Ključni objekat lokalne saobraćajne infrastrukture na koji Tivat čeka duže od 30 godina – nova Austobuska stanica (AS) izgrašena na Kavi, biće zvanično otvorena naredne nedjelje. To je nam juče nezvanično potvrđeno u Opštini Tivat koja je moderan objekat AS izgradila u javno-privatnom partnertsvu sa kompanijom „Franca“ iz Bijelog Polja.
Zbog nespremnosti administracije gradonačelnika Ivana Novosela (DPS) da Opština na upravljanje preuzme novosagrađenu AS, lokalna uprava je sa „Francinom“ kćerkom-kompanijom, firmom „Prehrana“ iz Pljevalja, 1.jula potpisala ugovor po kome će objektom AS Tivat „Prehrana“ gazdovati u narednih godinu dana. Opštini će zauzvrat, ta firma plaćati mjesečnu zakupninu od oko 7.275 eura plus PDV.
Nova AS Tivat ima 8 perona za autobuse ukupne površine 828 kvadrata, površina unutrašnjeg dijela zgrade je 1.002 kvadrata, a parking za automobile zaposlenih ima 78 kvadrata. U drugom dijelu tog objekta koji zvanično još nije dobio upotrebnu dozvolu, kompanija „Franca“ je još prije skoro mjesec dana već otvorila veliki supermarket, a „Prehrana“ tek treba da namještajem i ostalim neophodnim sredstvima opremi biletarnice, čekaonice i ostale djelove zgrade namijenjene prihvatu i otpremi autobusa i njihovih putnika.
AS Tivat
Gradonačelnik Novosel i vlasnik kompanije „Franca“ Hilmija Franca prilikom obilaska gradlišta AS 27.maja, obećali su da će objekat biti završen i stavljen u funkciju do ugovorenog roka 2.jula, što se međutim, ni do danas nije desilo. Radnici na gradilištu juče su završavali posljednje detalje na dijelu zgrade koji obuhvata AS, dok je dio objekta u kojem funkcioniše „Francin“ supermarket već poodavno završen. Predstoji još prilično posla na sređivanju okolnog terena koji je daleko od stanja kakvo nalaže okolina objekta vrijednog skoro 2,5 miliona eura koji će ubuduće biti i jedna od turističkih recepcija Tivatske rivijere.
Zaposleni na standu TO Tivat na nedovrsenoj AS
U međuvremenu, Turistička organizacija Tivat, juče je u još nefunkcionalnom objektu AS, otvorila svoj turističko-informativni punkt na kome će putnicima ubuduće biti dostupne sve informacije i propagandi materijal o ugostiteljsko-turističkoj ponudi najmanje bokeljske opštine.
„Neka kamen govori” naziv je izložbe slika slikarice Majde Zorko, koja će biti otvorena u petak 17.jula u Galeriji solidarnosti.
Izložbu će u 20 sati otvoriti poslanica u Skupštini Crne Gore Marija Ćatović.
Majda Zorko se profesionalno bavi slikarstvom preko 30 godina. Svoja djela izlagala je u Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Singapuru, Japanu, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Crnoj Gori. Njene slike se mogu naći u privatnim kolekcijama u gotovo svim zemljama EU, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom Zelandu, Singapuru i Japanu. Umjetnica ima Bečelor diplomu sa Univerziteta u Ljubljani, Slovenija i Bečelor diplomu Lijepih umjetnosti sa Centralne akademije lijepih umjetnosti u Pekingu, Kina. Takođe, studirala je ulje na platno na Univerzitetu za lijepe umjetnosti u Edinburgu, Velika Vritanija i pohađala nekoliko slikarskih radionica za tehniku ulje na platno u Italiji i Španiji.
Izložba slikara Vučića Ćetkovića pod nazivom „Linija i prostor“, postavljena je u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra u Tivtu, a posjetioci će moći da je vide do 15. avgusta.
Nakon izlaganja na međunarodnom umjetničkom salonu „Carrousel du Louvre“ u Parizu, Ćetković se tivatskoj publici predstavlja sa novim umjetničkim ciklusom.
„Linija je polazište mog rada, osnovni vizuelni pojam i neodvojivi dio svega što nas okružuje. Liniju kao osnovno sredstvo promišljanja i izraza koristim podjednako i u disciplini crteža i u slikarstvu. Vjerujem da je u umjetnosti linija prava mjera, koja vodi kompozciju i dozvoljava umrežavanje, povezivanje tragova, kolora i površina, kroz konstrukciju formi koje ne moraju biti definitivne, a koje često upućuju na neograničenost. Čitav jedan apstraktan, a istovremeno figuralno sugestivan svijet, koji nastojim da predstavim u mojim radovima, odražava prostore i predjele koji me inspirišu, i osjećanja koja me pokreću.“ – ističe Ćetković. On se međunarodnoj publici predstavio i na izložbama u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Austriji. Ćetkovićeve slike i crteži se nalaze u privatnim kolekcijama širom svijeta. Dio njegovih radova je trajno postavljen i u apartmanima hotela „Regent Porto Montenegro“, na predlog poznatog dizajnera Tina Zervudachi-ja.
Centаr zа održivi rаzvoj Crne Gore – UNDP pokrenuo je Kаmpаnju „Ugаsi motor“, kojа u ponedjeljаk 20.jula počinje u Herceg – Novom. To je prvа kаmpаnjа te vrste u Crnoj Gori, аli i regionu kojа će trаjаti do 2020. godine.
Idejа je dа se аpeluje nа turiste i grаđаne dа isključe motor ukoliko čekаju u vozilu nа putu ili nа grаnici, prilikom utovаrа ili istovаrа, duže od 10 sekundi. Time smаnjuju zаgаđenje vаzduhа i štite životnu sredinu. Plаnirаno je dа se u Pаrku Bokа u 20 sati orgаnizuje press konferencijа nа kojoj će se novinаrimа između ostаlih obrаtiti i аmbаsаdor dobre volje ove Kаmpаnje vаterpolistа PVK ’’Jаdrаn“ Stefаn Vidović. Biće postаvljen i štаnd sа promotivnim mаterijаlom, а plаnirаn je i nаstup muzičke grupe ’’Exodusi’’.
Rаdicа Zeković i Anа Pаjović iz Centrа zа održivi rаzvoj u rаzgovoru sа Brаnkom Mrаčević iz opštinske Kаncelаrije zа međunаrodnu sаrаdnju, nаjаvile su snimаnje spotа u kome će Kаmpаnju promovisаti novski vаterpolistа Stefаn Vidović.
Zаštitа vаzduhа od štetnih gаsovа je veomа bitnа zа povećаnje kvаlitetа životа posebno zа djecu kojа udišu veću količinu vаzduhа nego odrаsli. Štetni gаsovi su izаzivаči mnogih bolesti, аlergijа, аstme, kаrdiovаskulаrnih oboljenjа… Osim zа poboljšаnje kvаlitetа životа i zdrаvljа, kаmpаnjа će poslužiti i zа promociju Herceg-Novog i Crne Gore .
Zeković je nаjаvilа dа plаnirаju dа u sаrаdnji sа grаničnom policijom djele flаjere turistimа koji dolаze u Crnu Goru sа molbom dа ugаse motore svojih vozilа ukoliko čekаju nа grаnici ili nа drugim mjestimа, duže od deset sekundi. Osim аpelа u nаrednom periodu će pokrenuti inicijаtivu dа se donesu zаkonski propisi kojimа će biti sаnkcionisаni oni vozаči koji se ne budu pridržаvаli tih prаvilа. Tаkve kаzne postoje u nekim zаpаdnim zemljаmа kаo što su Velikа Britаnijа, Finskа, Švedskа, SAD, Austrаlijа, Novi Zelаnd. U Londonu je kаznа 120 funti, а u sаveznim аmeričkim držаvаmа kаzne se kreću od 50 do 250 dolаrа.
Herceg Novi
Projekаt „Kа niskokаrbonskom turizmu“ (nаjčistijа vrstа zelenog turizmа) je trend u svijetu, а nа nаšim prostorimа to je nešto potpuno novo. U Monаku, Švedskoj i Finskoj tek je u zаčetku. Neke zemlje, kаo što su Kostаrikа, Mаldivi, uglаvnom turističke destinаcije, orjentisаle su se i kа niskokаrbonskim ekonomijаmа. U regionu se jedino Crnа Gorа opredjelilа dа rаzvijа niskokаrbonski turizаm. Projekаt koji finаnsirа Globаlni fond zа zаštitu životne sredine je vrijedаn oko 3 milionа dolаrа. Predviđeno je dа se milion dolаrа izdvoji zа pilot projekte koji se odnose nа smаnjenje ugljen dioksidа u bokeljskim opštinаmа i Cetinju. U pripremi je rаspisivаnje jаvnog pozivа koji će biti objаvljen do krаjа godine. Mаksimаlnа sumа po projektu iznosiće 200.000 dolаrа.
Centаr zа održivi rаzvoj i Ministаrstvo turizmа orgаnizovаće i prvu međunаrodnu konferenciju o niskokаrbonskom turizmu u Crnoj Gori 9. i 10. oktobrа ove godine u Hotelu Mаestrаl, u Budvi.
Zaposleni u Turističkoj organizaciji Tivat juče su dobili nova službena vozila – bicikle To je urađeno povodom 16.jula – Svjetskog dana biciklista.
“Cilj nam je da sve više pribjegavamo zdravom životu i da na taj način animiramo kako građane Tivta tako i sve posjetioce grada da i oni voze bicikla. Na taj način smanjujemo uticaj štetnih gasova, borimo se za zaštitu životne sredine, i oslobađamo parking mjesta u gradu. Želimo dati dobar primjer svima koji dolaze u naše prostorije. Moramo misliti i djelovati u „zelenom“ smjeru kao glavni predstavnici turizma u Tivtu.”- kazala je tim povodom direktorica TO Tivat Bernarda Moškov.
Ona je istakla da turisti sve više pribjegavaju aktivnom odmoru i odmoru u prirodi, “mi im želimo dati podršku i stimulisati ih da sve više budu u tome.”
“ Bicikle želimo, osim kao prevozno sredstvo postaviti i kao stil života. Osim toga bicikli nam u periodu ljetnje sezone i velikih gužvi omogućavaju da na lak i brz način obezbjedimo biroima koji su raspoređeni u raznim djelovima grada sve što je potrebno da dobro funkcionišu i pruže turistima kvalitetne informacije. Vjerujemo da će iova akcija dati pozitivan primjer svima koji se žele priključiti zaštiti životne sredine, i podstaći ih da žive zdrav život na dva točka”-podvukla je Moškov.
Inače, Turistička organizacija Tivta je razvila pozitivan pristup u zaštiti životne sredine, i već dugi niz godina učestvuje u svim akcijama koje se na ovom polju organizuju u gradu. U svojim službenim prostorijama TO Tivat reciklira papir i koristi biološka sredstva za čišćenje.
Predstavnici TO Tivat su članovi Odbora smo za zaštitu velikog Gradskog parka, TO je nedavno postala kolektivni član Socio-ekonomskog foruma za zaštitu nacionalnog parka Lovćen, potpisala je i memorandum o saradnji sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica, kako bi na najbolji mogući način zaštitili prirodnjački i ornitološki rezervat Solila kod Tivta, a veliku pažnju ova organizacija pridaje i animiranju građana i turista da se odgovorno odnose prema gradskim zelenim površinama i doprinesu hortikulturnom uređenju Tivta.
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Izložba - "Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta"
Perast - Foto Miro Marušić Boka News
Perast- foto Miro Marušić Boka News
Izložba “Turski fermani i berati” iz fundusa Muzeja grada Perasta otvorena je u srijedu, u palati Bujović – Muzej grada Perasta.
Kroz razne spise i dokumente, i danas otkrivamo istoriju Perasta, pa su tako svjetlo dana ugledali oni koji su ispisani na osmanskom turskom, fermani i berati, carski pisani ukazi i ostali dokumenti koje su ugledni članovi peraških porodica Visković i Balović dobijali od strane otomanske imperije. Oni su veoma značajni, vrijedni i važni za razotkrivanje odnosa između velikih sila, Turske i Mletačke Republike, koje su u drugoj polovini XVIII i početkom XIX vijeka bile prisutne na ovim prostorima.
Svoju pravu vrijednost ovi dokumenti su dobili nakon transkripcije i prevoda na moderni turski, crnogorski i engleski jezik, koje je uradio Arhiv u Ankari.
U ime domaćina, brojne zvanice je pozdravio direktor muzeja Andro Radulović koji je izrazio zahvalnost ambasadoru Turske u Crnoj Gori, Mehmet Niyazij Taniliru, zahvaljujući kome je došlo do realizacije ovog projekta i izložbe dokumenata.
„Bogata kulturna baština našeg malog pomorskog grada, sa dugom kulturnom tradicijom, po prvi put je prikazana kroz segment turskih fermana i berata iz perioda austrijske vladavine koji pripadaju arhivskom fondu čuvene peraške porodice Visković. Izložba je posvećena odnosima između Perasta i Otomanske imperije i pokazuje da odnosi nisu bili samo ratno neprijateljski već su imali i bliske prijateljske i ekonomske odnose, koji su do sada rijetko predstavljani“ – kazala je dokumentaristkinja muzeja Mirjana Vukasović.
Izložba – “Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta”
Kustosica Aleksandra Simeunović je podsjetila da su tokom XIX vijeka, neki Peraštani bili u diplomatskoj misiji i predstavnici pomorskih kompanija na teritoriji Otomanskog carstva od kojeg su nagrađivani i odlikovani za svoje zasluge.
„O tome govori i večerašnja izložba na kojoj su predstavljeni fermani, berati i odlikovanja koja posjeduje Muzej grada Perasta…Pisani su osmanskim turskim jezikom koji odavno više nije u upotrebi pa samim tim imaju i lingvističku vrijednost. Na svakom od njih se nalazi tugra, sultanov monogram koji je dvorski kaligraf ručno ispisivao na svaki dokument, a kako kaligrafija znači „umjetnost lijepog pisanja“ , ove fermane i berate s pravom možemo smatrati i umjetničkim radovima koji svakako zaslužuju da budu prezentovani javnosti kao svjedoci te vrste umjetnosti“ – kazala je Simeunović.
Izložba – “Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta”
Izložbu je otvorio ambasador Republike Turske u Crnoj Gori, Mehmet Niyazij Tanilir.
„Turska nikada nije zauzela Perast. Ova dokumenta pokazuju koliko su bili dobri odnosi između Mletačke Republike i Osmanskog carstva. Zaposlenici Muzeja grada Perasta predano su radili na ovom istraživačkom projektu, te nam omogućili da mnogo jasnije vidimo prošlost i ostvarili most prijateljstva“ – kazao je, između ostalog, ambasador Turske Mehmet Nijazi otvarajući izložbu.
Turski zvaničnici, Zejnela Abidina Turkoglua, predsjednik Arhivskog odjela Vlade Republike Turske i Adnan Toruna, pomoćnik direktora Istorijskog arhiva u Ankari, sa domaćinima su razmijenili prigodne poklone.
U muzičkom dijelu programa nastupile su prof. flaute Angela Mijušković i Andrea Petrović.
Izložba – “Turski fermani i berati iz fundusa Muzeja grada Perasta”
U predivnom ambijentu palate Bujović, brojni gosti i zvanice uživali su u turskom čaju i ratluku, koji su posluženi na terasi Muzeja grada Perasta.
Nakon dvije godine od posljednje berbe soli na bazenima Ulcinjske solane, 12. jula 2015. godine, počela je sa radom pumpa Đerane. Naime, pumpe na solani, dok je ovo preduzeće vršilo svoju privrednu djelatnost, služile su za ispumpavanje slatke i upumpavanje slane vode u bazene, kako bi se kombinacijom vjetra i sunca dobijala so. Nizak nivo vode u bazenima predstavljao je idealno hranilište milionima ptica koje su se odmarale i hranile na solani, ptičijem aerodromu na afričko-evroazijskom migratornom koridoru. Novost o aktivaciji pumpe pozdravile su brojne međunarodne institucije i organizacije koje se bave zaštitom prirode.
Kako je solana pala pod stečaj, tako je i njena vrijedna mehanizacija prestala da funkcioniše kao i pretrpjela brojna mehanička oštećenja koja su onemogućila dalje upumpavanje vode u cilju obezbjeđenja dovoljne količine hrane za milione ptica. Uvidjevši bezizlaznu situaciju nerazumijevanja stečajne uprave i nedostatkom njihove vizije za turističku valorizaciju i promociju solane, CZIP je alarmirao međunarodnu javnost da stvori pritisak kako bi se solana konačno zaštitila na nacionalnom i međunarodnom nivou te pumpe bile puštene u rad.
Organizacijom konferencije 08. i 09. aprila kojoj su prisustvovali predstavnici/e: ambasade Njemačke, Poljske i Francuske, koje su dale najveću podršku našem radu, potom predstavnici/e Evropske Komisije i EU parlamenta kao i zvaničnici/predstavnici međunarodnih konvencija, skrenuta je pažnja crnogorskoj Vladi i resornom Ministarstvu održivog razvoja i turizma za buduću zaštitu solane. Time je ovaj lokalitet postao glavna prepreka na putu EU integracija Crne Gore.
Solana Ulcinj
Kako je međunarodna javnost očekivala konkretne akcije tako je i uslijedila odluka Vlade da opredijeli 160.000 eura za reparaciju pumpi na Ulcinjskoj solani. Do sada je donacijom UNDP-ija uloženo 27 hiljada od predviđenih 34.000 eura. Rezultat ovih ulaganja je operativnost pumpe Đerane i ponovno upumpavanje vode u solanske bazene.
Ipak, operativno funkcionisanje je uspostavljeno sa zakašnjenjem od mjesec dana kako je bilo predviđeno zaključcima konferencije što je dovelo do propasti gniježđenja jedne od najharizmatičnijih vrsta na solani koja predstavlja turističku atrakciju – flamingosa.
Kako bi ponovni rad pumpi i vraćanje vode a time i života na solanske bazene pratila i adekvatna turistička promocija neprocjenjivog bogatstva ornitofaune, CZIP je u toku trajanja sezone, zahvaljujući Partnerskom fondu za ugrožene ekosisteme, počeo sa postavljanjem promotivnih bilborda širom Crne Gore kako bi upotpunili turističku ponudu Crne Gore i upoznali turiste sa skrivenim draguljem našeg primorja. U tu svrhu postavljeno je 10 različitih bilborda na svim graničnim prelazima u Crnoj Gori kao i u blizini aerodroma koji će biti vidljivi turistima do oktobra, tj. kraja sezone.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, predlažemo uz koje bismo se to naslove mogli da opustimo pod suncobranom na plaži, ali i da se s pogledom zabodenim u plavu beskonačnost – zapitamo spram stvarnosti u koju smo uronjeni.
Preporuke počnimo pričom o Bogu u Boci, novoj knjizi Nikole Malovića, koja će biti predstavljena za 6 dana na hercegnovskom Sajmu knjiga. Riječ je o zbirci od dvije novele u dramskom formi, pri čemu je jedna uslovno rečeno katolička pa je štampana latinicom, a druga pravoslavna, pa je štampana ćirilicom. Prva nosi naslov Peraški goblen i kazuje o tragediji Jacinte Miović Kunić koja je duže od Penelope čekala svom muža pomorca, i za to vrijeme napravila najčuveniji goblen na svijetu, dovršivši ga vlastitom sijedom kosom. Druga novela, Trojica, napisana je na osnovu istinitih životnih drama, ima za junake prve muške trojke rođene u Boki, i njihovog oca, sveštenika Filipa Kostića, koji je bio desna ruka vladike Petra Prvog u borbi protiv Napoleonovih francuza. Izdavač je Nova knjiga.
Sa nepogrešivim osjećajem za ono što je bitno, Milorad Pavić je cijelog života pisaao o Mediteranu i uz njega, na istorijskim vodama i nedaleko od njih. Možda se najbolje u njegovoj knjizi Mediteranske priče može uočiti kako kuša more svim čulima i prije svega upija u sebe bogatstvo istorije i stvarnosti, kao da se sjeća svega što je bilo i još više onoga što je trebalo da bude, a najviše ono čega nikada nema. Mediteran je kolijevka naše civilizacije i mjesto nedoživljenog trijumfa Slovena, posebno Srba. Ljepota predjela, klime, način života i more istorije u kojem se, poput bura, sudaraju strasti, naseljavanje naroda, vladavine i pokoravanja, pohodi i trgovine, sve je to u Pavićevoj prozi dobilo posebnu boju i književne dimenzije. Izdavač je Vulkan.
Sjajnim trilerom Zavera Makijaveli Majkl Enis nas uvodi u lavirint drevnih sujevjerja i opsesija. Na uzburkanoj tapiseriji političkih igara porodice Bordžija, Nikolo Makijaveli i Leonardo da Vinči ujediniće se da razotkriju zagonetnog serijskog ubicu i otkriti šokantne tajne istorije skrivene među redovima jednog od najkontroverznijih djela svih vremena, Vladaoca. Zavera Makijaveli je roman u kome se otkrivaju neka nova lica zla i otkriva istina koja će uzdrmati temelje zapadne civilizacije. Izdavač je Vulkan.
Dnevnik jedne ključaonice Mine Aleksić priča je o odrastanju, mladalačkim ljubavima i seksualnim počecima, pisana u prvom licu. Tri mlade Beograđanke, poslije laganja roditelja, svađe sa drugaricama i raznih peripertija, uspijevaju da se izbore za odlazak na prvo samostalno ljetovanje. More, pijesak, sunce, miris ljubavi i avanture u vazduhu bude uspavane ženske snove i nadanja. Dnevnikjedne ključaonice pisan je duhovito, jednostavno i primamljivo pa nije ni čudo što čitaoce vuče da je pročita u jednom dahu i sazna kako put ka zrelosti vodi kroz mnoga životna razočaranja, ali i da je ljubav vrijedna svake žrtve. Izdavač je Laguna.
Bog u Boci
Ponekad pomalo sjetan, ponekad vrtoglavo zabavan i duhovit, roman Sto danasreće Fausta Bricija podsjeća nas na beskrajnu dragocjenost života. Sklonog ljubavnim avanturama, nesavršenog ali šarmantnog Luča Batistinija žena je izbacila iz kuće. Život mu se, međutim, ne bi mnogo promijenio da nije saznao kako je obolio od oblika raka koji ne može da se liječi. Tako počinje posljednjih sto dana Lučovog života u kojima se mora pobrinuti za porodicu, povratiti ljubav svoje žene i s mnogo poleta uživati u svakom preostalom trenutku. U ovoj kratkoj životnoj avanturi Lučo će otkriti istinsku vrijednost starih prijatelja i steći neke nove, i prije svega, postaće čovjek kakav je oduvijek trebalo da bude. Izdavač je Laguna.
U knjizi Našminkana za 10 minuta Borisa Entrupa nalaze se detaljna uputstva za 50 načina šminkanja, od svježeg i prirodnog do izgleda sa modne piste i kao takva dragocjena je svima kojima je potrebno da preobrate izgled i otkriju svoju prirodnu ljepotu. Svaki stil šminkanja predstavljen je na slikama prije i poslije – od neupadljive dnevne šminke do večernjeg glamura, korak po korak – da bi oni koji budu čitali ovu knjigu mogli i sami da ga primjene. Uz sve ovo, u knjizi se nalazi i mnoštvo profesionalnih savjeta, trikova i tehnika pomoću kojih se mogu savršeno istaći naše prirodne prednosti. Izdavač je Laguna.
Jason i zlatno runo još je jedna od intersantnih priča iz serijala Korak po korak namijenjenog djeci koja su uspješno savladala slova i vještinu čitanja. Jasona stric šalje u potragu za zlatnim runom letećeg ovna. Jason je znao da će imati težak zadatak, ali nije mogao ni da zamisli da će se suočiti sa stijenama koje se sudaraju, pticama ljudožederkama i podmuklim kraljem. Od osrtva Jolk do Kolhide pratimo Jasonove neobične i više nego zanimljive avanture. Izdavač je Laguna.
Povjerljivi izvještaj o biološkoj o društvenoj istoriji Pandore – predstavlja ilustrovana knjiga Avatar Džejmsa Kamerona. To je, ujedno, i aktivistički vodič za preživljavanje, u kome su iznesene terenske bilješke i drugi podaci iz ksenobioloških istraživanja mjeseca Pandora. Izvještaj bilježi dragocjene rude, topografiju, floru i faunu, te kulturu i domorodački jezik. Inteligentni humanoidni narod Na-vi živi u neolitskoj društvenoj zajednici i veoma su neprijateljski raspoloženi prema snagama Razvojne direkcije. Dokument Avatar iznesen je u javnost bez dopuštenja Razvojne direkcije i svi u čijem se posjedu nađe – biće krivično gonjeni.
Na Jazu je sinoć zlatnim slovima ispisana istorija festivalskog turizma Crne Gore uz preko 35.000 posjetilaca iz oko 40 zemalja sa pet kontinenata.
Status apsolutnih zvijezda, furioznim nastupom opravdali su The Prodigy, jedna od najvećih grupa svih vremena, koja se postarala da prvo veče ovogodišnjeg Sea Dance festivala bude zaista spektakularno! Nakon sjajnog vatrometa iza ponoći, Liam, Keith i Maxim, praćeni bendom, izašli su na scenu i od prvih taktova pjesme „Breathe“, krenuli žestoko izazvavši potpunu euforiju za pravi nastavak ovogodišnje, sad je već izvjesno, rekordne Exit Avanture po broju posjetilaca!
Ređali su se višegeneracijski hitovi „Omen“, „Invaders Must Die“, „Their Law“, „Firestarster“ i brojni drugi, a posebno oduševljenje izazvala je blaga promjena stihova čuvene pjesme koja se sinoć mogla nazvati „Smack JAZ BEACH Up“! Da The Prodigy svuda imaju svoje ljude, potvrdili su kultnom pjesmom „Voodoo People“, a Jadransko more zatalasale su i nove pesme „Nasty“ i „Wild Frontier“!
Slavljenički Sea Dance festival, cijelu prvu noć dodao je zbog proslave nagrade za Najbolji evropski festival do 40.000 posjetilaca dnevno, a glavnu binu, koju je programski podržala globalna muzička platmorma UKF iz Londona, sinoć su osvajali redom i domaćini Punkreas, Hornsman Coyote & Soulcraft, te zvijezde svjetske bass scene, holandski trio Noisia i londonski dubstep/rock bend Modestep.
Žurka je trajala do ranih jutarnjih časova uz savršen izlazak sunca na plaži i omiljenoj plesnoj bini Dance Paradise, koju su Chevalier, Aleks Milun i Maraku sinoć svojim setovima spremili za naredna tri dana i noći. Na plesnom raju očekivano su se nastupima izvodile zvijezde partnerske etikete TheSoundYouNeed, slovenački, planetarno popularni producent Gramatik i mlada elektronska zvijezda iz Los Anđelesa, Durante. I ostale festivalske zone bile su ispunjene desetinama izvođača, pa su uz salsa ritmove na plaži posjetioci igrali na Latino bini, slušali fuziju novih pravaca jamajčanskih muzičkih korijena na Reggae bini i uživali uz najbolje nastupe sa Exita na Cinema zoni.
Večeras na Sea Dance dolaze ultimativni hitmejkeri, četverac iz Londona u izrazito rijetkom i traženom DJ izdanju, grupa Rudimental! UKF program na glavnoj bini obilježiće i jedan od trenutno najaktuelnijih svjetskih dueta Sigma, te bass zvijezde Black Sun Empire i Fred V & Grafix. Itekako sjutra vrijedi poraniti na festival, jer žurka na Dance Paradise od sjutra kreće već od 13 časova i tokom dana nastupiće zvijezde iz Crew Love kolektiva Soul Clap, PillowTalk i Nick Monaco dok će večernji ples da diktiraju Star Slinger, Flight Facilities, TCTS i drugi. Posebna atrakcija na glavnoj bini, već od 22 časa biće najpopularnija balkanska grupa Dubioza kolektiv, koja je ove godine čak dva puta nastupala na čuvenom Glastonbury festivalu u Engleskoj.
U prethodna tri dana, u kamp Sea Dance festivala stigli su posjetioci iz svih krajeva svijeta, koji su oduševljeni Jazom, zvanično najljepšom plažom Evrope po izboru prestižnog magazina Lonely Planet! Tokom četiri festivalska dana očekuje se oko 100.000 posjetilaca, kao i porast ukupne turističke sezone u Crnoj Gori. U odnosu na prošlu godinu, udvostručen je broj inostranih posjetilaca, a najveći broj njih dolazi iz zemalja Zapadne Evrope i većini je ovo prvi put da posjete Crnu Goru. Prvi utisci su dobri, raduju se ovogodišnjem, izrazito aktuelnom programu koji prati svjetske tokove, a najviše im se sviđa plaža Jaz, ali ističu i ljepote Starog grada Budve.
Ulaznice od 12h samo na festivalskim blagajnama!
Ulaznice će od 12 časova moći da se kupe na punktu kod glavnog ulaza festivala. Aktuelne cijene dnevnih ulaznica su 24,99€ za četvrtak i petak,19,99€ za subotu, dok se komplet ulaznica za sve dane prodaje po cijeni od 84€. Svi posjetioci festivala koji imaju komplet ulaznice ili akreditacije, mogu da ih zamijene za festivalske narukvice na punktu ispred glavnog festivalskog ulaza. Zamjenski punktovi će danas biće otvoreni od 17h do 03h, a od 18h do 3h u petak, kao i od 19h do 03h u subotu. Ulaz na festival nije moguć poslije 3 časa iza ponoći.
Predsjednik opštine Herceg – Novi Drаgаn Jаnković i predsjednik Skupštine opštine, Andrijа Rаdmаn primili su dаnаs novskog jedriličаrа Milivojа Dukićа, koji je prvi crnogorski sportistа koji je ispunio normu zа Olimpijske igre u Rio de Žаneiru 2016.godine.
Biće to njegovo drugo učešće nа Olimpijskim igrаmа ( prije tri godine bio je učesnik OI u Londonu) što je sаmo po sebi veliki uspjeh. NJegov sаn je, kаko je kаzаo dаnаs, zlаtnа medаljа nа svjetskom ili olimpijskom trаkmičenju.
Dukić se prije pet dаnа vrаtio sа Svjetskog prvenstvа u Kingstonu ( Kаnаdа) gdje je u klаsi lаser stаndаrd, u konkurenciji 159 tаkmičаrа iz 63 držаve, osvojio 37. mjesto što je dovoljno zа plаsmаn nа Olimpijskim igrаmа. Po propozicijаmа Svjetskog prvenstvа prаvo učešćа nа Olimpijаdi imа tz. „zlаtnа grupа“ od prvih 50 tаkmičаrа.
Trenutno se kаko je kаzаo odmаrа i prаvi plаnove pripremа zа Olimpijske igre. Još kаo dječаk rаzmišljаo je o uspjehu . Snovi se, kаže, polаko ostvаruju. Svjestаn znаčаjа direktnog plаsmаnа nа Olimpijske igre, Dukić je istаkаo dа nije sаmo on zаslužаn zа uspjeh koji je postigаo.
– Zа to je zаslužаn cijeli jedаn tim, počev od moje mаjke, kojа je dvoje djece podiglа nа jedаn izuzetno težаk nаčin, zаtim tu je i moj Klub ( JK „Jugole Grаkаlić“) sа Škverа koji je tаkođe urаdio veliki posаo. To je i uspjeh grаdа i držаve. Jedrenje je dostа elitаn, skup i izuzetno komplikovаn sport . Populаrаn je u nаjbogаtijim zemljаmа svijetа kаo što su Novi Zelаnd, Velikа Britаnijа, Austrаlijа, Argentinа, Brаzil…Doći iz mаle zemlje kаo što je Crnа Gorа i plаsirаti se direktno nа Olimpijske igre mislim dа je to nevjerovаtаn uspjeh.
Predsjednik opštine Drаgаn Jаnković čestitаo je Dukiću nа postignutim rezultаtimа.
Sa regate
– Izuzetno smo zаdovoljni i ponosni nа uspjeh koji si ostvаrio zа sebe , zа svoj grаd i Crnu Goru i željeli smo dа ti nа ovаkаv nаčin, u ime grаđаnа Herceg Novog, čestitаmo i zаhvаlimo. Ne sumnjаmo dа ćeš ti svoje ućešće nа Olimpijаdi oprаvdаti, rekаo je predsjednik Jаnković i istаkаo dа su sportovi nа vodi uvijek bili prioritet u Herceg Novom. Smаtrа dа će tаko biti i ubuduće.
-Definitivno , аko se ne bijele jedrа ispod Novogа ondа to više nije Novi. Tаko je bilo uvijek а ovаkvi uspjesi kаkve ti postižeš motivisаće mlаde dа i oni krenu tim putem. Nаdаm se dа će jedrenje biti jedаn od sportovа po kome će se Novi ubuduće prepoznаvаtit.
Predsjednik Skupštine opštine Andrijа Rаdmаn je čestitаo i zаhvаlio se Milivoju nа uspjehu koji je postigаo jer gа, kаko jа kаzаo ,doživljаvаmo i kаo nаš uspjeh . – Znаmo dа nije bilo lаko аli lokаlnа uprаvа će i ubuduće i još više, biti uz tebe. Spremni smo dа ti u sklаdu sа nаšim mogućnostimа pomognemo nа putu ostvаrivаnjа još boljih rezultаtа .
Predsjednik opštine Drаgаn Jаnković je u znаk sjećаnjа nа ovаj susret poklonio Milivoju Dukiću sliku sа mediterаnskim motivimа.
