Probijanje lovćenskog fronta iz Boke januara 1916, pojava kuge među francuskim mornarima u Boki poslije Prvog svjetskog rata, obnova Ratne mornarice jugoslovenske države, dostignuća Pomorskog arsenala, prinudno slijetanje italijanskog bombardera u Tivat, sportski uspjesi lokalnih klubova, širenje ideja komunizma među tivatskim metalcima i brodograditeljima za vrijeme Kraljevine SHS, samo su neke od zanimljivih tema što su se našle na sjajnoj izložbi pod nazivom „Požutjele strane – Tivat kroz novinksu građu“, a koja je u subotu veće otvorena u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu.
Na inicijativu kustosa tog muzeja Dražena Jovanovića, tivatski novinar Slavko Krstović koji je duže od tri godine marljiv sakupljao građu o Tivtu objavljenu u periodici iz perioda druge polovine 19. i prve polovine 20.stoljeća, izdvojio je samo djelić te bogate građe koji se odnosi na tematiku koju baštini Zbirka pomorskog nasljeđe.
Na panoima su tako, ponovno oživjeli zanimljivi novinski tekstovi o posjetama britanske Sredozemne flote Tivtu, putovanjima jedrenjaka „Jadran“, događajima u Arsenalu poslije Prvog svjetskog rata kada su Saveznici gotovo opustošili tu nekadašnju austro-ugarsku pomorsku bazu zajedno sa flotom što se 1918 zatekla u Boki, ali i nekim manje poznatim dešavanjima iz svakodnevnog života uz more i sa morem. Tako je i jedna od posjetilaca izložbe, ugledni univerzitetski profesor iz Dubrovnika i Pariza dr Ivo Paparela, jedn od najvećih ovdašnjih autoriteta za pomorsko pravo i ekonomiju, bio izuzetno prijatno uznenađen kada je među izloženim novinskim tekstovima, našao i jedan što se odnosi na njegovog oca, čuvenog kapetana Boža Paparelu. Riječ je naime o izvještaju o „drskoj krađi“ koja je marta 1938 izvedena na putničkim parobrodima „Morava“ i „Drina“ na vezu u tivatskoj luci kada je lopov iz kapetanske kabine na „Moravi“ u kojoj je spavao kapetan Paprela, odnio novac i vrijedne lične stvari zapovjendika, ali ga je policija već par dana kasnije identifikovala i uhapsila u Herceg Novom.
„Ovo je samo mali djelić onoga što je Slavko Krstović vrijedno i predano sakupljao proteklih godina, stvarajući pritom nešto što će kao izvanredo svjedočanstvo prošlosti našeg grada, ostati kao vrijedno nasljeđe budućim generacijama. To je bio ogroman trud i veliki napor iz koga je izašlo kapitalno djelo što se zove novinska arhiva grada Tivta koju je Krstović napravio za potrebe Opštine Tivat.“- kazao je kustos Zbirke pomorskog nasljeđe Dražen Jovanović.
„Neraskidivu vezu Tivćana kao naših predaka, tako i nas samih, sa morem i Arsenalom do sada smo mogli vidjeti na fotografijama, o njoj smo mogli čitati u udžbenicima istorije, publikacijama, stručnim i knjigama visoke litetarne vrijednosti, a pulsiranju tog jedinstvenog bila nisu mogli odoljeti ni filmski, ni pozorišni stvaraoci. Ovo je drugačiji, novinarski pogled. Istinit jeste, a nadam se i zanimljiv, jer uz sakupljeni materijal koji nije ovdje prikazan, već se nalazi u novinskom arhivu Opštine, daje odgovore na niz interesantnih pitanja iz povijesti našeg grada što su ga neki tada „ubavom i čarobnom varošicom“ zvali.“- kazala je, otvarajući izložbu sekretarka za društvene djelatnosti Optine Tivat Dubravka Nikčević.
Autor izložbe Slavko Krstović kazao je da se potrudio da malo više osvijetli nedovoljno prezentiran period istorije Tivta u prvoj polovini 20.vijeka pri čemu se stara periodika pokazala kao izvanredno zanimljiv i bogat izvor. Stoga je nekoliko godina, svakodnevno obilazio biblioteke u Tivtu, Kotoru, Herceg Novom na Cetinju i prelistavao nekoliko stotina hiljada stranica „Politike“, „Novog doba“, „Vremena“, „Jutarnjeg lista“, „Boke“, „Jadranske straže“, „Mornaričkog glasnika“…..
„Bilo je tu i tužnih i teških trenutaka, ali i radosnih kada otkrijete nešto novi i pročitate nešto što niste znali o ovom gradu. Rezultat svog tog istraživanja i sakupljanja je preko hiljadu stranica prekucanih starih novinskih tekstova koji su sada u arhivu Opštine. U njima danas možemo pročitati mnogo zanimljivosti iz gotovo svake sfere društvenog djelovanja, i izvući niz činjenica bez njihovog izvrtanja, ideoloških ili bilo kakvih drugih predrasuda.“- kazao je Krstović koji je svojim izvanredno napornim i metodičnim radom, sakupio pravo blago za svakog ko želi detaljnije proučavati noviju istoriju Tivta.
