Naučnim skupom u crkvi Svetog Pavla danas je u Kotoru počela proslava 750 godina prisutnosti franjevaca u Kotoru i Boki Kotorskoj u organizaciji Provincijalat franjevačke provincije svetog Jeronima u Dalmaciji i Istri iz Zadra i Franjevački samostan svete Klare Kotor.
Učesnike skupa pozdravio je kotorski biskup mons. Ilija Janjić koji je izrazio dobrodošlicu svim učesnicima skupa, sa nadom da ćemo proširiti naše znanje o franjevcima koji su u Kotoru i Boki već 750 godina.
Brojne goste i zvanice u svom uvodnom izaganju pozdravio je je fra Filip Karadža., predstojnik Samostana svete Klare u Kotoru.
O istoriji franjevaca govorio je fra Josip Sopta Sopta iz samostana Rožat – Hrvatska.
„Dolazak franjevaca u Boku vezuje se za 1265. godinu, a vjerujem da su tu bili još ranije. Analogija Dubrovnika i Zadra sa Kotorom je slična, sve je gotovo isto – i raspored samostana, dolazak dominikana, franjevaca, klarisa. Red franjevaca je bio jedinstven sve do polovine 15. vijeka kada su se podijelili na dvije struje” – kazao je između ostalog Sopta.
Kulturna baština franjevačkog samostana Svete Klare u Kotoru predstavio je dr Vincije Lupis iz Dubrovnika. Arhitektica iz Kotora Zorica Čubrović govorila je na temu – „Djelatnost fra Vita Kotoranina u zadužbini kraljice Jelene”.
Na skupu su govorili prof. Saša Brajović, slikarka-konzervatorka Jasminka Grgurević i arheološkinja Vilma Kovačević, istoričarka umjetnosti Nevenka Šarčević te prof. dr Meri Zornija sa Univerziteta Zadar.
Prvi pisani arhivski tragovi o franjevcima i njihovom životu u Kotoru potiču iz 1265. godine i govore kako su braća Bogdan i Picineg – sinovi Dragona de Scelpa 1265. godine darivali Maloj braći kuću za stanovanje u Kotoru. Godine 1268. papa Klement IV imenuje Tomu Basilijeva Kotoranina prokuratorom i sindikom Provincije Sklavonije osnovane između 1227. godine i 1232. godine što svjedoči o tome da su oni i ranije tu prisutni. Samostan je prolazio mnoga iskušenja ali je ostao duhovno i kulturno aktivan do danas. Iako su franjevci prvenstveno djelovali pastoralno, nemjerljiv je njihov doprinos na polju kulture.
U cijeloj Boki, od Herceg Novoga do Kotora, tokom više od sedam stoljeća djelovalo je 18 franjevačkih postaja, hospicija, kao i tri samostana u Budvi. Franjevci su prvobitno obavljali svoju pastoralnu djelatnost, propovijedali jevanđelje, slavili eukaristijum, sakramente, ali su uvijek bili i kulturno aktivni. Njihov doprinos kulturi grada Kotora i Boke Kotorske je nemjerljiv.
Posebno su svoj doprinos franjevci dali na polju umjetnosti, muzike, književnosti o čemu svjedoči i ostavština velike franjevačke biblioteke čiji korjeni sežu još u vrijeme franjevačkog biskupa Dujma koji je živio od 1352. do 1368. godine, a njegova prva donacija je bila upravo utemeljenje franjvačke biblioteke. Do danas biblioteka sadrži preko 20 hiljada naslova od kojih su najvrjednije inkunabule štampane do 1500. godine kojih je u ovoj biblioteci 45. Od posebnog značaja za istoriju Kotora je prva inkonabulu koja je izašla iz štampe, a koju je štampao Kotoranin Andrija Paltašić (1450. do 1500. godine).
Kao jedini muški red koji je preživio francusku okupaciju i devastaciju regije – 1814. godine otvaraju školu.
Nakon naučnog skupa služena je svečana sveta misa u crkvi svete Klare, u 15 sati je predviđen obilazak arheološkog lokaliteta samostana na Gurdiću a u 19 sati biće upriličen koncert klasične muzike na kome će se publici predstaviti sopran Vedrana Šimić i tenor Domagoj Dorotić uz klavirsku pratnju Simona Dešpalja.
