Zа prvih devet mjesci ove godine broj plovilа koji je borаvio u Grаdskoj luci Herceg – Novi i koristio njene usluge vezа iznosi 1.641. Motorne jаhte i jedrilice, 1.288 dok je većih ili mаnjih turističko-izletničkа plovilа bilo 353.
U Grаdskoj luci se nadaju dа će ovа godinа biti rekordnа što se tiče plovilа kojа su uplovilа u luku, mаdа sаm stаrt nаutičke sezone nije nаgovještаvаo ovаkаv rezultаt.
Zаhvаljujući vremenskim prilikаmа tokom аvgustа i septembrа, Grаdskа lukа je poslovаlа sа mаksimаlnom zаuzetošću svojih kаpаcitetа od 40 vezovа.
Tаkođe, sve je veći broj turističko-izletničkih plovilа iz prаvcа Budve i Kotorа kojа uplovljаvаju u luku rаdi višečаsovnih izletа i obilаzаkа Herceg-Novog.
Iz Grаdske luke ističu dа su sа velikim uspjehom, i kаo jedаn od orgаnizаtorа, ugostili nаutičkа plovilа i člаnove posаdа međunаrodne preko-jаdrаnske jedričičаrske regаte Bаri – Herceg-Novi “EST 105” održаne od 30 аprilа do 2.mаjа. Uspješаn prihvаt i opsluživаnje oko 50 plovilа sа preko 600 člаnovа posаdа bio je pokаzаtelj kvаlitetno reаlizovаnih pripremа zа početаk nаutičke sezone.
Trodnevna manifestacija „D’Olcinium international festival“, od 16-18 oktobra, koju organizuju Turistička organizacija i opština Ulcinj počinje danas manifestacijom Dan Nara i kulturno-umjetničkim programom u Vladimiru.
Dan kasnije, u petak, planirano je održavanje folklornog festivala na Maloj plaži, na kojem će se okupiti 12 kulturnih društava iz zemlje i regiona.
Za subotu je predviđen veliki muzički koncert, u okviru kojeg će biti održani koncerti Adriana Lulđuraj sa bendom i Sergeja Ćetkovića.
Mornarica Vojske Crne Gore započela je u akvatorijumu Boke Kotorske, obuku ronilačkog sastava Armije Republike Makedonije. Obuka makedonske ronilačke jedinice nazvane “Vukovi”, obavlja se na osnovu godišnjeg plana bilateralne saradnje VCG i makedonske vojske.
Instruktori ronjenja iz Pomorskog odreda Mornarice VCG, tokom naredne dvije nedjelje obučiće makedonske ronioce i osposobiti ih za osnovne ronilačke aktivnosti sa aparatima otvorenog kruga disanja prilikom zarona do 30 metara dubine, na više lokacija i pri različitim supozicijama – saopšteno je juče iz Ministarstva odbrane Crne Gore.
Ova aktivnost će biti iskorištena da se kolegama iz Makedonije prenesu znanja i iskustva pripadnika Pomorskog odreda Mornarice VCG. Saradnja sa ronilačkim sastavom jedinice “Vukovi” otpočeo je tokom 2010.godine u Ohridu, kada su u okviru inicijative „B9″ pripadnici Pomorskog odreda MVCG, izveli veoma zapaženu vježbu.
Za crnogorsku Mornaricu juče je bio veoma značajan dan jer je iz luke Bar, na dvodnevnu vožnju, isplovio veliki patrolni brod P-33 „Kotor“. Ovaj kapitalni ratni brod, nekada klasifikovan kao raketna fregata, proteklih je skoro 10 godina bio zapušten i izbačen iz operativne upotrebe, a u funkciju je vraćen zahvaljujući zalaganjima komandnog sastava MCG i naporima posade.
[quote_box_right]„Kotor“ i njegov blizanac „Pula“ (sada P-34), bili su najveći i najmoćniji ratni brodovi nekadašnje JRM. Ove dvije raketne fregate građene su 1987 i 1988 godine u Kraljivici, sa po 1.492 tone punog deplasmana. Brod dugačak 92 i širok 11,7 metara naoružan je sa topom kalibra 76 mm, dva dvocjevna topa kalibra 30 mm, dva topa kalibra 20 mm, četiri lansera protivbrodskih raketa „Styx“, raketnim PVO sistemom „Osa-M“ i dva raketna bacača dubinskih bombi RBU-6000 „Burja“. Maksimalnom brzinom od 34 čvora brod pokreću dva dizel motora „Pilestick“ ukupne snage 10.500 konja i jedna plinska turbina M-8 G snage 20.000 konja. [/quote_box_right]
Proteklih nekoliko mjeseci na „Kotoru“ su obavljeni značajni remontni radovi tokom kojih su stručnjaci i radnici firme „Arsenal-Rem“ iz Kraljeva na brod ugradili dva nova pomoćna motora, sanirali sve kvarove na pogonskom sistemu i osposobili automatiku za upravljenje brodskim pogonom. Pod komandom kapetana korvete Zorana Ivanovskog, „Kotor“ je juče isplovio na svoju prvu namjensku misiju u posljednjih šest godina, tokom koje će brod dva dana patrolirati vodama južnog Jadrana i uvježbavati posadu.
Iako su po Strategijskom pregledu odbrane, patrolni brodovi P-33 i P-34 predviđeni za otpis i prodaju, MVCG se ipak odlučila da uloži nešto novca u njih i dovede ih oba u maksimalno moguće ispravno stanje.
Opštinska izborna komisija od sutra do 19.novembra prima Izborne liste učesnika vanrednih lokalnih izbora koji će u Herceg Novom biti održani 14.decembra.
Novina u zakonu je da će podrška nekoj izbornoj listi moći da se da isključivo u prostorijama Opštinske izborne komisije gdje će na zahtjev partije biti otvorene knjige potpisa, a ne kao što su ranije partije same sakupljale potpise birača i donosile ih na verifikaciju OIKomisiji, kazala je Predsjednica OIK u Herceg Novom, Dobrila Šakotić i podsjetila je da svaka partija koja želi da učestvuje na izborima, a nema poslanike u državnom parlamentu, mora dostaviti minimum 194 potpisa podrške listi, na osnovu odluke koja je donijeta prije sedam dana.
Prikupljanje potpisa obavljaće se pred Opštinskom izbornom komisijom svakog radnog dana od 9 do 14 i od 17 do 19 sati.
U martu ove godine usvojen je novi izborni zakon čije odredbe, između ostalog nalažu i primjenu elektronske identifikacije birača na samim izbornim mjestima. Šakotić pojašnjava da te odredbe zakona spadaju u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova i njihova primjena trebalo bi da počne od 1.novembra pa bi ih, u skladu sa tim, trebalo primjeniti i u Herceg -Novom.
Koncert SPD „Jedinstvo“ povodom obilježavanja ‘175-godišnjice rada i postojanja biće održan u Kotoru u crkvi Svetog Nikole 16.oktobar, četvrtak u 19 sati.
U petak 17.oktobra u 19 sati u Galeriji solidarnosti biće otvorena izložba slika „Sveti Vasilije na moru” akademskog slikara Veljka Mihajlovića, a književno veče pjesnika Matije Bećkovića isto veče u 20 sati u ckrvi Svetog Nikole.
Koncert Klape Hrvatske ratne mornarice „Sveti Juraj” održati će se u u nedjelju 19.oktobra s početkom u 19 sati u katedrali Svetog Tripuna.
Organizator koncerta je Kotorska biskupija.
Klapa “Sveti Juraj” – Hrvatske ratne mornarice osnovana je početkom 2001. godine s ciljem predstavljanja Oružanih snaga RH na Međunarodnom susretu vojski svijeta u Lourdesu i danas djeluje u sklopu Orkestra oružanih snaga Republike Hrvatske. Klapu prvenstveno obilježava koncertna aktivnost i angažiranost na brojnim protokolarnim zadacima MORH-a, državnih institucija Republike Hrvatske, kulturnih manifestacija, Katoličke crkve u Hrvata, braniteljskih udruga itd.
Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada državnih i crkvenih institucija, udruga proizašlih iz domovinskog rata i drugih.
Penzioner i invalid Zlatan Perak priredio je danas nesvakidašnji prostest – performans u centru grada, ispred zgrade Opštine Tivat.
Perak je na svom automobilu, parkiranom na mjestu za invalide, istakao veliki natpis „Milo + vladavina prava = 7.300 kristalnih noći za mene“, aludirajući na početak pogrona Jevreja u nacističkoj Njemačkoj. On je nosio i žutu traku oko ruke, a na transparentu je naglasio da već 20 godina čeka da država ispoštuje odluke Ustavnog i Vrhovnog suda u njegovom slučaju. „Dokle bitangizam?“- pita se Perak na velikom transparentu koji je istakao sa unutrašnje strane šoferšajbne svog automobila. Bočna stakla oblijepio je kopijama svoje invalidske knjižice kao i pismom premijera Mila Đukanovića od 14.oktobra 1996 u kome ga je tadašnji i današnji šef izvršne vlasti obavijestio da će do kraja oktobra te godine država, u skladu sa konačnim i izvršnim sudskim odlukama, ukloniti bespravno sagrađeni objekat – kuću koju je sada pokojni I.S. sagradio na javnom dobru-putu koji vodi do Perakovog imanja u mjestu Luka kraj Lepetana u Tivtu.
„Danas se navršava 20 godina ove moje tragične priče- čekanja na izvršenje konačnih presuda Vrhovnog i Ustavnog suda ove zemlje. Pismo sa obećanjem da će zakon biti sproveden koji mi je poslao premijer Đukanović, danas je postalo punoljetno, a ja moj problem nisam riješio. To pokazuje da u ovoj zemlji nema vladavine prava i da je ovo ne banana, već kikiriki država.“- ljuto je poručio Perak dodajući da je birokatratija „zalegla da se ove presude ne izvrše“ jer bi u suprotnom po njegovim riječima, otvorio se problem koji bi rezultirao da „bivši gradnačelnik Tivta Dragan Kankaraš i neki prije njega, završe tamo gdje im je mjesto – u Spužu“. On je podsjetio da je prije 16 godina dobio dozvolu da na svom imanju u Luci otvori autokamp, ali su u međuvremenu njegove komšije – porodica pokojnog I.S., prema Perakovim riječima „prodali javno dobro – put“ i onemogućili ga da uđe na svoj posjed.
„Svima su danas u Crnoj Gori puna usta vladavine prava i poštovanja poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU, a evo pogledajte na mom primjeru kako država koju ja kao poreski obveznik plaćam, „poštuje“ moja prava da evo 20 godina, čekam da se izvrši i u djelo sprovede izvršna presuda najviših sudskih instanci. Država me faktički kažnjava jer imam tu zemlju i ne da mojoj porodici da preživi od djelatnosti kojom bi se na njoj bavila.“- naglašava Perak dodajući da je u proteklom periodu kucao na sva moguća vrata – od Opštine Tivat, preko Skupštine Crne Gore, sudova, Vlade i premijera Đukanovića sa kojim se kaže, sastajao četiri puta i uvijek dobio obećanja da će zakon biti sproveden.
„Đukanović me je slagao -naglašam tu riječ slagao! Iza svega ovoga se krije nelegalna prodaja oko 20 hiljada kvadrata državne zemlje, odnosno 46 parcela državne imovine u Luci. Ko je to uradio trebaju nadležni organi da ispitaju, ali oni to neće uraditi zato što bi nakon toga prvo čelnici Opštine Tivat trebali da idu u zatvor a za njima i mnogi drugi iz državnog sistema uprave. Ovo je organizovani kriminal jer su u ovakvim slučajevima u sadejstvu morali djelovati Urbanizam, Katastar i Sud, da bi neko mogao prisvojiti i prodati imovinu koja mu ne pripada. Legalizovati divlje podignuti objekat na uzurpiranoj zemlji i državnoj imovini u opštoj upotrebi –putu, a nad kojom „visi“ presuda Ustavnog i Vrhovnog suda, je organizovani kriminal.“- ističe Perak, pozivajući novoimeovanog vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića da se pozabavi ovim slučajem i „na djelu dokaže svoj profesionalizam i nezavisnost“. Perak je obećao da će se on lično i dalje boriti „i pravnim i nepravnim sredstvima“, jer se kaže, „ovo ni kod Kim Il Džonga u Sjevernoj Koreji ne bi moglo desiti“. On je inače, o svojoj golgoti snimio pravi, 40-minutni dokumentarni film koji je postavio na Youtube-u.
Ministarka Vučinović svaki dan gleda nelegalnu gradnju u svom komšiluku
Perak je oštro kritikovao čelnike jedine hrvatske političke stranke u Crnoj Gori – HGI, koji se kažu, uopšte nisu zauzeli da njemu kao Hrvatu, pomognu da riješi dugogodišnji problem.
„HGI nije uradio aspolutno ništa, njih to ne interesuje, niti uopšte hoće da samnom o tome raspravljaju jer su oni postali bordura na tkivu DPS. Predsjednica te partije i ministarka u Vladi Crne Gore Marija Vučinović je moja komšinica u Luci i živi samo oko 100 metara od svih tih nelagalnih građevina. Svaki dan ona tu prolazi i ne sekira se iako sam je ja upozoravao na ovaj problem. Ni predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća i njen stranački kolega Zvonimir Deković nije želio da mi pomogne. Pitam ih da li je misija HGI zaštita interesa Hrvata ili samo to da oni sjede u udobmim foteljama, da ne talasaju i da kupe maslo.“- tvrdi ogorčeni Tivćanin.
„Vila Divyca u gradu vile Alkime” – naziv je izložbe fotografija autorke Ive Lulić koja će biti otvorena u Pomorskom muzeju u subotu 18.oktobra u 19 sati.
O izložbi će govoriti direktorica Pomorskog muzeja Kotor mr. Mileva Pejaković Vujošević i direktorica Centra za Kulturu Krk, Maja Parentić.
Organizatori su Pomorski muzej Crne Gore Kotoru i Centar za kulturu Krk.
Amforište kod Cavtata je pravi primjer zaštite kulturne baštine u podmorju kazao je poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević iz Herceg Novog koji nam je poslao film kako to rade naše komšije i od toga prave turističku atrakciju.
„Svakao i mi u Crnoj Gori bi trebali na ovaj način štiti našu kulturnu baštinu u podmorju.
Zahvaljujući ljubaznošću vlasnika ronilačkog centra “Epidaurum” iz Cavtata gospodinu Borisu Obradoviću ronio sam sa dr. Igorom Čikarom na ovom amforištu.
Postavljanje zeljezne mreze uobicajeno je na takvim podmorskim nalazistima i dobar primjer zaštite kazao je za Boka News, Dragan Gačević
Deklaracija o namjeri osnivanja asocijacije “Parkovi Dinardi – mreža zaštićenih područja Dinarida” potpisana je u sklopu 3. međunardne konferencije koja se u organizaciji svjetske nevladine organizacije za zaštitu prirode WWF-a (World Wide Fund for Nature) održana krajem prošle sedmice u Nacionalnom parku Brijuni.
Predstavnici 59 nacionalnih parkova iz sedam zemalja regije, potpisali su Nacionalnom parku Brijoni Deklaraciju o namjeri osnivanja asocijacije “Parkovi Dinardi – mreža zaštićenih područja Dinarida”, kroz koji je u protekle tri godine stvorena mreža 82 zaštićena područja, odnosno nacionalnih parkova i parkova prirode iz osam zemalja regije – Crne Gore,Albanije, BiH, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.
Potpisnici ove izjave, među kojima i predstavnici svih pet crnogorskih nacionalnih parkova, (Lovćen, Durmitor, Prokletije, Biogradska gora, Skadarsko jezero) svjesni zajedničkih ekoloških, ekonomskih i socijalnih prilika, u potrebi za boljom koordinacijom aktivnosti na području Dinarskog luka.
Leon Kebe, voditelj projekta Parkovi Dinarskog luka iz WWF-a, istaknuo je kako se potpisivanjem Deklaracije dobila velika platforma zaštićenih područja te okupili ljudi koji žele surađivati u regiji. Najavio je da će se osnivačka skupština asocijacije “Parkovi Dinaridi – mreža zaštićenih područja Dinarida” održati u drugoj semici decembra u Crnoj Gori.
Rekao je i da će asocijacija imati sjedište u Podgorici, ali da će u svakoj od zemalja regije biti nekoo tko će raditi za asocijaciju, u koju se mogu uključiti i drugi parkovi koji danas nisu potpisali Deklaraciju. Kebe je istaknuo da je Crna Gora odabrana jer će tako asocijacija prilikom prijave projekata moći koristiti i sredstva iz predpristupnih fondova EU, kao i donatorska sredstva. K tome je i crnogorsko Ministarstvo održivog razvoja i turizma kao potporu asocijaciji dalo i ured te dvoje zaposlenika.
Upravni odbor asocijacije činit će po jedan predstavnik iz svake od osam zemalja regije te predstavnik WWF-a, koji će nakon nekoliko godina izaći jer im, kako je rekao Kebe, nije cilj imati svoju asocijaciju nego pomoći parkovima da rade.
