Vaterpolo reprezentacija Crne Gore plasirala se u polufinale kvalifikacionog turnira za Svjetski kup.
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u Bukureštu, u četvrtfinalnom meču, selekciju Sjedinjenih Američkih Država 15:7 (5:1, 3:2, 3:1 i 4:3).
Izabranici selektora Dejana Savića potpuno su nadigrali rivala, poveli su na startu 4:0, na kraju prve četvrtine bilo je 5:1, dok je početkom posljednjeg dijela razlika iznosila osam golova (12:4), koliko je bilo i na kraju.
Crnogorska selekcija odličnom odbranom potpuno je zaustavila rivala, koji tri četvrtine nije imao rješenja u napadu.
Najefikasniji u pobjedničkom timu, na čijem se golu istakao Petar Tešanović sa 13 odbrana, bio je Nikola Moskov sa četiri gola, Filip Gardašević postigao je tri, po dva puta u strijelce upisali su se Miroslav Perković i Dušan Matković, a po jednom Đuro Radović, Vasilije Radović, Savo Đetković i Danilo Radović.
U američkoj selekciji bolji od ostalih bili su Rajan Ol sa tri i Ben Lihti sa da gola.
Crna Gora će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Hrvatske i Španije.
Brod s ostacima bl. Gracije stigao je na Muo 10. januara 1810. godine, na neizmjernu i neopisivu radost cijeloga mjesta…
U malome ribarskom mjestu Muo, u Boki kotorskoj, rođeno je 27. novembra 1438. dijete, kome su roditelji Benedikt i Dobre (Bona) Krilović na krštenju dali ime Pavao. Obitelj bl. Gracija bijaše skromna, ali poznata po poštenju i pobožnosti. Bilo je to u vrijeme pontifikata Eugena IV. kada je Boka bila u sastavu Mletačke Republike. Vrijeme i obiteljsko porijeklo odredilo je Gracijev životni put ribara i mornara kao i drugih stanovnika ovih primorskih krajeva toga vremena, tj. da se izdržava ribolovom i plovi morima. Ulaskom u augustinski red Pavao (Krilović) uzima ime Gracija (Milost). Nije lako razlučiti koje je ime snažnije označilo cijeli njegov život ribara i mornara, redovnika i sveca. Duh Svetog Pavla apostola, revnoga promicatelja Evanđelja Isusa Krista, njegovoga krsnog zaštitnika i Gracija (Milost) koju označavaju tri oblika plemenitosti — davanje, primanje i uzvraćanje darova ili dobročinstava — milost je svetište, ljubav, milina, dražest, ljupkost i sve to zajedno, kao njegovo redovničko ime, snažno je oblikovalo lik i život „našega sveca“.
Kao dijete siromašne ribarske obitelji, prvu je mladost proživio zajedno sa svojim roditeljima kao ribar i težak na škrtoj zemlji nasuprot Kotoru podno brda Vrmca. U svojim tridesetim godinama postao je mornar na mletačkom trgovačkom brodu. Na svojim putovanjima po Jadranskom moru od rodne Boke do Venecije, vrijedan i pobožan mornar tražio je uz materijalnu dobit i ono još važnije, duhovno dobro. U ljeto godine 1468., dok je brod bio usidren u venecijanskoj luci, Gracija je imao priliku slušati nadahnutoga propovjednika bl. Šimuna iz Camerina, augustinca. Riječi slavnoga pučkoga misionara onoga doba bile su lijek i utjeha duši, ali i dobro sjeme zasijano u Gracijevo srce, koje je uskoro donijelo ploda. Gracija je donio životnu odluku, napustiti dotadašnji način života i potpuno se posvetiti Bogu.
Na putu ostvarenja poziva na koji ga je Gospodin pozvao, mladi je Bokelj dobivši pristanak roditelja, pokucao na vrata samostana pustinjaka sv. Augustina i dobivši ime Gracija (Milost), počeo je živjeti kao redovnik u siromašnom samostanu na brdu Ortone, nedaleko Padove. Svima je, još za vrijeme njegovoga novicijata, bilo jasno da se novi redovnik iz Boke odlikuje skromnošću i postojanošću, osobito vrlinama koje zrače svetošću, brzo je učio i poslušno prihvaćao pravila savršenoga redovničkog života.
U to vrijeme vjernici su velikom pokorom nastojali pojačati svoju molitvu.
Samostan u koji je živio bl. Gracija
Bl.Gracija nikada nije postao svećenik, nego je kao brat redovnik vršio službu ministranta i sakristana u samostanskoj crkvi. Svoju je službu vršio predano i poslušno na radost cijele zajednice. Jednog je dana po nalogu samostanskoga poglavara bio raspoređen za rad u vrtu. Tada se dogodilo čudo viđenja koje mu je Bog podario kao svome vjernom sluzi. Dok je Gracija u vrtu kopao, a svećenici u crkvi slavili svete mise kod svakoga podizanja, on bi pokleknuo pred presvetim iako je bio izvan crkve. U svojoj dubokoj pobožnosti i mističnoj povezanosti s euharistijskim Isusom doživio je kako se u tome času zid crkve samostana Blažene Djevice Marije pred njim otvara da može vidjeti svećenika kako u rukama drži dijete Isusa obasjanoga čudesnim sjajem.
Ovaj je mistični doživljaj toliko utjecao na Graciju da je postao za sve ljude u potrebi milosno protočan. Gotovo da više nije bilo pomoći, koju preko njega Bog ne bi dijelio ljudima u potrebama. Za ono što mu je Bog učinio Gracija je iz dana u dan sve više zahvaljivao molitvom i postom. Sve ovo pročulo se nadaleko te se, oko do tada mirnog samostana, neprestano stvarala gužva i galama mnoštva naroda koji je tražio da bude primljen i saslušan. Da bi riješili ovaj problem, poglavari su odlučili Graciju premjestiti. To je bio razlog da je nakon 15 godina pokorničkoga, isposničkog i svetog života iz Ortone došao u samostan na otočiću sv. Kristofora u Veneciji. Tamo je proveo sve ostale godine svoga života do 9. 11. 1508. godine kada je sveto preminuo u svojoj 70. godini. Njegova popularnost na otočiću nije se nimalo smanjila iako ga nije salijetalo onoliko mnoštvo naroda kao na brdu Ortone. I ovdje Gracija živi primjernim monaškim životom trapeći se i odričući svake ugode. Nosio je grubo tkano odijelo i uvijek hodao bos. U svojoj ćeliji nije imao nikakvoga namještaja osim daske na kojoj je spavao. Cijelog je dana izvršavao svoje redovničke dužnosti uz koru kruha i gutljaj vode jer meso nikada nije jeo. Takav život mu je bio izvor snage i ljubavi prema prisutnome Gospodinu da je sate i sate, osobito noću provodio u molitvi pred Presvetim. Gracijevim posredovanjem događala su se čudesna ozdravljenja i u Veneciji. Ozdravljali su bolesni, gladni primali hranu, goli odjeću i osobito oni u nemiru i svađi odlazili bi nakon susreta s Gracijom pomireni i sretni. Imao je dar proricanja i savjetovanja, a njegovo posredovanje u pomirenju sukobljenih strana bilo u braku, bilo u gradu toliko je postalo poznato i djelotvorno da su Mlečani otoku sv. Kristofora dodali ime „od mira“. Bog je po monahu Graciji liječio bolesti duha i tijela. Bolest duha je mržnja i nedostatak ljubavi, a milost Božja gotovo jedini lijek. Taj lijek svojoj je djeci nebeski Otac odlučio obilnije dijeliti po monahu Graciji.
Jedne je sušne godine samostanski bunar presušio te se cijeli samostan našao u pogibeljnoj nestašici pitke vode. Tada su po Gracijevom savjetu u bunar ulili kablić mora. Dok je on usrdno molio, bunar se u trenu napunio pitkom vodom i od tad obilno davao da je bilo dovoljno i za susjedni otok sv. Mihovila. Mnogi bi po njegovom zagovoru od tad pronalazili pitku vodu koja na otocima i kršnim predjelima osobito život znači. Tamo gdje bi se pojavio Gracija i gdje bi se njemu za pomoć molilo, dogodila bi se ljubav. On je i danas liječnik ljubavi o čemu govore brojne srebrne zavjetne pločice u obliku gorućih srca koje krase svetište bl. Gracija.
Muo – Pomoćnica Kršćana
Nakon smrti tijelo mu je bilo najprije pokopano u zajednički grob, ali vrlo brzo je preneseno u crkvu te položeno u novi mramorni sarkofag i bilo izloženo štovanju vjernika. Mnogi su tvrdili da su dobili brojne milosti po njegovu zagovoru. Danju se oko sarkofaga širi ugodan miris, a noću svijetlo. Kad su nakon deset godina odlučili sarkofag otvoriti, našli su neraspadnuto tijelo bl. Gracije od kojega se širio ugodan miris. Narod je i dalje dolazio s molitvama, uljem za svjetlo i cvijećem zahvalno štujući sveca. Čuda su se i dalje događala, a kult bl. Gracija raširio se po svijetu. Tristo godina tijelo je čuvano i štovano u samostanskoj crkvi sv. Kristofora Mira sve dok otočić nije postao plijenom Napoleonove vojske. Redovnici su, napuštajući otok godine 1806. tijelo bl. Gracija kao osobito vrijednu i svetu relikviju ponijeli sa sobom u grad Veneciju. U vihoru ratnih stradanja odlučili su tijelo bl. Gracija pokloniti njegovoj rodnoj župi Muo u Boki kotorskoj na daljnje čuvanje.
Muo – Foto: www. simplesail.co
Za vrijeme Napoleonskih osvajačkih pohoda brojni su samostani i crkve dovedeni u opasnost, a mnogi i uništeni. Vidjevši nepogodnu situaciju, redovnici augustinci su odlučili napustiti otok sv. Kristofora i povući se u grad (Veneciju), a blaženikovo tijelo uz popratne dokumente o autentičnosti, zapečaćeno zelenom vrpcom i pečatom predali su pomorcu Antunu Jankoviću 1807. godine rodom iz Mula, koji je u ono dobra imao kuću i brod u Veneciji te je često plovio između Boke i Mletaka. Intuicija augustinaca se pokazala više nego opravdanom, jer je kasnijom odredbom, njihov samostan uništen, a otok pripojen obližnjem otoku sv. Mihovila, čuvenom Venecijanskom groblju, tako što je razmak između njih zatrpan. Tako danas više ni otoka sv. Kristofora nema: njemu se možemo diviti samo na starim umjetničkim vedutama Venecije i okolice. Od sveg bogatstva augustinaca sa sv. Kristofora sačuvalo se tek nekoliko sakralnih umjetničkih djela, raznesenih po europskim muzejima i tijelo bl. Gracije.
Kapetan Janković
Kapetan Janković je blaženikovo tijelo, možda uslijed i dalje nepovoljne situacije, na Muo prenio tek tri godine kasnije: 1810. g. O vremenu putovanja do Mula, zabilježene su dvije zgode.
Prva se dogodila na putu oko Kvarnerskih otoka (2 dana putovanja od Venecije), Jankovićev brod plovio je uz mnoštvo drugih brodova i lađa punih jedara u istom smjeru, kada se iznenada digla silna oluja. Druga su plovila, našavši se u pogibelji, tražila način kako da se spasu iz oluje, a samo je brod na kojem nošeno tijelo bl. Gracije plovio bez ikakva uznemiravanja, po mirnom moru.
Druga zgoda, koju je po dolasku Janković sa svojom družinom ispripovjedio, vezana je za prijetnju pljačke: dok je brod samotno jedrio u blizini Silbe, posada je primijetila dvije oveće nepoznate lađe koje su se velikom brzinom približavale. Odmah su pomislili da se radi o nekakvim pljačkašima jer nije bilo nikakvog drugog razloga zbog koje su se namjerili na njihov brod. U strahu su zazvali bl. Graciju i iznenada, lađe koje su im se dotada odlučno približivale, najednom su pustile vesla i zaustavile se.
Brod s ostacima bl. Gracije stigao je na Muo 10. januara 1810. godine, na neizmjernu i neopisivu radost cijeloga mjesta, te je „u tren oka malo i veliko, staro i mlado i sve, što se moglo micati, izašlo na suret ovomu ukrasu i ponosu svoje domovine. Nastade tad na Mulu jedan od onih časova, onih prizora, pri kojima izgubi jezik svu svoju snagu.“
Tjelo blaženika privremeno smještaju u kuću kapetana Jankovića na kraju mjesta, da bi poslije nekoliko dana bilo preneseno i postavljeno na novi oltar, specijalno podignut za tu priliku u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjene i sv. Elizabete, pod Vrmcem. Od tada narod je moći najvećega sina svoga primorskog mjestanca brižno čuvao i častio na oltaru svoje župne crkve sv. Kuzme i Damjana na padini Vrmca u blizini ostataka rodne kuće bl. Gracije, sve dok svojim radom nisu sagradili novu župnu crkvu u sredini mjesta uz more 1864. gdje se i danas čuva i časti s istom ljubavlju kao i prije 500 godina na otočiću sv. Kristofora. Papa Leon XIII. potvrdio je i odobrio trajno štovanje skromnoga redovnika i Graciju 1889. godine nazvao blaženim. Ovaj je događaj još više rasplamsao njegovo štovanje u rodnoj mu Boki i svijetu. Blaženikovo tijelo izloženo je u srebrnome sarkofagu na posebno podignutom oltaru u župnoj crkvi Pomoćnice kršćana. Kao zahvalnost za potvrdu poblaženja na mjestu gdje se od davnine po vjernome svjedočanstvu čuvaju ostaci rodne kuće bl. Gracije, dvjesto metara iznad sadašnjega mjesta Mula, podignuta je 1888. godine crkva njemu u čast. U toj se crkvi časti drvena skulptura koja predstavlja blaženikov lik oko kojega se narod okuplja na dan njegova rođenja 27. novembraa u 15 sati svake godine.
Muo – prezentacija
Svake se godine ponavlja svečanost puna ushićenja i radosti koju sumještani blaženikovi pripremaju 9. novembra. Ponos i radost kojom je Svevišnji obdario Boku i njen narod po Graciji ne jenjava kroz sva ova stoljeća. I u najteža vremena ratova i neslaganja Graciji za milosti koje po njemu od Boga primaju, zahvaljuju pravoslavni i katolici, a u svakoj župnoj crkvi Kotorske biskupije časti se slika bl. Gracija.
Čuda koja su se dogodila po zagovoru bl. Gracija mogu se razvrstati u nekoliko skupina, više puta Gracija je bio pomoćnik u pomorskim nesrećama, u ozdravljenjima od raznih teških bolesti pluća, dišnih putova i grla ili drugih vitalnih organa, posrednik u pronalaženju pitke vode za sušnih vremena, pomiritelj onih u svađi i osobito liječnik bračne ljubavi. I danas se događaju i pamte čuda spasenja bilo na moru ili na kopnu, oslobođenja i ozdravljenja po zagovorniku s Mula.
Muo – Crkve Sv. Kuzme i Damjana
Vjerni puk je čvrsto uvjeren u istinitost staroga crkvenog predanja da su zemni ostaci svetaca spasonosni izvori iz kojih nam teku mnoga dobročinstva. Onima pak koji „imaju uši da čuju“ blaženik s oltara dovikuje: „Približite se izvoru spasa, euharistiji, pa ćete naći utjehe i lijeka svojim dušama“. Postao je primjer vrijednoga radnika koji je sav svoj trud posvećivao predanom ljubavlju i žrtvom, ne samo svojim sunarodnjacima u Boki i Hrvatskoj, već i u Italiji, Austriji, Španjolskoj i Americi kamo su njegov kult prenijeli Bokelji i subraća iz reda sv. Augustina.
Osobito je gajio pobožnost prema Kristu nazočnom u presvetoj Euharistiji. Za vrijeme Mise uranjao bi u euharistijski misterij, hranio se Kristovim tijelom u sv. Pričesti i u slobodno vrijeme, sate i sate provodio u klanjanju Presvetom oltarskom sakramentu. Bio je euharistijska duša i zaslužio naslov „Svetac euharistije“. Djetinje iskrena pobožnost bl. Gracije prema Mariji dala je njegovom liku onu ljupku toplinu koje su svjedoci siromasi i prosjaci, koji su mu uvijek bili na srcu kako onda dok su dolazili na samostanska vrata, tako i danas kad se nađu pred njegovim tijelom u Gospinoj crkvi u Mulu. Svakoga četvrtka narod se uz pjevanje svečanih himni „Ribaru skromni“ i „Nut slavno tijelo našeg odvjetnika“ okuplja oko njegovoga oltara i tijela gdje se slavi sveta Misa njemu na čast. Godišnja proslava u Veneciji i u rodnoj Boki Kotorskoj slavi se 9. novembra.
Građani su u četvrtak, u više gradova širom Crne Gore, dobrovoljno vratili 144 komada vatrenog oružja, 5.249 komada municije i 15 ručnih bombi, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da su u sklopu aktuelne kampanje „Poštuj život, vrati oružje“, koju Uprava policije sprovodi već duži niz godina, u četvrtak vraćeni i djelovi vatrenog oružja i detonirajuća sredstva.
„U Podgorici, Danilovgradu, Cetinju i Tuzima, građani su dobrovoljno predali policiji 54 komada vatrenog oružja, od čega 31 pištolj i 23 puške, 1.980 komada municije različite vrste i kalibra, četiri bombe i detonirajuća eksplozivna sredstva“, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je u Baru dobrovoljno vraćeno 48 komada vatrenog oružja od čega 26 pištolja i 22 puške, 1.113 komada municije različite vrste i kalibra, četiri ručne bombe, protivtenovska mina, dva okvira za pištolj i djelovi oružja.
„U Plavu, Bijelom Polju, Kolašinu i Beranama, dobrovoljno je predato ukupno 13 komada vatrenog oružja, od čega devet pištolja i četiri puške, 292 komada municije, četiri bombe i šest okvira za pištolj“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su kazali da je u Nikšiću, na Žabljaku, u Pljevljima i Šavniku dobrovoljno predato 29 komada vatrenog oružja, od čega 16 pušaka i 13 pištolja, 1.864 komada municije, tri bombe, dvije cijevi od puške i 15 okvira za pištolje i puške.
„Od početka januara Upravi policije je dobrovoljno predato ukupno 358 komada vatrenog oružja, 11.886 komada municije, 36 komada ručnih bombi, kao i više djelova oružja i eksplozivnih sredstava“, navodi se u saopštenju.
Iz Uprave policije apelovali su na sve građane da doprinesu cjelokupnoj bezbjednosti društva i predaju vatreno oružje, municiju i eksplozivna sredstva koja imaju u svom posjedu, bez ikakve pravne, odnosno krivične ili prekršajne odgovornosti i bez obzira na to da li oružje posjeduju u ilegalnom ili legalnom vlasništvu.
“Građani mogu pozvati policiju na broj 122, obavijestiti policijske službenike da žele da vrate oružje, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se lice, odnosno oružje nalazi i izdati potvrdu o preuzimanju”, kaže se u saopštenju.
Iz policije su rekli da građani ne treba sami da donose oružje u stanice policije, prije svega zbog bezbjednosti.
Uprava policije će, kako su poručili, nastaviti sa sprovođenjem pojačanih preventivnih i represivnih aktivnosti u sklopu aktuelne kampanje, u cilju očuvanja bezbjednosti, zdravlja i života svih građana.
Oni su pozvali građane da kroz saradnju i poštovanje zakona zajedno rade na osiguranju i izgradnji bezbjednog ambijenta.
Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su krajem 2024. godine na osnovu Memoranduma o saradnji nastavili sa realizacijom aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta na poluostrvu Luštica, koje administrativno pripada ovim dvijema opštinama. Razvojem panoramskog puta „Život na Luštici“, kreiran je novi turistički proizvod koji će doprinijeti daljem razvoju i promociji turističke ponude poluostrva Luštica. Cilj je povezivanje poluostrva u jedinstvenu turističku ponudu gdje se na relativno malom prostoru mogu doživjeti brojne prirodne i kulturne raznolikosti i autentična turistička iskustva kroz posjetu seoskim domaćinstvima.
U realizaciji aktivnosti vezanih za razvoj panoramskog puta “Život na Luštici”, Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog su u prethodnom periodu uradile mapu područja, tj. štampana je mapa panoramskog puta na našem, engleskom, njemačkom i ruskom jeziku. Takođe, urađen je audio vodič koji je implementiran na aplikaciji izi.TRAVEL, a koji je takođe preveden na ova 4 jezika. Za realizaciju izrade audio vodiča, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma pružilo nam je podršku u okviru Programa podsticajnih mjera.
Poslednja faza razvoja panoramskog puta „Život na Luštici“ bila je izrada i postavljanje turističke signalizacije. Imajući u vidu nacionalnu mrežu panoramskih puteva, a sve u cilju jedinstvene promocije i usklađivanja aktivnosti, obratili smo se Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma da ova panoramska ruta dobije određeni broj u okviru nacionalne mreže panoramskih puteva. Uslijedio je odgovor da je naš panoramski put “Život na Luštici” moguće označiti oznakom 3E i da predstavlja sastavni dio panoramskog puta “More i visine”, koji je označen brojem 3. Ministarstvo turizma podržava ovakve i slične aktivnosti kojima se unapređuje turistički proizvod, a posebno kada se istim stimuliše razvoj ruralnog, kulturnog i turizma baziranog na prirodi. Koncept postavljanja i održavanja turističke signalizacije je precizno razrađen u projektnoj dokumentaciji koju smo dobili pri izboru izvođača za realizaciju ovog posla. Izvođač je bila firma „Boja“ iz Sombora.
Nakon izrade projektne dokumentacije Turistička organizacija Tivta je konkurisala kod Ministarstva turizma za sredstva za izradu i postavljanje turističke signalizacije, po osnovu Javnog poziva za Program podsticajnih mjera u oblasti turizma za 2024. godinu, za podršku ruralnom turizmu – MJERA III – Razvoj održivih turističkih proizvoda i usluga koji obogaćuju turističku ponudu u kulturnom, sportsko-rekreativnom i avanturističkom turizmu. Ministarstvo turizma je donijelo Odluka da se na osnovu ovog Javnog poziva i Turističkoj organizaciji Tivat da podrška i dodjeli dio sredstava za realizaciju izrade i postavljanja turističke signalizacije, a ostali trošak su na osnovu Memoranduma o saradnji podjelile Turističke organizacije Tivta i Herceg Novog.
Izradom turističke signalizacije i postavljanjem tabli Turistička organizacija Tivat i Turistička organizacija Herceg Novi doprinose boljoj vidljivosti mreže panoramskih puteva Crne Gore.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su S.S. (64), zbog sumnje da je u tom gradu seksualno uznemiravao maloljetnu osobu, saopšteno je iz Uprave policije.
Navodi se da je u četvrtak budvanskoj policiji prijavljeno da je nepoznata osoba maloljetnici prišla na ulici, uputila joj određene riječi i poljubila je u ruku i obraz.
Nakon toga se, kako su rekli iz policije, oštećena udaljila u pravcu svoje kuće.
Oni su kazali da je sa prijavom, odnosno događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru po čijem su nalogu policijski službenici preduzeli niz daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti i identifikovali osumnjičenu osobu.
„U službene prostorije doveden je S.S. od kojeg su policijski službenici prikupili obavještenje na zapisnik, pa su sa cjelokupnim spisima predmeta povratno upoznali postupajućeg tužioca, koji je kvalifikovao krivično djelo seksualno uznemiravanje“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je S.S uhapšen po nalogu tužioca.
Nesreće i tragedije sa smrtnim ishodima, masovne demonstracije, ostavke i politička previranja obilježili su region u protekloj 2024. godini.
Tako su početkom oktobra velike poplave zahvatile sjever Hercegovine i srednju Bosnu u kojim je život izgubilo 27 osoba.
Šteta je procijenjena na milijarde eura s obzirom da su uništene ne samo desetine stambenih objekata nego su stradala i brojni privredni objekti i infrastruktura.
Stravičnim razmjerama poplava na sjeveru Hercegovine i srednjoj Bosni svjedoči i primjer da su u Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici čak i lokalni izbori privremeno morali biti prolongirani.
Oktobarske poplave pričinile su i znatnu materijalnu štetu u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali i Crne Gore.
– Napredak Crne Gore i Albanije, zastoj Srbije i BiH na evropskom putu –
Srbiju je zadesila velika tragedija kada je tokom pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu početkom novembra poginulo 15 osoba.
Smrt velikog broja ljudi pokrenuo je val demonstracija na kojim su se tokom posljednja dva mjeseca okupljale desetine hiljada građana Srbije i to ne samo u Novom Sadu nego i u Beogradu i drugim gradovima. Demonstracijama su se priključili i studenti zbog čega je u blokadi bio rad brojnih fakulteta širom Srbije.
Dešavanja u Hrvatskoj posljednjeg dana prvog polugodišta u Osnovnoj školi “Prečko” u Zagrebu kada je mladić ubio jednog učenika, te ranio još tri učenika i učiteljicu u prostorijama škole podsjetio je na nemile scene iz OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu od godinu ranije i upozorio da se na zaštiti djece u školama i nastavi nije uradilo puno toga.
Ubistvo i dešavanja u OŠ “Prečko” bili su razlogom zbog kojih su građani u Zagrebu, ali i još nekim mjestima izašli na ulice tražeći bolju zaštitu u školama.
Protekla godina donijela je i značajni napredak posebno kada je u pitanju Rumunije i Bugarska. Te dvije zemlje su prvo od 1. marta ušle u zračni, a krajem godine donesena je odluka da od 1. januara 2025. godine nakon ranijih blokada pristupe i na kopnenim granicama kao punopravne članice Schengena.
Napredak na evropskom putu imala je i Crna Gora koja je uspješno zatvorila tri poglavlja. Četvrto poglavlje blokirala joj je Hrvatska zbog ranije rezolucije koja je pokrenuta u Skupštini Crne Gore koja se odnosi na stradanja u Jasenovcu tokom Drugog svjetskog rata.
Najavljeno je i otvaranje prvih pregovora u okviru klastera za Albaniju, dok je Bosna i Hercegovina i dalje na čekanju jer nije napravila neophodne pomake čime je izostavljena sa spiska pomoći Evropske komisije u iznosu od 70 miliona eura.
I Srbija je završila kao država kojoj Vijeće Evropske unije nije dalo pozitivno mišljenje za otvaranje novih pregovaračkih poglavlja, prvenstveno zbog nerješavanja odnosa sa Kosovom pa je i njen napredak na evropskom putu tokom protekle godine izostao.
– Sjeverna Makedonija u vrhu NATO-a, Slovensko priznanje Palestine –
Sjeverna Makedonija je godinu okončala kao jedina država sa Zapadnog Balkana koja se uspjela izboriti za jednu od najviših pozicija u okviru NATO saveza. Nekadašnja potpredsjednica makedonske vlade Radmila Šekerinska postala je zamjenica generalnog sekretara NATO-a.
Hrvatski građani su prvo na proljeće bili na biralištima kada su se održavali parlamentarni izbori, potom su birali zastupnike u Evropski parlament da bi krajem godine po treći put bili na biralištima, a ovaj put su birali predsjednika države.
Iako su imali takozvanu supergodinu sa tri izlaska na birališta već početkom 2025 godine hrvatski građani će opet morati na biračka mjesta gdje će u drugom krugu izbora ponovo glasati o predsjedniku države.
U prvoj polovini protekle godine parlamentarni izbori održani su i u Srbiji, dok su građani Bosne i Hercegovine u oktobru birali lokalnu vlast.
U Bosni i Hercegovini godina je obilježila i suđenje predsjedniku bh. entiteta RS Miloradu Dodiku pred Sudom BiH kojeg Tužilaštvo BiH tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Slovenija je imala nekoliko kriza zbog kojeg su ostavku tokom protekle godine podnijele čak dvije ministrice.
Krajem godine Državni zbor (parlament) Slovenije zakonski je zabranio upotrebu nacističkih i fašističkih simbola, a Slovenija je sredinom godine postala jedna od rijetkih zemalja Evrope koja je priznala Palestinu i to u granicama iz 1967. godine.
Borba protiv ilegalnih migracija i dalje je na zahtjev Evropske komisije u vrhu agende zemalja Zapadnog Balkana, a s ciljem njihovog suzbijanja s Bosnom i Hercegovinom je dogovoreno potpisivanje posebnog sporazuma sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Italija je pokušala sa Albanijom dogovoriti vraćanje migranata iz te zemlje u dva azilantska centra koje su talijanske vlasti izgradile na albanskoj obali, ali je taj proces u više navrata osporen od sudova u Italiji.
Ekstremna vrućina i vlaga otežale su gašenje požara, koje se odvijalo noću i trajalo je tri sedmice
Grčki tanker Sounion, koji je prošle godine bio meta napada hutističkih militanata u južnom Crvenom moru, konačno je uspješno spašen i vjerojatno će biti poslan na rezanje. Napad na brod izazvao je velike štete, uključujući detonacije koje su izazvale nekoliko požara i probile gornje dijelove tankova tereta, piše Splash247.com.
Kako bi se spriječilo potencijalno izlijevanje nafte u Crveno more, čak četiri puta veće od katastrofe Exxon Valdeza, pokrenuta je složena operacija spašavanja koju su vodili osiguravatelji broda, na čelu s britanskom tvrtkom Ambrey. Operacija, u kojoj je sudjelovalo preko 200 stručnjaka, zahtijevala je mobilizaciju specijalizirane opreme i stručnjaka iz cijelog svijeta.
Tanker je u rujnu premješten na sigurnu lokaciju udaljenu 150 milja sjeverno od mjesta incidenta, uz pomoć sedam spasilačkih plovila i podrške europskih mornaričkih snaga. Požari su gašeni tijekom noći zbog ekstremne vrućine i vlage u regiji, a operacija je trajala tri tjedna. Konačno, u listopadu, tanker je odvučen prema Suezu, gdje je uklonjen njegov teret.
Video prikazuje eksploziju tankera MT Sounion, koji je prevozio 150.000 MT nafte. Potpuno izlijevanje moglo je uzrokovati jednu od najgorih ekoloških katastrofa u povijesti:
The Yemenis have released footage of their strikes on the oil tanker Sounion, attacked because of its owner’s utilization of Israeli ports. Biggest explosions I’ve ever seen from any of these strikes so far. pic.twitter.com/k6wIBSFy7H
Napadi hutističkih militanata na trgovačke brodove izazvali su jednu od najvećih kriza u povijesti pomorskog prometa u regiji, no od početka 2025. godine nije zabilježen nijedan novi napad. Prošle godine, ova militantna skupina ciljano je napala preko 100 brodova u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, što je dodatno naglasilo važnost sigurnosnih mjera u ovom području.
LOS ANGELES – Broj smrtno stradalih u zastrašujućem valu šumskih požara koji su zahvatili više dijelova Los Angelesa porastao je na deset, vatra je “progutala” oko 10.000 kuća i drugih objekata, a broj evakuiranih građana porastao je na oko 180 tisuća.
Požar Palisades između Santa Monice i Malibua na zapadnom rubu grada i požar Eaton na istoku u blizini Pasadene već se smatraju najrazornijima u povijesti Los Angelesa, pri čemu su do sada “progutali” oko 13.750 hektara površine, pretvarajući cijele četvrti u pepeo, javlja Reuters.
Dužnosnici iz različitih jurisdikcija izvijestili su o ukupno deset mrtvih, iako je šerif okruga Los Angeles Robert Luna na konferenciji za novinare rekao da ne želi iznositi točan broj sve dok timovi koji pretražuju opustošena područja ne budu sigurni u brojke.
No, na temelju kataklizmičkih razmjera požara, očekuje da će broj još rasti. “Izgleda kao da je atomska bomba pala na ove prostore. Ne očekujem dobre vijesti”, izjavio je Luna.
Ranije je izvijestio da je požar Eaton oštetio ili uništio četiri do pet tisuća građevina, dok ih je, prema navodima dužnosnika, požar Palisades uništio još 5.300. Pritom, za oko 180,000 građana je izdana naredba da se evakuiraju iz svojih domova, dok ih se još oko 200.000 nalazi pod upozorenjem.
Reuters navodi da trenutno u okrugu Los Angelesa gori pet požara. Brojni zrakoplovi na goruća brda bacaju retardante i vodu, a napori su potpomognuti i oslabljenim vjetrom, koji je ranije puhao uraganskim brzinama.
Prema procjenama AccuWeathera, štete i ekonomski gubici trenutno se penju do iznosa od 135 do 150 milijardi dolara, a gradonačelnica Karen Bass iz redova Demokratske stranke, suočena i s kritikama novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa i drugih republikanaca zbog nošenja s katastrofom, rekla je da se već razmatra kako brzo obnoviti grad.
Biden: Savezna vlada će u potpunosti pokriti troškove sanacije posljedica požara
Predsjednik Joe Biden, koji je u utorak proglasio veliku katastrofu, obećao je u četvrtak da će savezna vlada u potpunosti pokriti troškove sanacije posljedica požara za sljedećih 180 dana, što uključuje uklanjanje ruševina i opasnog materijala, gradnju privremenih skloništa te plaće za hitne službe na terenu.
“Rekao sam guverneru i lokalnim dužnosnicima da ne štede novac te da učine sve što trebaju da obuzdaju ove požare”, izjavio je Biden nakon sastanka sa savjetnicima u Bijeloj kući.
Bez domova u požarima su ostale i neke slavne osobe, kao što su glumci Billy Crystal, James Woods, Adam Brody te hotelska nasljednica Paris Hilton.
Glumica Jamie Lee Curtis je objavila u četvrtak da će njena obitelj donirati milijun dolara pomoći Los Angelesu i njegovim građanima.
Manjinski akcionari neće dozvoliti marginalizaciju koja im se nameće, a ponudili smo plan za spas Instituta „Simo Milošević“, saopštio je njihov predstavnik i suvlasnik Vile Oliva, Žarko Rakčević.
On je, u Jutarnjem programu TVCG, kazao da neće dozvoliti pad učešća manjinskih akcionara sa 27 na 24 odsto kako je to predložila Vlada.
Rakčević je naveo da pet hiljada građana u Institutu Igalo pronalazi spas i da su manjinski akcionari učinili sve da poboljšaju poslovanje tog važnog zdravstvenog centra, prenosi Portal RTCG.
“Ono što je iskustvo u Evropi je da su rehabilitacioni centri uglavnom u privatnom vlasništvu. To ne znači da je usluga na nižem nivou, naprotiv. Institut nije pred vratima stečaja zbog privatnika, već zbog lošeg upravljanja države i mi smo kao manji akcionari jako puno upozoravali, sada su pare građana otišle na dugove. Upozoravali smo na partijsko zapošljavanje, na odnos koji nije domaćinski”, rekao je Rakčević.
On je dodao da su manjinski akcionari u julu pokazali da ne žele da Institut ide u stečaj.
“Nijesmo mi krivi za dug Jugobanci. Dali smo pet miliona EUR da Institut ne ide u stečaj, 23 miliona je njegov gubitak u ovom momentu, a Brisel traži da državna pomoć ne bude nauštrb mijenjanja strukture akcionara, te da se pokriju gubici proporcionalno i mi to zagovaramo”, saopštio je Rakčević.
On je podsjetio da je u četvrtak Vlada predala novu odluku o dokapitalizaciji kojom sebi u ovom procesu daje veća prava u odnosu na druge akcionare, kako bi dostigla dvotrećinsko vlasništvo čak i ako bi drugi dioničari učestvovali u dokapitalizaciji.
Tom odlukom se, kako je objasnio Rakčević, predviđa se dokapitalizacija pa bi država sa uloženih 15 miliona dobila dodatnih preko deset odsto akcija, dok bi Vila Oliva sa dodatno uloženih oko 2,8 miliona imala pad učešće sa 27 na 24 odsto.
Na taj način bi Vlada dobila vlasništvo iznad dvije trećine akcija i izbacila male akcionare iz daljeg odlučivanja o Institutu.
Vlada sada ima 56,4 odsto akcija, Vila Oliva 27,4 odsto, a ostali mali akcionari oko 16 odsto.
Rakčević je kazao da je taj predlog odluke o dokapitalizaciji suprotan zakonima o privrednim društvima i o tržištu kapitala i da ga neće podržati.
“Ima mnogo načina i mi smo spremni da pomognemo i pokrijemo najmanje onoliko koliko je proporcionalno gubitka. Dospjele obaveze su 23 miliona EUR i spremni smo da sedam miliona pokrijemo a država ostalo. Ako neće da pokruju gubitke, mi smo spremni da pokrijemo sve. Juče smo dobili odgovor da se dokapitalizuje Institut, ali protivno zakonima države da ne bude proporcionalno pokrivanje i da naše učešće padne sa 27 na 24 odsto”, naveo je Rakčević.
On je rekao da su od firmi koje su bile u mnogo lošijem stanju napravili uzorne kolektive sa četiri zvjezdice.
“Neprihvatljivo je da nešto što je suprotno mišljenju Brisela nama nameće. Onda dajemo novac i ništa se ne pitamo, a to onda nije partnerstvo”, kazao je Rakčević.
Nova sjednica zakazana je za 21. januar, a Rakčević smatra da je sve moguće, pa i da Plan restrukturiranja padne u vodu.
“Spremni smo da pomognemo, ali nećemo prihvatiti staru praksu i način upravljanja sa partijskim kadrom i poslovanjem koje nije domaćinsko. Spremni smo na sve, čak i na čitavi dug od 23 miliona EUR, samo ne da šteluju cifre tako da ulažemo novac, a da se ne pitamo apsolutno ništa”, poručio je Rakčević.