„Ubrzaj 2014″ – naziv je festivala filma o ljudskim pravima koji će, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, peti put biti održan od 10. do 14. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i 12. i 13. decembra u kinu „Boka” u Kotoru.
Festival filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” počinje na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembara.
U okviru bokeljskog izdanja Festivala biće prikazani filmovi “Goli”, “20.000 dana na Zemlji”, “Omar” i “So zemlje”. Dio festivalskog programa prvi put je planiran u Kotoru.
Festival filma o ljudskim pravima” Ubrzaj 2014” je dio šireg projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”, koji CGO sprovodi uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, i kofinansiranje Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Kanadske ambasade i fondacije Heinrich Boll.
Menadžment HTP „Mimoza“ Tivat predložio je akcionarima da donesu odluku o prodaji istoimenog hotela koji se nalazi u srcu Tivta.
„Tačno je da smo predložili takvu odluku koja će se naći na dnevnom redu Skupštine akcionara zakazane za 22.decembar. Prodajom hotela došli bismo do novca koji bi nam omogućio da izađemo iz dugova i kredita što smo ih podigli za detaljnu rekonstrukciju hotela „Pine“, a dobićemo i materijalnu osnovu za neophodnu rekonstrukciju hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi. Uz to, od tog novca ponudili bi i socijalne programe za višak radnika, kao i isplatu manjinskih akcionara koji možda više ne žele zadržati portfelj u firmi.“- potvrdio je danas za Boka News izvršni direktor HTP „Mimoza“ Marko Petričević.
Iako cijena još nije određena, u menadžmentu tivatskog HTP smatraju da bi se hotel „Mimoza“ mogao prodati za cifru izmešu 5 i 8 miliona eura. Tivatsko turističko preduzeće inače, kao većinski vlasnici već godinama kontrolišu podgorički i beogradski biznismeni Veselin Barović i Đorđe Nicović.
Lokacija hotela Mimoza
Hotel „Mimoza“ najstariji je aktivni tivatski hotel i podignut je daleke 1958 godine, a u međuvremenu je nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Hotel se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora, a trenutno je kategorisan sa dvije zvjezdice. Hotel “Mimoza” raspolaže restoranom sa 200 mjesta, aperitiv barom, snack barom, salom za sastanke od 100 mjesta i salonom zabavnih igara sa bilijar salom i atraktivnom terasom u parku. Kapacitet hotela je 144 ležaja u 72 sobe sa kupatilima, centralnim grijanjem, klimom, TV-om, telefonom i balkonom.
Aktuelni hotel ukupne je površine 4.789 kvadrata, a Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je krajem 2012 HTP „Mimoza“, urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju i nadogradnju ovog objekta. Po tim UTU, bilo je predviđeno da se nadgradi potkrovlje nad istočnim krilom hotela koje je trenutno spratnosti P+2, odnosno da se nadogradi čitav novi sprat nad zapadnim krilom hotela koje je sada u nivou prizemlja.
Nakon takve rekonstrukcije “Mimoza” bi dobila još oko 1.600 kvadrata novog prostora, a predviđeno je i da se u postojećim horizontalnim gabaritima hotela, obave svi neophodni radovi na unapređenju smještajnih i ostalih kapaciteta tog objekta na standarde nivoa od 4 ili više zvjezdica.
Na Food Bloggers Competition (takmičenje food blogera) u Italiji, u okviru Foruma mediteranske ishrane koji se svake godine održava u Imperiji, pobijednik je kuvar i vlasnik porodičnog hotela Erhan Seker iz Balıkesira – Turska.
Mašo Čekić iz Tivta, novinar i veliki poznavalac tradicije u ishrani Mediterana, našao se među prvih pet takmičara.
Forum je, ove godine, osim Prodajnog (uličnog) sajma malih proizvođača domaće hrane, na zadovoljstvo posjetilaca i gostiju upriličio i svojevrsno takmičenje Food blogera iz zemalja članica ReCOMed.
Pobjednik
Pobjednik, Erhan Seker iz Balıkesira (TURKEY) pripremao je Mediteranski ručak, po receptu i na način kako to radi u svom porodičnom hotelu u Turskoj. Ocjenjivači (zvanični žiri i gosti) najvišom ocjenom ocijenili su jelo od ribe ”Orada sa spanaćem” pripremljeno od ribe iz Mramornog mora, spanaćem i sirom iz Italije, maslinovim uljem iz Turske…
Brodet
Mašo Čekić, novinar i kolumnista, gastronomad i veliki poznavalac i kuhinje i tradicije i istorije Mediterana, probio je led, prijavio se za učešće čime je promovisao ne samo svoje znanje već i Boku i našao se među pet najboljih fud blogera sa svojim receptima za Mediteranski ručak: predjelo: Salata od žučenice, glavno jelo: Brodet od raznih vrsta ribe i desert: Bokeško slatko.
Skup posvećen ishrani, zdravlju i zaštiti maslinjaka
Na četvorodnevnom skupu, posvećenom ishrani i zdravlju, ali i zaštiti maslinjaka kao mediteranskog pejsaža i kulture, učestvovao je veliki broj predstavnika zemalja članica, građana, studenata, stručnjaka iz oblasti proizvodnje maslinovog ulja, naučnici i proizvođači – sopštavaju maslinari Boke koji su učestvovali na skupu.
Sajam
Govorilo se o značaju popularizacije zdrave ishrane, naročito kod školske djece, uvođenje kontrole u pripremu i ponudu hrane ovoj populaciji, osvješćivanje mladih o značaju zdrave ishrane za budućnost populacije.
Profesori i doktori nauka, govorili su o ekonomskoj isplativosti, ulaganjima u proizvodnju i popularizaciju masovnije upotrebe maslinovog ulja u ishrani ljudi, zaštiti proizvoda i promociji malih proizvođača, njihovo povezivanje između sebe i sa institucijama koje su u obavezi da im budu podrška.
Marketing i planiranje malih porodičnih biznisa koji mogu obezbijediti materijalnu sigurnost čitavim porodicama i istovremeno održati tradiciju u proizvodnji maslinovog ulja, samo su dio predloženih mjera širenja maslinarske kulture i jačanja proizvodnje.
Piramida mediteranske ishrane koja podrzumijeva najviše upotrebu sezonskog povrća i voća, maslinovog ulja i proizvoda od masline, pa tek onda mlječne proizvode i malo proizvoda od mesa, najbolja je smjernica kako se treba hraniti u cilju očuvanja sopstvenog zdravlja i energije.
Food – sa takmičenja
I ne samo to, tradicija objedovanja porodice za istim stolom, okupljanje za vrijeme objeda i slavlja, predstavljaju jačanje porodičnih, a onda svakako i društvenih veza, podučavanje najmlađih kulturi ishrane i održavanju dobrih međuljudskih odnosa.
Govorilo se i o napredovanju priprema za održavanje najvećeg, svjetskog sajma, EXPO 2015 koji će biti održan u Milanu, naredne godine.
I na kraju, Maslinarsko društvo ”Boka” i Tivat kao grad osnivač mreže, ali i Čitava Boka, kao jedinstveno područje, dobilo je ponudu u sjedištu Mreže mediteranskih gradova ulja, da zajedno sa Italijom, Španijom, Grčkom i Albanijom, uđu u zajednički projekat zaštite maslinjaka kao pejsža, proizvodnje i promocije malinovog ulja i stone masline.
Ako se ima u vidu, da su ove zemlje, izuzev Crne Gore i Albanije, članice EU, ovo j dobra prilika koju ne bismo smjeli propustiti, kada se kao nosioci projekta pojavljuju CUEIM, University Consortium of Industrial and Managerial Economy (Italy) / Department of Agriculture, Liguria Region (Italy) kao ostali partneri, naprijed pomenute zemlje.
Postoji luksuz, i postoji OVO. Ova jahta podsjeća na Batmanov automobil i opremljena je najluksuznijim stvarima koje se mogu naći na tržištu. Na tržištu luksuznih jahti upravo se pojavila jedna za kojom će svi okretati glavu, i oko koje će se sigurno voditi velika bitka, barem kada je kupovina iste u pitanju.
Jahta naziva Xhibitionist je djelo čuvenog švedskog dizajnera super automobila Eduarda Graya, i izgledom podsjeća na Batmanov automobil.
Dugačka je 75 metara, i opremljena je najluksuznijim stvarima koji se mogu naći na tržištu. Ima i prostora da se smjesti čitava flota Bentlija, a i svoje super vozilo, u slučaju da mora “skoknuti” do kopna.
Heliodrom se, naravno, ne mora niti spominjati.
Ispod jahte se nalaze solarni paneli koji se preko dana izvlače i tako pune energijom.
Ali, ako želite posjedovati ovaj Batmobil, morat ćete imati pozamašan bankovni račun, a da bi znali koja je cijena jahte, morate kontaktirati proizvođača. U stvari, ako morate pitati koliko košta, možda ovo i nije jahta za vas.
U sklopu IPA projekta “Baština pokretač razvoja” juče je u Domu kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi završena višemjesečna manifestacija „Dani pejsaža”, trpezom „Baština u loncu”, koju je osmislio publicista i kulinar Mašo Čekić pod nazivom „Sedam dana u vrmačkim selima”,
Namjera organizatora je bila da se podsjeti na kulinarsku baštinu područja Vrmca i pokaže da jela pripremljena od samoniklog bilja danas mogu biti dio menija restorana i hotela.
Jelovnik, nazvan „Sedam dana u vrmačkim selima”, kao podsjetnik na stara vremena i gastronomska umijeća predaka, spremale su članice „Organizacije žena Tivat”.
Pedesetak posjetilaca uživalo je u hrani spremljenoj na strari originalni način, od raznih autohtonih biljaka, a bilo je slatkih delicija, rakija, likera, vina…
„Bila mi je namjera da se podsjetimo nekih jela, koja se mogu prilagoditi savremenim ukusima i domaćeg stanovništva i turista. Jelovnici u Boki Kotorskoj se moraju promijeniti, jer je nedopustivo da se u 60 odsto restorana ne može naći bokeško, primorsko ili crnogorsko jelo. Tako se ne može pričati o turizmu”, kazao je Mašo Čekić.
„Dani pejzaža” realizovani su u sklopu međugraničnog projekta Hrvatske i Crne Gore „Baština- pokretač razvoja”..
Više pogledajte u fotogaleriji, koju je pripremio naš saradnik Zoran Nikolić.
U južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru pretežno oblačno, povremeno sa slabim, uglavnom sniježnim padavinama. Tokom jutra u kontinentalnom dijelu ponegdje magla.
Vjetar u jačanju na povremeno umjeren do pojačan, krajem dana i tokom noći na udare jak do veoma jak, sjeveroistočni i sjeverni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 1 do 16 stepeni.
Period ponedjeljak-petak:
U ponedjeljak, utorak i srijedu u južnim i centralnim predjelima malo do umjereno oblačno ili pretežno sunčano, na sjeveru umjereno do potpuno oblačno povremeno sa uglavnom slabim sniježnim padavinama.
Naredna dva dana suvo vrijeme u cijeloj zemlji sa dužim sunčanim intervalima. Na sjeveru po kotlinama često magla. U ponedjeljak će duvati umjeren do jak, u utorak na udare povremeno i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni vjetar, a u srijedu tokom dana će oslabiti. Temperatura vazduha u južnim predjelima u manjem kolebanju, a na sjeveru do četvrtka u osjetnom padu, a od četvrtka u porastu.
Manifestaciju “Večeri posvećene Mihailu Laliću”, povodom obilježava stogodišnjica rođenja ovog velikog pisca, održati će se u kinu “Boka” u Kotoru, 8 i 9. decembra ponedjeljak i utorak.
Predavanje pod nazivom “Mitsko u Lalićevim romanima” održaće profesorka Božena Jelušić 8 decembra u 18 sati, a sat kasnije biće prikazan film “Lelejska gora”.
Projekcija filma “Hajka” planirana je za utorak 9.decembra u 19 sati.
UNESCO je stogodišnjicu rođenja Mihaila Lalića uvrstio u kalendar internacionalnih jubileja koje je podržao u 2014. godini.
Organizator manifestacije je Kulturni centar “Nikola Đurković” i Gradska biblioteka i čitaonica Kotor.
Upona kiša koja danima ne prestaje da pada, nije uspjela da pokvari veselu prazničnu atnosferu koja je juče i prekjuče vladala na prvom u nizu od četiri Božićna bazara koje priređuje elitni tivatski hotel „Regent Porto Montenegro“ u istoimenom nautičko-turističkom centru. Maštovita dekoracija, mnoštvo učesnika i bogati štandovi postavljeni u tzv. Italian Garden-u luksuznog hotela, posjetiocima bazara dočarali su atmosferu predstojećih božićnih i novogodišnjih praznika, uz karakteristične poslastice i pića št se slue u t doba gosine, te niz sitnica koje mogu predstavljati idealan poklon za najbliže.
A na bazaru je bilo svega – od lokalnih tradicionalnih gastro-delicija poslastičarnice “Frutiera”, organskih proizvoda monahinja iz manastira Duljevo, preko raznih ukrasnih predmeta, nakita i dekor-art sitnica što su ih izložili zanatska radnja “Melita”, kreativna radionica “Tufnica” i akademska slikarka Milica Rajčević. Atmosferu darivanja i radosti upotpunio je i Sektor hrane i pića hotela „Regent“ sa svojom specifičnom gastronomskom ponudom božićnih poslastica i napitaka. Posjetioci su, uz čaj, toplu čokoladu i slično, imali i priliku da obiđu i hotel.
„I pored lošeg vremena, posjeta na Božićnom bazaru je zadovoljavajuća. Dopadaju mi se svi izlagači, koje smo odabrali, posebno ponuda manastira Duljevo, njihovi sapuni, različita ulja koje imaju u ponudi. Osim njih veliki sam ljibitelj „Frutiere“ gdje i sam povremeno idem da kupim njihove kolačiće.“ -kazao je novinarima direktor „Regent Porto Montenegro hotela Mihael Poš, istakavši da je zanimljiva ponuda i ostalih izlagača, tako da svi koji dođu na bazar, mogu odabrati nešto za sebe i svoje najbliže.
Inače, ova zanimljiva manifestacija čiji je cilj da u Tivat donese evropska tradiciju obilježavanja Božićča i Nove godine, uz angažman lokalnih proizvođača kako bi promovisali njihove proizvode, će se u „Regentu“ održavati svakog vikenda u decembru, kao i prvog vikenda u januaru naredne godine.
Uprkos lošem vremenu, u prepunoj kotorskoj bazilici, katedrali Svetog Tripuna sinoć je proslavljen blagdan Svetog Nikole, zaštitnika djece, pomoraca, ribara, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, zatvorenika, trgovaca, putnika…
Svetu misu za sve žive i mrtve pomorce predvodio je don Ante Dragobratović, koji je kazao da ovog velikog Sveca podjednako slave istok i zapad, a čije tijelo se čuva u Bariju, Italija.
“Posebno se zahvaljujem Bokeljskoj mornarici koja je večeras čuvala oltar Svetoga Nikole, u Katedrali i sliku iz osamnaestog vijeka poznatog mletačkog slikara Pietra Antonia Novellia, iz crkve u Kotoru, a koja se nalazila na mjesto gdje je danas cafe bar „Cezare“. Zvono sa crkve Svetog Nikole otkucava sate sa Gradskog tornja i ono je iz 1602. godine. Zahvaljujem se svima koji su doprinjeli da ovaj dan bude tako lijep i sretan”, kazo je don Anton Belan koji je predvodio procesiju.
Na kraju programa Sveti Nikola sa anđelima podjelio je preko tristotine paketića, djeci koja su nestrpljivo isčekivala darove.
U prigodnom programu nastupila su vjeroučenici, dječji zbor “Sveti Tripun”, Zbor kotorske katedrale i mandolinski orkestar “Tripo Tomas”.
Jedan od vlasnika zemljišta u komplaksu uvale Pržna – Plavi horizont u Krtolima, Ivan Starčević, ocijenjio je „neutemeljenom i napotpunom“ najavu premijera Mila Đukanovića da će katarski državni investicioni fon Qatari Diar (QD) ubrzo krenuti u izgradnju dugo očekivanog 350 miliona eura vrijednog, turističko-rezidencijalnog kompleksa na toj lokaciji. Đukanović je na sastanku Savjeta stranih investitora kazao da je “problem oko privatne imovine na Pržnoj riješen“ i da će QD „u roku od nekoliko sedmica da započne radove na kompleksu Plavi horizont.“
„Tako neutemeljene i nepotpune izjave, koje su vjerovatno date zbog dnevno političkih ciljeva, bi bilo realno očekivati od nekog službenika Vlade CG, nižeg ranga, ali ne i sa tako visokog nivoa. Stavljanjem svih vlasnika privatne svojine na Pržnoj, u isti koš, gdje se pominje neka imovina koja je već jednom kao prodata i pokušaj da se kao proda još jednom i slično, je čisto obmanjivanje javnosti, neosnovano optuživanje vlasnika koji su predmetnu imovinu stekli na pravno valjan način i traženje alibija za…. – dobro oni znaju za što!“- kazao je Starčevič. On je premijera pozvao da iznese podatke ko je to navodno od mještana po dva puta pokušao da proda svoju zemlju „jer najveći dio vlasnika navedene imovine čine časni i pošteni ljudi, pa takve apriori optužbe ne priliče osobi na tako visokom položaju.“
„Možda neko ima drugačiju percepciju privatne svojine, pa mu nešto smeta što je imovina na primorju stečena nasleđivanjem ili na drugi pravno valjan način, razlog da se vlasnici takve imovine bore svim zakonski raspoloživim sredstvima u odbrani iste, kao i razlog da se bore protiv pokušaja zloupotrebe Zakona o eksproprijaciji i institucije javnog-opšteg interesa države Crne Gore. Za početak, biće im vrlo teško da objasne razliku između „visoko opremljenih stambenih objekata za tržište“ i „luksuznih turističkih vila za tržište“, osim u dijelu da se za turističke vile ne plaćaju komunalije, a time budžet Opštine Tivat ostaje uskraćen za značajna sredstva, i da se za turističke vile sa 5 i više zvjezdica može utvrditi javni-opšti interes, ali i to uz određena ograničenja. Turistička naselja, hoteli kondo, apart i garni tipa, su isključeni iz te kategorije, a po UP Pržna II, očito je da se radi o kondo-naselju gdje će luksuzne turističke vile biti prodate na tržištu.“- kazao je Starčevič pitajući se gdje je tu opšti i javni interes po kome bi država za račun privatnog investitora u stanogradnju, trebalo da novcem poreskih obveznika, oduzima imovinu drugih građana Crne Gore.
Uvala Przna kompleks Plavi horizont
On je u svoje i ime cijele porodice Starčevič kazao da je njihova imovina na Pržnoj čista i nesporna i da su već preduzeli sve zaokonom i Ustavom dozvoljene pravne radnje u odbrani svoje djedovine.
„Pokrenuli smo spor pred Upravnim sudom za poništenje odluke o utvrđenju javnog interesa na našim parcelama. Žalili smo se drugostepenom organu na rešenje o izuzimanju-eksproprijaciji, i tu smo od strane Ministarstva finansija kao drugostepenog organa, odbijeni, što se i dalo za očekivati jer kadiju tužiš, kadija ti sudi, tako da je sada u toku i pokretanje spora pred Upravnim sudom CG i po ovom slučaju.“- kazao je Starčevi dodajući da će tako Vlada imati dva aktivna spora pred Upravnim sudom za zemlju za koju premijer tvrdi da je vlasnički već riješena.
„Po dosadašnjem iskustvu, ti sporovi sigurno traju mnogo duže od nekoliko sedmica o kojima govori premijer. Ne znam po kom bi pravnom osnovu neko QD mogao da uvede u posjed, a da nisu ispunjeni svi uslovi po Zakonu o eksproprijaciji i drugim pozitivnim propisima. Živo smo zainteresovani da vidimo da li će crnogorski sudovi sudovi suditi po zakonu i savjesti ili po diktatu i pritisku. Nama u svakom slučaju, odgovara što veća ekspeditivnost i brzina u rešavanju jer, s obzirom na trenutnu situaciju u primjeni i sprovođenju zakona, veliki smo skeptici u zakonit ishod to jest nemamo nikakvih iluzija, i ono čemu se nadamo je supremacija međunarodnog prava u odnosu na domaće zakonodavstvo.“ – zaključio je Starčevi pitajući se zašto QD koga premijer hvali kao sjajnog investitora, do sada već nije izgradio ono što je “tvrdo obećao“ 2010 godine na području koji pokriva UP Pržno 1.
„Tamo su im riješeni svi imovinsko-pravni odnosi, srušili su stari hotel itd.Taj novi hotelski kompleks koji su obećavali, je u septembru ove godine trebao biti otvoren. Možda je odgovor u izjavi “majke CG turizma”, koja sve zna, Žarka Radulovića, da se, po fizibiliti studiji, QD-u ne isplati započinjati projekat Pržno1 dok se ne završi projekat Pržno2. Ili po srpski -prvo ćemo da unapred prodamo vile, pa ćemo od tih para da gradimo vile i Projekat Pržno1- hotel.“ zaključio je Starčević, ističuli da to pod plaštom navodnog javnog interesa, treba da ide preko leđa domicilnog stanovništva u Krtolima i njegove nesporne privatne imovine.
