U organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi uspješno je završena treća akcija ”Boje i mirisi novskih đardina”. U bašti kuće nobelovca Iva Andriča sinoć je upriličeno proglašenje i dodjela nagrada kandidatima koji su bili najuspješniji.
Tročlana stručna komisija u sastavu: inženjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović, rukovoditeljka Sektora za održavanje zelenila u Komunalno stambenom preduzeću Herceg Novi, Vanja Spaić i Jasmina Ivović, komunalna inspektorka za hortikulturu Opštine Herceg Novi, izabrala je najbolje učesnike u dvije kategorije, najljepši vrt/bašta i najljepši balkon/terasa.
Tri prvorangirana u kategoriji Najljepši vrt/bašta su Nikola Lučić nagrađen sa 350 eura, Milica Zorić nagrađena iznosom od 300 eura i Jelena Rosić kojoj je pripala novčana nagrada od 250 eura.
Foto TO HN
Specijalna nagrada u ovoj kategoriji pripala je Relji Živojnoviću i iznosi 250 eura. U kategoriji Najljepši balkon/terasa prva nagrada i 300 eura pripala je Stanki Tešović, drugoplasirana je Mirjana Ivović kojoj je pripala nagrada od 250 eura a na trećem mjestu je Vesna Nakićenović koja je dobila novčanu nagradu u iznosu od 200 eura.
Nagrada za održivost i očuvanje starih vrsta biljaka pripala je Katici Perović a nagradu za kreativnost i originalnost u bašti osvojio je Andrija Dević. Njima su pripale novčane nagrade od po 100 eura. Za doprinos uređenja površina oko stambenih zgrada sa po 100 eura nagrađeni su Aco Vuković i Nenad Stojimirović.
Foto TO HN
Turistička organizacija Herceg Novi još jednom čestita nagrađenima i zahvaljuje svim učesnicima, sa zaljom da slijedeci njihove primjere nastavimo da doprinosimo podizanju ekološke svijesti gradjana i stvaramo jos ljepši ambijent grada.
U đardinu ljetnjikovca Buća u Tivtu u petak je svečano otvoreno treće izdanje manifestacije “Tivatsko kilturno ljeto 2024” koje realizuje JU Gradska biblioteka i tokom kojeg će publika u ovom gradu imati priliku da čuje neke od najeminentnijih književnika sa prostora bivše Jugoslavije.
Manifestaciju je otvorio predsjednik Opštine Željko Komnenović koji je tom prilikom istakao da treće izdanje Tivatskog književnog ljeta, još jednom publici nudi relevantne, originalne, čitane autore i naslove koji nam stižu iz zemalja regiona.
“Gradska biblioteka vrši pažljiv izbor, osluškujući interesovanje publike, oslanjajući se pri tom i na mišljenje struke. Protekla dva ljeta uživali smo u kvalitetnom sadržaju, a vrijeme će pokazati, u to sam ubijeđen, da Tivat nećemo prepoznavati samo po pozorištu, već i po poznatim licima regionalne književne scene”, kazao je Komnenović.
On je podsjetio da Opština Tivat ove godine u oblast kulture ulaže 2,5 miliona eura.
Tivatsko kulturno ljeto 2024
“Vrlo brzo tivatska kulturna scena dobija i novi prostor u Donjoj Lastvi, otvorenu ljetnju pozornicu za manje događaje i kino projekcije. Iskoristiću priliku da vam preporučim književne ali i druge umjetničke programe koje vam Tivat kao destinacija nudi ovog ljeta, na poznatim, ali i na novim lokacijama” poručio je Komnenović.
Jelena Petrovič je pročitala pismo podrške ministrice kulture i medija Tamare Vujović koja je bila spriječena da prisustvuje dogadjaju a u kojem se između ostalog kaže:
“Posebno bih željela da istaknem značaj biblioteka i bibliotečkih programa. Nadalje, da svi pohvalimo JU Gradska bilbioteka Tivat kao mladu bilbioteku koja je postala samostalna rezultatom odluke Opštine Tivat da ispuni zakonsku obavezu prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti. Kvalitet književbnosti i njen zvuk se mora probiti kroz graju leta, jer ona ima poseban značaj našem društvu, jer obogaćuje kulturni život i emotivni izraz jedne zajednice, oslikava ideale, ono što je bilo, što možda nismo umeli i uči nas šta možemo i šta smo u stanju”, napisala je Vujović.
Tivatsko kulturno ljeto 2024
Na otvaranju manifestacije upriličeno je književno veče na kojem je gost bio Miodrag Majić, ugledni sudija iz Beograda, koji je promovisao svoj roman “U ime naroda”
“Satira se pojavila u mojim pričama jer je to izgleda bio najlakši način da se obračunam sa tim tipovima sa kojima se suočavam i sa tim pojavama. Da se nisam zaklonio iza satire ko zna šta bi bilo. Meni su ti likovi i pojave iz pravosuđa očigledno izazivali potrebu da se sa tim njihovim karakternim osobinama, beskrajnim poltronizmom, beskrajnom plašljivošću, nekako našalim. Nisam našao ništa ozbiljnije,. Da sam ih doživio ozbiljnije bio bi to fijasko i onda sam počeo intelektualno da se sprdam sa njima, da bih ostao koliko toliko pristojan. To srećemo na žalost i u drugim državnim institucijama. Vjerovatno je to bio moj zaklon. I tačno je da ja nisam imao milosti prema tim tipovima u mom pisanju”, kazao je Majić.
Autor je odgovarao i na pitanja publike a u muzičkom dijelu programa učestvovao je kvartet saksofona profesora Gorana Turkalja.
Ovogodišnji 23. po redu Međunarodni festival klapa Perast počeo je sinoć, a trajaće tri večeri. Prema riječima predsjednice Nevladine organizacije Međunarodni festival klapa Perast, Tine Braić Ugrinić Festival se nalazi na razmeđi klasičnog poimanja klapskog pjevanja i svijeta koji nosi sa sobom, i onog novog instrumentalnog, primamljivijeg za većinu koja sluša i voli ovu vrstu pjevanja.
“Kako smo i sami svjesni da je ono starije uvijek temelj i da ako ga srušimo novo neće biti održivo, ove godine smo se odlučili za njihov spoj. U ove tri večeri koje su pred nama napravili smo program koji će zadovoljiti oba, prividno oprečna ukusa klapskog pjevanja, odnosno slušanja”, poručila je ona.
Tina Braić- Festival klapa Perast 2024.
I pored muzičkog trenda u regionu klapska pjesma opstaje, kazala je Braić Ugrinić. Naglasila je brojnost sve većih dječijih klapa koje se razvijaju u Crnoj Gori, a koje, prema njenim riječima, stvaraju kvalitetan i trajan put opstanka klapske pjesme.
“Uprkos svim drugim okolnostima i nepredvidljivostima mi i dalje najavljujemo, nadamo se sve bolje festivale, koji ove godine ima i novinu. Nakon takmičarskog i revijalnog dijela očekuju nas koncerti iskusnih i renomiranih klapa”, rekla je ona.
Mnogo je festivala klapskog pjevanja, ali malo je onih koji se mogu pohvaliti ovakvom tradicijom, istakao je na otvaranju direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić. On se tom prilikom zahvalio svima koji se bave ovom vrstom pjevanja, i time čuvaju tradiciju uprkos svim izazovima koje nosi savremeno življenje.
Jovan Ristić- Festival klapa Perast 2024.
“Zahvalio bih se organizatorima koji su sve ove godine prošli kroz različite faze i uprkos tome uspjeli da opstanu. Pozvao bih sve da posjete Festival i uživaju u anđeoskim glasovima , na ovom čudesnom mjestu”, kazao je on i proglasio festival otvorenim.
Tokom prve večeri nastupile su ženske klape Divna, Alata i Lira, i to iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U revijalnom dijelu programa nastupile su Klapa Maris, Bisernice Boke i Kaše. Kako su najavili organizatori drugo veče je sadržajem najbogatije. Od dječijih klapa nastupiće klape iz Hrvatske – Splita i Zagreba, kao i iz Crne Gore – Kotora, Tivta, Bijelog Polja, Kolašina, Nikšića, Podgorice. Nakon dječijih predstaviće se tri mješovite klape iz Crne Gore i Hrvatske. Takođe, te večeri nakon takmičarskog dijela biće priređen koncert klape „Kumpanija“ iz Vele Luke na Korčuli. Treća veče, 16. juna, rezervisana je za muške klape, njih sedam, koje takođe dolaze iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nakon takmičarskog i revijalnog dijela čeka nas koncert klape “Valdibora” iz Rovinja”.
Program sve tri večeri počinje od 21 sat na Pjaci Svetog Nikole u Perastu.
NTO CG: Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori boravi 60.784 turista
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) zadovoljna je početkom ljetnje turističke sezone. Kao je kazala agenciji Media Biro predstavnica te organizacije Dragica Rašković, očekivanja za naredni period su optimistična. Napomenula je da su rezultati ankete turističke privrede, koju su nedavno sproveli, pokazali da su turistički djelatnici uglavnom zadovoljni početkom sezone.
„Prema nalazima ove ankete,najveći broj njih najave ocjenjuje dobrim. Čak preko 80 odsto učesnika ankete smatra da su najave na nivou prošlogodišnjih ili bolje u odnosu na prethodnu godinu. Prema rezultatima te ankete, pored regiona, najviše najava imamo sa tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Primjetan je i rast interesovanja sa tržišta kao što su, baltičke zemlje, skandinavske zemlje i Poljska”, kazala je ona.
U mjesečnim izvještajima Evropske komisije za putovanja, Crna Gora se dvije godine nalazi u TOP 10 najbolje ocijenjenih destinacija od strane posjetilaca na online platformama za putovanja.
“U aprilskom izvještaju zauzeli smo visoko četvrto mjesto i iskreno se nadamo da ćemo i tokom ljeta bilježiti dobre ocjene”, rekla je Rašković.
Prema nezvaničnim podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju NTOCG u Crnoj Gori je 13. juna boravilo 60.784 turista, što je 6,65 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine i nešto više u odnosu na 2019. godinu.
Kotor – foto Boka News
„Najveći rast se bilježi u opštinama Budvi i Herceg Novom, s tim što bih napomenula da je evidentiran rast od 23% turista u Herceg Novom u odnosu na isti period predhodne godine.
Prema istim podacima koje smo dobili od lokalnih turističkih organizacija pored regiona najveći broj turista imamo iz velike Britanije, Njemačke i Francuske,
U prethodnom periodu NTO CG sprovela je brojne promotivne aktivnosti na raznim tržištima. U okviru Destinacijskog foruma 60 renomiranih njemačkih turoperatora, novinara i turističkih agenata tokom pet dana posjete bilo je prilici da se bliže upozna sa turističkom ponudom Crne Gore.
“Pored destinacijskog foruma, istakla bih i neke aktivnosti na tržištu Velike Britanije. Prethodnog mjeseca, kao nastavak saradnje s globalnom medijskom kućom BBC, ekipa njihove emisije o putovanjima Travel show, koja ima preko 70 miliona gledalaca na nedjeljnom nivou, je snimala čitavu epizodu emisije o Crnoj Gori.”, poručila je ona.
Učešćem na mnogobrojnim sajmovima i drugim promotivnim aktivnostima, poput studijskih posjeta medija, influensera, turoperatora i marketinških kampanja, NTO CG je promovisala destinaciju u oko 25 zemalja. Poseban fokus ove godine usmjeren je ka digitalnim kanalima promocije, te je najveći dio budžeta opredijeljen za ovaj vid promocije, poručuju iz ove organizacije.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite “Kotorska pašta” biće održana večeras, subota, 15. jun od 21 sat, na Pjaci Svetog Tripuna.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće gradski hor “Nikola Đurković” i klapa “Incanto”.
Svi restorani u Kotoru u svojoj ponudi imaju kotorsku paštu – krempitu. Ova manifestacija se tradicionalno se organizuje u predsezoni.
Trajekt italijanske kompanije Adria Ferries stigao je u Bar, u okviru probne vožnje na liniji Bar – Ankona, saopšteno je iz Vlade.
Kako su podsjetili, planirano je da trajekt već početkom jula počne da saobraća na liniji Bar – Ankona.
“Trajekt kompanije Adria Ferries, koja je partner naše Barske Plovidbe u ovom poslu, je upravo uplovio na gat V Luke Bar” kazao je na društvenoj mreži X premijer Milojko Spajić.
Priobalni put kroz Perast zatvoren je za saobraćaj od danas, subota 15. juna do 30. septembra na osnovu Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor, saopštio je Savjet Mjesne zajednice Perast.
“Za ovu turističku sezonu MZ Perast je obezbijedila dva električna vozila (sa 4 sjedišta) i električni autobus (sa 10 sjedišta) za besplatan prevoz građana i svih posjetilaca. Ovom Odlukom smanjujemo potrebu za ulazak u grad mnogim činiocima kojima je ranije dozvoljavan ulazak radi popravki, usluge čišćenja i slično. Sada će im biti dostupna naša električna vozila za prevoz čime želimo postići dodatno smanjenje saobraćajnih gužvi u gradu. Tim povodom će se iz grada izmjestiti i prolazak lokalnih autobusa “Blue line” tako da će biti dostupna postojeća autobuska stajališta na ulazima u grad. Od ove godine poštujući član 11 Odluke o regulisanju saobraćaja na teritoriji opštine Kotor, biće zabranjen ulazak i motociklima bez propusnica.
Zbog velike komercijalizacije Perasta te infrastrukture koja to ne može ispratiti Savjet MZ Perast je donio Odluku da se nabavnim vozilima omogući ulazak od 05:00h do 10:00h što je za dva sata duži period nego predhodnih godina.
Prvi Craft Fest Montenegro okupio je u Podgorici domaće zanatske pivare iz Crne Gore, pa su se na pivskoj fešti koja je počela 13. i trajaće do 16. juna, predstavili proizvođači kao što su Paun, Podgoričko, Mammut, Akademija, Barba Niko, Bold i drugi. Oni su posjeticoima manifestacije ponudili više od 50 različitih vrsta piva.
Kako je kazao direktor Turističke organizacije Podgorice (TOP) Dragan Grnović craft industrija bilježi veliki rast u prodaji pića i jako je popularna među ljubiteljima piva.
– Naredna četiri dana na ovom mjestu predstaviće se šest craft pivara i sigurni smo da će svi posjetioci uspjeti da pronađu neki ukus za sebe.TOP zajedno sa Glavnim gradom prepoznaje i podržava craft industriju jer je vidi kao perspektivnu privrednu granu, a i većina craft pivara se razvija u sektoru ugostiteljstva i sve to zajedno sa ovakvim manifestacijama unapređuje turistički proizvod u glavnom gradu – poručio je on.
Kako je istakao, manifestacija se održava na jednom novom prostoru u gradu, plato između Narodne biblioteke i Skupštine Glavnog grada koji je za ovu priliku uređen u industrijskom stilu.
– Željeli smo da ovaj prostor bude malo drugačiji, autentičan baš onako kakvo je i craft pivo. Vjerujemo da će ovo biti jedno osvježenje na turističkoj mapi Glavnog grada te da ćemo ovu manifestaciju unapređivati i organizovati u godinama koje su pred nama – rekao je on.
Craft Fest Montenegro je prvi festival koji ističe važnost podrške domaćim proizvođačima i umjetnicima. Ponuda će isključivo sadržati proizvode iz Crne Gore, a na bini će nastupati samo domaći izvođači, dodatno osnažujući crnogorsku lokalnu kulturu i identitet. Kako je kazao predsjednik Udruženja pivara Crne Gore Srđan Jovović pivari sa ovih područja do sada su svoje proizvode izlagali u ugostiteljskim objektima i marketima, a pomenuti festival predstavlja idealnu priliku kako bi se predstavili širem auditorijumu.
– Slogan ove manifestacije je “Kupujmo domaće”, te će se i sad i ubuduće ovdje naći samo proizvodi isključivo iz Crne Gore. Svakog dana u toku trajanja festivala imaćemo happy hour od 17 do 19, kada će cijene svih piva biti snižene. Jako sam zadovoljan što vidim ovoliki broj naših sugrađana kao i turista, i ovim putem pozivam sve koji nisu sa nama večeras da posjete festival u narednim danima – rekao je Jovović.
Podgorička pivara Bold locirana u Maslinama postoji već pet godine i prema riječima Vasilija Prelevića predstavnika te pivare okupljanje svih pivara je nešto što se dugo očekivalo.
– Već pet godina se ovim bavimo i ovo je prvi put da nam se ukazuje prilika da se zajedno okupimo zajedno sa kolegama, i pokažemo naše proizvode našim sugrađanima. Naša piva su napravljena bez ikakvog kompromisa sa kvalitetom: 100% žito, hmelj, kvasac i ječam, pivo rađeno prema njemačkim standardima. Ne samo što se nadamo da će ovo postati tradicija, nego težimo ka tome da se ovo uzdigne na mnogo veći nivo jer država Crna Gora ima potencijala – smatra Prelević.
Prvi Craft Fest Montenegro organizuje Turistička organizacija Podgorice, Sekretarijat za kulturu i Udruženje craft pivara Crne Gore.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, psihologije, geopolitike i knjiga za djecu.
Tajna ispod mrtve mačke ili priča o nestalim romanima Iva Andrića, je neobično ostvarenje Predraga Savića, koje je, po priznanju autora, nastajalo punih 10 godina. Savić je iz više hiljada izvora prikupio podatke o životu Iva Andrića, njegovih prijatelja i savremenika. Pripovijest otkriva nepoznate detalje o našem nobelovcu ali i ličnostima poput grofova Iva i Luja Vojnovića, Mata Gracića, Svetozara Ćorovića, Antuna Farčića, Marka Ristića, Isidore Sekulić, Branka Lazarevića i mnogih drugih.Elemente psihološkog trilera punog iznenađewa Savić unosi u onaj dio romana kada se traga za dva izgubljena djela o Srbima rimokatolicima. Izdavači su Narodna prosveta i Filip Višnjić.
Poslednji Tjudor je roman Filipe Gregoru, o jednoj kraljevskoj porodici, dvije jalove kraljice, tri nasljednika prestola i o svim ulozima koji su u igri. Džejn Grej je devet dana bila kraljica Engleske. Njen otac i njegovi saveznici krunisali su je umjesto polusestre umrlog kralja Meri Tjudor, koja je brzo okupila vojsku, preuzela presto i zatvorila Džejn u londonski Tauer. Kad je Džejn odbila da izda protestantsku vjeru, osigurala je sopstvenu smrt i očevu pohlepu pretočila u svoje tragično mučeništvo. Šta će se dogoditi kada se poslednji Tjudor usprotivi nemilosrdnoj i osvetoljubivoj kraljici Elizabeti? Izdavač je Laguna.
Radnja romana Čovek koji nije pročitao Hazarski rečnik Filipa Inđića počinje dada se 46-godišnji novinar, pisac i direktor male izdavačke kuće prvi put sretne sa svijetom interneta. Suočen sa radikalnom promjenom životne rutine i ličnim moralnim dilemama, on postaje junak jednog potpuno novog doba. Razvijajući teme kakvih do sada nije bilo u srpskoj književnosti, radnja ovog duhovitog i inteligentno napisanog romana predstavlja priču o uticaju tehnologije na pojedinca i društvo, kao i nostalgični izlet u društvenu stvarnost s početka 21. vijeka. Izdavač je Otvorena knjiga.
Kratki i čudesni život Oskara Vaoa Džuna Dijaza roman je o tinejdžeru iz Nju Džersija dominikanskog porijekla, uronjenom u svijet knjiga i stripova. On sanja da postane novi Tolkin i, iznad svega, da pronađe pravu ljubav. Međutim, vjeruje da njegovu porodicu generacijama prati kletva odgovorna za progone njegovih predaka pod diktatorskim režimom, ali i za sve njihove zlosrećne ljubavi. Usamljen i neuspješan na ljubavnom planu, Oskar odlučuje da će on biti njena posljednja žrtva. Prateći buran život glavnog junaka, njegove odbjegle sestre i nepokorne majke Dijaz slika nekoliko decenija burne dominikanske istorije. Izdavač je Booka.
Knjiga naizgled šaljive sadržine Marfijev zakon kroz nizove primjera i druge podkazone dokazuje zašto će nešto što može poći naopako – poći naopako! Artur Bloh, autor ove knjige, karijeru je počeo kao perač automobila i bas gitarista, a doživio je da ga citiraju najznačajniji svjetski časopisi i publikacije. Izdavač je Prozaik.
U svojoj novoj knjizi Kad mrtve duše marširaju Emir Kusturica piše o mangupima iz Davosa, opasnostima četvrte industrijske revolucije po Srbiju, ratu u Ukrajini, transhumanizmu neprestano se pitajući ko to slobodnom i uspravnom čovjeku radi o glavi i kako pohlepa svjetskih moćnika ruši sve pred sobom dok ne sretne dostojnog protivnika. U svijetu koji kreiraju nekoliko kraljevskih porodica, te Rotšildi, Rokfeleri, i šačica novobogataša dirigentsku palicu drži Klaus Švab sa svojom ekipom iz Davosa. Ali, gotovo proročki, Kusturica podvlači: „Mrak je najgušći pred svitanje“. Izdavač je Catena Mundi.
Da li su dinosaurusi zaista postojali? Pa naravno! Gazili su po istom tlu kao i mi, kupali se u istim vodama… ali nijedno ljudsko biće nije imalo priliku da ih uživo vidi! U zanimljivoj knjizi Život dinosaura – Upoznajte neverovatna stvorenja otkrićete kada su živjeli, koje zemlje su naseljavali, šta su jeli, zbog čega su izumrli, čime se bave paleontolozi… i još mnogo toga! Izdavač je Vulkan.
Najmanje 37.266 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze od 7. oktobra prošle godine, saopštilo je u petak Ministarstvo zdravlja u opkoljenoj enklavi, prenosi Anadolu.
U saopštenju ministarstva se navodi da su u napadima povrijeđene još 85.102 osobe.
Istaknuto je da je u izraelskim napadima u Pojasu Gaze u posljednjih deset dana ubijeno 716, a ranjeno 2.149 Palestinaca
“U izraelskim napadima u posljednja 24 sata ubijene su 34 osobe, a povrijeđena 71”, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da su mnogi ljudi još uvijek zarobljeni pod ruševinama jer spasioci ne mogu doći do njih.
Izrael nastavlja brutalnu ofanzivu na Pojas Gaze uprkos rezoluciji Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija kojom se zahtijeva hitan prekid vatre.
Izrael je optužen za genocid pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), koji je najnovijom presudom Tel Avivu naložio da odmah obustavi operaciju u Rafahu, gdje je više od milion Palestinaca potražilo utočište od rata.
