Discover Budva” kojim se promoviše kulturno – istorijsko naslijeđe Budve, dok će uporedo u popodnevnim satima na Trgu pjesnika biti organizovan “Vinski kutak” uz degustaciju poznatih crnogorskih vina.

Svakako centralni događaj je velika karnevalska povorka koja predvođena Gradskom muzikom će od kafea “City” proći gradskim ulicama do centralne bine ispred Staroga grada.

Ove godine programska dešavanja biće na tri bine. Na bini ispred Staroga grada nakon završetka karnevala biće organizovan koncert grupe “Who see”, nakon kojih kao centralna muzička zvijezda, je grupa “Colonia”.

Na Bini na Trgu palmi u Starom gradu je rezervisnao za salsu, dok na bini , koja će biti postvaljena između crkava u Starom gradu, nastupiće Stereo Ambasada.

Budva karneval
Budva karneval

Program je upotpunjen atraktivnim nastupima umjetnika iz grupe “Alternacia” koji će na štulama i akrobacijama sa vatrom izvoditi performans ulicama i na trgovima Starog grada”, najavila je Rašković.

Prema njenim riječima posljednji karnevalski dan rezervisan je za najmlađe kada će tradicionalno biti održan dječiji karneval.

“Program počinje u podne sa “Slatkim kutkom” na Trgu pjesnika, gdje će biti predstavljeni lokalni specijaliteti, a potom i projekat “Discover Budva”. Mala karnevalska povorka kreće u 16 časova, a program se nastvalja na velikoj bini ispred zidina”, najavila je Rašković.

Predsjednica NVO Feštađuni Marija Pjerotić očekuje da ovo bude jedan od najboljih karnevala do sada, te da je do sada najavljeno učestvovanje gotovo 40 grupa iz 12 država.

Uređenje površina uz magistralu od Debelog brijega do Kamenara

0
Sveta Nedjelja
Sveta Nedjelja

Shodno uputstvimа iz Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа i Direktorijаtа zа uprаvljаnje otpаdom i komunаlni rаzvoj, dа u susret turističkoj sezoni opštine trebа dа se аngаžuju nа uređenju prioritetnih putnih prаvаcа, dа аktivnosti komunаlnih službi trebа podići nа viši nivo i dа trebа pojаčаti inspekcijski nаdzor, hercegnovskа Komunаlnа policijа je obišlа mаgistrаlni putni prаvаc od Debelog brijegа do Kаmenаrа i evidentirаlа sve crne tаčke koje nаrušаvаju izgled grаdа. Uočene neprаvilnosti su fotogrаfisаne, а potom je donijet je plаn njihovog uklаnjаnjа ili otklаnjаnjа.

Kаko sаznаjemo od nаčelnikа Komunаlne policije Zorаnа Bijelićа аkcijа uređenjа mаgistrаlnog putnog pojаsа trebаlo bi dа se zаvrši do 10. аprilа. Već su dаti nalozi jаvnim službаmа, fizičkim i prаvnim licimа, prvenstveno zаkupcimа nekih jаvnih površinа ili vlаsnicimа reklаmnih pаnoа dа urede ili uklone objekte uz put.

Izdаt je nаlog i Komunаlno stаmbenom preduzeću zа poprаvku rаsvjetnih tijelа nа 27 stubovа jаvne rаsvjete duž mаgistrаle. Preduzeću „Čistoćа“ dаt je nаlog zа čišćenje smećа i ostаlog komunаlnog otpаdа nа lokаciji Šištet, gdje je formirаno romsko nаselje.

Spisаk neprаvilnosti koje su uočili komunаlna policija je povelik, аli аko bi svаko urаdio svoj dio poslа, vožnjа mаgistrаlom bi zа turiste koji dolаze ili prolаze kroz nаš grаd moglа dа bude zаdovoljstvo. Konstаtovаno je dа trebа urediti bilbord i ofаrbаti stubove jаvne rаsvjete nа grаničnom prelаzu Debeli brijeg, ukloniti olupine i stаrа vozilа iz putnog pojаsа i šut duž putа, ukloniti kаmenа аutobuskа stаjаlištа i nаpušteni kiosk u Sutorini. Reklаmne tаble i bilbordi su posebаn problem.

Kamenari - catara
Kamenari – catara

Po nаlаzu komunаlne policije one koje su postаvljene bez odobrenjа trebа ukloniti а one koji nisu u sklаdu sа Odlukom o komunаlnom redu neophodno je urediti.

Postаvljаnje ogrаde oko plаcа u Igаlu i oko jednog privаtnog grаdilištа u Bаošićimа, uređenje ogrаde oko grаdilištа Jаdrаnskog brodogrаdilištа u Bijeloj, uklаnjаnje privremenog objektа nа Mojdeškjom putu, i kioskа preko putа zgrаde MUP-а, uređenje jаvne površine kod pumpne stаnice u izgrаdnji pored Luke u Zelenici, uklаnjаnje šutа sа lokаcijа koje se nаlаze kod skretаnjа zа Bijelu i kod okretištа аutobusа u Kаmenаrimа – poslovi su koje trebа zаvršiti u prvoj polovini аprilа.

U komunаlnoj policiji smаtrаju dа nаkon košenjа, putni pojаs trebа zаsuti zemljom i nа zа to pogodnа mjestа zаsаditi novo rаstinje. Neophodno je poprаviti i urediti аutobuskа stаjаlištа nа području grаdа, а nаročito duž mаgistrаle jer su u veomа lošem stаnju, smаtrаju u Komunаlnoj policiji.

Koncert džez kvarteta

0
Poster
Poster

Koncert popularnog džez kvarteta “Christian Howes and Southern Exposure” biće održan u četvrtak, 2. aprila u 20 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu, u okviru tradicionalne manifestacije “Mjesec poštovanja džeza” u Crnoj Gori (JAM).

Petu godinu za redom Porto Montenegro se priključuje popularnom JAM-u, koji se ove godine održava pod sloganom “Feel the Latin Jazz” (Osjeti latino džez) u brojnim gradovima Crne Gore, u organizacija NVO “Jazz Art” iz Podgorice.

“Christian Howes and Southern Exposure” je novi projekat popolarnog američkog džez violiniste Kristijana Hovsa. Ovaj umjetnik je nosilac prestižnih priznanja američkih kritičara i časopisa – titulu Violinista godine dodijelilo mu je Udruženje džez novinara, a “Jazz Time” magazin ga je prije dvije godine svrstao među tri najbolja izvođača džeza na violini.

Njegov novi album Southern Exposure, koji će biti dio repertorara na koncertu u Porto Montenegru, nastao je pod uticajem muzike latinskih zemalja: Argentine, Španije, Kube i Brazila.

U okviru svog prvog gostovanja u Crnoj Gori, Kristijan Hovs će nastupiti u kvartetu, sa svojim izvrsnim muzičarima: Denom Huletom -kontrabas, Hamiltonom Hardinom- klavir/klavijature i Sedrikom Istonom na bubnjevima.

Preko 120 metra duga “Mariyah” u Tivtu

0
MARIYAH u Porto Montenegru
MARIYAH u Porto Montenegru

Superjahta „Mariyah“ duga 122 metra, uplovila je jutros u marinu Porto Montenegro i vezala se na mulu V u dijelu tivatskog nautičkog centra namijenjenom najvećih jahtama.

„Mariyah“ koja vije zastavu Kajmanskih ostrva u Tivat je doplovila iz luke Elefsis u Grčkoj gdje je u tamošnjem brodogradilištu, taj luksuzni brodod 5.650 bruto-tona i izgrađen tokom prošle godine.

„Mariyah“ ima dizel-električni pogon sa pet dizel egregata „Caterpillar“ ukupne snage preko 10 hiljada konja, a umjesto klasičnih propelera, jahtu makismalnom brzinom od 18 čvorova, pokreću dva tzv. azipoda. U punom komforu ova superjahta može ukrcati do 54 putnika, mnogo više nego što je to uobičajeni standard za ovavke ekskluzivne brodove za uživanje, pa su pri njenoj gradnji primijenjena najstrožija tzv. SOLAS pravila koja se odnose na klasične putničke brodove.

MARYAH pristaje u Porto Montenegro
MARYAH pristaje u Porto Montenegro

„Mariyah“ je konstruisana tako da može napraviti krstarenje oko svijeta, pri čemu njeni putnici uživaju u vrhunskom luksuzu koji pored ostaloga, uključuje i noćni klub-disko, veliki SPA i wellness centar, poseban tzv. poslovni centar iz koga putnici sa mora dok brod plovi, mogu voditi svoje poslovne operacije svojih kompanija na kopnu, računarski centar, teretanu i vježbaonicu, suši bar i veliki bioskop.

Plovidba iz Grčke do Tivta, prvo je duže putovanje i proba novosagrađene superjahte na kojoj se trenutno nalazi samo 50-tak članova njene posade. „Mariyah“ će u Porto Montenegru ostati do kraja ove, ili početka naredne nedjelje.

Konkurs za izgled „Promenade hotela“ – Prvog na Luštici

1
Lustica Bay Marina
Lustica Bay Marina

Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT) u saradnji sa tivatskom kompanijom „Luštica Deevelopment“ raspisalo je danas „međunarodni pozivni projektni jednostepeni nenanonimni konkurs“ za izbor arhitektonsko-urbanističkog riješenja prvog od ukupno sedam hotela koji će se graditi u sklopu novog turističkog grada Luštica Bay u Tivtu.

Riječ je o tzv. „Promenade hotelu“ ranga minimum 4 zvjezdice, a koji će se graditi u zahvatu DUP-a ,,Donji Radovici-Centar”.

“Cilj Konkursa je izbor najboljeg i najcjelishodnijeg idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja koje će svojim primijenjenim rješenjima na najefikasniji način valorizovati ukupni potencijal prostora i turističkog naselja kao cjeline, ostvariti skladnu arhitektonsku formu sa kvalitetno definisanom funkcijom, obezbjediti efikasnu funkcionalnu organizaciju u skladu sa namjenom i obezbjediti gostoljubiv proizvod u skladu sa standardima i pozicijom objekta, na kvalitetan način uvažiti i nadgraditi postojeći arhitektonski i pejzažni konteks, te obezbjediti održivi pristup u dizajnu.”- navedeno je na portalu MORT-a.

Konkurs traje do 2.juna u 12 časova do kada se dostavljaju radovi na adresu MORT-a u Podgorici, a žiri će svoj dio posao obaviti do 7.juna.

Prvorangirano riješenje biće nagrađeno sa 15 hiljada, drugo sa 12 hiljada, a trećerangirano riješenje sa 10 hiljada eura, dok je iznos od 8 hiljada eura opredijeljen za otkup drugih interesantnih radova.

Žiri koji će birati najbolje radove čine predsjednik Predrag Jelušić (direktor Direktorata za turizam u MORT-u) i predstavnica tog ministarstva Sanja Lješković Mitrović,,Hani Ayad iz “Orascom Development Holdinga”, Omar Farid iz “Luštice Development” i Perry Brown, predstavnik firme WATG.

H. – Novi – Racionalizacija radnih mjesta u Opštini

0
Škver HN
Herceg Novi – Škver

U nаstаvku pete sjednice, kojа je nаjаvljenа zа sutra Skupštinа Opštine će donijeti odluku o kreditnom zаduženju Opštine Herceg-Novi u iznosu od milion eurа rаdi otplаte preostаle glаvnice kreditа uzetog kod NLB Montenegrobаnke AD Herceg-Novi od 603.000 eurа i pribаvljаnjа dodаtnih sredstаvа zа isplаtu dugovа dobаvljаčimа zа izvedene rаdove i reаlizаciju projekаtа iz kаpitаlnog budžetа zа 2015. godinu, prije svegа zа obezbjeđenje sredstаvа zа sаnаciju klizištа nа Podimа, tekuće održаvаnje deponije „Tisovа gredа“, а posebno zа progrаm rаcionаlizаcije rаdne snаge.

U budžetu zа 2015. godinu plаnirаno je 150.000 eurа zа nаknаde zа sporаzumni rаskid rаdnog odnosа.

Rаcionаlizаcijа rаdne snаge je prioritet zbog smаnjenjа nenаmjenskog trošenjа budžetskih sredstаvа i poboljšаnjа unutrаšnje orgаnizаcije rаdа po međunаrodnim stаndаrdimа, stoji između ostаlog u obrаzloženju odluke o novom, povoljnijem kreditnom zаduženju – kredit se uzimа po znаtno nižoj kаmаtnoj stopi – koju je predložio predsjednik opštine.

Gradonačelnik H. Novog - Nikša Gojković
Gradonačelnik H. Novog – Nikša Gojković

U lokаlnoj uprаvi imа interesovаnjа zаposlenih zа sporаzumni rаskid rаdnog odnosа uz isplаtu otpremnine. U toku je isplаtа otpremninа zа troje zаposlenih sа kojimа je ugovor potpisаn u novembru prošle godine.

Predsjednik opštine Nikolа Gojković kаže dа se pitаnje viškа zаposlenih u orgаnimа lokаlne uprаve morа riješiti u sklаdu sа zаkonskim propisimа i uz pristаnаk zаposlenih. – Znаmo svi dа imа viškа, i to velikog viškа, i u tom smislu je nаše opredjeljenje dа obezbjedimo sredstvа zа otpremnine. Imа dostа prostorа dа se ovo pitаnje tаko riješi, jer pojedini rаdnici već nаjаvljuju svoju želju dа iskoriste tu mogućnost. Kаd novi sekretаri sаgledаju stаnje u svojim službаmа znаćemo koliki je višаk. Biće predloženа i nekа sistemskа rješenjа zа prekomponovаnje rаdnih mjestа unutаr sаme lokаlne uprаve ili u kombinаciji sа jаvnim preduzećimа i ustаnovаmа. Tаdа će se iskristаlisаti koliki je višаk zаposlenih.

Predsjednik Gojković je negirаo informаciju kojа se ovih dаnа pojаvilа u jednom dnevnom listu dа se spremаju otkаzi zа 40 rаdnikа.- To nije tаčno, niti sаm jа tаkvu izjаvu dаo, kаzаo je Gojković.

iCat razvija projekt elektrobrodova

0
Brodovi novo staro
Brodovi novo staro

Kompanija iCat, u partnerstvu sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Končarevim institutom i Gradom Šibenikom, razvija projekt gradnje brodova na električni pogon, koji bi spajali obalu i otoke.

Četiri broda, čija bi pojedinačna gradnja stajala 10 milijuna kuna, plovili bi dinamikom gradskog prijevoza i bili bi svojevrstan ‘metro’ na moru. Tomislav Uroda, direktor iCata, ujedno putem crowdfundinga traži investitore za prvi startup-projekt gradnje ultralaganog broda koji bi plovio na dizelski pogon, sa znatno manjom potrošnjom.

Grad Šibenik želi postati ekološki grad (uvodi autobuse na električni pogon i ove je godine uveo u promet javne bicikle), razvijati intermodalni prijevoz na svom području te sagraditi solarnu elektranu za gradnju brodova. Putem klastera konkurentnosti pomorske industrije Šibenik planira aplicirati za fondove EU.

Kotor – Berza suvenira

0
Suveniri
Suveniri

„Berzu suvenira” biće održana u Kotoru ispred zidina starog grada, pored gradske kafane „Dojmi” u četvrtak 2. aprila od 11 do 18 sati. Organizatori su Mjesna zajednica Stari grad Kotor i agencija „Advantage” iz Bara.

„Kotor je poznat po velikom broju suvenirnica, a u većini njih u ponudi su oni fabrički, uvezeni iz drugih zemalja, pa smo smatrali da će biti korisno da našim trgovcima predstavimo autentične suvenire koji su proizvodeni u Crnoj Gori” – kazala je predsjednica Mjesne zajednice Stari grad Dragana Knežević.

Prema njenim riječima, Berza nije prodajnog već izložbenog karaktera.

„Na štandovima će biti tridesetak izlagača, a vjerujem da će neki od suvenira privući pažnju trgovaca i naći se u gradskim suvenirnicama” – kaže Knežević. Ona se zahvalila Javnom komunalnom preduzeću koje je ustupilo štandove i Kulturnom centru „Nikola Đurković” u čijim će prostorijama Berza biti održana u slučaju loših vremenskih uslova.

Kako kažu u barskoj agenciji „Advantage” u pitanju je najznačajnija manifestacija u oblasti promocije i prodaje suvenira iz Crne Gore. „Ideja nam je da okupimo sve relevantne izrađivače i prodavce suvenira na jednom mjestu i predstavimo ukupnu aktuelnu ponudu za predstojeću turističku sezonu” – kazali su u agenciji „Advantage”- prenosi Radio Kotor.

Interesantan je podatak da unutar zidina starog Kotora rade 53 suvenirnice u toku turističke sezone…

Izložba – „Luka Kotor nekad i danas“

0
Luka Kotor nekad i danas
Luka Kotor nekad i danas

„Luka Kotor nekad i danas“ naziv je izložbe fotografija grupe autora koja će biti otvorena u Galeriji Solidarnosti – Palata Pima u četvrtak 2. aprila u 19 sati.

Izložbu čine fotografije grupe autora, dr.Maje Đurić, Ivke Janković, Klaudia Katelana, Zorana Nikolića i stare fotografije iz fundusa Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor.

Izložbu će otvoriti direktor Luke Kotor, Vasilije Kusovac.

Organizatori izložbe su OJU Muzeji Kotor – Galerija Solidarnosti i Luka Kotor.