Hotel “Regent Porto Montenegro” iz Tivta nominovan je za prestižno priznanje “World Luxury Spa Awards” za 2016. godinu, od strane globalne organizacije “The World Luxury Hotel Award”.
Ova nagrada se dodjeljuje za visoke standard kvaliteta unutar segmenta luksuznog wellnessa, kao specifične grane turističkog proizvoda. “The Worls Luxury Spa Award” se u turizmu percipira kao svojevrstan Oskar, koji će se pobjednicima uručiti na gala ceremoniji, tokom druge polovine 2016. godine. Glasanje će biti moguće obaviti tokom februara i marta 2016. godine.
HOTEL REGENT
“Počastvovani smo nominacijom koja naš spa centar svrstava u sam vrh svjetskih brendova u turizmu. Nadamo se da će i ovaj Oskar, pored “World Luxury Hotel Awards” za koji smo, takođe, nominovani, doći u naše ruke, i time potvrditi imidž Porto Montenegra i Tivta kao luksuzne destinacije. Kampanja povodom glasanja uslijediće početkom naredne godine.” poručili su tim povodom iz menadžmenta hotela “Regent Porto Montenegro”.
Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović boravio je danas u radnoj posjeti Tivtu gdje je razgovarao sa gradonačelnikom Ivanom Novoselom i njegovim saradnicima.
„Zaključili smo da stvari, kada su u pitanju ljudska prava, u Tivtu generalno idu u dobrom pravcu. Opština je posvećena poštovanju i promociji ljudskih prava i dosta se vodi računa o marginalizovanim društvenim grupama, ali ima i dalje prostora za napredak.“- istakao je gradonačelnik Novosel podsjećajući na niz usvojenih lokalnih akcionih planova posvećenih djeci, mladima, ugroženim društvenim grupama, te aktivnosti koje lokalna uprava čini na planu podrške i integracije pripadnika populacije Roma, Egipćana i Aškalija. On je naglasio da Opština mora više raditi na riješavanju pitanja trajnog smještaja pripadnika RAE populacije koji sada žive u improvizovanom naselju „7.jul“.
Ne iznoseći konkretne podatke, ministar Numanović je kazao da nacionalna struktura zaposlenih u organima uprave u Tivtu kao ni u jednoj drugoj opštini u Crnoj Gori“, ne odražava nacionalnu strukturu stanovništva, ali da je Tivat dosta postigao na planu promocije i poštovanja prava pripadnika manjinskih naroda.
„Ovaj je grad prepoznat u Crnoj Gori po multietničnosti i multikonfesionalnosti gdje se ne samo na riječima, već i na djelu, daje puni doprinos integraciji pripadnika manjina, ali i poštovanja generalnih ljudskih prava svih građana. Pohvalno je i da se arhitektonske prepreke za osobe sa invaliditetom u Tivtu sklanjaju dobrom dinamikom, a tim osobama se daje i šansa da se kroz obrazovni sistem, brže integrišu.“- kazao je Numanović dodajući da osobama sa invaliditetom treba dati i veće šanse pri zapošljavanju. On je obećao podršku Vlade naporima lokalne uprave na poboljšanju stepena obrazovanja pripadnika RAE populacije.
Novosel i Numanović
Na pitanje novinara kako je kao resorni ministar, mogao podržati Vladin predlog izmjena Zakona o ekspropijaciji koji narušava pravo na svojinu crnogorskih građana kao jedno od osnovnih ljudskih prava, Numanović je kazao da je „to u nadležnosti Ministarstva finasija“.
„Siguran sam da će taj predoženi zakon štititi svakog pojedinca i kroz jednu zakonsku proceduru, siguran sam, obeštetiti svakog građanina i da se niko neće biti neobeštećen za ono što treba da mu se oduzme kroz ekspropijaciju.“- prokomentarisao je Numanović.
Po dopunama Zakona o ekspropirjaciji koje su na raspravi u skupštinskim odborima, Vlada predlaže da država može upisati pravo svojine nad nekom nepokretnošću čim na snagu stupi odluka kojom je utvrđen javni interes u oblasti od strateškog značaja za ekonomski razvoj ili za realizaciju projekata koji doprinose smanjenju javnog duga. Pritom nijesu postavljeni rokovi za isplatu naknade bivšim vlasnicima za oduzetu imovinu, što je naišlo na osudu opozicionih, ali i jednog dijela vladajućih partija, uz napomenu da je takav predlog neustavan i da krši elementarna ljudska prava crnogorskih građana.
Nakon susreta sa Novoselom, ministar Numanović je razgovarao i sa predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimirom Dekovićem.
Na 26. međunarodnom sajmu nekretnina MIPIM, u Kanu, kompanija Luštica Divelopment AD predstavila je svoj projekat – novi grad na Jadranu, Luštica Bay, u okviru prezentacije Crne Gore kao destinacije jedinstvenih investicionih potencijala.
„Luštica Bay, novi grad na jadranskoj obali Crne Gore, biće zvanično otvoren stanovnicima u maju, kada će 70 vlasnika nekretnina primiti svoje ključeve i postati novi stanovnici ovog uzbudljivog projekta. Radovi na marini su u poodmakloj fazi, lukobran se privodi kraju i radovi definisanja bazena marine su u toku. Do sada Luštica Bay je prodala više od 150 rezidencija i izgradnja narednih 45 stanova počeće do maja ove godine sa planiranim rokom završetka u drugoj polovini naredne godine. Takođe, Luštica Development AD će nastaviti sa prodajom dijela svojih akcija crnogorskim građanima u drugoj polovini ove godine”, saopštio je Darren Gibson, izvršni direktor Luštica Divelopment na MIPIM-u.
U projekat Luštica Bay do sada su uložena 54 miliona eura a očekivana ulaganja u tekućoj godini procijenjena su na 45 miliona eura. Do 2018. godine u projekat će biti uloženo najmanje 150 miliona eura.[quote_box_right]U Lušticu Bay do sada su uložena 54 miliona eura, prodato 150 stambenih jedinica a do kraja godine kompanija će ponuditi i akcije na prodaju crnogorskim građanima[/quote_box_right]
Prvih deset rezidencijalnih objekata sa 70 stanova u sklopu tzv. marina naselja trenutno je u završnoj fazi izgradnje. Inspiracija za arhitekturu grada pronađena je u tradicionalnoj arhitekturi crnogorskog primorja a projekat je osmišljen uz poštovanje principa održivostin i ekoloških standarda.
Gradnja promenada hotela, prvog od sedam hotela, koliko će biti izgrađeno u Luštici Bay, počeće u četvrtom kvartalu ove godine. Marina sa 176 vezova za prihvat jahti dužine do 35 metara, biće završena do početka 2017. godine.
Luštica Bay
Projekat Luštica Bay, procijenjen na 1,1 milijardu eura, podrazumijeva gradnju više od 1.000 stanova, preko 500 stambenih vila i kuća, sedam hotela, golf teren sa potpisom svjetski poznatog golfera i dizajnera golf terena, Geri Plejera, kao i dvije marine, kongresni centar i druge objekte koji će upotpuniti izgled i funkcionalnost grada.
MIPIM je najveći međunarodni sajam posvećen nekretninama i privlači vodeće investitore iz više od 90 država. Okuplja najuticajnije donosioce odluka na tržištu nekretnina, omogućavajući im pristup najvećoj izložbi razvojnih projekata.
Ovogodišnji sajam koji se održava u Kanu, u periodu od 10. do 13. marta 2015 je okupio preko 20.000 posjetilaca, uključujući više od 4.200 predstavnika velikih investitora, korporativnih korisnika i hotelskih grupacija.
Prvo slijetanje hidroaviona u dubrovački akvatorij popraćeno je s oduševljenjem iu putnika i gledatelja. European Coastal Airlines još uvijek radi na dozvoli za platformu, no zasad, imaju samo ponton, ali jučerašnji probni let odradili su predstavnici Županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem. “Do Korčule i Lastova za nešto malo više od pola sata, lijepo lagano, što ću vam govorit!”, oduševljen je bio župan po slijetanju u Orsan nakon ručka na Lastovu. Povezivanje hidroavionom čeka se na području naše županije kao ozeblo sunce.
“Razgovaramo kako bi se moglo ipak neko područje unutar gruškog lučkog područja odrediti za platformu za pristan hidroaviona, jer izoliranost našeg područja moramo riješiti što prije. Uložit ćemo sve napore da se to učini što prije”, odlučan je bio župan, odlučniji pri slijetanju nego pri polijetanju.
Direktor European Coastal Airlinesa Klaus Dieter Martin, pilot s 30-godišnjim iskustvom pak požalio se kako već četiri godine čekaju dozvolu da bi na kraju ispalo da čekaju dozvolu za područje na koje uopće ne mogu slijetati niti manevrirati.
“Ne, Batahovina nije moguća lokacija, tamo je vjetar toliko jak da često zatvaraju most i za automobile. Avioni tuda ne mogu manevrirati. Ako nema sigurnosti, tako nećemo letjeti”, odlučan je Martin koji se ipak nada pozitivnijem rješenju situacije nakon razgovora s predstavnicima županije, obzirom da su jedini u Hrvatskoj koji povezuju udaljena područja.
Zasad lete prema Vela Luci, Korčula čeka suglasnost konzervatora, Lastovu i Splitu, a planiraju se povezati i s talijanskim gradovima Barijem i Brindisijem.
Ususret današnjem izjašnjavanju o Izvještaju o napretku Crne Gore za 2014. godinu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, predstavnici Vijeća EU, Europske komisije i europarlamentarci pohvalili su ostvareni napredak, ali su i ukazali na ono što EU očekuje od crnogorskih vlasti na putu u Europsku uniju.
Između ostalog, Parlament EU u Izvještaju prepoznaje Boku Kotorsku kao multietničku sredinu te poziva vlasti na očuvanje i zaštitu multinacionalnog identiteta toga područja.
U raspravi je sudjelovala i voditeljica hrvatske EPP delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica koja je izrazila zadovoljstvo jer su svi amandmani hrvatske EPP delegacije uvršteni u tekst Rezolucije, bilo kao kompromisni ili samostalni.
„U cilju očuvanja dobrosusjedskih odnosa i dalje ćemo ustrajati na rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja s Crnom Gorom i to u ranoj fazi pristupnih pregovora s EU, kako između ostaloga stoji u Rezoluciji. Posebno naglašavam poziv Europskog parlamenta koji će biti upućen Crnoj Gori na brzo i učinkovito rješavanje graničnih pitanja, a ovdje posebno ističem granicu na Prevlaci – poručila je zastupnica Šuica.
Šuica je također istaknula važnost provedbe učinkovite istrage o ratnim zločinima u skladu s međunarodnim normama bez odlaganja, te je dodala kako EU očekuje od Crne Gore da efikasno provede zaključke Europskog parlamenta, dok će s druge strane Hrvatska i dalje podupirati njezin europski put dijeleći bogato iskustvo u pregovorima s EU.
Promocija knjige Lazara Seferovića „Veliki slikari u Boki Kotorskoj” biće održana u dvorani Park u Herceg Novom 12. marta, četvrtak u 19 sati.
O knjizi će govoriti: spisateljica i slikarka Bosiljka Pušić, pisac i književni kritičar Vujica Ognjenović, konsultant za strategiju i marketing kompanije Azmont Portonovi, Senko Čabarkapa, biznismen Dušan Radović Krušo i dizajner Mateja Pašeta.
Nakon obilnih kiša Društvo maslinara „Boke“ preporučilo je maslinarima da izvrše zaštitu sa bakarnim preparatima kako bi suzbili oboljenje „paunovo oko“. Savjetnica u Društvu maslinara Mileva Marić pojašnjava da se ovo oboljenje manifestuje na listovima maslina i da je veliki štetnik, pa je potrebno podjednako tretirati i mlade i stare zasade.
Ministarstvo poljoprivrede će i ove godine pomoći sve koji žele da zasade nove maslinjake.
“Uslovi za nove maslinare su isti kao i prethodnih godina tako da zainteresovani treba da imaju zemljište od 3000m2 da imaju zvanične rezultate hemijske analize zemljišta na kome će saditi masline“ kazala je Marićeva. Javni poziv će biti uskoro objavljen, pa će maslinari moći da apliciraju za sredstva.
Rezidba starih maslinjaka u Gornjoj Lastvi
Kako javljaju iz MD „Boka“, počela je rezidba starih maslina u Gornjoj Lastvi – Tivat, koja je dogovorena na sastanku mještana i predstavnika Kuturno zavičajnog udruženja „Napredak“, iz Gornje Lastve, koji je nosilac projekta, uz podršku Fondacije Petrović-Njegoš.
Maslinjak
Rezidbom rukovodi Čedo Nogo, dipl.ing.Voćarstav i vinogradarstva, i grupa maslinara koji su stekli iskustvo u ovom poslu: Đorđe Ivetić, Ivica Ivanda, Dejan Čelanović…
Najodgovorniji za protivzakonit obračun komunalija za gradnju butik-hotela „Regent“ u Porto Montenegru prilikom čega je Opština Tivat zakinuta za namjanje milion eura je bivši gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS) i NVO „Tivatska antikorupcijska akcija“ će protiv njega podnijeti krivičnu prijavu. Čulo se to večeras na tribini koju je tivatska opozicija (SNP, NOVA, LIGA, DSS, SSR, PzP i nezavisni odbornik Miomir Abović), priredila u Tivtu. Veoma dobro posjećenom skup, u publici su prisustvovali i čelnici OO HGI Tivta Ilija Janović i OO PCG Ljiljana Mitrović.
„Neupitno je i van je svake sumnje da je najodgovorniji za protivzakonitu rabotu u obračunu i naplati komunalija za „Regent“ Kankaraš, kao i da ovo krivično djelo nije plod neodgovornosti i nebrige, već promišljene manipulacije propisima i dezinformacijama. Aktuelna vlast na čelu sa gradonačelnikom Ivanom Novoselom (DPS) čini sve da aferu minimizira što je moguće više i da zaštiti svog dojučerašnjeg glavnog funkcionera.“- kazao je Mirko Kovačević iz TAA dodajući da je Kankaraševa administracija, protivno jedinom relevantnom propisu – opštinskoj Odluci i naknadi za uređenje građevinskog zemljišta, Porto Montenegro oslobodila čak 80 odsto iznosa komunalija za butik-hotel „Regent“, iako je to mogla učiniti samo za klasični hotel ranga 4 i više zvjezdica.
„Porto Montenegro je zvanično dobio dozvolu za gradnju „objekta sa hotelskim i apartmanskim sadržajem“ a ne hotela sa 5 zvjezdica. Kankaraševa administracija, obračunavajući komunalije, „Regent“ definiše kao „objekat turističkog stanovanja sa djelatnostima“ i investiora protivno važećim propisima, časti sa milionskim iznosom oproštenih komunalija. Kad smo ovo otkrili, Kankaraš se dodatno inkiriminisao u medijskim nastupima, „vadeći“ se na razne zakone koji sa ovim nemaju nikakve veze. Stoga ćemo zbog ovog nevjerovatnog nezakonitog postupanja sa velikim štetnim posljedicama za grad, protiv njega podnijeti krivilnu prijavu, iako ja lično ne očekujem da će to rezultirati i pokretanjem procesa protiv njega jer je ovo država u kome se institut vladavine prava prosto raspada.“ – kazao je Kovačević.
Sa tribine
Opozicionari su žestoko kritikovali tivatsku DPS-SDP vlast za aferu „Komunalije“, kontroverzni zajednički posao sa podgoričkim „Građevinarom“ na Trgu magnolija i „podanički odnos“ prema Vladi. Zbog odbijanja vlasti da o aferi „Komunalije“ zakaže dva puta traženu sjednicu SO, najavli su da će opozicija „zahladniti“ svoj odnos prema radu lokalnog parlamenta kome je upavo prisustvo opozicionih odbornika u sali, često omogućavalo kvorum.
Koncert učenika srednje Muzičke škole Tivat sa odsjeka flauta, klarinet, saksofon, truba, horna i trombon u klavirskoj pratnj Aleksej i Lidija Molčanova, biće održan u srijeda, 11 marta u 19 sati – Koncertna dvorana Muzičke škole Tivat.
Prema podacima iz Registra brodova Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, našu ribarsku flotu čini samo 12 većih ribarskih brodova – kočara i plivaričara, sa ukupno 855 bruto-tona, te stotinjak manjih ribarskih čamaca.
Već godinama naša ribarska flota stagnira – brodovi su stari, malih prosječnih snaga motora (što znači da mogu ribariti samo sa adekvatnim manjim povlačnim mrežama), a standardi sigurnosti na njima većinom su loši. Prošle je godine u nevremenu na vezu u blizini Zelenike potonula stara koča „Pasqua“ od 53 bruto-tone, a u flotu je ušla novija ribarica „Barba“ od 130 tona. Vlasnik ovog 31 metar dugog broda je kompanija „Barba Fish“ iz Tivta. Već godinama, najveći ribarski brod u Crnoj Gori je koča „Sveti Matija“od 203 bruto-tone, izgrađena 1987 godine, ali ovaj brod, stacioniran u Dobroti kod Kotora, gotovo da ne izlazi na more u aktivan ribolov. Tri četvrtine crnogorskih većih ribarskih brodova su koče koje povlačnim mrežama love pridnene (demerzalne) morske organizme, dok su samo tri broda – „Trio Mare“, „Arca“ i „Denizhan“ iz Bara, plivaričari koji sa plivajućim mrežama love plegaičlne vrste -prvenstveno malu plavu ribu. Većih ribarica koje love parangalima u Crnoj Gori nema, niti imamo brodova specijalizovanih za ulov tune.
Šef radne grupe za pripremu pregovora sa EU o poglavlju 13-ribarstvo,dr Aleksandar Joksimović sa Instituta za biologiju mora iz Kotora, ističe da je crnogorska ribarska flota mala i zastarjela, a njen učinak u ribolovu na Jadranu je gotovo zanemarljiv u odnosu na učinak flota susjeda iz Italije, Hrvatske i Albanije.
Foto: Zoran Nikolić
“Kapacitete flote moramo povećati, moramo naći načina da pomognemo ribarima da nabave nove, veće i savremenije brodove, jer onog trenutka kada uđemo u EU po njihovim pravilima, više nećemo moći povećati tonažu naše ribarske flote niti broj brodova, već smao aktuečno stari, eventualno zamijeniti novim brodom.”- kazao je Joksimović.
On je podvukao da EU fondovi neće davati podršku za gradju ili kupovinu novih ribarskih fondova, već to mora učiniti sama drava Crna Gora i njen bankarski sistem koji bi ribarma trebao ponuditi adekvatnu kreditnbu podršku za ulaganja u osavremenjavanje flote. Inače, u agrobudžetu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja za 2015 koji je usvojen prije mjesec dana, za “mjere jačanja ribarske flote” predviđeno je ukupno samo 110 hiljada eura, što je više nego simbolična cifra za koju se ne može kupiti niti jedan ozbiljniji ribarski brod.[quote_box_right]Joksimović – “Kapacitete flote moramo povećati, moramo naći načina da pomognemo ribarima da nabave nove, veće i savremenije brodove, jer onog trenutka kada uđemo u EU po njihovim pravilima, više nećemo moći povećati tonažu”[/quote_box_right]
“Sredstva iz EU fondova ćemo moći da koristimo kako bi obezbijedili veću sigurnost ribara, te logističku podršku na obali koja nam sada jako nedostaje. Tu se prije svega misli na mjesta prvog iskrcaja, prodaje, prve kontrole ulovljene ribe, ali I nedostatak ribarskih luka i brodogradilišta u kojima bi ribari mogli popravljati i održavati svoja plovila. Tu je i potreba dodatnog opremanja ribarske inspekcije, te generalnog poboljšanja administrativnih kapaciteta države kada je ribarstvo u pitanju.”- istakao je dr Joksimović dodajući da se putevi razvoja našeg ribarstva mogu tražiti iu snažnijem uvezivanju pogotovo malih privrednih ribara, sa turističkom industrijom, kako bi se u našim restoranima i hotelima gostima služila prvenstveno domaća riba i drugi morski organizmi.
