Veliko nevrijeme sa jakim južnim vjetrom i kišom, nije danas pričinilo veće probleme u Tivtu. Uprkos jakim udarima juga, saobraćaj na aerodromu Tivat odvijao se normalno, sa izuzetkom „Air Serbijinog“ leta iz Beograda koji je preusmjeren na Podgoricu. Ostali letovi „Montenegro Airlinesa“ i ruske kompanije „Aeroflot“ za Beograd, Bari i Moskvu su realizovani po planu. Tivatski komunalci imali su pojačano dežurstvo i odmah su intervenisali čisteći manja zagušenja u odvodima atmosferske kanalizacije.
Udari valova nošeni olujnim jugom razbijali su se uz obalu, ugrožavajući manje barke mještana na nezaštićenim vezovima, dok problema u marini Porto Montenegro nije bilo jer su njeni dokeri na vrijeme preduzeli pojačane mjere opreza i osigurali sve jahte na vezu.
Hidrograđevinska operativa kotorske firme „Yu Briv“ morala je međutim, privremeno obustaviti izvođenje radova na pobijanju šipova i postavljanju betonskih elemenata za produžetak operativne obale mula 1 Porto Montenegra, jer se taj posao nije mogao obavljati po velikim valovima i olujnom vjetru.
Morski valovi povremeno su se prelivali preko Jadranske magistrale na Opatovu, dok je obalni put kroz Donju Lastvu bio potpuno poplavljen morem.
Delegacija mještana Krtola koji su valsnici zemljišta na lokalitetu Klačina gdje je prije dva dana počela gradnja zajedničkog postrojenja za preradu otpadnih voda za Tivat i Kotor, sastala se danas sa gradonačelnikom Tivta Ivanom Novoselom i predsjednikom SO Krstom Boškovićem.
Mještani su sinoć blokirali gradlište, nezadovoljni zbog toga što se radovi izvode na zemljištu koje najvećim dijelom još nije ekspropiisano, a radnici su raščišćavajući teren, uz to posjekli i nekoliko desetina stabala maslina što je posebno ogorčilo Krtoljane.
Ivan Starčević iz MZ Krtoli kazao je nakon skoro dvočasovnog razgovora sa čelnicima Opštine, da je mještanima poručeno da će svi oni koji imaju validne papire da posjeduju zemlju na Klačini biti obeštećeni u skladu sa procjenom vrijednosti tog zemljišta koje je uradila Direkcija za nekretnine. Ostali, koji nisu upisali na sebe zemlju nakon posljednjeg avio-snimanja terena, moraće pokrenuti sudske sporove da dokažu vlasništvo, a to će morati da učline i svi koji nisu zadovoljni cijenom od 20 eura po kvadratu na koji je država procijenila njihovu imovinu na Klačini.[quote_box_right]Ivan Starčević „Objašnjeno nam je da su nekoliko desetina maslina koje su stradale, posjekli radnici koji nisu znali da su to masline”[/quote_box_right]
„Riječ je o površini od nešto preko 43 hiljade kvadrata koja je suštinski sva u privatnom vlasništvu. Budući da je dobar dio građana najavio pokretanje tužbi za definitivno utvrđivanje vlasnosti, izvjesno je da će se tražiti i privremene sudske mjere zabrane izvođenja radova jer se ljudima ušlo u posjed ,a da oni nisu obeštečeni.“- kazao je Starčević dodajući da je dogovoreno da izvođačli u međuvremenu više ne diraju niti jednu maslinu na Klačini.
Maslinjak – Photo Ivan Starčević
„Objašnjeno nam je da su nekoliko desetina maslina koje su stradale, posjekli radnici koji nisu znali da su to masline, kojima to očito nije autohtona biljka u krajevima iz kojih dolaze ovdje i sjeku sve kao da im je to od čukunđeda ostalo. Kada neko posječe drvo staro 500 godina, to je zločin, a vjerujte da su tamo stradale i masline koje su imale deblo širine 1,8 metara.“ – kazao je Starčević dodajući da je dogovoreno formiranje komisije od predstavnika mještana, Opštine i Maslinarskog društva „Boka“ koje će izvršiti uvid u stanje na terenu, popisati sve posječene i zaštititi preostale masline. On nije mogao da odgovori ko će i kakve sankcije snositi zbog uništenja dijela maslina na Klačini.
Tivatski gradonačelnik Ivan Novosel kazao je da je sva zakonska procedura u pripremi gradnja postrojenja na Klačini ispoštovana i da su svi građani na vrijeme bili obaviješteni što će se tamo dešavati. Dio ljudi je pristao na cijenu od 20 eura za svoju zemlju i naknada im je već plaćena, a to će, prema riječima gradonačelnika, biti slučaj i sa svima ostalima koji donesu uredne papire i dokažu da posjeduju zemlju u tom kompleksu.
Maslinjak – Photo Ivan Starčević
„Sredstva za ekspropijaciju su obezbijeđena, a ako im cijena ne odgovara, mogu pokrenuti sudske sporove. Ako dobiju privremenu mjeru obustave radova na sudu, mi ćemo se na to žaliti i očekujem da će sud to i uvažiti jer je postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda objekat od opšteg interesa. Dale, očekujem da radovi teku nesmetanom dinamikom.“- istakao je Novosel. On je sječu maslina na Klačini objasnio činjenicom da one nisu bile upisane u Registar maslina koji vodi lokalna uprava i da je to bio „zapušten maslinjak“.
„Zaista nismo znali da tamo ima toliki broj maslina. Činjenica je da se radi o jednim zapuštenom maslinjaku koji godinam nije obrađivan i te masline nisu bile evidentirane u našem registru, a ta parcela se u katastru vodi kao šuma.“- istakao je gradonačelnik dodjući da će vlasnici posječenih stabala biti obeštećeni, a preostale masline najvjerovatnije dislocirane sa gradilišta.
Evo jednog teksta, sa bloga Drvene barke, autorice, Lidija Franović koji će probuditi nostalgična sjećanja na period kada su brodovi imali izuzetno važnu ulogu i povezivanju ljudi koji žive uz more a i onih na kontinentu.
“Ide pruga džadom”, znala je tokom mog djetinjstva u Krtolima govoriti baba Stane, očeva majka. Džada je turska riječ za put, a pod prugom je podrazumijevala autobusku liniju nekadašnje Autoboke, koja je najviše prevozila đake i radnike Arsenala. Pisao je Miljenko Jergović u tekstu “Konavoska pruga” iz 2010. da je u Konavlima nakon ukidanja uskotračne pruge između Uskoplja i Zelenike krajem šezdesetih godina prošlog vijeka narod koristio riječ pruga za autobuse, kao “jezički spomen” na željeznicu u ovom kraju i da je pruga “uspomena u najčistijem obliku”. U Krtolima nije bilo željeznice. Baba je riječ pruga ipak koristila u drugom značenju.
Da je ova riječ upotrebljavana ne samo za autobuse već i za avionske, te brodske linije pokazuje vodič za putovanja “Moj saputnik za 1939”, koji je u Beogradu, u predvečerje II svjetskog rata izdala Politika. Vodič je upoznavao čitaoce sa hotelskim pravilima, povlasticama, predajom prtljaga, nošenju novca u inostranstvo, poštanskim tarifama. Davani su savjeti o fotografiji, sunčanju, reklamirana turistička mjesta u Kraljevini. Tako je Prčanj označen kao “ubavo mestance uz samo more za skromne mirne posetioce”, uz “vrlo umerene cene”.
Moj saputnik za 1939 – naslovna strana
Posebno su bile interesantne stranice sa redovima vožnje parobrodskih kompanija na Jadranu čiji brodovi su svraćali u Boku, najčešće u Kotor. U uvodu o pomorskom saobraćaju istaknuto je da su tri glavne parobrodske kompanije koje održavaju pomorski saobraćaj Jadranska, Dubrovačka i Zetska plovidba, a da se Jugoslovenski Lloyd bavi organizacijom kružnih putovanja po Mediteranu, sa brodovima “Kraljica Marija” i “Princeza Olga”, koji su često plovili do Egipta, Palestine, Turske. Iako su kompanije bile u privatnom vlasništvu, putnici su imali ista prava kao oni što putuju željeznicom ili brodovima Jugoslovenske riječne plovidbe, u državnom vlasništvu. U cijenu vožnje nije bila uračunata kabina, čije uzimanje nije bilo obavezno.
Jadranska plovidba sa sjedištem na Sušaku održavala je svakodnevne “brze pruge” Venecija-Sušak-Split-Dubrovnik 2-Kotor. Brodovi su još pristajali u Crikvenici, Rabu, Hvaru, Makarskoj, Korčuli, Herceg Novom i Tivtu. Brod koji bi u subotu u ponoć kretao iz Venecije stizao bi u Kotor u ponedjeljak oko 23 i 15. Putnici su mogli kupiti i paušalne karte (važile četiri mjeseca), koje su im omogućavale prekid putovanja, ali uz uslov da nastave brodovima iste kompanije. Od Venecije do Dubrovnika i od Dubrovnika do Kotora saobraćala je “po jednakom planu” i Dubrovačka plovidba. Vožnja između ova dva grada trajala je četiri sata, sa pristajanjem u Herceg Novom.
Saputnik
Jadranska plovidba vozila je i na liniji Split-Dubrovnik 2-Kotor-Budva, a imala je i povratnu sedmičnu turističku prugu Venecija-Budva-Kotor, koja je kretala četvrtkom u 22 iz Venecije, a stizala u Kotor u nedjelju u 15 i 45. Najskuplja je bila paušalna karta za jednokrevetnu kabinu, 1.900 dinara od Venecije i 1.650 od Sušaka. Za šestodnevnu turističku prugu pored obale, od Sušaka do Kotora i nazad, nije bio dozvoljen prekid putovanja. Kompanija sa Sušaka održavala je i međunarodnu liniju Sušak-Trst-Albanija-Pirej, sa svraćanjem u Kotor, kao i putničko-teretne pruge duž obale od Sušaka do Kotora, uz pristajanje u Herceg Novom i Tivtu, te od Sušaka do Ulcinja, koja bi iskrcala putnike i teret i u Risnu i u Kamenarima. Za međunarodnu liniju do Grčke važile su specijalne karte u čiju cijenu su uračunate kabina, ishrana i stolica za ležanje.
Saputnik
Iako je u uvodu navedeno da Zetska plovidba, nasljednica nekadašnjeg brodarskog preduzeća Boka, čija je glavna agencija bila u Kotoru, održava “balkansku prugu” od Sušaka, preko Grčke, Carigrada do rumunske luke Konstance, “Moj saputnik za 1939” nije donio red vožnje za liniju do ove crnomorske luke, gdje su radili i ljudi iz Boke. Ali, jeste cjenovnik za vožnju u jednom pravcu od Venecije do Kotora. Za putnika treće klase karta je koštala 197 dinara, dok je putnik prve klase plaćao tri puta skuplje – 591 dinar. Od Sušaka do Kotora plaćalo se 570/380/190 dinara, a od Splita do Kotora 354/236/118 dinara po klasama. Kotor i Boka nisu navedeni kao mjesta koje će 1939. posjetiti tadašnji kruzeri Jugoslovenskog Lloyda u vlasništvu Boža Banca, poznatog dubrovačkog brodovlasnika.
Danas pod nema pod ovim imenom nijedne kompanije o kojoj je pisao “Moj saputnik za 1939”, nema brodskih linija za Rijeku, Split, Dubrovnik… između mjesta u Boki. Vozimo se po putevima koji su pretijesni, more smo skroz zaboravili. Ova knjižica sa redovima vožnje je dragocjeni dokaz o nekim boljim danima za pomorski saobraćaj u Boki Kotorskoj.
Pretežno oblačno sa kišom, pljuskovima i grmljavinom. Na sjeveru u višim planinskim predjelima uglavnom snijeg i susnježica. Očekuju se umjerene do obilne količine padavina. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i olujne jačine, južnih smjerova. Najviša dnevna temperatura vazduha od 2 do 13 stepeni.
Danas umjereno do potpuno oblačno sa jakim i veoma obilnim padavinama, odnosno u višim planinskim predjelima na sjeveru jak snijeg, a u ostalim predjelima se očekuje jaka kiša sa pljuskovima praćeni grmljavinom. Naredna četiri dana umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a u sjevernim predjelima snijeg i susnežica. Vjetar južnih smjerova, u petak ponegdje i olujne jačine, krajem perioda postepeno u slabljenju, u nedelju krajem dana u skretanju na sjeverni. Najviša dnevna temperatura vazduha u manjem kolebanju, krajem prognostičkog perioda u padu.
Južina remeti koncentraciju i donosi glavobolje, a naročito meteoropatima kojima su sve promjene vremena ionako teške. Južina dolazi kad naglo poraste pritisak vazduha i temperatura što remeti krvni tlak, stvara pritisak u organizmu i utiče na raspoloženje.
U Dubrovačkoj republici imali su odredbu da nisu nikad vijećali i donosili odluke kada je bilo vrijeme od šiloka i južine, juga.
“On je sam od sebe kazna, a misao je klonula, životna radost istječe kroz mutne oči i pocrnjela lica. Ni sebe samog po šiločini ne voliš pa kako bi pomućenim razborom donio odluku o drugima!” – kako piše dubrovačka spisateljica Tereza Buconić Gović.
Turistička organizacija opštine Tivat, već petu godinu za redom, učestvuje na međunarodnom sajmu turizma u Bratislavi „ITF SLOVAKIATOUR”, koji se ove godine organizuje 21. put i održava u periodu od 29.januara do 1februara 2015. Posjetioci sajma imaju priliku da se upoznaju sa bogatom turističkom ponudom 362 izlagača iz 22 zemlje svjeta, a broj posetioca sajma turizma je prvog dana bio izuzetno veliki.
Svoju turističku ponudu Turistička organizacija Tivta predstavlja na zajedničkom štandu sa kolegama iz Kotora, Bara, Budve, Ulcinja I Cetinja. Na štandu su prisutni još i predstavnici Opština Cetinje i Ulcinj, direktor kompanije “Hotels ‘n group“ iz Tivta koji predstavlja svoje hotele “Primavera Lux” i “Magnoliju”. Takođe tu su prisutni i agencija “Ivanco travel” iz Bratislave, koja ima svoje predstavništvo u Sutomoru.
Nastup na internacionalnom sajmu turizma u Bratislavi je veoma značajan. U toku prošle godine turisti iz Slovačke koji su ljetovali u Crnoj Gori su ostvarili oko 35 000 noćenja, a učešće slovačkih turista koji su ljetovali u Tivtu u tom broju je 6 %.
TO u Bratislavi
Predstavljanje Tivta je privukao veliki broj posjetioca ovogodišnjeg sajma, kako potencijalnih turista tako i predstavnika turističkih agencija i organizacija odnosno budućih poslovnih partnera. Posjetioci sajma su bili u prilici da saznaju više o turističkoj ponudi naše opštine i dobiju informacije o smještaju, manifestacijama, gastro ponudi i dr. Takodje posjetioce sajma je interesovala avio dostupnost Crne Gore iz Slovačke, planinarenje u Crnoj Gori, nove promjene u putnoj infrastrukturi, kao i hoteli sa 3 zvjezdice.
Grupa od tridesetak mještana Krtola blokirala je danas poslijepodne tek započete radove na izgradnji zajedničkog postrojenja za pečišćavanje otpadnih voda za opštine Tivat i Kotor na lokalitetu Klačina. Postrojenje vrijedno 10,25 miliona eura gradi njemačka kompanija „WTE“ sa podizvođačima „Bemax“ i „Genex“ čiji su se radnici mirno povukli sa placa na kome su se pojavili nezadovoljni Krtoljani.
Mještane je posebno ogorčila činjenica da su izvođači radova, pripremajući gradilište, posjekli više destina stabala maslina od kojih su neke, prema tvrdnjama Krtoljana, bile stare i preko 100 godina.
„Glavni šumarski inspektor koji je prošle godine ovdje izlazio na teren tada je još kazao da se bez njegove saglasnosti odavde ne smije pomjeriti, a kamoli posjeći niti jedna maslina a vidite što su oni uradili. Mogli su makar povaditi te masline jer se cijena stotinjak godina stare biljke, kreće i po desetak hiljada eura, a ne ovako da ih sve posjeku. Ovo je samo nastavak hajdučije koju Opština Tivat i drugi investitori gradnje postrojenja za preradu otadnih voda, sprovode prema mještanima koji su vlasnici ovog zemljišta.“- kazao je Ivan Starčević koji je u ime MZ Krtoli na blokadi pružio podršku sugrađanima – vlasnicima nekoliko desetina hiljada kvadrata privatnog zemljišta na Klačini. On je kazao da su lokalne vlasti obmanule mještane kojima su obećale da će ih pravedno obeštetiti za oko 40-tak hiljada kvadrata zemlje.
Krtoli posječeni maslinjak
Jedan od nekoliko destina vlasnika zemlje na Klačini, Ivo Meštrović kazao je da im je Opština Tivat ponudila 20 eura za kvadrat njihove imovine, ali da im do danas nije isplaćeno ništa. Mašine i radnici ipak su u međuvremenu, ušli u sporni kompleks, a a pravi vlasnici nisu o tome ni bili obaviješteni.
„Blokiraćemo radove dok nam se ne vrati naša imovina. Pozivamo nadležne inspekcije da dođu ovdje i konstatuju štetu nanesenu maslinama, kao i predstavnike Maslinarskog društva „Boka“ da se uvjere uništenje zasada koji možda jesu bili malo zapušteni, ali sigurno nisu bili napušteni.“- kazao je Meštrović.
Nezadovoljni Krtoljani večeras su zatražili i hitan prijem kod gradonačelnika Tivta Ivana Novosela sa kojim bi se trebali sastati sutra.
Zbog nepostojanja formalne dozvole Vetererinasko-saniterne inspekcije da se u tom prostru prodaje svježa riba, prije dva dana zatvorena je jedina pijaca na kojoj se u Tivtu mogla kupiti svježa riba – ona u dijelu prostora Šoping centra u Beogadskoj ulici na Seljanovu.
Prije nekoliko mjeseci, inspekcija je zbog nepostojanja adekvatnih sanitarnih uslova, zabranila prodaju svježe ribe i drugih namirnica animalnog poorijekla na glavnoj gradskoj zelenoj pijaci u suterenu Trga magnolija. Od tada su prodavci jaja, sira, mliječnih proizvoda i ribe privremeno prebačeni na nekadašnju zelenu pijacu u Šoping centru na Seljanovu, ali se trgovci ribom ni tu nisu puno zadržali.
„Tačno je da je dio pijace za prodaju ribe na Seljanovu zatvoren jer nam je iz inspekcije sugerisano da se ne može prodavati ta vrsta robe u prostoru koji nema formalnu dozvolu za to. Do daljnjega, stanje će biti ovakvo, ali očekujem da se za oko mjesec ipo dana, ipak stvore svi neophodni uslovi da ribarnica ponovno bude otvorena u centru grada.“- kazao je direktor Komunalnog preduzeća Tivat Rade Popović. On je dodao da je Komunalno potisalo ugovor sa Poštom Crne Gore o iznajmljivanju poslovnog prostora u dijelu zgrade glavne tivatske Pošte u Ulici Druge dalmatinske brigade, a u koji će uskoro biti smještena pijaca komisione robe. U prostoru na Trgu magnolija gdje se sada nalazi buvljak, ubuduće će biti smještena gradska peškarija (ribarnica) i pijaca drugih namirnica animalnog porijekla,a prodavci sa buvljaka će se u novi prostor u zgardi Pošte, preseliti u periodu od 1.do 20.februara.
„Čim oni odatle izađu, krećemo u detaljnu rekonstrukjciju i prilagođavanje prostora sadašnje komisione pijace na Trgu magnolija, u tržnicu za prodaju ribe, mliječnih i drugih prehrambenih proizvoda animalnog porijekla, usklađenu sa svim aktuelnim stadnardima za te vrste objekata. Očekujem da će najdalje za mjesec ipo dana, ribarnica ponovno biti otvorena.“- istakao je Popović. On je dodao da je sa prodavcima ribe na Seljanovu JKP imalo ugovore o zakupu tezgi do 30. januara, te da će onima svima kojima nije pružena već plaćena usluga, Komunalno kompenzirati štetu.
Prazni standovi na zatvorenoj peskariji na Seljanovu
Do otvaranja nove peškarije na Trgu magnolija, Tivćani će svježu ribu moći kupiti samo u prodavnici „Montefish“ ili od manje-više nelegalnih uličnih prodavaca.
„Gdje ja sada da prodajem moj ulov ? Zapošljavao sam dvoje ljudi na pijaci, redovno plaćao zakupninu tezgi i imao sve dozvole i papire za prodaju ribe koju lovim mojom kočom i sada sam primoran da i ja prodajem na ulici, poput nelegalnih nakupaca koji su mi do sada bili nelojalna konkurencija i na koje sam se žalio inspekciji. Ovo stvarno nema nigdje u svijetu.“ – ispričao je „Vijestima“ jedan od tivatskih kočara koji je želio da ostane anoniman.
„Kako je krenulo, moraćemo ribu opet prodavati kao prije 100 godina – direktno iz barke ili iz auta, krijući se od inspekcije.“- nezadovoljno gunđa njegov kolega koji na Seljanovu na štandove na pijaci, nije mogao oznijeti nekoliko kašeta svježe ulovljenih bukava, luca, trigala, palamida i kokota.
Jahting klub Porto Montenegro sponzorisaće učešće dva lokalna jedriličarska tima, odnosno dvije jedrilice, na prestižnoj offshore regati Hiljadu ostrva (Thousand islands).
Regata će se održati od 17. do 27. septembra, u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro i JK SCOR iz Rijeke. Svi timovi zainteresovani za sponzorstvo treba da do 15.februara pošalju prijavu na e-mail adresu: pmyc@portomontenegro.com
Regata Hiljadu ostrva se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci i prolazi među više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice moraju ostaviti s desne strane ostrva Unije, Susak, Premudu, Dugi ostrvo, Kornat, Vis, Lastovo i Svetog Andriju, kako bi došle do Porto Montenegra, nakon 277 nautičkih milja. Druga etapa jedri se na istom kursu u povratnom smjeru.
Svi ljubitelji jedrenja zasigurno se sjećaju impresivnog prošlogodišnjeg učesnika regate, 30-metarske Esimit Europa 2, jedne od najbržih i tehnološki najnaprednijih jedrilica na svijetu, koja postiže maksimalnu brzinu preko 38 čvorova.
I ove godine, kalendar regati u organizaciji Jahting kluba Porto Montenegro je dinamičan, i već sada se najavljuje 4. Match Race regata, koja će se održati od 27. do 29. marta na jedrilicama klase BLU26. Ova regata predstavlja dobru šansu za sve lokalne jedriličare da odmjere snagu sa profesionalnim evropskim timovima. Pored novčanih nagrada, pobjednički tim dobija i besplatno učešće na Inter Club Match Race-u, (17.-19. april). Rok za prijavu je 13. mart.
Detaljnije informacije naći ćete na adresi Jedriličarskog saveza Crne Gore http://cgjs.me/
Krapanj ispred šibenske Brodarice, najplići naseljeni otok na Sredozemlju budući da mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 metara, nadaleko je poznat po spužvama i spužvarstvu. Udaljen je od kopna samo 300 metara, a 60-ih godina prošlog stoljeća bio je s više od 1500 stanovnika najgušće naseljeni otok na Jadranu. Površina Krapnja je samo 0,36 četvornih kilometara, a danas na njemu živi dvjestotinjak duša. Spužvarstvo je prvorazredna turistička atrakcija koju nismo oplemenili kako treba. Bilo kako bilo, u potrazi smo za slavnom prošlošću, a u povodu dokumentarca HTV-a Đele Jusića ml.
O spužvama znamo da na prvi pogled mogu izgledati poput biljaka, no veliki znalci Aristotel i Plinije Stariji bili su u pravu kad su ih nazvali životinjama. Spužve, dakle, čine najstariju i najnižu granu životinjskog stabla, pa na temelju toga danas prevladava teza kako je drevna spužva zapravo evolucijski predak životinja i ljudi. Stručnjaci procjenjuju da u morima i jezerima diljem svijeta živi najmanje 5000 vrsta spužava nevjerojatnih oblika i boja.
Spužve mogu sličiti dugim prstima, širokim bačvama, tankim tepisima, profinjenim lepezama, pa čak i kristalnim vazama. Neke su manje od zrna riže, a drugi ekstrem svjedoči da mogu biti veće i od čovjeka. Znanstvenici smatraju da neke vrste mogu živjeti i nekoliko stotina godina, a naš će nas domaćin bez čeprkanja po internetu upoznati s nekim praktičnim parametrima, posebnostima krapanjske spužve.
Muzej spužvarstva
Ćakulamo s fra Ivanom Lelasom, gvardijanom samostana sv. Križa u Krapnju. Pravom osobom, rekli bismo, ne samo zato što je na otočiću u službi već dva mandata, nego i poradi činjenice da je u sklopu duhovne kuće danas smješten Muzej spužvarstva, vjerojatno jedan od rijetkih te tematike u svijetu.
– Uokolo Krapnja nalaze se najkvalitetnije spužve. Vidljivo je to i po cijeni na tržištu. Naše spužve ovisno o veličini, a dobar je komad promjera već od 15 do 30 centimetara, dosežu cijenu i do 100 dolara po kilogramu. Većina spužava koje se za ljetnih mjeseci izlovi ide na tržišta Italije i Grčke, a dobrom se sezonom smatra kad je ubrano gotovo 600 kilograma.
Spužva u prirodi nije boje bijele kave, kakvu poznajemo, nego puno tamnija, bordo, smećkasta, a tek uranjanjem u kemikalije poprima svjetliju, tržišnu nijansu. Kad se spužve uberu, gazi ih se nogama dva sata da omekšaju. S našim spužvama treba biti pažljiv jer su specifične strukture, poprilično tvrde, no ne trpe zaostali deterdžent u sebi i lako se trgaju dok su pune vode. Jasno, to nije slučaj s afričkim spužvama, koje ni izdaleka nisu naše kvalitete. I Jadran poznaje kvalitativne razrede, a najbolja je spužva dalmata fina, ponajprije zbog saliniteta.
Spužve iz Istre nešto su slabije zbog rijeka koje utječu u more, a one južnije od Dubrovnika rjeđe su i lošije. Kornatskoj spugi “konkurira” spuga slonovo uho, koja naraste i do metra, ali je osjetno slabije kvalitete – objašnjava naš sugovornik.
300 godina tradicije
Krapanj je prije 10 godina slavio 300 godina bavljenja spužvarstvom. Referentnom se točkom smatra dolazak fratra Antuna na otočić. Grk s Krete boravio je u samostanu i naučio Krapnjane kako vaditi spužve. U početku su ronioci išli do dubine od 10 do 12 metara, spužve su brali ostima, no kad je stiglo ronilačko odijelo, dubine postaju zahtjevnije, pa zaroni u plavetnilo počinju dosizati i 100 metara. Čak 60 obitelji ili družbi bavilo se spužvarstvom u vremenima prosperiteta ove djelatnosti, a danas se tako uzdržava ili dopunski bavi samo nekoliko obitelji.
Tko su danas krapanjski junaci, sljedbenici tradicije koja je nerijetko znala odnositi ljudske živote?
– Bore Milutin, Dragan Božović, Kike Jaram, Roko Tanfara, Branko i Tino Mučić, Gordan Mučić, Benito Mučić, Alan Jaram, Roko Šumera i Miroslav Bačelić danas su nositelji djelatnosti i vođe ekipa. Krajem 19. stoljeća klasičnu posadu za lov na spužve činilo je osam ljudi, od kojih su samo dva, tri člana bili ronioci, dvojica su bili veslači, dvojica radnici na pumpi za zrak, a dvojica su gazila, prala i sušila izvađene spužve. Krapanjci su već 1893. godine osnovali zadrugu, a stotinjak godina kasnije u zadruzi je radilo 14 ronilaca.
Do 1940. zadruga je već raspolagala s 20 ronilačkih aparata i isto toliko posada, pa je gotovo 400 ljudi na Krapnju živjelo isključivo od spužvarstva. Bili su to odvažni ljudi, baš kao i danas, a krapanjska su posebnost i tablice osjetno većih mjera za izdržljivost koje ronioci moraju poštovati i, dakako, iskustvo provjerenih. Zanimljiv je svakako podatak da je lov na spužve zabranjen svake treće godine kako se ne bi devastirala njezina staništa, ali i onaj da su spužve vrhunski izolator svemirskih letjelica – zaključuje fra Ivan Lelas.
