Tivatska solila, Risan i Kotor predmeti analize uticaja porasta nivoa mora

Foto IBM

Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore organizovao je INFO DAN u u svrhu promocije aktivnosti i rezultata aktuelnih međunarodnih projekata u kojima učestvuje, a koji za cilj imaju razvoj zajedničkih metodologija u cilju zaštite morskog ekosistema. Među predstavljenim projektima našao se i Interreg IPA Euro-MED projekat MEDSEARISE, u okviru kojeg se trenutno vrše analize na više lokacija u Bokokotorskom zalivu, o čemu je govorila dr Ana Perošević-Bajčeta, jedna od saradnica na projektu.

S obzirom da su tri od četiri predstavljena projekta tematski vezana za područje Tivatska solila kao jednu od pilot zona projektnih aktivnosti, predstavnica Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Aleksandra Ivanović, na INFO DANU je predstavila istorijat i sve izazove u upravljanju ovim zaštićenim područjem, što je poslužilo kao odličan uvod u razgovore o međunarodnim akcijama u cilju razvoja mehanizama koji će obezbijediti efikasniju zaštitu morskog ekosistema.

Projekat MEDSEARISE- Podrška prilagođavanju na porast nivoa Sredozemnog mora realizuje šest partnera iz šest zemalja Mediterana. Lider projekta je Agencija za lokalni razvoj Anatoliki iz Grčke, dok su ostali partneri, pored Instituta za biologiju mora iz Kotora, iz Italije, Španije, Francuske i sa Malte, ukazala je na početku prezentacije dr Ana Perošević-Bajčeta.

Foto IBM

„Glavni ciljevi projekta odnose se prvenstveno na istraživanja dostupne grupe podataka o porastu nivoa mora u Sredozemlju i projekciju klimatskih promjena do kraja 21. vijeka. Biologija mora je prepoznala Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom kao ključne zainteresovane strane, s obzirom da su to institucije koje se bave problemima klimatskih promjena i zaštitom morskog i slatkovodnog ekosistema. Naravno, veoma važno nam je i učešće svih ostalih zainteresovanih strana na događaju kao što je INFO DAN, jer zajedničkom akcijom, kroz različite pristupe, kroz diskusiju, imamo priliku jedni drugima da prenesemo znanje i iskustvo i komentarišemo aktuelnu temu kao što je trend porasta nivoa Sredozemnog mora. Na INFO DANU smo obavijestili sve prisutne o fazama projekta i predstavili dvije studije slučaja koje se trenutno sprovode kod nas. Jedna se odnosi na Tivtaska solila i uticaj porasta mora na ekosistem, dok se druga odnosi na antropogene aktivnosti u Bokokotorskom zalivu i sprovodi se u Kotoru i Risnu,“ objasnila je dr Ana Perošević-Bajčeta sa Instituta za biologiju mora.

INFO DAN u Kotoru bio je važna projekta aktivnost, je je za MedSeaRise projekat i njegove ciljeve jako važna saradnja sa stejkholderima u svakoj od zemalja učesnica. Kada je riječ o Crnoj Gori, pored pomenutih ključnih partnera, veoma bitnu ulogu igraju i Agencija za zaštitu životne sredine, opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi, kao i svi drugi korisnici mora koji su spremni da se uključe u dijalog, poručila je dr Perošević-Bajčeta.

Za potrebe izrade studija slučaja za Solila i Kotorsko-risanski zaliv Institut za biologiju mora je angažovao eksternog eksperta. Radu na studiji slučaja predhodilo je sakupljanje svih relevatnih parametara, a u tome je ključnu ulogu imao Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, koji je obezbijedio sve ulazne podatke koji su neophodni kako bi se pristupilo projektnim aktivnostima. Angažovani ekspert će biti u obavezi da završi studije do kraja ljeta, kako bi u narednom periodu, do završetka projekta, ostalo dovoljno vremena za uporedne analize na nivou Mediterana i izradu jedinstvene metodologije za procjenu budućih scenarija i rizika od porasta nivoa mora na Sredozemlju.

Uhapšen američki državljanin u Kotoru po zahtjevu FBI

0
Kotor: Uhapšen državljanin Turske, osumnjičen da je pokušao podmititi policajca
Kotor hapšenje – privođenje – foto Boka News

Američki državljanin R.H.W., koji se u toj državi potražuje zbog više krivičnih djela, uhapšen je danas u Kotoru, saopšteno je iz Uprave policije.

Navodi se da su službenici podgoričkog Interpola, u saradnji sa službenicima kotorske policije, uhapsili R.H.W., po zahtjevu nadležnih organa Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kancelarije američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) u Beogradu.

“Uhapšen je R.H.W., državljanin SAD-a, koji je potraživan radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Višim sudom u Los Anđelesu, za dvije optužbe za ubistvo sa posebnim okolnostima i dvije optužbe za urotu sa ciljem izvršenja navedenih ubistava”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je hapšenje R.H.W. rezultat bliske operativne saradnje Interpol-a Podgorica i Kancelarije FBI-a.

“R.H.W. će u zakonom predviđenom roku biti sproveden sudiji za istragu u Višem sudu u Podgorici radi određivanja ekstradicionog pritvora”, kaže se u saopštenju.

Objekat Dječijeg odjeljenja Instituta u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija

0
Objekat Dječijeg odjeljenja Instituta u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija
Foto Vlada CG

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave za državnu imovinu, Koča Đurišić, potpisali su danas ugovor kojim je objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu ustupljen Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, s ciljem njegove adaptacije za potrebe osnovnog obrazovanja.

“Podsjetićemo da je Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 3. aprila 2025. donijela zaključak kojim se objekat nekadašnjeg Dječijeg odjeljenja u okviru Instituta „Dr Simo Milošević“ ustupa Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija na upravljanje. U skladu sa planom restrukturiranja ovog privrednog društva i na osnovu odluke Vlade, Uprava za državnu imovinu izvršila je kupovinu ovog objekta, čija je osnovna površina 1.897 m², dok ukupna površina iznosi 4.685 m²”, stoji u saopštenju MPNI.

Radni tim, dodaju, koji je formiralo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će analizirati potrebe objekta za prilagođavanje školskim uslovima, kao i trenutno stanje objekta koji duži niz godina nije korišćen za svoju primarnu namjenu.

“Zadatak tima biće i izrada projektnog zadatka kako bi se što prije ugovorila izrada tehničke dokumentacije za njegovu rekonstrukciju. Vjerujemo da će već u drugoj polovi”ni godine biti ispunjeni svi preduslovi za raspisivanje tendera za izvođenje radova”, navodi se u saopštenju

Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je potpisivanje ovog ugovora od velike važnosti za unapređenje kvaliteta obrazovne infrastrukture u Herceg Novom.

“Rješavanjem ovog pitanja omogućiće se kvalitetniji uslovi za obrazovanje učenika osnovne škole ,,Ilija Kišić” kao i još jednog broja đaka iz Igala koji nastavu pohađaju u drugim školama na teritoriji opštine Herceg Novi. Ukoliko realizacija aktivnosti bude tekla predviđenom dinamikom, očekujemo da će učenici iz Igala konačno nastavu pohađati u mjestu u kojem imaju i prebivalište”, naglasila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović.

Hapšenja u Kotoru zbog vožnje pod dejstvom droga i alkohola, neki vozači odbili testiranje

0
Hapšenja u Kotoru zbog vožnje pod dejstvom droga i alkohola, neki vozači odbili testiranje
Policija – Kotor – foto Boka News

U Kotoru je uhapšeno 12 vozača, saopšteno je iz Uprave policije. Navode da su pojačano kontrolisali saobraćaj u prethodnim danima.

Kako su kazali, uhapšen je N.N. iz Azerbejdžana zbog vožnje pod dejstvom kokaina i marihuane. Kažnjen je zatvorom i sproveden je u UIKS.

Takođe, uhapšeni su J.R. iz Kotora i R.K. iz Tivta, zbog vožnje pod dejstvom kokaina. Uhapšeni su i M.P. sa Cetinja, M.Z. i S.J. iz Herceg Novog zbog vožnje pod dejstvom marihuane.

“S.D. iz Cetinja i A.Č. iz Kotora su lišeni slobode jer su odbili testiranje na psihoaktivne supstance”, navodi se u objavi policije na mreži X.

I.R. i P.K. iz Kotora su uhapšeni jer su odbili alkotestiranje.

“M.I. iz Podgorice i A.I.iz Kotora su lišeni slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od preko 1 g/kg”, saopšteno je iz policije.

Opština Kotor asfaltirala dio puta kroz Kavač

0
Opština Kotor asfaltirala dio puta kroz Kavač
Foto Opština Kotor

Sekretarijat za investicije Opštine Kotor uspješno je realizovao radove na presvlačenju asfaltne podloge u Kavču, s ciljem poboljšanja saobraćajne infrastrukture i povećanja bezbjednosti.

Ovi radovi, koji predstavljaju još jedan korak ka modernizaciji lokalne putne mreže, obuhvatili su asfaltiranje 820 metara od Mlina Čelanovića do Gradiošnice, kao i poprečnu ulicu do kuće Brajaka dužine 80 metara.

Ukupna vrijednost investicije iznosila je gotovo 85 hiljada eura.

DOC DOK 9. i 10.maja u KINU “BOKA” 

0
DOC DOK 9. i 10.maja u KINU “BOKA” 
DOC DOK

U programu su dokumentarci „Umir krvi“ Zdravka Velimirovića i „Ova dobra zemlja“Vladimira Perovića



Drugo izdanje revije dokumentarnih filmova DOC DOK, koje je posvećeno vrhunskim ostvarenjima domaće produkcije, biće održano u petak i subotu, 9. i 10. maja, u Kinu “Boka”, u saradnji Kulturnog centra “Nikola Đurković” sa Crnogorskom kinotekom.

Nagrađivani film „Umir krvi“ Zdravka Velimirovića biće prikazan u petak 9. maja u 20 sati. Radi se o snažnom i potresnom ostvarenju na temu krvne osvete i naporima da se taj arhaični običaj zaustavi. Film je dobitnik zlatne medalje na Jugoslovenskom festivalu dokumentarnog filma 1972. godine, specijalne nagrade festivala u Lajpcigu, te je bio i zvanični jugoslovenski kandidat za nagradu Oskar.

U subotu 10. maja, takođe u 20 sati, publika će imati priliku da pogleda film „Ova dobra zemlja“ renomiranog crnogorskog reditelja Vladimira Perovića. Kroz 13 izuzetno emotivnih i estetski izražajnih dokumentarnih vinjeta, film nudi mozaik života crnogorskih gorštaka, bogat narodnom mudrošću i lirizmom tradicionalnog kazivanja.

Ulaz na sve projekcije je slobodan.

“Pozivamo ljubitelje dokumentarnog filma i sve građane da nam se pridruže i zajedno uživamo u večerima autentičnih filmskih priča”, poručuju organizatori.

/M.D.P./

 

 

Industrija kruzera ruši rekorde: Narudžbe nadmašile 63 milijarde dolara

0
Industrija kruzera ruši rekorde: Narudžbe nadmašile 63 milijarde dolara
Kruzer – kolaž novi kruzeri – Pomorac.hr

Do maja 2025., u globalnoj knjizi narudžbi nalazi se 73 nova kruzera ukupne vrijednosti od 63,5 milijardi američkih dolara.

Prosječno, svaki kruzer teži oko 106.238 bruto tona, ima kapacitet za 2.423 putnika, a cijena po plovilu iznosi oko 869 milijuna dolara.

Kako piše Cruise Industry News, najnovije nadopune knjige uključuju narudžbe za AIDA, Viking, Marellu i Emerald, kao i najavu imena za kruzer luksuznog brenda Aman at Sea te dva nova kruzera za Carnival Cruise Line.

Godina 2027. bit će rekordna za industriju kruzera — tada je planiran ulazak u službu 17 novih brodova, koje će dodati još 28.548 kreveta globalnoj ponudi.

Norwegian Cruise Line Holdings ima u planu 12 novih kruzera do kraja 2026., raspoređenih među sve tri njihove robne marke.

Royal Caribbean Group očekuje još sedam novih kruzera: četiri za Royal Caribbean International, jedan za TUI Cruises i dva Edge-klase kruzera za Celebrity Cruises.

Carnival Corporation, nakon isporuke Star Princess krajem ove godine, ima u knjizi još sedam novih kruzera – uključujući pet za Carnival Cruise Line i dva nova naručena od brodogradilišta Fincantieri za AIDA.

MSC Cruises nastavlja s jačanjem svoje flote – dolaze još dva World-klase kruzera te četiri luksuzna plovila za njihov premium brend Explora Journeys.

Ukupno gledano, industrija ulaže u sve veće i luksuznije kruzere, što odražava povjerenje u rastući interes putnika za pomorski turizam visoke kategorije.

Crna Gora – Auto-put od početka godine opslužio 791.59 hiljada vozila

0
Crna Gora – Auto-put od početka godine opslužio 791.59 hiljada vozila
ENP – autoput – foto Monteput

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 791.59 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Harkivska tržnica u plamenu. Ukrajina s preko 100 dronova napala Rusiju, ima mrtvih

0
Harkivska tržnica u plamenu. Ukrajina s preko 100 dronova napala Rusiju, ima mrtvih
Rusija – foto Twitter

Ukrajinaje tokom noći lansirala više od stotinu dronova na ruski teritorij, ciljajući posebno Moskvu i poremetivši rad desetak zračnih luka, saopštile su ruske vlasti.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izvijestio je o novim napadima dronovima na rusku prijestolnicu. Snage protuzračne obrane oborile su najmanje 18 bespilotnih letjelica na putu prema Moskvi iz različitih smjerova, objavio je Sobjanin na Telegramu.

Požar na najvećoj gradskoj tržnici u Harkivu

Tokom velikog ruskog napada na Harkiv izbio je požar na najvećoj gradskoj tržnici Barabašovo. Oštećeno je više stambenih zgrada i vozila. U Harkivskoj oblasti ozlijeđeno je ukupno 11 osoba.

Guverner Harkivske oblasti Oleh Sinehubov izvijestio je da je potpuno uništeno oko 20 maloprodajnih objekata u sklopu tržnice.

Jedrilica “Mia gioia“ i katamaran “Sapore di sale“ pobjednici 18. regate EST 105

0
Jedrilica “Mia gioia“ i katamaran “Sapore di sale“ pobjednici 18. regate EST 105
18. Međunarodna regata „EST 105“

Dodjelom nagrada i pehara, završena je 18. Međunarodna regata „EST 105“ koja je obnovljena nakon desetogodišnje pauze i vraćena Herceg Novom.

Učestvovalo je 29 jedrilica i tri katamarana, a takmičenje se odvijalo u sklopu ORC – MULTI RATING FIV sistema, što je omogućilo realno bodovanje brodova različitih tehničkih karakteristika.

Na regatnoj distanci od 110,55 nautičkih milja od Barija do Herceg Novog, najbrža jedrilica je prema korigovanom vremenu bila MIA GIOIA sa kormilarom Buck Martinom iz Lindauer Segler Cluba, koja je zauzela 1. mesto u ukupnom plasmanu divizije C.
Na drugom mjestu je BUENA VISTA (Pannarale Luigi – CUS Bari), dok je trećeplasirana bila jedrilica UPSCALE (Hummecke Stefan – CUS Bari).

U klasi katamarana, prvo mjesto zauzelo je plovilo SAPORE DI SALE, član kluba Vela Bisceglie kormilar Di Terlizzi Fabio.

18. Međunarodna regata „EST 105“

Zadovoljstvo što se regata, nakon deset godina, vratila u Herceg Novi iskazao je pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
„Regata ima bogatu tradiciju još od 2008. godine kada su naši jedriličarski klubovi „Jugole Grakalić“ i „Jovo Dabović“ u saradnji sa Gradskom lukom u saradnji sa njihovim italijanskim kolegama (CUS Bari) pokrenuli ovu priču. Zadovoljan sam što se regata vratila u naš grad i zahvaljujem na podršci kompaniji Lazure koja se pokazala kao odličan saradnik, Gradskoj luci na i svim učesnicima i vjerujem da će tradicija biti nastavljena i u narednim godinama. Značaj ovakvog događaja je veliki jer objedinjuje promociju nautičkog turizma, sporta, međunarodne saradnje, dovodi u naš grad odličnu klijentelu gostiju koji na ovaj način imaju priliku da upoznaju Herceg Novi i nadam se da mu se vrate nekom drugom prilikom“, kazao je Kisjelica.

18. Međunarodna regata „EST 105“

Nagrade je uz Kisjelicu i menadžera marine Lazure, Zvonimira Tomića, dodjeljivala i Aleksandra Pejović iz sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
„Ostvarena je izuzetno dobra saradnja sa marinom Lazure koji su nam maksimalno izašli u susret kada je riječ o organizaciji, podržali su našu ideju da se obnovi lijepa tradicija i prijateljstvo sa Italijanima. Nadam se da će sledeće godine biti još bolje i ljepše i da ćemo još više jedriličara dočekati u našem lijepom zalivu“, kazala je Pejović.

Regata EST 105 održana je od 1. do 3. maja, a nosi snažnu simboliku povezivanja obala Jadrana i prijateljstva između Italije i Crne Gore, naših zajednica i kulture, stvarajući još jedan osnov za partnerstvo i viziju zajedničke budućnosti.