U cilju obilježavanja Svjetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi, 𝗠𝗹𝗮𝗱𝗶 𝗘𝘃𝗿𝗼𝗽𝗲 𝗞𝗼𝘁𝗼𝗿 u koordinaciji sa članovima PES-a Kotor, i ove godine su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi.
14.jun, dan posvećen svim hrabrim ljudima koji nesebično daju dio sebe kako bi spasili živote drugih. Ovaj poseban dan podsjeća nas na važnost solidarnosti i humanosti u društvu.
Željeli bi da se zahvalimo izuzetno ljubaznom osoblju Zavoda za transfuziju krvi Kotor, dr. Snežani Filipović, kao i njenom saradniku Milanu Lekiću, poručuju 𝗠𝗹𝗮𝗱𝗶 𝗘𝘃𝗿𝗼𝗽𝗲 𝗞𝗼𝘁𝗼𝗿.
Mladi NVO Naša akcija i Omladinskog tima Tivat počeli su letnju sezonu mnogobrojnim akcijama, i podjelom u timove kako bi ostvarili sve aktivnosti.
Sezona je počela posjetom eko likovnoj koloniji u parku prirode Blidinje u BiH kroz projekat RYCO, i učestvovanjem u vjezbi i obukama sprečavanja ekoloskih katastrofa na moru sa Interreg partnerima kroz Ramoge sporazum između Italije, Francuske i Kneževine Monako u mjestu Viareggia u Italiji.
Naša akcija
Nakon inostranstva, obe organizacije su se zatim osvrnule lokalnim aktivnostima. 8. i 9. juna je jedna grupa mladih podrzala koncerte Rokstrikcije u Podgorici, dok je druga ekipa podrzala Tivatski karneval.
Kao i predhodnih godina tokom ljeta obe organizacije su domacini grupama mladih volon-turista koji pristižu u Crnu Goru sa raznih destinacija. Tako je sinoć u Omladinskom klubu Kotor uspesno održano Interkulturalno vece sa srednjoskolcima sa Filips akademije iz Masacusetsa, SAD. Ovi mladi volon-turisti fokusirani su na promociju volonterizma, kao i regenerativne turisticke aktivnosti kako bi doprinjeli mjestima u kojima borave.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) ugostila je influensere iz Azerbejdžana koji su u periodu od 6. do 13. juna boravili u Crnoj Gori.
Influenseri su tokom boravka u destinaciji razgledali Stari grad Bar, Ulcinj sa plažama, uživali u ljepotama Skadarskog jezera uz vožnju čamcem i obišli Budvu, Tivat, Kotor, Herceg Novi i Prijestonicu Cetinje.
Travel bloger, Elshan Ismayilov, koji broji preko 47 hiljada pratilaca na Instagramu poručio je da izuzetno povoljna klima, more i zeleni pejzaži čine Crnu Goru savršenom destinacijom za azerbejdžanske turiste.
„Kada bih birao najatraktivniji grad, Budva bi zauzela prvo mjesto, Kotor drugo, a treće mjesto Cetinje. Crna Gora privlači sve vrste turista iz Azerbejdžana – od luksuznih putnika do avanturista. Crna Gora zaista nudi ponešto za svakoga i verujem da će svi pronaći nešto što odgovara njihovim željama i potrebama“, rekao je Ismayilov.
Azerbejdžanske influensere je posebno oduševila vožnja žičarom u Kotoru, obilazak Cetinja, posjeta Svetom Stefanu i vidikovcu Čelebrdo. Ističu da će se kući vratiti sa mnogo prelijepih uspomena.
Prema riječima travel blogera Niger Gazizada, prirodne ljepote Crne Gore će ga sigurno motivisati da ponovo posjeti ovu zemlju.
Kotor – foto Boka News
„Ovakva dobrodošlica uz predivna mjesta za odmor, sigurno će me motivisati da ponovo posjetim ovu zemlju. Jug zemlje je predivan, ali sam čuo da Crna Gora nudi još mnogo toga pa bih volio da moje sledeće putovanje posvetim istraživanju sjevera”, rekao je Gazizada koji ima preko 45 hiiljada pratilaca na Instagramu.
On je dodao da vjeruje da će mu sjever zemlje pružiti potpuno drugačiji, ali jednako fascinantan doživljaj Crne Gore.
Pored NTO, podršku u organizaciji ove studijske posjete dale su i lokalne turističke organizacije Cetinja, Budve, Herceg Novog, Bara, Tivta, Kotora i Ulcinja, hotel Avala, Kotor Cable Car, Huma hotel, Porto Novi, Nikki beach i agencija Montenegro Tourist Service.
Treći međunarodni festival „Pored mora, pjevati se mora“ počeo je sinoć književnim programom u čast nagrađenih hercegnovskih literata u Kući nobelovca Iva Andrića. Muzički dio programa sa sedam gostujućih dječijih horova biće održan večeras i sutra veče (15. jun) u parku Boka.
U čast vrijednih i talentovanih osnovaca koji su tokom cijele školske godine učestvovali na međunarodnim i državim literarnim konkursima i osvajali značajne nagrade. U okviru prvog programa „Mladi novski literati“ zahvalnice i poklon knjige dobilo je 65 osnovaca, a njih 12 sa međunarodnim nagradama imalo je priliku da predstavi radove. Veličajući učenički trud i uspjeh, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje na ovaj način želi da podrži ljepotu pisane riječi i motiviše učenike da se posvete književnosti i čitanju.
Literatima je svoju knjigu „Prodavnica igračaka“ poklonila naša sugrađanka, pisac profesor dr Sanja Crnogorac, zbirku bajki koja je nominovana za nagradu Mali princ. Muzikom su veče uljepšali učenici Muzičke škole HN – Alksandar Šiškin na gitari (klasa prof. Aleksandra Bubanje) i Jovan Savić na harmonici (klasa prof. Bosiljke Kulišić).
Foto Vuk Ilić
U parku Boka večeras će biti priređeno prvo veče muzičkog dijela programa festivala „Pored mora, pjevati se mora“ u okviru kojeg će nastupiti solisti dječijih horova koji učestvuju na ovoj razdraganoj i raspjevanoj manifestaciji iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Početak programa je u 19.00 časova.
Centralni događaj festivala je susret dječijih horova koji će biti održan u subotu, 15. juna takođe u parku Boka sa početkom u 19.00 časova. Nastupiće preko 200 pjevača iz horova „OŠ Milija Nikčević“ iz Nikšića, „Bubamarac“ iz Trebinja, „Vokal kids“ iz Pančeva, SPD „Jedinstvo“ iz Kotora, „Raspevano srce“ iz Vršca, „Vivak“ iz Sremske Mitrovice, „Zvjezdice“ iz Podgorice i domaćini „Cvrkutići“ iz Herceg Novog.
Organizator festivala je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje OHN, uz podršku JUK Herceg fest i Kuće nobelovca Iva Andrića.
U crkvi Svetoga Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj proslavljena je hramovska slava – Spasovdan.
Liturgiju je služio iguman manastira Stanjevići Jefrem sa hercegnovskim sveštenstvom, a sabornoj proslavi prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić, potpredsjednici Opštine Miloš Konjević i Mirko Mustur sa saradnicima, kao i konzul Republike Srbije u HN, Mićo Rogović. Obilježavanje slave završeno je tradicionalnom litijom koja je u večernjim satima nošena kroz grad, a koju je predvodio vladika Zahumsko hercegovački i primorski Dimitrije.
Spasenje od smrti, vaskrsenje i vaznesenje su temelj hrišćanske vjere, kazao je iguman Jefrem u besjedi i pojasnio značaj ovog praznika u narodu nazvanog Spasovdan. Kako je istakao, sjećanje na Vaznesenje Gospodnje traje već treći milenijuma, a sjećanje u crkvi božijoj predstavlja i sadašnjost i budućnost.
Litija – foto Opština -HN
„Svaki naš doživljaj u zemaljskom životu možemo doživjeti u punoći prisustva božijeg, ako se budemo služili sjećanjima kao što se služimo sjećanjima iz naših života. Sjećamo se svih onih građana Herceg Novog i uznosimo molitve za njihovo zdravlje i spasenje, za mir u porodici, svaki berićet u domu i rodu. Na dan kada slavi ovaj hram, sjećamo se i onih divnih Novljana koji su bili priložnici, trudbenici koji su odvajali od svojih usta i doma zaradu, i oni na galijama i pastiri, poljoprivrednici, ribari, da bismo mi danas, njihovi potomci bili u ovako divnom i veličanstvenom hramu“, istakao je između ostalog iguman Jefrem i zahvalio predsjedniku Katiću što je uvijek otvorenog srca za podršku i razumijevanje crkvenoj misiji.
Hram Svetog Spasa pamti trovjekovnu istoriju i sa manastirom Savina dao je poseban pečat oblikovanju lica grada i njegove duše, istakao je starješina hrama, protojerej stavrofor Radomir Nikčević.
„Svi se pitaju kakav je to grad Herceg Novi u kojem svi žive kao porodica, šta je to je oblikovalo njegovu dušu? Ovaj hram je ostavio veliki pečat na formiranje i dušu grada, on je ključ. I nije slučajno da je među starješinama ovog hrama u isto vrijeme bio nastojatelj manastira Savina – Josip Tropović kod kojeg je vladika Njegoš učio školu.
Litija – foto Opština -HN
Podsjetio je na period Topalske komunitadi kao preteče savremene gradske uprave i bliske saradnje koju su gajili sa građanima, što je nastavljeno do danas jer sadašnja gradska uprava živi jednodušno sa svojim stanovništvom.
„Zbog toga mi imamo takvu gradsku upravu, ovaj hram i svetinje ovog grada ne daju da budu drugačiji. Nigdje to nije slučaj u Crnoj Gori niti bilo gdje drugo. Zato sa pravom ovaj grad jedini nosi orden Svetoga Save prvog reda“, kazao je Nikčević.
Večernjoj službi, a potom i litiji koja je nošena ka crkvi Svetog Preobraženja, prisustvovali su predsjednik Opštine Stevan Katić, potpredsjednici Miloš Konjević i Mirko Mustur, potpredsjednik Vlade Momo Koprivica i predsjednik Skupštine Nikšić, Nemanja Vuković.
Vladika Dimitrije u besjedi je poručio da je Hristos sve što je uradio, uradio radi ljudi i njihovog spasenja.
Litija – foto Opština -HN
„Izašao je sa nebeskih visina i došao nam u susret, nama ljudima i postao jedan od nas. Postao je naš sabrat, učitelj prvosveštenik, služitelj, sluga, đakon. On je prvjenac svega u crkvi i svega u spasenju našem. Pošto nam je izašao u susret, spustio se sa nebeskih visina, on je isto tako tu našu prirodu, sve naše sem grijeha, uznio na nebesa. Ovaj hram je posvećen Preobraženju, a danas slavimo Sveto Vaznesenje Gospodnje, sve u Hristovom domostroju, uključujući i Vaznesenje radi našega spasenja, radi našeg preobraženja ne bi li se ta blagodat Božija, koju je Gospod ostavio u crkvi svojoj, dotakla naših srdaca, ljubavi, vjere, ne bi li se otvorili kao cvijet, ne bi li nešto od te blagodeti i te sile preobrazilo naše živote“, kazao je vladika Dimitrije.
Litija – foto Opština -HN
Predsjednik Opštine, Stevan Katić kazao je da je ova litija nastavak onih veličanstvenih litija koje su pokrenute 2020. godine „kada smo branili naše svetinje, a potom i potpisali ugovor sa SPC i stavili tačku na to pitanje“.
„Zato i danas možemo slobodno i bezbrižno da sa vjerom i blagodatom prošetamo ne samo kroz Herceg Novi, nego sve gradove Crne Gore. Pozivam vas da se i u narednom periodu okupljamo oko naših hramova, svetinja, ne samo za ovaj veliki praznik Spasovdan, koji mi u Herceg Novom proslavljamo vijekovima unazad, nego i za sve ostale praznike“, kazao je predsjednik Katić.
Povodom proslave Spasovdana upriličen je i kulturni program.
Odbornici Skupštine opštine (SO) Kotor juče su, u okviru nastavka 23. sjednice, između ostalog, usvojili Izvještaj Turističke organizacije (TO) Kotor o radu za 2023. godinu, te Odluku o donošenju Programa rada i finansijskog plana za tekuću godinu.
Direktor TO Kotor Jovan Ristić kazao je da je prošle godine prebačen planirani prihod od nešto više od 1,8 miliona eura.
– Od bedema je 2019. prihodovano preko milion i 730.000 eura, prošle 1,5 miliona, a od početka ove već 650.000 eura.
Kotor foto Boka News
Nismo imali prijave na čistoći bedema koji imaju i veoma dobru signalizaciju. Međutim, postoji negativna praksa uvođenja turista od strane nelegalnih vodiča na bedeme kroz druge ulaze, čemu ćemo stati na put – kazao je Ristić, navodeći i da se gosti duže zadržavaju u gradu (sada već prosječno i po šest dana).
On je iznio i podatke da je u periodu 2019. -2020. po osnovu boravišne takse ostvaren prihod od 9.000 eura, 2021. -2022. od 12.854 eura, 2022.-2023. godina 53.000, a od decembra 2023. do danas 40.000 eura.
Spomen ploča na ulazu u kapelu Svetog Antuna -Prčanj
Na ponti Lazzari
Za trpezom ljubavi
Blagdan Svetoga Antuna okupio je na misi u maloj crkvi-porodičnoj kapeli familije Lazzari na Prčanju grupu vjernika iz Dobrote, Mula, Kotora, Škaljara, kojima su se poslije toga na ponti ispred Kuće Lazzari, na čašćenju domaćina Meleta Lukača, pridružili i drugi gosti iz Bara, Podgorice, Bijelog Polja. Kako je i red, duhovno i liturgijsko slavlje posvećeno jednom od omiljenih bokeljskih svetaca, koje je održao don Željko Pasković, upotpunjeno je gozbom i druženjem, koje je recitovanjem svoje pjesme “Oda Crnoj Gori”, uveličao pisac i pjesnik Dejan Milošević Tarski.
Crkvu Svetog Antuna Padovanskoga je 1724. godine osnovao Bruno Lazzari, a 1988. godine, nakon zemljotresa, obnovila ju je Agata, udova Nika Lazzarija, kapetana duge plovidbe na jedrenjacima. Ukrašena je oltarnom slikom na kojoj se ističu Bogorodica i Sv. Antun, rad baroknog slikara Tripa Kokolje. Od 1990. godine slavlje u porodičnoj kapeli i ispred kuće organizovali su Mele Lukač i njegova supruga Nada, potomkinja familije Lazzari. Nakon što se ona upokojila, Lukač je nastavio da održava crkvu i organizuje slavlje o blagdanu Sv. Antuna u čast sjećanja na suprugu. Činjenica da je Mele porijeklom musliman iz Bijelog Polja još više pridaje značaj cijelom ovom slavlju, što primjećuje i don Željko Pasković, prčanjsko-stolivski župnik.
Misa u čast Sv. Antuna
-Jedna znamenitost u današnjem vremenu je to što je nasljedstvom ova crkva pripala porodici Meleta Lukača, koji već duži niz godina održava crkvicu, svaki put je o ovome blagdanu otvara, okupljeni narod i vjernike počasti sokom i delicijama, što je lijep primjer gdje se očituje ovaj zajednički život u našoj Boki.
Takav život ne bi smio biti nešto neobično, ali jeste, upravo to što jedan musliman održava katoličku crkvu. Lijepo bi bilo kada bismo svi mi bili te svijesti i razumjeli da bilo čija svetinja jeste i naša svetinja, bez obzira kojoj konfesiji pripadali. Kao katolik ja se uvijek trudim da ispoštujem i džamiju i pravoslavnu crkvu, uvijek ulazim s osobitim poštovanjem u te sakralne objekte, tako da mi je milo što upravo u župi u kojoj služim imam taj jedan primjer. Kada nam u posjetu dođe neki kolega, sa radošću istaknem taj primjer da upravo ovu crkvu održava, uređuje, čuva jedan pripadnik islamske vjeroispovjesti. To je i dalje porodična kapela, nije u vlasništvu Kotorske biskupije, obitelj Lukač je zadužena za nju, čuvaju je, održavaju i svake godine, evo, otvaraju je za blagdan Sv.Antuna, ističe don Željko.
On je objasnio značaj Sv. Antuna, zaštitnika porodice, djece, izgubljenih stvari, svega lijepoga, koji je znameniti propovjednik i zagovornik, za koga kažu da je nakon Blažene Djevice Marije, jedan od najomiljenijih svetaca.
-Svi smo mi pozvani biti sveci, samo bi nam oni trebali biti primjer i poticaj na tome putu da molimo za njihov zagovor i da idemo k tom cilju svetosti, na koji nas sami Bog poziva, kazao je don Željko koji se tokom propovjedi u kapeli Sv. Antuna zahvalio Meletu Lukaču i njegovoj obitelji što su i ove godine otvarali i uredili ovu svetinju i što su pripremili čašćenje.
Na ponti Lazzari
Mele Lukač ima pet sinova i tri ćerke, a u porodici sada su snahe iz Njemačke, Rusije, Francuske…Redovni je učesnik međunarodnih sajmova antikviteta i jedan od rijetkih antikvara u Boki kotorskoj. Njegova starinarnica na Prčanju otvorena je tokom cijele godine, subotom je na sajmu antikviteta u Podgorici.
Čuda se dešavaju kad se prepustite
Don Pasković je obavijestio prisutne vjernike da su poslenici „Kotorskog Caritasa“ dan prije blagdana Sv. Antuna održali sastanak u Narodnoj kuhinji u Tivtu, gdje je on izrazio želju da mogu da nabave motor kako bi vršili dostavu hrane osobama koje ne mogu doći po svoj obrok, jer autom je to postalo neizdržljivo tokom ljetnjih gužvi.
– U roku od sat vremena jedna obitelj, koja želi ostati anonimna, darivala nam je potpuno nov-novcati motor za potrebe Caritas-a i Narodne kuhinje i to baš o blagdanu Sv. Antuna. A jedna druga obitelj je napravila kolače za naše korisnike u sklopu spomena na svojega supruga, sina, oca, koji je nosio to ime i koji je nastradao na brodu, tako da se puno lijepih stvara događa o ovome svecu. Osjetio sam upravo ono što sam danas propovjedao: prepustite Gospodinu puteve svoje, on najbolje zna kako će vas voditi, učinićete čuda, a da toga niste ni svjesni, to posebno govorim mladima i ovoj djeci pred kojom je život da slijede Krista u potpunosti, poručio je vjernicima don Željko.
Glazbeno prosvjetno društvo (GPD) Tivat ove godine obilježava jubilej – 115 godina od osnivanja i neprekidnog rada.
Proslava jubileja, pod nazivom “Veliki Šušur” održaće se u subotu, 15. juna sa početkom u 19 sati.
Tivatskim gradskim ulicama, sa tri početne pozicije: Sinhro lift u Porto Montenegru, ispred zgrade CZK te u Kalimanju, ispred kuće Fažo, uz domaćine će Tivatskim ulicama i kantunima defilovati i gosti manifestacije: Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, Gradska glazba Dubrovnik, Gradska muzika Budva, KUD Sloga -Trebižat, Gradska muzika Skadar, Gradska muzika Herceg Novi i Gradska muzika Elbasan, ka zbornom mjestu na gradskoj rivi Pine gdje će ih dočekati orkestar Osnovne muzičke škole Tivat.
GPD Tivat proslava 110 godina – foto Boka News arhiv
Oko 350 učesnika će nakon susreta na Pinama, zajednički, a pod dirigentskom palicom kapelnice GPD-a, Nevile Klakor, odsvirati će tri zajednička marša (Kroz splitske kale, Dalmatinska koračnica i Tvoja barka mala), nakon čega će svaki od orkestara, smjenjujući se na dvije bine naizmjenično, izvoditi 15-minutni program koji su po svom izboru pripremili za ovu proslavu.
Pokrovitelji ove manifestacije su Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat i Centar za kulturu Tivat.
Od 15. juna do 15. septembra 2024. godine svakim danom u vremenskom periodu od 17.00 do 22.00 sati se privremeno zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, saopštila je Uprava policije (UP).
Zabrane se odnose na sljedeće djelove magistralnih i regionalnih puteva:
M-1, (Granični prelaz Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar – Ulcinj – granični prelaz Sukobin);
M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac);
M-2, (Podgorica – Mioska – Kolašin);
M-10, (Podgorica – Cetinje – Budva);
kao i na regionalnim putevima od 07.00 do 22.00 časova:
R-1, Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje,
R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kam most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj,
Osim toga, privremeno se zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M 2 i M 3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, u periodu od 15. juna do 15. septembra 2024. godine, svakim danom u vremenskom periodu od 00.00 do 24.00 časa na dionicama regionalnih puteva:
R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica – Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora,
R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,
R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
“Zabrana iz tačke I podtačke 1, 2, 3, 4 i 6 ne odnosi se na vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, pecijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu mag. puta M-1, od graničnog prelaza Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci”, kazali su iz policije.
Pored striktnog poštovanja zabrana iz donijete naredbe, policijski službenici će preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih motornih vozila po završetku trajanja zabrane, što je bio čest slučaj prethodnih godina, na način što će dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključivanja prođe vremenski period od najmanje par minuta, a vozači teretnih motornih vozila će se upozoravati da su dužni držati propisano odstojanje između vozila.
“Novina u odnosu na prethodni, desetogodišnji period od kada se donosi ova naredba, jeste što se ovom naredbom zabranjuje i saobraćaj autobusa na tri regionalna putna pravca navedena u tački II naredbe, kao i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, pa je potrebno posebnu pažnju posvetiti poštovanju odredbi tačke II ove naredbe”, naveli su iz policije.
Ostavku je podnio predsjednik Skupštine VPSCG Mirza Krcić.
“Poštovani delegati,
Obavještavam vas da podnosim ostavku na mjesto predsjednika Skupštine VPSCG. Ostavku podnosim iz razloga neslaganja sa načinom rada i odnosom između organa VPSCG, a koji su bili neophodni kako bi imali bolje međusobno uvažavanje, iskren odnos i djelovanje u ime i za VPSCG.
Članovima (klubovima) i delegatima Skupštine se zahvaljujem na dosadašnjoj saradnji, a svim našim reprezentativnim selekcijama želim puno uspjeha na takmičenjima koja slijede”, navodi se u ostavci.
