H- Novi – 48. Zimski salon 5. februara

0
HN salon
HN Zimski salon

Svečano otvaranje 48. Hercegnovskog zimskog salona, biće u četvrtak, 5. februara u Galeriji Josip Bepo Benković, u 19 sati. Na ovogodišnjem salonu predstaviće se 23 autora crteža.

Izložbu će otvoriti predsjednik opštine Herceg Novi, a publici će se obratiti i v.d. direktorka JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković, Nataša Tatalović.

Na Hercegnovskom zimskom salonu, prestižnoj likovnoj smotri, pod nazivom Nota Bene učestvuju 23 autora koji su svoje iskaze ostavili ili namjenili u mediju crtež, a po odabiru selektorke, istoričarke umjetnosti Vladane Spaić Kosić.

To je i koncept ovogodišnjeg salona, od crteža kao skice, početka studije, pa do variranja konačnog umjetničkog produkta. Svoju interpretaciju teme dali su: Aleksandar Jestrović, Jamesdin Blažo Kovačević, Damjan Kovačević Danijela Darmanović, Mahmutović Lana Rakanović, Maja Obradović Marija Kapisoda, Maša Đuričić, Milka Delibašić, Nada Kažić, Naod Zorić, Natalija Mijatović, Nataša Teofilović, Novica Kovač ,Petar Delijević, Predrag Terzić, Srđan Vukčević, Tadija Janičić, Tanja Topuzoska, Tatjana Šogorov, Tijana Kojić, Vladimir Lalić, Vojislav Vojo Kilibarda.

O radu ovih umjetnika, odlučivaće stručni tročlani žiri: istoričarka umjetnosti i predsjednica žirija Borka Božović, likovna umjetnica, Olivija Ivanović Strugar i istoričarka umjetnosti, Ana Ivanović. Dobitnici tri nagrade u vrijednosti od 500 eura i jedne nagrade kao prava izložbenog eksponiranja u godišnjem programu ove galerije biće objavljeni iste večeri na samom otvaranju.

Krašićani blokirali radove ali ne i put

0
Krašići blokada radova
Krašići blokada radova

Mještani Krašića danas su najavili, a večeras i blokirali izvođenje radova na gradnji kanalizacije prema Krašićima, zbog neuvažavanja njihovih zahtjeva za organizaciju saobraćaj na lokalnom putu za to mjesto.

Mještani Krašića na sastanku sa čelnicima Opštine Tivat i kompanije „Dahlem“ koja vrši nadzor nad izgradjom kanalizacionog sistema u Tivtu, nisu dobili obećanje da će imati nesmetan prolaz  na dijelu puta kod Bjelila.

Krašići blokada radova
Krašići blokada radova

„Obzirom da smo bili odsječeni od civilizacije (zbog zatvaranja puta) kako zvaničnici kažu mjesec ipo dana, a Krašićani znaju iz iskustva da će to trajati dva puta duže, večeras smo odlučili da blokiramo radove“ – kazali su predstavnici MZ „Krašići“ za Boka News.

Kanalizacione i vodovodne cijevi polažu se u trup jedine drumske saobraćajnice prema Krašićima zbog čega se saobraćaj obustavlja počev od petka, svakodnevno u vremenu od 7 do 18 sati. Mještani traže da im se omogući nesmetani prolaz tim jedinim putem tokom dana i predlažu da se trasa puta privremeno proširi kako bi oni mogli prolaziti, a građevinari istovremeno obavljati svoj posao.

Krašići blokada radova
Krašići blokada radova

Projekt menadžer izgradjne kanalizacije Krsto Bošković je kazao da put ne može biti slobodan, ali da je mještanima na sastanku predloženo da se saobraćaj pušta ujutru i popodne, odnosno u terminima kako se dogovore, a da prihvat i prevoz đaka sa strane Krašića, organizuje Opština, ili da se radovi odvijaju tokom noći. Bošković je istakao da ni jedan od tih predloga mještani nisu prihvatili, već su najavili blokadu radova. On je dodao da bi blokadom došlo do novog pomjeranja rokova za završetak izgradnje kanalizacije koji su već u više navrata probijani i kazao da su izvođaći spremi da tokom zaustavljanja saobraćaja, u hitnim slučajevima, prema i iz Krašića prema Tivtu, puštaju vozila hitne pomoći i vatrogasne službe.

Dvije povratne Titograd –Podgorica

0
Film
Film

 

U kotorskom kinu „Boka“ u Starom gradu u četvrtak, petak i subotu (5,6,7 februar) biće prikazan domaći film režisera Aleksandra Radovića, Dvije povratne Titograd –Podgorica.

Glumci, Božo Zuber, Julija Milačić, Mladen Nelević, Aleksandar Radulović, Danilo Čelebić, Dejan Ivanić, Žaklina, Oštir, Sejdo Alijaj, Momo Pićurić, Ljubica Barać, Dušan, Kovačević

Projekcije su u 18 i u 20 sati Prodaja ulaznica po cijeni od 3,00 eura biće na blagajni kina „Boka“ od 17 do 20 sati.

Tivat – Stanari stambenih blokova ostaju bez sigurnih parkinga

0
Parkira ko gdje stigne
Parkira ko gdje stigne

Veliko interesovanje građana i brojne primjedbe na račun Komunalne policije i načina na koji funkcioniše aktuelni sistem javnih parkirališta u Tivtu kojim već šest godina gazduje firma „Parking sistem i garaže“ iz Podgorice, obilježile su današnji centrani okrugli sto u javnoj raspravi što je Opština Tivat priređuje o nacrtu „Elaborata o načinu korišćenja javnih parkirališta u zahvatu DUP-a Tivat-centar“.

„Ovo je samo prvi korak kojim želimo da uredimo ovu oblast gdje sada imamo dosta problema. Želimo da smanjimo saobraćajni pritisak na centar grada i građane motivišemo da se umjesto sopstvenim automobilima, više koriste javnim gradskim prevozom ili sistemom za iznajmljivanje bicikala. Namjeravamo da ovakav sistem postepeno iz centra grada, širimo i na druga naselja, prvenstvo Seljanovo“- kazala je sekretar za saobraćaj i komunalno-stambene poslove u Opštini Tivat Zorica Gverović.

Prema Elaboratu, javnim parkiralištima kojih u centru grada ima 776, računajući i parkinge u dsvorištima stambenih zgrada, gazdovaće posebno novo opštinsko preduzeće ili će taj posao biti povjeren Komunalnom, odnosno dat nekom drugom kroz koncesioni ugovor. Ulice Luke Tomanovića, Njegoševa, Palih boraca, 21. novembra, Druge dalmatinske brigade i Sremsko-karlovačka čine tzv. crvenu zona u kojoj će se vozila moći zadržavati maksimum dva sata, a parking će u toj i žutoj zoni na koju otpada ostatak gradskog centra naplaćivati svakodnevno osim nedjelom i praznikom u intervalu od 7 do 21 sat zimi, odnosno do 23 sata ljeti. Parking će se po još zvanično neodređenoj cijeni, plaćati sms-porukama i kupovinom klasičnih karti, a predviđeno je i nekoliko povoljnosti za stanovnike užeg gradskog jezgra i vlasnike poslovnih prostora, odnosno firme koje tu imaju sjedište.

Građani su generalno pozdravili uvođenje reda u parkiranju na tivatskim ulicama, ali su izrazili i rezervu zbog činjenice da je Opština javnim parkinzima proglasila i parkirališta u dvorištima stambenih zgrada i njihovim stanarima obećala mjesečne parking-karte po povlašćenoj cijeni, ali ne i sigurnost da će uvijek moći da nađu slobodno parking mjesto unutar stambenih blokova.

Sa javne rasprave
Sa javne rasprave

„Ja živim u stanu u ulici Druge dalmatinske i pored njega imala sam na sebe upisano i parking mjesto u dvorištu zgrade na koje sam i godinama plaćala porez. Kako je sada to moje parking mjesto nestalo kada ga ja nisam ni prodala ni poklonila ?“- pitala je Ruža Gajić na što je Gverovićeva odgovorila da je u katastru sve to upisano kao vlasništvo Opštine Tivat i stanare stambenih blokova koji smatraju da imaju pravo na parkirališta u dvorištima tih zgrada, uputila da pokrenu sudske postupke.

Učesnici u raspravi sugerisali su Opštini da za gazdovanje parkinzima osnuje posebno lokalno preduzeće jer će ono imati siguran profit koji bi po mišljenu građana, trebalo da ostaje u Tivtu i koristi se za dalji razvoj saobraćajne infrastrukjtire, a nova firma zaposlila bi i jedan broj ljudi sa tivatskog Biroa rada.

TO Tivat – Palma za desetogodišnjicu

0
TO Tivat
TO Tivat

Prije deset godina 3. februara održana je Konstitutivna sjednica Skupštine Turističke organizacije opštine Tivat.

Tim povodom zaposleni Turističke organizacije Tivat danas su simbolično zasadili lepezastu palmu visine 2.5 meta (Trachycarpus excelsa) u novoformiranom parku ispred Sportske dvorane Župa.

Turistička organizacija Tivat u petak 6. februara u 19 sati u hotelu Plama organizuje proslavu desetogodišnjice Konstitutivne sjednice.

TO Tivat
TO Tivat

Znate za brod Condura Croatica ?

0
Condura Croatica brod
Condura Croatica brod

Povijesna priča o Ninu je ponajviše vezana za blagostanje i življenje temeljeno na soli kao i na dugoj pomorskoj tradiciji te prepoznatljivim brodovima Condura Croatica. Ovi su brodovi pronađeni na ulazu u ninsku luku 1966. godine, a izvađeni dvanaest godina da bi u Zadru započela njihova desalinizacija, konzervacija i restauracija. Iz povijesnih papira može se razaznati da su plovili krajem 11. i početkom 12. stoljeća, a pretpostavlja se da je upravo njih spominjao car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću kad je govorio o starohrvatskoj ratnoj mornarici. To je i glavni razlog da su brodovi nazvani Condura Croatica.

Postoje i određene zanimljivosti koje ga karakteriziraju, to su najmanji, ali i najubojitiji ratni brodovi u svjetskoj povijesti kojih su Hrvati – potvrđuje opis bizantinskog cara Porfirogeneta – imali osamdesetak. Bili su dugi oko 7-8 metara, uski i građeni klasičnim načinom s rebrima i oplatom spojenom drvenim i željeznim čavlima. U slučaju povoljnog vjetra podizalo bi se četvrtasto jedro, a koristili su se kao brzi brodovi na vesla.

Pomorstvo ovog akvatorija je vrlo zanimljivo, pa tako saznajemo da su brodovi napravljeni i vjerojatno plovili u vrijeme hrvatskih narodnih vladara Krešimira IV. i Zvonimira. Povijesni zapisi također govore da je u vrijeme kralja Krešimira IV. Hrvatska imala čak 20 tisuća veslača na kondurama. Neki izvori također ističu da je kralj Tomislav samo u Ninu imao spremno 15 000 veslača na kondurama.

Pronađena Condura Croatica danas se nalazi u Muzeju ninskih starina u posebnom paviljonu, a jedna replika izložena je u moru pokraj Donjeg gradskog mosta. No, to nije sve – u istom se muzeju može vidjeti i kopija dijela broda Serilije Liburnice iz 1. stoljeća, istog onakvog kakvi su pronađeni u antičkoj luci staroga Nina u današnjem Zatonu. Povijest pomorstva pogledajte u spomenutom muzeju, ali na poseban način ove ploveće ljepotice možete vidjeti ako pogledate na pučinu jer plitkim ninskim morem plovi stotinjak drvenih brodova, remek-djela tradicijske brodogradnje, koji se nazivaju ninskim kaićem, plazuljom ili batelom. Vidjeti ih, pa i zaploviti u njima, istinski je susret s tradicijom i užitkom u isto vrijeme. Prošlost i sadašnjost udružili su se u Ninu zbog vas… To je baš lijepo i atraktivno.

Regent – “Uživajte drugačije na istoj obali”

Pogled iz hotela Regent
Pogled iz hotela Regent

Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je bogat februarski program zanimljivih događaja, sa stalnom porukom – “Uživajte drugačije na istoj obali”.

Lovačka večera zakazana za petak, 6. februar. Kako najavljujuje pr i marketing menadžerka, Elena Ljiljanić, to je idealan zimski gastronomski spektakl od pet gangova sa specijalitetima od divljači i uz degustaciju regionalnih vina.

Hotel Regent Porto Montenegro pripremio je posebne ponude za sve one koji žele da najromantičnijem danu u godini dodaju i petu zvjezdicu luksuza na obali. Menadžment hotela preporučuje da Dan zaljubljenih – Valentinovo, bude u znaku romantičnog bijega na more. Zima u hotelu Regent Porto Montenegro protiče u znaku džeza. Džez večeri organizuju se petkom u Library baru. Topli tonovi džeza podgoričkog sastava “MP Trio” i ušuškana atmosfera predstavljaju odličnu ideju za kraj radne nedjelje i dobru uvertiru za nastupajući vikend.

Regent Spa je otvoren za sve posjetioce koji žele da uživaju u čarima unutrašnjeg bazena, đakuzija i ostalih sadržaja magičnog spa centra. Pored bogatog portfolia tretmana za tijelo i lice, a u ponudi se mogu naći i posebni zimski spa paketi.

Bogata gastronomska ponuda tri restorana hotela jedan je od identita ovog luksuznog hotelskog brenda, a ovog mjeseca se posebno izdvaja nedjeljni ručak u restoranu Dining Room, koji uključuje hladne i tople đakonije sa švedskog stola, uz širok dijapazon bezalkoholnih i alkoholnih pića. Dok roditelji uživaju u ručku, hotel nudi uslugu čuvanja djece odnosno zabavu za mališane u dječjem klubu.

Izjava Nikše Gojkovića novog predsjednika Opštine Herceg Novi

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2015/02/Niksa_Gojkovic_02022015_thumb8811.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Niksa_Gojkovic_02022015.mp4[/KGVID]

Predsjednik opštine Herceg Novi u nаredne dvije godine biće Nikolа Nikšа Gojković, kаndidаt Grupe građana „Izbor“. Tаko su, od 32 prisutnа odbornikа, sа 22 glаsа ZA, devet PROTIV i jednim UZDRŽANIM odlučili odbornici SO Herceg – Novi, na sjednici održanoj 2. februara 2015.

Zadarski alpinisti osvojili Zlatnu planinu

0

Zadarski alpinisti osvojili su Zlatnu planinu. Uspjeli su postići ono što u zimskim uvjetima nije pošlo za rukom nijednoj drugoj ekspediciji u posljednjih 25 godina, od raspada SSSR-a.

Peteročlani tim planinarskog kluba Sv. Bernard (Bogdan Brakus, Dražen Tomljenović, Boris Zupčić i Marino Grgurev) predvođen predsjednikom kluba Nevenom Zrilićem uspeo se na dva vrha u Kurajskim Altajima. Tijekom uspona na Kupol (3556 m) i Jubilej (3602 m) društvo su im pravili ruske kolege Vitalij Ivanov i Kostantin Botvenko.

Najveći problem u osvajanju vrhova bile su ekstremne sibirske hladnoće. Temperatura se na ovoj planini ne diže iznad -35 stupnjeva, a pri samim vrhovima često se mjeri i -60 stupnjeva. Polazišna baza u dolini Ak-tru nalazi se na visini od 1850 m, a nekad je bila korištena kao kamp sovjetske državne alpinističke reprezentacije.

Članovi ističu da ima je bila iznimna čast penjati u društvu dvojice ponajboljih ruskih alpinista (osvajali brojne svjetske vrhove, postavljali prvenstveni smjer na K2), a činjenica da je u proteklih 25 godina bilo više neuspješnih pokušaja uspona ovaj poduhvat čine jednako važnim kako za hrvatski, tako i za ruski alpinizam.

Ekspedicija planinarskog kluba Sv. Bernard pod nazivom „Zimski Altaj 2015.“ započela je 25. anuara a očekivani povratak u Hrvatsku je 11. februara. Uz ostvarivanje međunarodne sportske suradnje, cilj ove ekspedicije je snimanje dokumentarnog filma o kulturi, životu i povijesti altajskog naroda u Sibiru. U ostvarivanju tog cilja od iznimne su nam važnosti iskustvo i znanje našeg člana i dugogodišnjeg planinarskog vodiča u agenciji Hausser Bogdana Brakusa – kaže se u saopštenju iz PK Sv Bernard – Zadar.

Nacionalna flota prošle godine porasla

0
Brod Bar
Brod Bar

Nacionalnu trgovačku flotu koja vije zastavu Crne Gore čini 75 plovila raznih kategorija sa ukupno 140.595 bruto-tona – pokazuju podaci iz najnovijeg „Rehistra brodova“ Uprave pomorske sigurnosti Crnme Gore. U toj publikaciji objavljeni su tehnički i podaci o vlasništvu nad svim brodovima upisanim u Registar trgovačkih brodova Crne Gore sa stanjem na dan 31. decembar 2014.

Zahvaljujući upisu dva nova teretna broda kompanije „Barska plovidbe“, nacionalna trgovačka flota prošle godine je značajno porasla. Brodovi za prevoz rasutog tereta „Bar“ i „Budva“ od po 24.351 bruto-tonu, izgrađeni su prošle godine u brodgradilištu „CSC Jinling“ u kineskom gradu Nanjingu, a sa jeseni 2014, stavljeni su u komercijalnu upotrebu i pridružili su se sličnim brodovima „Kotor“ i „Dvadesetprvi maj“ koje je 2012 u Šangaju izgradila kompanija „Crnogorska plovidba“ iz Kotora. Pored ova četiri tzv.handy-size bulk carrier-a, u crnogorskoj trgovačkoj floti je još samo jedan teretni brod u međunarodnoj plovidbi – mali teretnjak „Pop Reefer“ od 1.785 tona, podgoričke kompanije „Fab Live“.

U Registru brodova UPS Crne Gore upisano je i 11 remorkera sa ukupno 1.210 tona, 12 ribarskih brodova sa ukupno 855 tona, 23 putnička broda sa ukupno 2.126 tona, šest trajekata sa 1.548 tona, dva plutajuća doka Jadranskog brodogfradlišta Bijela sa 37.419 tona, te ukupno još 17 drugih plovila – plovnih dizalica, pontona, barži, klapeta i plovila državnih službi, sa ukupno 2.164 tone.

Iako su crnogorske kompanije lani kupila još nekoliko značajnih novijih polovnih plovila u inostranstvu, zanimljivo je da ona nisu upisana u domaći, već u strane registre. Tako se hidrograđevinskom plovilu „Jovan“ od 296 tona i velikoj plovnoj dizalici „Briv 2“ kompanije „Yu Briv“ iz Kotora, a koji viju zastavu Moldavije, lani pridružilo i mali remorker „Vruljica“ te dvije velike i moderne barže od kojih je jedna samopodizna, tzv. jack-up barža koja se na metalnim pilonima, kao naftna platforma, osloni na dno i podigne iz mora. Ta polovna tri plovila koja je „YU Briv“ lani kupio od kompanije „Konstruktor“ iz Splita, dobila su nova, malo izmijenjena imena, ali ih je kotorska kompanija iz poslovnih razloga, nije uoisivala u crnogorski, već ih je ostavila upisane u hrvatski registar brodova.

Inače, što se domaće flote tiče, pored dva prošlogodišnja najvažnija, teretnjaka „Barske plovidbe“, noviteti u trgovačkoj floti koja vije zastavu Crne Gore su putnički brod „Marija D“ od 136 tona, te 26 metara dugi ribarski brod „Barba“, upisan na kompaniju „Barba Fish“ iz Tivta.