Ostаlo je još sаmo dva dаnа do početkа Evropskog prvenstvа u mаlom nogometu “miniEURO 2014” koje će se od 26. do 30. novembrа održаti u Sportskom centru Igаlo.
Prvenstvo će početi svečanom ceremonijom otvаrаnjа i defileom svih učesnikа prvenstvа u srijedu 26. novembrа, sа početkom u 18 sati, u dvorаni Sportskog centrа Igalo.
Prvu utаkmicu odigrаće reprezаntаtivci Crne Gore i Škotske, nakon svečanog otvaranja u 20 sati.
Slijede utаkmice: u 21 sat : Češkа – Špаnijа, u 22 sata: Izrаel – Moldаvijа, 23 sata: Hrvаtskа – Itаlijа i u 24 sata: Kipаr – Rusijа.
Nа prvenstvu će učestvovаti reprezentаcije 24 zemlje, podijeljene u šest grupа. Reprezentаcijа Crne Gore nаlаzi se u grupi D zаjedno sа sа reprezentаcijаmа Moldаvije, Izrаelа i Škotske.
Nezadovoljni jednom odlukom sudije, nekoliko navijača FK „Zabjelo” izazvalo je juče incident na nogometnoj utakmici sa tivatskim „Arsenalom“. Navijači su pokušali je da preskoče ogradu i utrče na teren, ali ih su ih pripadnici policije spriječili u tome, nakon čega su krenuli u obračun sa čuvarima reda.
Kako prenosi Radio Tivat, po nezvaničnim informacijama, u tuči koja se desetila desetak minuta prije kraja utakmice, povrijeđeno je nekoliko policajaca, a nakon višeminutnog inicidenta privedeno je sedam gostujućih navijača.
Prvu ovosezonsku utakmicu „Arsenala” i „Zabjela”, igranu u Podgorici, takođe su obilježili incidenti navijača „Zabjela”, koji su po postignutom golu gostiju utrčali u teren i napali igrače tivatskog tima.
Pretežno sunčano. Na sjeveru prijepodne po kotlinama i riječnim dolinama magla i slab mraz. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Najviša dnevna temperatura vazduha od 9 do 19 stepeni.
Do srijede bez veće promjene, i dalje na Jadranu pretežno sunčano, a u unutrašnjosti oblačno i maglovito. Od četvrtka promjenljivo mjestimično s kišom.
Najniža temperatura zraka na Jadranu između 4 i 9, dnevna između 14 i 18 stepeni.
Na Jadranu će već od utorka postupno biti sve više oblaka, no kiša će mjestimice padati tek u noći na četvrtak i tokom četvrtka.
Svijet je danas obišla priča o jedanaestogodišnjaku s Islanda koji je od lego kockica izradio šest i pol metarsku repliku Titanica. Možda i ništa neobično da nije riječ o dječaku koji boluje od autizma.
Brynjar Karl Birgirsson upotrijebio je 56000 kockica, trebalo mu je samo osam mjeseci, a najveću pomoć pružio mu je djed koji je poput pravog inžinjera napravio nacrt izvornog broda i izračunao broj potrebnih kockica.
Ovaj gorostas ne može zauvijek ostati u stanu na Islandu, gdje zauzima previše mjesta. Dječak kaže da će ga staviti u muzej, ako na Islandu ne otvore Legoland.
Iz danske kompanije su potvrdili da je ovo najveći brod ikad sastavljen od lego kocki. Mladom je Brynjaru Birgirssonu u sastavljanju pomagao prijatelj Mani.
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje izložbu „Replike hladnog oružja iz privatne kolekcije Andrije Ramadanovića”, (od 5.v.p.n.e – XVIII v.) povodom Dana opštine Kotor.
Izložbu će 24. novembra, ponedjeljak u 19 sati u palati „Grgurina“ otvoriti kustos Petar Palavršić.
Pored autora Andrije Ramadanovića o izložbi govoriti će i kustos Jelena Karadžić.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće učenici Muzićke škole „Vida Matjan”.
Zbirka pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu je dobila izuzetno vrijedne nove eksponate kao donaciju penzionisanog kapetana fregate JRM iz Splita, Tomislava Draškovića.
Čovjek koji je 1967 bio prvi, probni komandant nove, prve samostalno konstruisane i izgrađene jugoslovenske podmnornice P-821 “Heroj”, a koja je danas centralni i najatraktivniji muzejski eksponat u Tivtu, Zbirci pomorskog nasljeđa poklonio je svoju uniformu koju je nosio na “Heroju”, oficirsku šapku, niz medalja i odlikovanja kojima je nagrađivan i svoju Zlatnu podmorničku značku koja je sama po sebi, izuzetno vrijedan predmet.
Drašković je poklonio i panel sa okidačima za ispaljivanja torpedo iz krmenih cijevi sa podmornice P-802 “Sava”kojom je on takođe komandovao.
Bivsi jugoslovenski podmornicari u muzeju u Tivtu
“Mislim da ovi predmeti pripadaju uz “Heroja” i da je Zbirka pomorskog nasljeđa u Tivtu pravo mjesto da oni budu izloženi, da se sačuvaju i pokažu budućim generacijama.”- kazao je Drašković dok mu se na vrijednoj donaciji koja personifikuje sve ljude što su desetljećim služili na podmornicama, zahvalio kustos tivatskog muzeja, Dražen Jovanović. On je naglasio da je za te predmete već pripremljeno adekvatno mjesto na navigacijskom stolu u centrali podmornice “Heroj”.
Bivsi jugoslovenski podmornicari u muzeju u Tivtu
Predsjednik Udruženja građana “Podmorničar” iz Tivta, kapetan bojnoj groda u penziji Rajko Bulatović kazao je da će u saradnji sa Udruženjima podmorničara iz Pule, Ljubljane i Beograda, biti pokrenuta veća akcija sakupljanja predmeta iz ličnih zbirki bivših jugoslovenskih podmorničara i njihovog predavanja muzeju u Tivtu kao mjestu koje najbolje čuva uspomene na jugoslovenske podmornice i njihove posade.
“Flote kojih više nema”, naziv je knjige Milana Đurana iz Splita, penzionisanog mornaričko-tehničkog potpukovnika JRM, koja je sinoć promovisana u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Ovo je jedinstvena knjiga koja govori o zadnjih dvijesto godina što je to radila mornarica, što su to flote radile, koje nisu u ratu stradale već su se zbog politike raspale i nestale. Ova knjiga će mnogo toga razjasniti zašto je došlo do raspada flota Austro – Ugarske, Kraljevske Ratne mornarice Jugoslavije, Jugoslovenske Ratne mornarice. Kroz radni vijek nismo uspjeli doći do ovakve literature sa nizom povjesnih činjenica, ostala je praznina u našim povjesnim interesovanjima, mislili smo da od nas počinje povjest a nažalost stvorila se rupa u našoj povjesnoj spoznaji. Ova će nam knjiga mnogo toga razjasniti kazao je viceadmiral JRM u penziji Fridrih Moretti iz Splita, predstavljajući knjigu.
Nije ni malo lako sažeti u nekih 450 strana preko 200 godina istorije pomorstva na istočnoj obali Jadrana – od pada Mletačke republika 1797 do osamostaljenja Crne Gore 2006 godine. Brodovi i ljudi jesu zaista slični, oni se rađaju, imaju ime, dokumente, odlaze sa ovoga svijeta. Ova knjiga sadrži priče o velikim i malim brodovima kao i o velikim i malim ljudima, što predstavlja njenu posebnu vrijednost kazao je novinar i publicista Siniša Luković.
„Možda najveća vrijednost ove knjige je to što jasno pokazuje, kada je u pitanju ratna mornarica na istočna obala Jadrana u zadnjih dvijesto godina, je zapravo naša zajednička pomorska i kulturna baština jer naši ljudi su ugrađivali sebe u ratnu mornaricu Austro – Ugarske, Kraljevsku mornaricu Jugoslavije, Jugoslovensku mornaricu, i to nesmijemo zaboraviti, autor knjige Đuran ih ne zaboravlja.
Promocija knjige “Flote kojih više nema”
Ono što bi mi kao Tivćani i grad trebali baštiniti ali nažalost to neradimo je podvig, hrabre posade riječnog broda „Monitor Drava“ i njegovog komadanta poručnika bojnog broda Aleksandra Berića, ali zbog jednog našeg sugrađanina mornara, protivavionskog mitraljezca Kuzma Miroševića koji je poginuo na tom brodu kao i najveći dio posade koja se nije predala neprijatelju već se borila do posljednjeg metka, na Dunavu 1941god.
On je maksimalno ispoštovao ono što piše na spomeniku poginulima u bici kod Waterlooa „Garda umire, garda se ne predaje“, takvi ljudi kojima je ova knjiga posvećena i kojima je autor odao počast su naša zajednička vrijednost i nešto što mi svi zajedno treba da baštinimo“ – kazao je Siniša Luković.
Promocija knjige “Flote kojih više nema”
O knjizi je govorio Stanislav Jovanović, mornaričko-tehnički potpukovnik u penziji, Milodrag Jelisavac kao i sam autor koji je kazao da mu je cilj bio, na jednom mjestu sačuvati podatke i neoborive činjenice kao dokument, jednog vremena koja govori o flotama.
„Najveći dio događaja oko sudbine svih flota upravo je vezan za Boku Kotorsku, odavde su sve one učvršćivale i izgrađivale borbenu moć, neke ispovljavale na ratne zadatke ali i doživljavale krajnju sudbinu,.“ – kazao je autor Milan Đuran.
Knjiga „Flote koje su nestajale“ sadrži tehničke podatke o životnom putu brojnih ratnih brodova koji su u protekla dva stoljeća branili istočnu obalu Jadrana, ali i vode Dunava i Save, prava su poslastica za svakog pomorskog entuzijastu, dok su zanimljive, ponekad i dramatične priče o sudbinama ljudi koji su komandovali tim brodovima i cijelim tim flotama kojih više nema.
Promociji je prisustvovao komandant MCG Darko Vuković kao i veliki broj bivših visokih vojnih oficira.
U organizaciji Jedriličarskog kluba „Delfin“ iz Tivta juče je održana regata „Dani Tivta”, koja se tradicionalno održava u sklopu Novembarskih dana, proslave Dana opštine Tivat.
Jedrilo se u klasama Optimist, Laser Standard, Laser Radial i Laser 4.7. Učestvovalo je 18 takmičara iz Boke Kotorske, i to jedriličari JK „Jugole Grakalić“, JK Lahor Kotor i JK „Delfin“ Tivat.
Ponosni smo na svoje izuzetno mlade dječake i djevojčice, koji su veliki sportisti i takmičari. Bez obzira na klasu u kojoj jedre, zajedničko im je da su veliki optimisti u pogledu razvoja ovog sporta u Crnoj Gori, pa ulažu puno energije i vremena u svakodnevne treninge.
Start je dat po sjevernom vjetru od 5 čv i kurentu od 20 m u minuti. Zbog bonace održano je jedno jedrenje za sve klase, koje je uspjesno zavrsena.
Najuspješnijima su dodjeljeni pehari i medalje, i to:
Austrougarska tvrđava na rtu Oštro na ulazu u Boku Kotorsku sagrađena je u periodu od 1850 -1853 godine u drugoj fazi izgradnje fortifikacionog sistema „Primorske tvrđave Boka“ – kompleksnog fortifikacionog sistema što je od napada sa kopna i mora, trebalo da zaštiti drugu po važnosti vojno-pomorsku bazu Monarhije – zaliv Boke Kotorske. Zajedno sa tvrđavom Oštro, tada su građene i obližnje tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica, te Arza na istoimenom rtu sa južne strane ulaza u zaliv. Namjena sve tri tvrđave ili fora kako se takvi objekti nazivaju u vojnoj terminologiji, bila je da spriječe ulazak neprijateljskih brodova u zaliv Boke, pa su tako forovi Oštro, Mamula i Arza činili tzv. prvu odbrambenu liniju od napada sa mora.
Pedeset metara visoka impoznatna kamena građevina napravljena je na samom kraju rta Oštro kao kula koju u osnovi čine dvije nepravilne elipse. For Oštro imao je flankirne tpove u kazamatima, i primarnu tešku artiljeriju na platformama, a tvrđava je imala sve neophodne sadržaje za samostalno vođenje borbenih dejstava te život, rad i obuku posade. Između ostaloga, for raspolaže sa dvije bistijerne za vodu ukupnog kapaciteta 440 hiljada litara, a u krugu tvrđave bili su i smještajni objekti, skladišta, vježbališta, električna i telefonska instalacija. U početku, tvrđava je bila naoružana sa šest baterija topova različitog kalibra d 80 do 190 mm, i to po tri baterije u kazamatima i na platformama. Posadu tvrđave činilo je 245 ljudi u mirnodopskim, odnosno 405 oficira i vojnika u ratnim uslovima.
Pred Prv svjetski rat, for Oštro je prenaoružan pa su njegovu artiljerijsku komponentu tada činila 4 merzera M-1880 kalibra 210 mm, 4 topa kalibra 90 mm i 4 topa kalibra 80 mm. Od ranije, u kompleksu tvrđave dograđena je i posebna baterija koju su činila 4 merzara M-1873 kalibra takođe 210 mm i 4 topa kalibra 80 mm.
Ulaz u Boku sa ponte Oštro
Nepunih mjesec dana po početku Prvog svjetskog rata, francuski ratni brodovi prvi su put napali austrougarska utvrđenja na ulazu u Boku. Prvog septembra 1914 eskada pod komandom admirala Lepeyerea, na Oštro, Mamulu i Arzu ispalila je oko 150 granata među kojima i zrna kalibra od 305 mm najtežih topova kojima su bili naoružani tadašnji francuski bojni brodovi –drednoti. Gađajući sa udaljenosti od preko 9.000 metara na kojoj im austro-ugarski topovi sa tvrđava nisu mogli uzvratiti zbog malog dometa, Francuzi su nanijeli samo manja oštećenja foru Oštro.
Tvrđava Punta Oštro
Nakon ovog događaja, komandant tvrđave odlučio je da se posluži ratnim lukavstvom pa je posadi fora naredio da na udaljenosti od oko 500 metara sjeverozapadno og glavne baterije merzera, na spoljoj strani polustrva, naprave lažnu bateriju i signalnu stanicu. Kod lažne baterije, na stijenama su postavljene manje mine, koje su prilikom sledećeg napada francuskih brodova 19. septembra, daljinski paljene od strane austrougarske posade tvrđave, kako bi se stvorio utisak da lažna baterija gađa Francuze. Istovremeno, paljenjem drugih mina postavljenih ispod tvrđave na hridima sve do mora, stvaran je lažan utisak da francuske granate ispaljene sa brodova, prebacuju cilj. To je potpuno zbunilo nišandžije na francuskim ratnim brodovima koji su stoga, dodatno smanjili elevaciju svojih topova, pa je onda većina njihovih granata podbacivala, i neškodljivo za Austro-Ugare, padala u more pred rtom Oštro.
Tvrđava Punta Oštro
U sledećm napadu francuskih brodova 17.oktobra 1914, na for Oštro je palo čak 37 teških granata kalibra 305 mm, ali na tvrđavi nije pričinjena veća šteta. Do kraja Prvog svjetskog rata tvrđava više nije napadana. Poslije 1921, tvrđavu preuzima vojska Kraljevine Jugoslavije a for Oštro nastavlja svoju ulogu zaštitnika ulaska u zaliv Boke, iako je već tada zbog napretka artiljerije, tvrđava u praksi izgubila svoju vojnu važnost.
Godine1943 nakon kapitulacije Italije, tvrđava je pretrpila udarce, od strane Njemačke koji su vidljivi i danas.
Nakon Drugog svjetskog rata u vrijeme SFRJ, tvrđava je djelimično korištena kao dio vojnog kompleksa JNA na Prevlaci koji je između ostaloga, činio i istureni poligon Tehničkog opitnog centra na kome su ispitivana nova artiljerijska oruđa i municija.
Tvrđava bi mogla postati obnovljeni čuvar povjesti. Unutar bededma tvrđave htjeli bismo vidjeti restoran, vinoteku, ugodan kafić, muzej, trgovinu, noćni klub, poručuju iz Parka Prevlaka.
Ministar ekonomije u Vladi CG, Vladimir Kavarić izjavio je da su vlade u Zagrebu i Podgorici u stalnom kontaktu oko Prevlake i da granični spor neće blokirati istraživanje i eksploatacija nafte i plina u Jadranu, prenose mediji.
Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je nedavno da je Crna Gora za istraživanja predvidjela neka područja koja “po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu” nisu crnogorska, nego hrvatska područja.
“Mislim da će pitanje koje se odnosi na granicu sa Hrvatskom biti riješeno bez blokiranja istraživanja i eksploatacije ugljovodika na obje strane”, rekao je Kavarić u intervjuu talijanskoj agenciji Agenzia Nova.
“U stalnoj smo komunikaciji sa našim susjedima na nivou vlade, ministarstava vanjskih poslova i gospodarstva”, dodao je Kavarić koji je intervjuu dao tijekom posjeta Italiji.
Photo: Boka News – Prevlaka
Kavarić je rekao da su crnogorska vlada i talijanska tvrta Terna u stalnoj komunikaciji s Hrvatskom i u vezi s postavljanjem podmorskog elektirčnog kabla u Jadranu.
Kabel od Tivta do Villanove s talijanske strane Jadrana projekt je tvrtke Terna i smatra se ključnim za pretvaranje Crne Gore u energetsko čvorište Jadrana.
“Kao partner na ovom projektu imamo čestu komunikaciju s hrvatskim ministarstvom gospodarstva. Naišli smo na razumijevanje hrvatske strane i jedna od ruta koju je predložila Terna je odobrena”, rekao je crnogorski ministar.
“S obzirom na to da postoji još tehničkih pitanja koja treba riješiti, mi ćemo nastaviti ohrabrivati daljnju suradnju između Terne i Hrvatske”, dodao je Kavarić, napominjući da je Crna Gora od Zagreba “dobila priznanje za ovaj strateški važan projekta na regionalnoj razini”.
Slijede utаkmice: u 21 sat : Češkа – Špаnijа, u 22 sata: Izrаel – Moldаvijа, 23 sata: Hrvаtskа – Itаlijа i u 24 sata: Kipаr – Rusijа.
