Kanal Kavuada (Cavanella) prokopan je vjerojatno još u rimsko doba. Razdvaja otoke Cres i Lošinj koji su, nekada davno, bili jedan otok. Spajala ih je tanka prevlaka na ovom mjestu.
Preko kanala postoji most koji se ručno otvara dva puta na dan (u 9 i 17 sati). Most je fiksiran na lošinjskoj strani, a otvara se na creskoj strani, kao što otvarate vrata ili pak prozor. Kanalom mogu prolaziti samo manje brodice, maksimalnom brzinom od oko 5 čvorova. Most se zatvara nakon 15 minuta kada se njime nastavlja promet automobilima. Tijekom ljeta most se otvara svakodnevno dok se u zimskim mjesecima otvara po potrebi.
Na sjevernoj strani, kanal je izložen udarima bure, a na južnoj pak dominira svojom širinom. Katkad je u kanalu izuzetno jaka struja koja može dosegnuti i 6 čvorova. Jaka struja, na ovom mjestu, nije uvjetovana plimom ni osekom, već pojavom koja se zove sechepo, lokalnom izrazu na Genevskom jezeru gdje je zamijećena. Uzajamnim djelovanjem različitih sila stvara se dugački val, kojeg se na pučini gotovo ni ne zamjećuje, ali uzrokuje razliku razine vode u dva dijela Genevskog jezera. Tako je i u Osorskom kanalu. Baci li se u kanal papirić, on ubrzano putuje u jednom smjeru. No, može i zastati te se početi, sve većom brzinom, kretati u drugom smjeru. To je pojava koja se zove seche.
Brzina struje potaknula je i ideju za zaradu novaca pa je tako Francesco de Papia, osorski patricij, osorskom gradskom vijeću uručio zamolbu kako bi mu se odobrila koncesija za izgradnju mlina na Kavuadi. Bilo je to u 17. st. Sličnu zamolbu predao je i jedan drugi osorski patricij koji je želio napraviti mlin na morski pogon u Jazu, uz grad Osor, gdje su nekada postojale osorske solane. Nažalost, u osorskom gradskom arhivu se ne nalaze i odgovori gradskog vijeća na ove zamolbe te se ne zna jesu li ti mlinovi ikada bili napravljeni.
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
1 od 36
17. Festival klapa Perast finale
Papalada 2020.
Savindan 2020.
Okićen Kotor 2018. foto Boka News
Koncert Gradske muzike Kotor 2015.
Savindan 2020.
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Savindan 2020.
Promocija knjige Ranka Pavićevića u Tivtu
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Skupština MFKP 2020.
Bokeljska noć 2018.
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Dobrotska čipka Mila Moškov - foto Boka News
Solila - foto čitalac
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Božićni bazar 2018.
Dodjela nagrada Najbolji sportista Kotora 2018.
Kostanjada Stoliv 2018.
Lode 2020. Mali admiral Karlo Ribica - foto Boka News
Proslava Dana opštine Tivat 2018.8.
Dodjela nagrada Najbolji sportista Kotora 2018.
Kađenje moći Sv. Tripuna 2019.
Dulse Ponteš u Herceg Novom - foto Boka News
Božićni bazar 2018.
Kostanjada Stoliv 2018.
Kotorske zidine jul 2018.
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Proslava Dana opštine Tivat 2018.
Božićni bazar 2018.
Lode 2020.Mali admiral Karlo Ribica - foto Boka News
Dodjela nagrada Najbolji sportista Kotora 2018.
Kađenje moći Svetog Tripuna 2016.
Dodjela nagrada Najbolji sportista Kotora 2018.
Kotorske zidine jul 2018. foto Boka News
Velika bokeška fešta - Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
Lijepo vrijeme izmamilo je brojne posjetioce i goste na Velikoj bokeškoj fešti, Sаjmu mаslinа i vinа u Bijeloj, koja je danas otvorena po sedmi put.
Feštu je otvorio predsjednik Orgаnizаcionog odborа Nikolа Svilаnović.
Na Sаjаmu mаslinа i vinа brojni izlagači iz Boke Kotorske i drugih djelova Crne Gore, njih 33 ponudili su svoje proizvode od maslina, vina, meda, likera, naranče, drenjine i drugih domaćih proizvoda…
Po tradiciji kako ranijih godinа tako i ove u pаrku ispred Domа kulture, zаsаđeno je stаblo mаsline posvećeno znаmenitom Bijeljаninu Ljubu Zlokoviću, episkopu gornjekаrlovаčkom gospodinu Simeonu.
Mаslinаrsko društvo „Bokа“ organizovalo je edukаtivne rаdionice o uzgаjаnju i prerаdi mаslinа. Novinа ove godine je što na sajmu učestvuju i nаjmlаđi mаslinаri okupljeni oko projektа „Mаslinаrstvo zа nаjmlаđe“ u sаrаdnji sа školаmа u Tivtu i Kotoru.
U zаbаvnom progrаmu na platou ispred Doma kulture nastupili su Grаdskа muzikа Đenovići, mažoretke, ansambl „Egzodus“ i teаtаr „Punа kućа“. Ove godine domаćini fešte su člаnice Udruženjа Rizа i Kolа srpskih sestаrа Bijelа, а u progrаmu su učestvovаla djecа OŠ „Orjenski bаtаljon“ iz Bijele i Dječijeg domа „Mlаdost“.
Udruženje Rizа orgаnizuje petnaesti po redu „Pjesnički mаrаton“ i izložbu skulpturа od drvetа, stаklа i metаlа Rаjkа Novаkovićа iz Požege.
Koncert Milomirа Miljаnićа- Miljаnа je u nedjelju u 19 sаti u Domu kulture.
Velika bokeška fešta – Sаjаm mаslinа i vinа u Bijeloj
„Prema ranijim podacima u Boki je bilo 180.000 stabala maslina, u Luštici 80.000, danas ne znamo tačan broj. Kao udruženje insistiramo na kvalitet ulja, jer po količini proizvedenog maslinovog ulja ne možemo biti konurecija zemljama u regionu. Prema našim podacima u Boki ima 25 mlinova za ulje, od toga šest savremenih. Nažalost već dvije godine rod maslina je vrlo loš – kazala je izvršni direktor Mаslinаrskog društvа Bokа Vesnа Đukić
Mаnifestаciju je organizovala Mjesnа zаjednicа Bijelа, Maslinarsko društvo „Boka“, u sаrаdnji sа Herceg Festom i pod pokroviteljstvom Opštine Herceg – Novi i postаlа je dio trаdicionаlnog Progrаma mimoze.
Sajam je otvoren danas do 18 sati, kao i u nedjelju 15. februara.
Roman „Jedro nade” bokeljskog pisca Nikole Malovića predstavljen je sinoć, tivatskoj čitalačkoj publici u gradskoj galeriji „Buća Luković“. O knjizi su govorili Vanja Gavrovski menadžer za odnose sa javnošću najveće izdavačke kuće u regionu Laguna, u čijoj ediciji je roman objavljen i autor Malović.
„Izgradnja ovog romana trajala je šest godina, to je roman sa ukusom Mediterana o najpoznatijem dezenskom motivu na svijetu, mornarskoj majci, roman osim o šjor Smekiju, govori i o Perastu…“ između ostalog kazala je Vanja Gavrovski
„U romanima sa mojim potpisom brzo se odvijaju radnje, obiluju detaljima, mirisima i okusima Mediterana, soli. Jedro nade govori o našim vremenima.
U palati Smekija u Perastu nekada se nalazila konfekcija „Perast“ koja je proizvodila mornarske majce. Istraživao sam odkud i kada se pojavila mornarska plavo bijela majca, toga podatka naprosto nema, tako da sam mogao napisati vlastitu spisateljsku priču odkuda i kako je nastao mornarski dezen.
U romanu Jedro nade imamo Perast kao jednog od glavnih junaka, to je roman o fenomenu najpoznatijeg, najseksualnijeg i najavanturističkijeg modnog dezena na svijetu, mornarske majce, koja je ujedno i vojna uniforma u svim vojskama svijeta, osim Crne Gore i SAD-a – kazao je autor Malović.
Književna kritika je primjetila da je Google u mom romanu evoluirao, pa tako postoji google ear, googl eart memori – zadate koordinate i odgledate što se dogodilio, ko se skim sreo i kada, mi ustvari slutimo što se može dogoditi, ali suštinski mi već nemamo esencijalnu slobodu… između ostalog kazao je Malović.
Radnja romana Jedro nade prati Nikolu Smekiju, ambicioznog modnog industrijalca iz Barija, koji se na poziv gradonačelnice vraća u Perast, grad svojih predaka, da bi ponovo pokrenuo i oživio tradicionalnu proizvodnju mornarskih majica.
U svijetu koji potpuno zavisi od tehnologije, evoluirani Google preuzeo je ulogu boga, pa nadgleda sve i svakoga.
Šjor Smekija uspeva da brodi digitalnim lavirintom, otkriva kako je plavo-beli dezen nastao na Mediteranu i kojim to čudom uporno opstaje kroz vjekove. U najljepšem zalivu na svetu, junak se zaljubljuje u neobičnu mještanku koja će mu otkriti, ne samo tajne baroka, već i da je ljubav jedino što internet još uvek ne može da zabilježi i arhivira…
Jedro nade je roman o istorijskom razvitku mornarske majice koja je na Mediteranu mnogo više od elementarnog komada garderobe. Plavo-bele pruge su jedinica stila sveprisutnog pomorskog kulta, modni mit, ali i oličenje seksualnosti. Na primorju je svako ko nosi prugastoplavu majicu hodajuca avantura.
Jedro nade – Nikola Malović
Kapetanski Perast politički je odvojen od susjednog Kotora. Ima predsjednika koji tvrdi da 1492. g. ni na jednom od tri broda s Kolumbom nije plovio katolički sveštenik, ali jeste tumač za hebrejski.
Malović je kao niko prije njega, u roman utkao logiku primorskog načina života, i ispleo ljubavnu priču u srcu urbane barokne bajke. Pred nama je izuzetna povest o čuvenom dezenu koji je postao globalni brend, u čiju istoriju su umješani Jevreji, katolički kraljevi i otkriće Amerike.
Nikola Malović je rođen u Kotoru, živi i radi u Herceg Novom. Vlasnik je kultne knjižare „So“. Diplomirao je na Filološkom fakultetu Beogradu
Objavio je knjigu kratkih priča, Poslednja decenija, novela u dramskoj formi Kapetan Vizin-360 stepeni oko Boke, Lutajući Bokelj, Peraški goblen, Prugastoplave storije, fotomonografiju Herceg – Novi – Grad sa 100.001 stepenicom.
Dobitnik je sedam književnih priznanja, među kojima su, „Borislav Pekić“, „Laza Kostić“, „Majstorsko pismo“, „Lazar Komarčić“, “Pero despota Stefana Lazarevića”, Oktobarske nagrade grada Herceg Novog.
Roman Jedro nade doživjelo je tri izdanja za šest mjeseci.
Tradicionalni „Karnevao Lastovski“ – najveća karnevalska manifestacija na Tivatskoj rivijeri, održaće se u nedjelju, 15. februara sa početkom u 14 sati. Dođite u Donju lastvu i zabavite se pozivaju organizatori karnevala iz NVO „Harlekin“ Donja Lastva.
Po starom običaju, vesela povorka maski sa karnevalom i ove će godine krenuti ispod stare smokve u naselju VII kvart. U pratnji Gradske muzike Tivat i mažoretki, karneval će biti pronešen kroz cijelu Donju Lastvu do rive gdje će mu se suditi za sva loša djela i probleme građana u protekloj godini.
Egzekucija krivca – spaljivanje karnevala, biće obavljeno na mulu ispred crkve Svetog Roka, a fešta se potom nastavlja velikim maskenbalom u hotelu „Kamelija“, gdje će biti dodjeljene nagrade najboljim maskama, djeci i odraslim.
U programu učestvuju gradska muzika, mažoretke, Rili i Ivana Gajić, specijalni gost mađioničar Klovn Marko.
Costa Concordia
Organizaciju „Karnevala Lastovskog“ podržale su Opština i Turistička organizacija Tivat.
Kompanija Adriatic Marinas predstavlja svoj turistički proizvod – vodeću matičnu luku za superjahte i nautičko naselje Porto Montenegro iz Tivta na Sajmu nautike u Majamiju (Miami Yacht and Brokerage Show), u saradnji sa svjetski poznatom jahting brokerskom agencijom Worth Avenue Yacht.
Svojevrsna galerija na vodi, koja predstavlja impresivne dizajnerske superjahte, otvorena je 12. februara i trajaće do 16. februara.
Sa svojom reputacijom koju je izgradio u prethodnih 27 godina, ovaj Sajam privlači najpoznatije brokerske kuće i jahting agencije kao izlagače, kao i svjetski priznate kapetane, vlasnike plovila na vodi i ljubitelje nautike i sportova na vodi.
Kao dobitnik prestižnog godišnjeg priznanja u kategoriji Najbolja marina za superjahte 2015, koju joj je dodjelila TYHA, marina Porto Montenegro je jedna od najatraktivnijih jahting destinacija na svjetskom tržištu. Zadovoljstvo nam je što imamo priliku da ih predstavimo na ovogodišnjem Sajmu u Majamiju, poručuju iz britanske brokerske agencije Worth Avenue Yacht.
JP „Morsko dobro“ iz Budve namjerava da ove godine više pažnje posveti sanaciji i osposobljavanju starih lokalnih mula i pristaništa u Tivtu za komercijalno korišćenje. Tako je u finansijskom planu tog JP za ovu godinu opredijeljeno 22 hiljade eura za izradu projektne dokumentacije za konstruktivnu sanaciju pristaništa – mula ispred crkve Roka u Donjoj Lastvi , odnosno mandraća i pristaništa u Krašićima.
Istovremeno planirano je da se, u cilju njihovog stavljanja u komercijalno korišćenje, na pristaništu „Mulo Veselina“ u Lepetanima, odnosno na pristaništu „Novo Mulo“ na Obali Đuraševića postave bokobrani,informativne table i bitve za privez brodova.
To će koštati 20 hiljada eura, a „Morsko dobro“ je za ova dva pristaništa lani već uradilo nautičke planove sa najnovijim hidrografskim i kartografskim podacima.
Svečano otvaranje ovogodišnjeg Kotorskog zimskog karnevala je u subotu 14. februara u 19 sati u velikoj sali kotorskog Kulturnog centra, predstavom teatra “Gašler” i „Kotorskih bokunića” pod nazivom “Mi u kupe, Vi u špade“.
“Mi u kupe, vi u špade” je humorističko satirična predstava, u režiji Dolores Bonić Fabian Gashler, koja se bavi temama vezanim za Kotor i njegovom svakodnevnicom…
Dođite da se zabavite i nasmijete poručuje Dolores !
Dječiji maskenbal u Mjesnoj zajednici na Prčanju od 15 sati održaće se u subotu 14. februara.
U nedjelju 15.februara u 14 sati Dječiji maskenbal će biti u Mjesnoj zajednici u Škaljari, a u 18 sati u Kulturnom centru Art grupa Montenegro prirediti će svoje Karnevalsko veče.
U sklopu 46. “Praznika Mimoze”, Turistička organizacija Trebinja organizuje danas 13. februar, petak, manifestaciju „Dan Trebinjskog vina i folklora” koja će se održati u restoranu „Olimpija” u Kumboru u 17 časova.
Posjetioci manifestacije će imati priliku degustirati vina priznatih trebinjskih podruma a u programu će nastupiti KUD „Alat” iz ovog grada, koje će predstaviti izvorno narodno stvaralaštvo, običaje i izvorne pjesme i igre iz trebinjskog kraja, kao i trebinjski tamburaški sastav „Akustik”.
Manifestacija ima za cilj promovisanje grada Trebinja kao turističke destinacije sa namjerom da preraste u tradicionalni dogadjaj.
Na 46. Prazniku mimoze danas 13. februara, peta, u dvorani “Park” od 20 sat koncert će održati hrvatski pjevač Goran Karan.
Šta misliti o sredini koja najbolji i lako pristupačan vidikovac na ulaz u Boku ne primijeti? Šta misliti o onima koji nisu, niti sada vide potrebu da se arheološki istraži i valorizuje, ni manje ni više nego rimska tvrđava? Šta misliti o nadležnima koji dozvoliše na takvom mjestu postavljanje dalekovoda? Šta misliti o saobraćajnim stručnjacima koji ne predvidješe mogućnost da bi neko mogao poželiti da zaustavi automobil i obiđe Čakotin? Šta misliti o ovoj svojevrsnoj koordinaciji struka u jedinstvenoj težnji marginalizacije i zaborava sopstvenih potencijala? Šta misliti?
Čakotin je istureni vrh (440m) smješten u zaleđu sela Trebesina. Okružuju ga stjenovite litice, a pristupačan je samo preko sjeverne padine, iz pravca sela Kameno – Herceg Novi.
O njegovoj prošlosti nismo ništa znali dok, sasvim slučajno, prilikom postavljanja dalekovoda, na svjetlo dana nisu izronili ostaci davne prošlosti. Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi.
Zatim je ipak dalekovod zauzeo ranije planirani položaj na vrhu. Događaj se zbio još u doba SFRJ, ali kako tada – tako i sada. Niko se nije sjetio da se detaljnije pozabavi ovim mjestom koje bi, nakon temeljnih arheoloških istraživanja zasigurno otkrilo mnoge, već vjekovima zakopane tajne. Osim značaja za nauku, lokalitet bi mogao imati još veći potencijal u turističkoj valorizaciji. Vidikovac je sam po sebi dovoljan motiv za obilazak, rekonstruisano rimsko utvrđenje – još veći. Naravno, stub dalekovoda se pod obavezno treba dislocirati, makar 50-ak metara istočnije. Imamo markiranu planinarsku stazu, ali i stari, lako prohodni, pješački put koji iz Trebesina vodi tik pored Čakotina, tako da ovakav način obilaska pronalazi svoje pobornike, a i za ostale bi se takođe našlo rješenje.[quote_box_right]Arheolozi su zaključili da je na Čakotinu postojao rimski refugijum (pribježište) i da su ostaci zidina jednim dijelom još uvijek vidljivi[/quote_box_right]
Putna infrastruktura je još 2006. godine stigla u neposrednu blizinu. Tada je nova trasa puta za Trebinje prošla samo 100 metara sjevernije od Čakotina. Nažalost, niko se nije sjetio da ostavi proširenje kraj ceste, jer ovako kako je sad nema se gdje ostaviti automobil, osim na samom kolovozu. Naknadno pravljenje uređenog proširenja nije neka prevelika investicija ni sada, ali prvo bi neko trebao dobiti viziju, a ovdje je očito na djelu njeno višedecenijsko odsustvo.
Neću se pozivati na neke daleke uzore da pokažem da se lokalitet van grada može uspješno turistički valorizovati. Dovoljno je vidjeti šta su uradili u susjednoj opštini sa nekadašnjim ostacima (ne tako stare) Sokol kule, koja je danas, nakon temeljne obnove, jedna od glavnih turističkih atrakcija Konavala.
Čakotin – Neprepoznata Boka i njene vrijednosti
U bliskom okruženju Čakotina nalaze još 4 istorijska, odnosno, arheološka lokaliteta:
Kotobiljski klanac – mjesto presudne pobjede nad Turcima pri borbama za oslobođenje Herceg Novog, Tajno brdo, istorijska fortifikacija sa počecima u doba Austrougarske, Šilobod – vjerovatno ilirska gradina i, na kraju, Đevojačke grede – arheološki lokalitet sa ilirskom nekropolom pod „gomilama“ i zanimljivom narodnom legendom vezanom za ovo mjesto.
Sve navedeno ukazuje na neosporan potencijal ovog područja za razvoj dopunskih vidova turizma, upravo onih za kojima opština Herceg Novi vapi. Vapi, a ne vidi!
Odlični vidici, istorijska priča, legende, stari pješački putevi i kaptirani izvori uz njih, daju mogućnost da u sprezi sa okolnim selima, Trebesin i Kameno i njihovom ponudom domaće trpeze, iskoriste kao originalna i atraktivna turistička priča iz našeg zaleđa. Jedna od mnoštva mogućih. Mogućih, ali nikada ne osmišljenih i nikada ne realizovanih.
