Koncert crnogorskih klapa

2
Perast klape
Perast – Festival klapa

 

NVO „Međunarodni festival klapa Perast“, povodom Dana opštine Kotor, organizuje Koncer crnogorskih klapa koji će biti održan u crkvi Svetog Duha 22. novembra, subota u 19 sati i 30 minuta.

Nastupiti će klape iz Kotora, Bokeljski Mornari te ženske klape Bisernice Boke, Incanto i Maris kao i sastav Lungo Mare, a iz Tivta klape Bellezza i Jadran.

Iz Budve ženska klapa Harmonija, iz Bara klapa Jedinstvo a iz Podgorice žesnke klape Alata i Vox Mirus, Assa Voce.

U programu će učestvovati i pjevačko društvo iz Grblja.

Pozivamo ljubitelje klapske muzike da uživaju u dvosatnom koncertu čiji je pokrovitelj Opština Kotor” – poručuju iz NVO „Međunarodni festival klapa Perast”.

Foto – Boka News na nosaču aviona „Cavour“

0

Gdje na istom mjestu, u isto vrijeme, možete sresti Top Gun mornaričkog pilota, časnu sestru, sveštenika, vrsnog kuvara, vatrogasca i marinca ? Da li na moru može biti skakaonica poput one skijaške na Planici i elektrana koja može napajati grad veličine Herceg Novog ? Može li zastrašujuća viskotehnološka ratna mašina istovremeno biti i „div mekog srca“ koji vida bolesti na stotine djece, a istovremeno se o terapiji konsultuje sa ljekarima udaljenim na hiljade kilometara ?

Odgovorna sva prethodna pitanja je jedan – ima, može i zove se „Cavour“ CVH-550. Iza tog naziva i taktičke oznake krije se najveći ratni brod koji je u posljednjih 70-tak godina došao u crnogorske vode – ponos Ratne mornarice (RM) Italije, impresivni moderni nosač aviona, što je proteklu radnu nedjelju proveo na sidrištu u Tivatskom zalivu.

„Ovo je zapravo svojevrstan „četiri u jedan“ – ratni brod koji je može biti nosač aviona, komando-štabni brod, transportni i brod za logističku podršku, ali i bolnički brod. „Cavour“ je višenamjenski i veoma vrijedan tehnološko-odbrambeni resur države Italije i naših partnera, platforma koja jeste ratna, ali istovremeno i platforma sa izraženom civilnom komponentom što se već dokazala širom svijeta. Mi možemo pomoći nekome u slučajevima velikih prirodnih katastrofa, kao što smo to već činili 2010 u sanaciji posljedica zemljotresa na Haitiju. “- kaže komandant nosača aviona „Cavour“, kapetan bojnog broda Luka Konti.[quote_box_right]„Kad god je „Cavour“ u svojoj matičnoj luci u Tarantu, najmanje jednom mjesečno imamo tzv. vikend-operacija za potrebe civilnog stanovništva tokom kojega pomažemo prvenstveno djeci sa različitim zdravstvenim tegobama. Sve operacije su besplatne, a porodice djece-pacijenata, tada borave i spavaju na brodu.“- ističe dr De Marino.[/quote_box_right]

Uglađeni 46-to godišnjak perfektnih manira, za sobom ima 20-to godišnju karijeru vrhunskog mornaričkog pilota na višenamjenskim borbenim avionima sa vertikalnim ili skraćenim polijetanjem i slijetanjem tipa „AV-8 B Harrier“. Konti je služio na mnogim italijanskim ratnim brodovima, uključujući i njihov prvi, i od „Cavoura“ znatno manji nosač aviona „Garibaldi“. Završio je najviše vojne škole, a 24. februara ove godine stigla je i kruna Kontijeve vojnopomorske karijere – postavljenje za komandanta ponosa talijanske RM.

Vazduhoplovima je na raspolaganju poletno-sletna paluba dimezija 234 x 34,5 metara, pravi mali aerodrom na moru, 17 metara visoko iznad valova. Na njoj su razna vozila i oprema za opluživanje aviona, čak i dva specijalna mala vatrogasna kamiona, jednaka onima na mnogo većim američkim nosačima aviona –  objašnjava poručnik bojnog broda Mirko Margerini, pilot eskadrile „Wolves“ (Vukovi) koja sa „Cavoura“ leti na „Harrier-ima“

Poletno sletna staza
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

Margerini je kao i svi ostali italijanski oficiri sa kojima smo razgovarali, izuzetno ljubazan i predusretljiv, i sa neskrivenim ponosom nam pokazuje gotovo svaki djelić broda na kome služi, svjestan da „Cavour“ zaista nije nešto što se sreće svakodnevno. Priliku da „pokaže zube“ u vojnom smislu, ovaj moderan brod (na sreću) još nije imao, iako je on zapravo „mozak“ za kompletnu italijansku Ratnu flortu. Najsavremenije opremljen elektronskim senzorima, satelitskim linkovima i sredstvima veze od kojih pet sistema ima oznaku „NATO secret“, „Cavour“ raspolaže sa operativnim centrom površine čak 400 kvadrata u koji se „slivaju“ sve informacije o stanju u prostoru određenog vojišta. Sljedstveno tome, komandujući admiral i njegov štab, ukrcani na ovaj brod što bez dodatnog snabdijevanja na moru može ostati 45 dana, mogu da svim ostalim italijanskim i savezničkim ratnim brodovima izdaju komande, i da u realnom vrememenu, imaju pregled svih zbivanja.

Komandni most
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

„Sa ovakvom opremom, i na sred okeana nismo sami već smo uvijek u vezi sa kopnom, brodovima i podmornicama.“- smješka se komandant Konti.

I sam pogon broda ima svoje korene u vazduhoplovstvu – brod pokreću četiri velike plinske turbine LM-2500 (u suštini, mlazni motori slični avionskima) ukupne snage čak 120 hiljada konja (najsnažniji ne-nuklerani ikada ugrađeni brodki pogonski kompleks) pa „Cavour“ postiže impresivnu maksimalnu brzinu od 30 čvorova. Za napajanje broda strujom služi šest velikih dizel-generatora, ukupne snage 17,6 megavata, dovoljno da podmiri potrebe omanjeg grada.

Ono što jedinstvenim čini ovaj brod je međutim, njegov ultramoderni medicinski centar, dostojan kakve manje klinike u nekom od glavnih gradova zemalja Zapadne Evrope. Pored vojnih ljekara u njemu službuju i medicinske sestre – pripadnice italijanskog Crvenog krsta koje su ovdje vojno osoblje i nose činove. Medicinski blok „Cavoura“koji se prostire na dvije palube, čine dvije najmodernije opremljene operacione dvorane, traumatologija, urgentna ambulanta, posebna ambulanta za tretiranje teških opekotina, mikrobiološka laboratorija, banka krvi, zubna ambulanta, odjeljenje intenzivne njege sa 8 kreveta, stacionar sa 20 kreveta, veliki tzv. medevac lift, te dijagnostika koju čine rentgen, kolor dopler ultrazvuk, skener, magnetna rezonanca… Pored bolnice je i mala kapela u kojoj radi brodski sveštenik. U odnosu na crnogorske bolnice u kojima umiru bebe od nehigijenskih uslova, bolnica na „Cavouru“ djeluje kao svemirski brod što dodatno naglašava njeno posebno odjeljenje koje se zove „Telemedicina“.

Telemedicina
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

„Preko posebnih aparata i satelitskog linka, ovdje smo konstantno u vezi sa bilo kojim velikim italijanskim kliničkim centrom na kopnu ili bilo gdje u svijetu, kojem možemo poslati nalaze i snimke pacijenata, dobiti njihove sugestije i metodom video-konferencije sa našim kolegama na kopnu, njih direktno uključiti u liječenje pacijenata ili sprovođenje operativnih zahvata u brodskoj bolnici.“- kaže brodski ljekar „Cavoura“, poručnik bojnog broda Luiđi De Marino koji je na čelu 12-članog, stalno ukrcanog medicinskog tima. Zavisno od tipa misije na koju brod ide, bolnički centar „Cavoura“ dodatno ukrcava i do tridesetak pripadnika medicinskog osoblja – od tehničara do ljekara-specijalista.

„Takav smo slučaj imali u posljednjoj misiji nazvanoj „Kampanja Afrika“ u kojoj je „Cavour“ lani oplovio afrički kontinent , zaustavio se u šest luka i pritom smo u saradnji sa NVO „Onlus – Operation Smile“ obavili ukupno 114 raznih maksiofacijalnih operativnih zahvata na civilnom stanovništvu država koje smo posjetili.“- kaže dr De Marino. U fokusu pažnje italijanskih vojnih hirurga sa „Cavoura“ tada je bilo da vrate osmjeh na lica afričke djece rođene sa deformitetima usana- takozvanom zečjom usnom.

„Kad god je „Cavour“ u svojoj matičnoj luci u Tarantu, najmanje jednom mjesečno imamo tzv. vikend-operacija za potrebe civilnog stanovništva tokom kojega pomažemo prvenstveno djeci sa različitim zdravstvenim tegobama. Sve operacije su besplatne, a porodice djece-pacijenata, tada borave i spavaju na brodu.“- ističe dr De Marino.

Boka News na  nosaču aviona „Cavour“
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

U misiji „White Crane“, nosač aviona „Cavour“ je od 18.januara do 14.aprila 2010 pružao humanitarnu pomoć u zemljotresu razorenom Haitiju. Brod je tada u tu pacifičku ostrvsku državu odvezao nekoliko hiljada tona humanitarne pomoći i 882 pripadnika spasilačkih jedinica koji su pomagali tamošnjem civilnom stanovništvu, a u brodskoj bolnici i na kopnu ljekari sa „Cavoura“mjesecima su liješili ranjene i bolesne Haićane.

Ovaj jedinstveni ratni brod odiše neponovljivim italijanskim šmekom – od činjenice da je sve na „Cavouru“ dizajnirano sa ukusom i osjećajem za estetiku, do sjajne brodske kuhinje iz koje izlaze čuveni italijanski specijaliteti, do brodskih salona koji više nalikuju restoranu kakvog kruzera, nego oficirskoj kantini jednog ratnog broda. I espreso koji se služi na ovom brodu, jedan je od najboljih koji smo probali – pravi italijanski, kao sa Piazza Spagne u centru Rima!

Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel povodom obiljezavanja Dana opštine

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/11/Ivan_Novosel_povodom_obiljezavanja_dana_opstine_thumb5807.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Ivan_Novosel_povodom_obiljezavanja_dana_opstine.mp4[/KGVID]

„Projekti poput Porto Montenegra, Luštice Bay i sličnih ne realizuju se slučajno u Tivtu. Ljepota Boke jeste privlačna za svakoga, ali ozbiljni investitori traže i ozbiljan poslovni i svaki drugi ambijent. Mislim da se u Tivtu dosta toga poklopilo i da su kocke posložene na pravi način. Svjedoci smo da na lokacijama Porto Montenegra i Luštica Bay-a niču moderna zdanja i infrastruktura na čemu im mogu pozavidjeti i najeletnije turističke destinacije“ – ocijenio je, obraćajući se učesnicima svečane sjednice lokalnog parlamenta, gradonačelnik Ivan Novosel.

Kontradmiral Andrea Gueljo povodom Dana opštine Tivat

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/11/Andrea_Gueljo_povodom_dana_opstine_thumb46.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Andrea_Gueljo_povodom_dana_opstine.mp4[/KGVID]

Komandant Druge pomorske grupe brodova RM Italije, kontradmiral Andrea Gueljo koji je sa svojim štabom ukrcan na “Cavouru”, kazao je juče prije odlaska broda iz Tivta, da su italijanski oficiri i mornari proveli četiri nezaboravna dana u Boki.

“Ovo je bilo zaista prelijepo iskustvo, boravili smo u predivnom i vrlo gostoljubivom gradu čiji su nas žitelji sjajno prihvatili, pa smo se osjećali gotovo kao kod kuće. Zahvaljujem se civilnim i vojnim vlastima Tivta i Crne Gore koji su bili odlični domaćini.” – istakao je kontraadmiral Gueljo koji je danas sa zanimanjem pratio smotru odreda drevne Bokeljske mornarice i igranje Bokeljskog kola na tivatskoj gradskoj rivi Pine u koje je na kraju, i sam ušao sa ovdašnjim gradskim čelnicima, koamndantom MCG, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem i ambasadorom Vićencom Del Monakom.

Multietnički i multikonfesionalni sklad Kotorana – Budućnost evropske CG

0

Proslava Dana opštine Kotor 21. novembar, tradicionalno je započela uz zvuke Gradske muzike, ulicama starog grada, koju je jutros primio gradonačelnik, dr Aleksandar Stjepčević, nakon čega je upriličen prijem za delegaciju Bokeljske mornarice.

U sjećanje na sve žrtve rata, i sedmdestu obljetnicu oslobođenja Grada, položen je vijenac na spomenik palim borcima u Risnu i Parku Slobode u Kotoru.

Tačno u podne sa otkucajima starog sata po tradiciji na Trgu od Oružija gradonačelniku Stjepčeviću predat je raport, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala Bokeljsko kolo.

Na svečanoj sjednici, u Centru za kulturu, brojne zvanice i goste pozdravio je predsjednik SO Kotor, Nikola Bukilica.

U svom obraćanju, gradonačelnik dr. Aleksandar Stjepčević, ukazao je na multietnički i multikonfesionalni sklad Kotorana, kao jedan od najvećih dragocjenosti koje baštine u svojoj bogatoj istorijskoj riznici te istako da je to izuzetan potencijal budućnosti u okvirima evropske Crne Gore.

Proslava Dana opštine Kotor 2014
Proslava Dana opštine Kotor 2014

„Bogato civilizacijsko nasljeđe i jedinstvena ljepota prirodnog okruženja obavezuju nas da valorizujemo vrijednosti kojima raspolažemo i čuvajući kulturnoistorijski identitet Kotora gradimo kvalitetniji život za nove generacije. Lično me raduje što odgovornu dužnost predsjednika opštine preuzimam u uslovima finansijske stabilnosti opštinskog budžeta sa riješenim ključnim infrastrukturnim pitanjima, te sa izgledima da neki od važnih započetih projekata, kao što su žičara do tvrđave Sv. Ivan i dovršetak gradnje sportske dvorane, budu realizovani u narednom periodu. Pomenutim poslovima, kao i nastojanjem da unaprijedimo turističku privredu i valorizujemo bogato kulturno nasljeđe našeg drevnog grada, očekujem naravo i vašu podršku. Tradicija Kotora obavezuje da nastavimo u pravcu vraćanja našem gradu pozicije koju on nesumnjivo zaslužuje ne samo svojom bogatom istorijom već i trenutnom pozicijom grada pod patronatom UNESCO-a, značajnog kulturnog i turističkog centra”, kazao je gradonačelnik Aleksandar Stjepčević u svom prvom obraćanju otkada je izabran za gradonačelnika Kotora.

Najveće opštinsko priznanje nagrada „21. novembar” posthumno dodjeljena je prof. Mariji Radulović za izuzetan doprinos u naučnom i društvenom radu.

Zahvaljujući se na priznanju njen sin Andro Radulović kazao da će u skladu sa činjenicom da mu je majka za života bila veliki filantropa, nagradu uplatiti u humanitarne svrhe porodici Đurović za liječenje djeteta što je propraćeno velikim aplauzom.

Svečanoj sjednici prisustvovali su brojni predstavnici dilpomatskog kora, opština iz Crne Gore i regiona.

Telegrame čestitke građanima i učesnicima svečane sjednice, između ostalih uputili su Filip Vujanović predsjednik Crne Gore, Ranko Krivokapić predsjednik Skupštine Crne Gore i Milo Đukanović predsjednik Vlade CG.

Po tradiciji prikazan je i film o realizovanim projektima Opštine Kotor u ovoj godini. U programu su učestvovali hor i solisti Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ iz Kotora i mandolinski orkestar HGD „Tripo Tomas“.

Brojni Kotorani danas slave Gospu od zdravlja i Aranđelovdan.

TOT – Obilježio Dan opštine, dame sadile cvijeće

0
TOT - Sade cvijeće za Dan opštine Tivat
TOT – Sade cvijeće za Dan opštine Tivat

Povodom Dana opštine, Turistička organizacija Tivta lijepim vedrim violama uljepšala je Trg ispred svojih prostorija…

TOT - Sade cvijeće povodom Dana opštine Tivat 2014
TOT – Sade cvijeće povodom Dana opštine Tivat

Ispred prostorija Turističke organizacije Tivat, dame su zasadile cvijeće …

TOT - Dame sade cvijeće
TOT – Dame sade cvijeće

Imali smo čast da u sađenju učestvuje i naša draga gošća iz Makedonije, Elena Kuzmanovska, Svejetnik u kabinetu predsjednika  Opštine Karpoš – Skoplje, kazali su iz Turističke organizacije Tivat.

 

Tivćani proslavili dan Opštine, gradonačelnik zadovljan postignutim

0

Tivat je u proteklih nekoliko godina imao intenzivan razvoj i postao međunarodno prepoznatljiva turistička destinacija privlačna za ulaganja renomiranih svjetskih kompanija – poručeno je sa svečane sjednice SO Tivat koja je održana povodom 21.novembra, Dana Opštine. Obilježavanju 70-te godišnjice oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu, pruisustvovale su brojne zvanice iz političkog i privrednog života Crne Gore, predstavnici diplomatskog kora, kao i delegacije brojnih crnogorskih i gradova pobratima Tivta iz inostranstva.

„Projekti poput Porto Montenegra, Luštice Bay i sličnih ne realizuju se slučajno u Tivtu. Ljepota Boke jeste privlačna za svakoga, ali ozbiljni investitori traže i ozbiljan poslovni i svaki drugi ambijent. Mislim da se u Tivtu dosta toga poklopilo i da su kocke posložene na pravi način. Svjedoci smo da na lokacijama Porto Montenegra i Luštica Bay-a niču moderna zdanja i infrastruktura na čemu im mogu pozavidjeti i najeletnije turističke destinacije.“- ocijenio je, obraćajući se učlsnicima svečlane sjednice lokalnog parlamenta, gradonačelnik Ivan Novosel. Sumirajući urađeno u proteklih godinu dana, on je izdvojio rekonstrukciju i urešenje gradske rive Pine vrijednu 2,3 miliona eura, privođenje kraju radova na trećoj fazi gradskog kanalizacionog sistema, početak gradnje nove autobuske stanice, tržnog centra i hotela na Župi ukupne vrijendosti 5,5 miliona eura i početak gradnje postrojenja za preradu otpadnih voda vrijednog 10,5 miliona.

„Naravno da ne gajimo iluziju da je sve urađeno idealno, ali mislimo da je rađeno dobro i da može još bolje jer sve što činimo je u cilju stvaranja uslova za bolji život građana i bolje sutra, posebno mlade generacje.“- naglasio je Novosel.

Proslava Dana opštine Tivat
Proslava Dana opštine Tivat

On je uručio najveća priznanja Tivta – Novembarsku nagradu ovogodiđnjim dobitnicima – Crnogorskom boćarskom savezu i predsjednici Udruženja žena Tivta Blaženki Vučurović, kao i nagradu grada Tivta koja je pripala Muzičkoj školi. Na svečanoj sjednici SO, potpisana je i povelja o bratimljenju Tivta sa opštinom Ub u Srbiji.

„Ovim činom krunišemo jedno divno prijateljstvo i iz ovog dokumenta o bratimljenju očekujemo da sportskom, kulturnom i na svakom drugom planu, razvijamo našu saradnju i pokažemo da možemo bolje, možemo više i da zajedno prije svega, možemo napraviti puno na korist građana naših dviju opština.“- kazao je gradonačelnik Uba Darko Glišić koji je Tivćanima predao i posebnu zahvalnicu za veliku pomoć koju je Tivat pružio tom gradu u Srbiji tokom nedavnih velikih poplava.

Maratonac Belan i gradonačelnik Tivta
Maratonac dr. Ivo Belan sa gradonačelnikom Tivta

Proslavu dana Opštine Tivat obilježilo je i polaganje vijenaca na spomenik Palim borcima, te tradicionalni defile mažoretki, Gradske muzike i pripadnika Bokeljske mornarice gradskim ulicama. Gradonačelnik Novosel na rivi Pine je izvršio smotru počasnog odreda Bokeljske mornarice, nakon čega su pripadnici te preko 12 vjekova stare organizacije u tradicionalnim odorama, odigrali bokeljsko kolo. Na kraju ceremonijala, što se smatra posebnom čašću za goste, u kolu su zajedno sa tivatskim čelnicima i zastavama Crne Gore i Bokeljske mornarice, ušli i predstavnici pobratimskih gradova, italijanski ambasador Vićenzo Del Monako i italijanski kontradmiral Andrea Gueljo koji u Tivtu boravi u višednevnoj posjeti Crne Gore zajedno sa nosačem aviona „Cavour“.

Na Pinama je potom svečano dočekan poznati zagrebački ljekar dr porijeklom iz Tivta dr Ivo Belan koji je i ove godine u čast praznika svog rodnog grada, istrčao maraton od Debelog brijega, granice sa Hrvatskom do Tivta.

„Cavour“ otplovio za Dubrovnik

0

Italijanski nosač aviona CAVOUR pred TivtomNosač-aviona „Cavour“ u Boki

Nosač-aviona „Cavour“ CVH-550, komandni brod ratne mornarice Italije, isplovio je danas poslijepodne iz Tivta, nakon završetka četvorodnevne službene posjete Crnoj Gori i njenim oružanim snagama.

Italijanski ratni brod do izlaza iz naših teritorijalnih voda je ispratila raketna fregata „Kotor“ Mornarice VCG, a tom prilikom odrađena je i posljednja u nizu zajedničkih aktivnosti koje su pripadnici dviju Mornarica imali proteklih dana – vježba ukrcaja bording timova na brod u plovidbi. Prethodno su rađene razne zajedničke obuke i razmjene iskustava pripadnika MCG sa članovima posade „Cavoura“, italijanskim vojnim roniocima, te pripadnicima italijanske mornaričke pješadije iz bataljona „San Marco“.

Ambasador Italije u Crnoj Gori Vićenco Del Mokako koji je danas iz Tivta ispratio brod, sinoć je na „Cavouru“ priredio prijem za brojne zvanice iz političkog, vojnog, privrednog i kulturnog života Crne Gore, te kolege iz diplomatskog kora.

Pored ostalih prijemu i koktelu na nosaču aviona, prisustvovali su šef delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, ambasador Slovačke František Lipka, minsitri Ivan Brajović i Sanja Vlahović, gradonačelnici Cetinja i Kotora Aleksandar Bogdanović i Aleksandar Stjepčević.

U svom govoru, italijanski ambasador je posebno naglasio spremnost te zemlje da podrži Crnu Goru u njenim evroetlanstkim ambicijama.

„I NATO i EU su preživjele i ojačale nakon promjena sa kraja prošlog vijeka jer nikada nijesu bile savezi diktirani kratkotrajnim okolnostima. Korijeni NATO-a i EU su mnogo dublji. U tom kontekstu, Italija smatra da je od presudne važnosti sve jača transatlanska veza,  nada se i aktivno radi kako bi Crna Gora postala njen dio čim bude bilo moguće. Stoga Italija podstiče reformske napore na svakom polju, bez popuštanja, vođena logikom partnerstva.” – kazao je ambasador Del Monako dodajući da je “u globalizovanom svijetu, NATO jedino globalno sigurnosno čvorište i jedini političko-vojni instrument koji je potvrdio svoju efikasnost tokom skoro pola vijeka.

Komandant Druge pomorske grupe brodova RM Italije, kontradmiral Andrea Gueljo koji je sa svojim štabom ukrcan na “Cavouru”, kazao je juče prije odlaska broda iz Tivta, da su italijanski oficiri i mornari proveli četiri nezaboravna dana u Boki.italijanski admiral i ambasador sa domacinima na Pinama prije odlaska CAVOUR-a

“Ovo je bilo zaista prelijepo iskustvo, boravili smo u predivnom i vrlo gostoljubivom gradu čiji su nas žitelji sjajno prihvatili, pa smo se osjećali gotovo kao kod kuće. Zahvaljujem se civilnim i vojnim vlastima Tivta i Crne Gore koji su bili odlični domaćini.” – istakao je kontraadmiral Gueljo koji je danas sa zanimanjem pratio smotru odreda drevne Bokeljske mornarice i igranje Bokeljskog kola na tivatskoj gradskoj rivi Pine u koje je na kraju, i sam ušao sa ovdašnjim gradskim čelnicima, koamndantom MCG, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem i ambasadorom Vićencom Del Monakom.

Nosač aviona “Cavour” danas je iz Tivta ispratio i potpredsjendik Vlade Crne Gore Duško Marković.

Promovisana monografija Srednje pomorske škole Kotor – Povodom 165 godina postojanja

0

Povodom 165. godina Srednje pomorske škole Kotor, sinoć je u Kulturnom centru „Nikola Đurković” promovisana monografija „Srednja pomorska škola Kotor” autora prof. Ljuba Mačića.

Ono što je prof. Ljubo Mačić uložio u prethodne dvije ipo godine na stvaranju monografije je izuzetan temeljan i sitematizovan rad kakav ga je krasio i u onim godinama kada je u obrazovanju dao svoj maksimum, kazao je Veljko Botica direktor Srednje pomorske škole Kotor, koji je brojnim zvanicama i gostima predstavio školu, kroz njenu istoriju, do danas kao jednu savremenu ustanovu.

O Monografiji, kao član stare kapetanske porodice Dabinović govorila je Marija Ćatović, koja je istakla značaj i uticaj pomorstva na ukupan razvoj Boke Kotorske.

„Smatram veoma značajnim što je objavljena prva monografija Srednje pomrske škole, kao jedno od svjedočanstava duge plovne tradicije na koju je Boka ponosna.“- kazala je Ćatović.

Autor monografije je manirom iskusnog istraživača pratio razvoj Državne pomorske škole od njenog osnivanja 1849 godine do danas, prepoznavajući karakteristične faze njenog razvoja. Veza je pomorstva, kulture i tradicije ove sredine i zato Kotor doživljam kao metropolu pomorstva i kulture. Profesor Mačić, sistematično hronološki i metodološki primjereno sadržaju ove monografije je prikazao razvoj pomorskog školstava u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, od prvih privatnih škola do savremenih vidova pomorskog obrazovanja i ukazao na Pomorsku školu kao instituciju od posebnog društvenog značaja, kazao je recenzent monografije prof. dr Milenko Pasinović.

Promocija monografije Srednje pomorske škole Kotor
Promocija monografije Srednje pomorske škole Kotor

„Srednja pomorska škola od svog osnivanja 1849 godine nije redovno radila samo za vrijeme Prvog svjetskog rata. Kada sam se prihvatio ovog zadatka da napišem monografiju znao sam da ulazim u rudnik zlata“ – kazo je autor Mačić.

Arhivska građa je korištena iz Državnog arhiva Crne Gora, Istorijskog arhiva Kotora, Srednje pomorske škole i Gimnazije Kotor. Uporedo je istraživana štampana građa kapetana Olivera Fio, učenika škole u Kotoru, prof. Vojislava Boljevića Vulekovića, Dinka Franetovića, Pavo Radimira, kapetan prof. Miloša Lipovca, kapetan Jovana Nakićenovića, don Nika Lukovića, prof. Ignjatija Zlokovića, don Anton Miloševića, prof. Predraga Kovačevića, mr. Dušana Mandića, Pavao Butorca, akademika Slavka Mijuškovića, don Gracije Brajković…

Na početku monografije su osnovni podaci o pomorstvu Boke Kotorske, zatim o privatnim pomorskim školama, posebno o Nautici Marka Martinovića u Perastu. Monografija je propraćena dokumentima, fotografijama školskih objekata, učenika i profesora, kao i istorijatom obrazovanja pomoraca. Opisan je kućni red na brodu, jelovnik, kao i održavanja sjednica nastavnika na brodu.

Promocija monografije Srednje pomorske škole Kotor
Promocija monografije Srednje pomorske škole Kotor

„Navedeni su i državni praznici a od posebnog značaja je da je crkva službom Božijom obilježavala značajnije datume iz istorije što je bio značajan doprinos međusobne tolerancije u svid vidovima njenog ispoljavanja čemu treba stalno poklanjati najveću pažnju. Međusobni sklad i razumjevanje je uvjek postojalo u našoj sredini čemu treba da teže sadašnje i buduće generacije ne samo pomoraca već i svih ostalih stanovnika. U monografiji smo obratili posebnu pažnju na aktivnost profesora mimo svojih obaveza jer imaju posebnu zaslugu na formiranju Jugooceanije čiji je prvi direktor bio direktor škole Niko Niketić, osnivanju preduzeća Prekookenske plovidbe, Udruženja pomoraca Crne Gore i drugih institucija…

Istaknuti pomorci Crne Gore imali su ključnu ulogu u Upravi pomorstva CG koju je osnovao na Cetinju, Knjaz Nikola 1880 godine. Za uparvnika je postavljen poznati pomorski kapetan znalac više stranih jezika Slavko Đurković iz Risna na čiji predlog je osnovanao Crnogorsko parabrodarsko društvo sa sjedištem u Baru, sa zadatkom da Društvo održava redovnu pomorsku liniju između crnogorskih gradova i Boke Kotorske, Trsta, kao i linija na Bojani i Skadrskom jezeru“ – kazao je autor monografije prof. Ljubo Mačić.

Dio monografije posvećen je učenicima stradalim u ratu. Opisani su i svi školski brodovi, Kotoranin, Vila Velebita, Nautičar, Jadran, a kraći sadržaj posvećen je i veslačkim regatam.

Poseban ugođaj cijelom događaju dao je perfomans učenika Srednje pomorske škole, koji je simbolizirao brod, more, valove, u režiji Petra Pejakovića.

Otvorena izložba – Slovenačka umjetnost iz fonda solidarnosti

0

„Slovenačka umjetnost iz fonda Galerije solidarnosti” naziv je izložbe koja je sinoć otvorena u palati “Pima” u Starom gradu.

Izložena su pedeset dva rada, razičitih autora, tehnika, grafika, crteža i skulptura.

“Ovom prilikom napravljen je izbor iz zbirke slovenačkih autora, koja je najveća u internacionalnoj umjetničkoj donaciji, nastaloj kao znak solidarnosti poslije zemljotresa 1979. godine“ – kazala je autorica postavke Marija Mihaliček.

Prisutne je pozdravio direktor Opštinske javne ustanove “Muzeji” Kotor Andro Radulović, koji je kazao da je izložba posvećena 21. novembru Danu opštine Kotor.

Izložbu je otvorio ambasador Republike Slovenije u Crnoj Gori, Vladimir Gasparič, koji je kazao da izložba obuhvata radove priznatih slovenačkih umjetnika koji su krajem sedamdesetih već bili poznati i cijenjeni kako u regionu tako i šire.

„Oni su prepoznali katastrofu koja je zadesila Crnu Goru 1979. godine i odlučili da pomognu svojom umjetnošću” – kazao je ambasador Gasparič.