Promocija knjige Sećanja i Ljubav autora Aleksandra Tokovića
Mala biblioteka na otvorenom
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017.
18. MFK Perast
Promocija knjige Sećanja i Ljubav autora Aleksandra Tokovića
TO Tivat proslava 10. Godina
Promocija knjige Sećanja i Ljubav autora Aleksandra Tokovića
Izložba - 100 godina jugoslovenske Mornarice
Lastovski karneval 2019.
Blažena Ozana - Kotor 27. april 2019. foto Boka News
Ispraćaj Svetog Leopolda iz Herceg Novog 16. septembar 2017.
Promocija knjige Sećanja i Ljubav autora Aleksandra Tokovića
Budva nakon plimnog vala
Stogodišnjica pobune mornara u Boki Kotorskoj
„Prisjetimo se Tivta iz 2005. Stojimo na Pinama i posmatramo… desno Arsenal na izdisaju, sa nezadovoljnim radnicima i ružnim vojnim dokovima… Lijevo ništa, zatvoreni Klub Mediterane. Problemi sa vodom skoro normalni u sezoni.
Sada, stojimo na rekonstruisanim Pinama koji izgledaju svjetski. Desno Porto Montenegro i prvi hotel sa pet zvjezdica u Tivtu, a lijevo projekat Luštica Bay.
Ovakav razvoj grada pratila je Turistička organizacija inovirajući svoj propagandni materijal, usvajajući nove tehnologije i korišćenjem društvenih mreža i uvođenjem što većeg broja atraktivnih manifestacija.
Podsjetimo, TO Tivat je nagrađena u kategoriji „Najbolji turistički Web Site„ od nacionalne TO CG”, kazala je direktorica TO Tivat Bernarda Moškov, sinoć na svečanost u hotelu „Palma“, povodom 10 godina od konstitutivne Skupštine turističke organizacije.
Brojne zvanice i goste pozdravio je gradonačelnik Tivta Ivan Novosel.
“Turistička organizacija je u proteklom periodu dala vidan doprinos promociji turističkih potencijala Tivta i bila pravi servis građana i turističke privrede. Brojne nagrade i priznanja svjedoče da je njihovo kvalitetno angažovanje bilo prepoznato i od relevantnih subjekata u ovoj oblasti.
U proteklih deset godina Tivat je doživio punu ekspanziju razvoja, a Turistička organizacije je bila stalni pratilac i činilac priosperiteta Tivta. Prilika je da se zahvalim zaposlenim u TO Tivat, vodećim i upravljačkim garniturama koji su zajedno, strpljivo i umješno gradili imidž i poslovnu reputaciju organizacije i grada” – kazao je gradonačelnik Novosel.
Proslava je nastavljena uz ples i pjesmu, orkestra Serhatlić – Žutog.
Uz mažoretke, trombonjere, zvuke Gradske muzike Herceg Novog i Mjesne muzike Đenović večeras je na glavnom gradskom trgu zvanično otvoren 46. Praznik mimoze.
“Herceg Novi je grad sunca, cvijeća, skalina, festivala, slikara, pisaca, umjetnika. Grad iz koga je davne 1969. godine krenuo prvi karavan mimoze i do danas nije zaustavljao. Februar je bio mjesec kada su svi primorski gradovi tonuli u zimski san, a Herceg Novi feštao, i pokazao je da smo domišljati i da sezona može trajati cijelu godinu.
Herceg Novi je i gostoljubiv grad, grad nasmijanih i vedrih ljudi, grad budućnosti, način života i ugao gledanja na stvari. Grad koji živi u sve tri dimenzije vremena i na svim stranama svijeta u dušama ljudi koji ga vole, rasutih po svim kontinentima.”, kazao je večeras otvarajući Praznik predsjednik opštine Nikša Gojković .
Na trgu je u toku je koncert regionalne pop zvijezde Željka Joksimovića.
Sutra Fešta od mimoze, ribe i vina, kreće se iz Kumbora preko Đenovića do Baošića…
Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač sa EU ambasador Aleksandar Andrija Pejović sa saradnicima boravio je danas u radnoj posjeti opštini Kotor i tom prilikom sastao se sa gradonačelnikom dr Aleksandrom Stjepčevićem.
O posjeti gradonačelnik Kotora, dr Aleksandar Stjepčević je kazao:
„Kotorska opština prepoznata je kao aktivni učesnik u međunarodnim projektima koje finansira Evropska unija, što će i dalje nastaviti, čime će se doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju naše opštine. To će omogućiti približavanje Kotora evropskim standardima“ – istakao je Stjepčević.
Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač sa EU ambasador, Aleksandar Andrija Pejović sa saradnicima boravio je danas u radnoj posjeti opštini Kotor i tom prilikom sastao se sa gradonačelnikom dr Aleksandrom Stjepčevićem.
Pejović je govorio o Kotoru kao UNESCO – vom gradu kulture i mogućnostima korištenja te osnove u Evropskoj zajednici država…
O posjeti, gradonačelnik Kotora, dr Aleksandar Stjepčević:
„Kotorska opština prepoznata je kao aktivni učesnik u međunarodnim projektima koje finansira Evropska unija, što će i dalje nastaviti, čime će se doprinijeti društvenom i ekonomskom razvoju naše opštine. To će omogućiti približavanje Kotora evropskim standardima“ – istakao je Stjepčević.
Učenici i studenti SMŠ i Visoke stručne škole “Sergije Stanić” iz Podgorice imaće mogućnost da u luksuznom hotelu “Regent Porto Montenegro” usvajaju svoja praktična znanja. “Ostvareno partnerstvo sa ovom obrazovnom institucijom, podrazumijeva da će učenici biti pod mentorstvom najvećih internacionalnih profesionalaca u sektoru hrane i pića.”- kazala je tim povodom portparol “Regenta” Elena Ljiljanić.
Prilika da se u praksi usavršavaju u ultraluksuznom hotelu ranga pet plus zvjezdica koji radi u sklopu jednog od najprestižnijih svjetskih lanaca elitnih hotela, učenicima ugostiteljskog usmjerenja iz podgoričke škole daje mogućnost da nauče kako se taj posao radi u najelitnijim svjetskim resortima, kao i da se nametnu menadžmentu “Regenta” isebi možda obezbijede duži radni angažman u tom objektu.
“SMŠ i Visoka stručna škola “Sergije Stanić” ima lidersku poziciju u oblasti obrazovanja u Crnoj Gori. Zadovoljstvo nam što ćemo imati priliku da regrutujemo njihov kvalitetan kadar” poručili su iz menadžmenta hotela “Regent Porto Montenegro”.
Hotel Regent
Tokom prvog ovogodišnjeg sastanka, menadžment hotela je održao prezentaciju brenda “Regent”, i intervjuisao učenike i studente kao potencijalne praktikante u ovoj kalendarskoj godini.
Ako se nešto ne promijeni na terenu, jegulja će uskoro potpuno iščeznuti iz delte Neretve, a nadaleko poznati brudet od jegulja i žaba postat će dio neretvanske povijesti. Zbog isušivanja močvara, upotrebe pesticida, globalnih klimatskih promjena te u konačnici nekontroliranog izlova, populacija jegulje se dramatično smanjuje, zbog čega su se zabrinuli čak i u Europskoj uniji, jer je situacija slična i u ostalim zemljama članicama.
Plan upravljanja
Koliko je jegulja tražena, potvrđuje i nedavni podatak da su bugarski carinici zaplijenili dva milijuna ugroženih europskih mladih jegulja ilegalno transportiranih u kontejnerima iz Španjolske. Riječ je o mladim jeguljama duljine između šest i 12 centimetara, koje su kao ugrožena vrsta ribe zaštićene Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka. Mlade jegulje na crnom tržištu europskih zemljama prodaju se po cijeni većoj od cijene kavijara – za oko 500 eura po kilogramu, dok u azijskim zemljama njihova cijena doseže i 1300 eura.
Stoga je jegulja riblja vrsta za koju na razini EU-a postoji zajednička politika, s ciljem njezine sveobuhvatne zaštite, a razlog je dramatičan pad brojnosti od čak 95 posto u zadnjih 50-ak godina otkad se vode statistike ulova, ističe dr. Branko Glamuzina.
Republika Hrvatska tako mora izraditi nacionalni plan upravljanja jeguljom, a na lokalnim razinama potrebno je izraditi lokalne planove upravljanja, pa tako i za Neretvu. Mora se utvrditi status populacije, njezina brojnost i uzrasna struktura, status ekosustava u kojima jegulja živi, broj ribara te vrste i broj alata koji se koriste u lovu jegulje.
Jegulja
Na temelju toga se izrađuje detaljan plan upravljanja koji će utvrditi potrebe za poribljavanjem i ulovne kvote, broj ribara i alata koji će se ubuduće koristiti u ulovu, te mehanizmi kontrole ulova i tržišta. Nažalost, ova obveza je samo deklaratorne naravi, barem što se tiče delte Neretve, jer se od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji u vezi s tim ništa nije učinilo.
Nekad se lovilo 75 tona godišnje
A kako ćemo praviti brudete, pitanje je koje sebi postavljaju svi Neretvani, koji itekako dobro znaju da jegulje više nema.
Na uzbunu zvone ekološke udruge i ljubitelji neretvanskog brudeta jer jegulja u Neretvi naprosto nestaje. Nekada na jezeru Kuti ili rječici Norinu te uzvodno na području Dračeva i Višića, jegulja se izlovljavala na “lađe”, dok je izlov danas sveden na skromnih nekoliko kilograma dnevno.
Gotovo znanstvenofantastično zvuče podaci da se sredinom dvadesetog stoljeća, neposredno prije velikih melioracija u donjem Poneretlju lovilo do 100 tona cipola i 75 tona jegulje, dok se uzvodno na Neretvi lovilo pedesetak tona jegulje godišnje.
– Početkom osamdesetih počelo je i intenzivnije zagađivanje Neretve iz tvornica susjedne BiH, koje je za posljedicu imalo značajno taloženje zagađivala po dnu rijeke, čime je jegulja koja obitava u mulju postala stalno izložena njihovu utjecaju. Osim toga, razlog nestanka je intenzivno izlovljavanje jegulje tijekom cijele godine uvjetovano njezinom visokom tržišnom vrijednošću – pojašnjava dr. Branko Glamuzina.
Migratorna vrsta
Naime, kilogram jegulje u Neretvi prodaje od 100 do 200 kuna za kilogram, ovisno o kojem dobu godine je riječ. Sve ovo je rezultiralo situacijom koja se može nazvati i kritičnom za održanje populacije jegulje u donjem toku Neretve.
Situacija je to složenija jer se dio populacije koji ove godine ode na mriješćenje izmrijesti tek nakon jedne godine, a mlađ se vraća tek u trećoj godini nakon odlaska roditelja. Jegulja je, dakle migratorna, a ne autohtona vrsta i nakon mrijesta u dalekom Sargaškom moru, mlade jedinke, ali i odrasle, jednostavno se ne vraćaju u Neretvu ili ih se, pak, vraća tek manji broj.
Jedini spas za jegulju je intenzivan uzgoj u ribnjacima, koji u Neretvi nije zaživio. Jegulja se u Hrvatskoj jedino uzgaja u Ribnjačarstvu Poljana kod Lipika, gdje se godišnje proizvede stotinjak tona, koje se izvoze, a dio se zasigurno nađe i na neretvanskim trpezama.
Prestižna likovna manifestacija, dvije godine starija od Praznika mimoze, Hercegnovski zimski salon, ove godine pod nazivom „Nota bene“ i pod redim brojem 48, svečano je otvorena u četvrtak, 5. februara, u Galeriji „Josip Bepo Benković“.
„Slikarski izraz vodi daleko porijeklo, a u nekim razmjerama epoha i Zimski likovni salon, koji je uvijek, kao i danas, predstavljao i predstavlja jednu od najprestižnijih manifestacija, ne samo u Crnoj Gori, već i daleko, daleko šire“ kazao je otvarajući 48. Hercegnovski zimski likovni salon, predsjednik Skupštine opštine Herceg Novi, Andrija Radman.
Selektorka ovogodišnjeg salona, istoričarka umjetnosti Vladana Kosić, odabrala je 23 stvaraoca iz Crne Gore i Srbije: Aleksandar Jestrović, Blažo Kovačević, Damjan Kovačević, Danijela Darmanović – Mahmutović, Lana Rakanović, Maja Obradović, Marija Kapisoda, Maša Đuričić, Milka Delibašić, Nada Kažić, Naod Zorić, Natalija Mijatović, Nataša Teofilović, Novica Kovač, Petar Delijević, Predrag Terzić, Srđan Vukčević, Tadija Janičić, Tanja Topuzoska, Tatjana Šogorov, Tijana Kojić, Vladimir Lalić i Vojislav Vojo Kilibarda.
Andrija Radman
Tročlani žiri 48. Hercegnovskog zimskog salona jednoglasno je odlučio da dodijeli tri ravnopravne nagrade.
Tri nagrade od 500 eura pripale su slikarki i profesoru na Bingamton univerzitetu u Americi Nataliji Mijatović za njene recentne radove, akrilike i grafite na drvetu iz 2014.godine, zatim likovnom stvaraocu iz Beograda Damjanu Kovačeviću za lavirane crteže koji svjedoče o osobenosti njegovog slikarskog postupka i slikarki iz Nikšića Milki Delibašić za iskreno artikulisanje crtačke emocije. Nagrada koja se odnosi na pravo izlaganja, ovoga puta podijeljena je dvojici umjetnika Vladimiru Laliću za crtež ugljenom i Predragu Terziću za crteže na ZIDU. Žiri je pohvalio Petra Delijevića za njegov inovativni pristup crtačkom mdiju, sagledanom u 3D lentikular printu i Mašu Đuričić za njen izuzetan video rad „ Igra“, realizovan uz akustičnu dinamiku Dragoljuba Đuričića.
46. Praznik mimoze, zvanično se otvara večeras na glavnom gradskom trgu, ali nas posebno raduje činjenica da će zajednički ponovo nastupiti mažoretke i Gradska muzika Herceg Novi, koja će nakon duže pauze, samostalno nastupiti na svim zvaničnim manifestacijama tokom trajanja cvijetne manifestacije.
Nakon skoro dvije decenije stagniranja, Gradska muzika je ponovo na putu da vrati ugled koji je nekada imala. Ljubav prema muzici, gradu i tradiciji ipak je prevagnula pa je grupa muzičara sa sadašnjim predsjednikom društva Miodragom Bajkovićem, i kapelnicom Ivanom Petković na pravom putu da društvo vrati tamo gdje i pripada….
Hercegnovska tradicija Gradske muzike duga je skoro 130 godina, osnovana je 1886. godine i jedna je od najstarijih u regionu. U Gradskoj muzici svirali su brojni poznati Novljani, ali dirigent je uvjek bio muškarac – kapelnik, ali vremena se mjenjaju.
Prvi put u bogatoj istoriji hercegnovske Gradske muzike, orkestar vodi kapelnica, Novljanka Ivana Petković, profesorica flaute u hercegnovskoj muzičkoj školi i dugodišnji član Gradske muzike koju i porodična tradicija povezuje sa ovim orkestrom.
Ivana se prije nekoliko mjeseci prijavila na konkurs za kapelnika i dobila posao. Motiv da se oproba kao kapelnik ima i ličnu dimenziju, jer je Gradsku muziku dugi niz godina vodio njen djed, po majci Ivan Đanko Ciber. Poznati muzičar bio je kapelnik u Dubrovniku, Herceg Novom i Đenoviću.
Od osnivanja do danas u Gradskoj muzici sviralo je preko 300 muzičara i radilo 14 kapelnika, muzičari amateri iz Herceg Novog osvajali su brojne nagrade i priznanja.
Među najstarijim priznanjima je prvo mjesto na takmičenju u Ljubljani 1922. godine kada su između 28 orkestara iz više zemlja Novljani proglašeni najboljim. Laureati su i najvećeg priznanja grada – Oktobarske nagrade Herceg Novog koju su dobili 1968. godine i Ordena zasluga za narod sa srebrnim zracima.
