Radovi na rekonstrukciji i uređenju gradske rive i šetališta Pine u Tivtu su u toku, majstori i mašine nikšićke firme „Elnag“ koji su radove na Pinima započeli prije skoro godinu dana, opet, pomalo rade. Tivćani se nadaju da će se cijeli posao konačno i završiti, punih pet mjeseci nakon planiranog roka.
Zbog tehničkih razloga, odustalo se od planirane gradnje fontane na gradskoj rivi gdje je umjesto toga, napravljen Sunčani sat, dok je novoizgrađeni dio rive – tzv. plutajuće guvno na južnom dijelu Pina, ukrašen ornamentom ruže vjetrova.
Po posebnoj narudžbini i dizajnu, u „Filipsovoj“ fabrici u Francuskoj izrađena su 22 manja i pet velikih stubova javne rasvjete. Novi urbani mobilijar koji će se postaviti na rivi i šetalištu je isporučen i njegova ugradnja bi trebala uskoro početi, nakon čega slijedi i uređenje i obogaćivanje zelenih površina koje će se raditi u koordinaciji sa Službom Gradskog zelenila JKP Tivat.
U rekonstrukciju i uređenje gradske rive i šetališta koji se obavljaju po projektu podgoričke firme „Studio Synthesis“, Opština Tivat i JP „Morsko dobro“ Budva uložili su preko 2,2 miliona eura. Radovi su počeli u okrobru prošle godine i izvodili su se uz niz problema sa tehničkom dokumentacijom, nepostojanjem evidencije podzemnih instalacija i slabom organizacijom izvođača, zbog čega su drastično kasnili, a najljepši dio Tivta u neprimjerenom stanju je dočekao i proveo špic glavne ljetnje turističke sezone.
U moru Malostonskog zaljeva vreba predator, domaći ga zovu paklenom beštijom kojoj soli na rep ne mogu staviti. Orada, ovrata, komarča, podlanica, sve su to isti nazivi za najvećeg neprijatelja stonskih školjkara, proždrljivu ribetinu koja se bez pardona hrani na njihovim nasadima dagnji i skupocjenih kamenica.
Uzgajivači su na mukama, nemaju više načina za obranu od lukavog agresora, koji pronalazi put i kroz zaštitne mreže, ostavljajući im tek golu plastiku na pergolarima.
˝Ova nam je godina teška katastrofa, nikad orade ovoliko bilo nije. Ovo je elementarna nepogoda, kao slavonske poplave, kao vuci u Zagori. U papar napravi oklop od kamenice, izgrize ga dok si reka keks. A dagnje su joj kao na izvolte. Štete su nam goleme. Zato je i sve manje školjkara, ljudi odustaju, ne mogu se boriti s morskom sotonom. Koliko je lukava, zna da u vršu ne smi uć. Možeš je još jedino uvatit na udicu i u mrižu. Ko da je fakultet završila˝, kažu Stonjani.
Orada
Školjkaru Borisu Franušiću prošlog je tjedna u noći pojela oko 1,5 tonu dagnji, napravivši mu štetu od desetak tisuća kuna. Kaže kako ima sreću što na tom mjestu nije postavio više pergolara jer bi do jutra sve nestalo. Jedva čeka da malo zahladi i riba pođe na mrijest, izvan zaljeva. Jer dok je tu, školjkari se mogu pozdraviti s dobrim poslom.
˝Tu je već nekoliko godina, a u ovo vrime pred mrijest je najžešća, stalno je gladna, pa se tovi, debela je, teži i po pet do sedam kila po primjerku. Je, lip je to bokun, stomaka punog naših truda. Kad se vrati u drugi misec, bit će tanka ko daska. Ma znaš li da je na udicu na noć bez problema možeš uvatit 15 do 20 kila. Radi nam ogromnu štetu, meni zna pojist i po 30 posto od cilog uzgoja˝, kaže Franušić.
Količinski gledano, orada je prepolovila uzgoj školjaka u Malostonskom zaljevu i smanjila i broj školjkarskih obrta s 90-ak na 40-ak. Alarmantna je to činjenica koju potvrđuje i Mario Radibratović, predsjednik ceha školjkara u Komori i stonske udruge školjkara, tvrdeći kako je populacija orade porasla na cijelom Jadranu. Naruku joj na području Stona ide ugodna, sve toplija klima, ali i nepostojanje prirodnog neprijatelja.
Zbog toplog okružja u zaljevu, čak i ne bježe tijekom listopada na mrijest u hladnija mora. Ostaju tu duže, tako da su ove godine bile aktivne i u siječnju, što je i za njih neuobičajeno. Treba li naglasiti da su pritom napravile veliku štetu?
˝Evo čujen da su prije dvije noći ribari u mrižu ovdje uvatili 307 kila orade. I to govori koliko je ima. Strašan je to problem za nas, i jedva se s njim borimo. A gore od orada su nam problematična birokracija, neriješene koncesije i infrastruktura na obali, neizrađen pravilnik o unutrašnjem redu u ovom našem rezervatu. I na sve to još imamo i oradu terminatora˝, kaže Mario Radibratović.
Čim završi ljetnja turistička sezona, počinju problemi dijela mještana Obale Đuraševića u Krtolima kod Tivta. Mjesno mulo, zvanično od strane JP „Morsko dobro“ Budva klasifikovano kao pristanište, pretvara se u neformalni zimovnik za turističke brodove iz drugih opština koji tako više mjeseci besplatno borave u Krtolima. Ovdašnje pristanište Novo mulo na Obali Đuraševića opet je tako od prije desetak dana, postalo stalno mjesto boravka 32 metra dugog turističkog broda „Budva“ koji ljeti održava stalnu izletničku liniju Budva-Kotor-Budva.
„Prošle je zime ovaj brod bio na suvom vezu u Baru, međutim, vlasnik ga je prije dvadesetak dana opet ovdje doveo i vezao.Taj čovjek već petnaest godina ovdje zimi drži vezan ovaj i druge svoje brodove, prije par godina tu su mu se pridružila i dva broda jednog mještanina, ali ih je on u međuvremenu uklonio. Prva stvar što ja ujutro vidim sa svog prozora je ovaj brod koji mi mjesecima zaklanja pogled na zaliv i ostrvo Sveti Marko i zbog kojeg ja ovdje ne vidim ni Sunca ni mjeseca i trpim ogromnu materijalnu štetu.“- kaže mještanin Obale Đuraševića Vuko Ivošević. Njegova kuća nalazi se na nepunih deset metara od Novog mula, objekta koji je 1938 gradio Ivoševićev pokojni otac dok je bio načelnik krtoljske opštine.
„I tada i sada ovo mulo je imalo funkciju pristaništa, da na njega pristane i kraće se zadrži bilo koji brod radi ukrcaja i iskrcaja tereta ili putnika, ali ne nikako da se brodom neko mjesecima ovdje veže i da niko drugi zbog njega ne može koristiti mulo. Ovaj čovjek godinama tu dovodi i mjesecima drži besplatno drži svoje brodove, a ja trpim ogromnu štetu – bavio sam se turizmom, imao stalne goste koji su htjeli dolaziti i zimi ali neće da dolaze kada mi je brod mjesecima ispred kuće.“- kaže Ivošević dodajući da je u proteklih 15 godina „sigurno potrošio preko 200 eura telefona“, pozivajući i žaleći se raznim instuticijama – od Lučke kapetanije, preko raznih inspekcija, do JP „Morsko dobro“ i Opštine Tivat. Kaže da mu je jedino koliko-toliko pažnje ukazao bivši tivatski gradonačelnik Dragan Kankaraš kome takođe nije bilo pravo da se Tivat pretvara u bepslatan zimovnik brodova koji komercijalno rade u drugim opštinama, dok su iz „Morskog dobra“ samo slali svoje kontrolore koji bi fotografisali stanje na mulu i napravili zapisnik.[quote_box_right]
„Morsko dobro“: Ne plaća ništa, uzalud zovemo inspekciju
Na sajtu „Morskog dobra“ stoji da je Novo mulo na Obali Đuraševića pristanište sa namjenom „sezonsko pristajanje brodova“, kao i da na njegovoj operativnoj obali mogu pristati brodovi do 20 metara dužine. Stanišićeva „Budva“, nekadašnji vojni patrolni čamac PČ-172 „Pohorje“, dugačak je 32 metra i ima oko 120 tona deplasmana.
Portparolka „Morskog dfobra“ Jelena Jelušić potvrdilanam je da ta firma nije nikome izdala u zakup Novo mulo jer do avgusta ove godine kada je urađen njegov nautički plan, za to nije ni bilo formalnih preduslova. Jelušić je podvukla da je to pristanište, a ne privezište i da se brodovi ovdje ne mogu duže zadržavati.
„Upoznati smo sa problemom dugotrajnog vezivanja brodova na Novom mulu i naše JP je od 2010 godine do danas tim povodm napisalo i podnijelo ukupno sedam dopisa i prijava Lučkoj kapetaniji Kotor, tražeći intervenciju njihove inspekcije.“ – naglasila je Jelušić dodajući da jedino Inspekcija za sigurnost plovidbe može reagovati u ovom slučaju.
[/quote_box_right]
„Postavljam pitanje kolikoje ovaj čovjek trebao da plati u bilo kojoj ovdašnjoj marini u proteklih 10-15 godina, za vez ovog broda dugog 32 metra i jedne barkase od 24 metra koju je prije imao, umjesto što ovdje mjesecima besplatno stoji i nama mještanima ne dozvoljava da normalno živimo. Prije neki dan me zove čovjek koji se bavi dizanjem iz mora i transportom kamionom manjih čamaca i pita može li prići mulu i izvaditi barku jednog mještanina, a ja mu kažem da ne može jer je ova brodina, duža od cijelog mula, svaki djelić prostora zauzela.“- jetko priča Ivošević dodajući da je Novo mulo oštećeno u podvodnom dijelu kontrukcije , kao i da se na dnu mora u neposrednoj blizini nalazi najmanje pedesetak velikih kamionskih i automobilskih guma koje su služile kao bokobrani da se ne oštete brodovi koji su ovdje vezani mjesecima. On tvrdi i da na brodu „Budva“ van sezone, danima nema nikoga od posade niti iko obilazi taj brod i naglašava da „Morsko dobro“ do sada nije uložilo ništa u sanaciju starog mula, osim što je na njega postavilo info-tablu na kojoj jasno stoji da je to pristanište, a ne privezište.
„Ovdje sam ja uložio pet hiljada mojih eura u najnužnije popravke. Ovo mulo bi se bez Vuka Ivoševića raspalo.”-naglašava nezadovoljni Krtoljanin.
Vlasnik broda „Budva“ Rajko Stanišić zatekao se juče na tom plovilu u vrijeme kada smo razgovarali sa Ivoševićem . On nije htio da u mikrofon daje zvaničnu izjavu, naglasivši samo da Novo mulo u Krtolima nije“ ničija privatna svojina, već opšte dobro u državnoj svojini“ i da stoga on tu može neograničeno dugo vezivati svoj brod. Potvrdio je ipak, da ništa ne plaća JP „Morsko dobro“ iz Budve za višegodišnje zauzimanje mula u Krtolima tokom zimskih mjeseci. „Nema se što o ovome pisati. U protivnom, moglo bi doći do tužbe.“- preporučio je novinaru „Vijesti“ Stanišić, koji je u masnom radnom kombinezonu, juče očito vršio neke radove na održavanju i popravci svog broda.
U okviru javne rasprave o nacrtu izmjena i dopuna državne studije lokacije „Sektor 32“, u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma, u utorak je u Herceg Novom održan okrugli sto na kome je obrađivač prezentovao ovaj planski dokument, a građani izrazili zabrinutost za nasleđe i okolinu.
„Sektor 32“ na kome će biti izgrađen hotelsko-turistički kompleks „Monte Rose“, nalazi se u sklopu prostornog plana za zonu morskog dobra, a pokriven je i prostornim planom opštine iz 2009. godine. Iste godine je usvojena državna studija lokacije, čije se izmjene sada rade – kazao je u ime obrađivača, Centra za planiranje urbanog razvoja Kotor (Monte Cep), Saša Karajović.
On je objasnio da je suština izmjena u u prekomponovanju, odnosno redistribuciji sadržaja i drugačijoj organizaciji prostora u okvirima koje je dao osnovni planski dokument.
Maksimalna bruto građevinska površina u ovom sektoru je 58. 900 kvadrata (u prethodnom 60.000), broj smještajnih jedinica iznosi 270, a procijenjeni broj korisnika je 920. Novim planskim rješenjima u zoni neposredno uz more predviđen je zeleni pojas. Na ovom prostoru su definisane tri velike parcele – kompleksi. Na jednoj je planiran centralni hotel sa depadansom, a sa lijeve i desne strane su parcele na kojima su turističke vile, koje su u odnosu na prošli plan drugačije organizovane. Predviđena je i jedna botanička bašta, a četvrta parcela je jahting klub na samoj obali. Pod zelenilom će ostati velika površina – kazao je Karajović.
Prisutne građane najviše je zanimalo da li postoji pravni osnov za donošenje izmjena i dopuna studije lokacije, kako će biti riješeno snabdijevanje vodom i strujom i, posebno, kako će biti riješen problem otpadnih voda.
Dr Ljubo Radojčić istakao je da se budući turistički kompleks nalazi na ulazu u Zaliv, i to na ulaznim morskim strujama, i izrazio bojazan da će novi kompleks biti veliki zagađivač. Olivera Doklestić smatra da je previše objekata planirano na tom prostoru i da bi više pažnje trebalo posvetiti graditeljskom nasljeđu.
Saša Karajović je, odgovarajući, ponovio da izmjene i dopune za „Sektor 32“ predstavljaju samo prekompoziciju prethodnog plana i da nema bitnijih odstupanja. Fazna gradnja omogućiće da budu riješena krupna infrastrukturna pitanja (struja, voda, putna infrastruktura, otpadne vode) i opremanje lokacije.
Na skupu se čulo da se sada radi 12 studija lokacija za područje opštine Herceg Novi, ali u praksi se priličan broj tih planova ne realizuje. Ponovljeno je da je za opštinu Herceg Novi prioritet izgradnja hotelskih kapaciteta.
[quote_box_right]
Planovi za tri tvrđave
Planom za Lušticu predviđena je gusta mreža saobraćajnica i pješačkih staza, a uz samu obalu staza „lungo mare“ koja povezuje cijeli prostor od uvale Rose prema Dobreču. Planirani su i sistemi vodosnabdijevanja, elektronapajanja, telekomunikacija. Planom koji će se fazno realizovati utvrđen je maksimum preko koga se ne može ići. Posebna pažnja je posvećena pejzažnom uređenju, tako da će svako vrijedno stablo biti zaštićeno, čak i makija koja je na tom djelu Luštice veoma rasprostranjena. Na prostoru plana ne postoje zaštićene kulturne i prirodne vrijednosti, a neposredno pored ove lokacije nalaze se tri fortifikacije koje nijesu zaštićene kao spomenici kulture. Važećim planom predviđene su mjere njihove zaštite i uklapanje u neku drugu namjenu.
[/quote_box_right]
Primjedbe i sugestije
Mladen Rostović podsjetio je da su na osnovu ugovora o zakupu prostora na Luštici, koji su sa „Nord starom“ potpisali opština i Vlada, napravljeni i sporazumi, i to na osnovu važećeg plana. Pitao je da li je „Nord star“ dobila saglasnost od SO Herceg Novi da mijenja ugovor, s obzirom da je u međuvremenu došlo do izmjene zakona. Rostović je pitao i da li će obaveze koje je imala opština preći u nadležnost Vlade.
Marko Ćalasan je u ime kompanije „Nord star“ kazao da ugovor koji je potpisan 2009. godine nije stavljen van snage. U međuvremenu, kako je pojasnio, investitor je uložio znatna sredstva u identifikaciju terena i tržišta i shodno tome dat je prijedlog za izmjene i dopune plana. Predstavnik Ministarstva obećao je naknadni odgovor na ovo pitanje i pozvao sve prisutne da primjedbe i sugestije na izmjene državne studije lokacije u pisanoj formi dostave Ministarstvu.
Izvršni odbor Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа nа jučerаšnjem sаstаnku između ostаlog je zаuzeo jedinstven stаv dа nаjаvljeni progrаmirаni stečаj po svаku cijenu trebа izbjeći, jer stečаj nije riješenje zа privаtizаciju Brodogrаdilištа, i dodаli dа u ovom preduzeću trenutno ne postoje ni uslovi zа stečаj, nаvedeno je u sаopštenju zа jаvnost, kojeg integralno prenosimo.
„Na sаtаnаku Izvršnog odborа Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа (SO JBB), nа kojem je pored člаnovа Izvršnog odborа učestvovаo i predsjednik Opštinskog sindikаlnog povjereništvа Herceg Novi, rukovodilаc prаvne kаncelаrije u SSCG i predsjednik Opštinskog sindikаlnog povjereništvа Berаne koji je ujedno i člаn Socijаlnog sаvjetа. Temа sаstаnkа je bio proces privаtizаcije Brodogrаdilištа i položаj rаdnikа Brodogrаdilištа u tom procesu.Nаkon detаljnog sаgledаvаnjа аktuelne situаcije zаuzeti su slijedeći stаvovi: Kolege iz SSCG u potpunosti podržаvаju zаposlene u Brodogrаdilištu u borbi zа rаdničkа prаvа i poštovаnje Kolektivnog ugovorа JBB, pri čemu su obećаli bezrezervnu prаvnu pomoć SSCG u riješаvаnju аktuelnih poteškoćа i potencijаlnih budućih problemа u pred i post privаtizаcionom procesu.
Zаuzet je jedinstven stаv dа se nаjаvljeni progrаmirаni stečаj po svаku cijenu trebа izbjeći, jer stečаj nije riješenje zа privаtizаciju Brodogrаdilištа, а trebа dodаti dа u Brodogrаdilištu trenutno ne postoje ni uslovi zа stečаj. Nаkon što su se rаzmotrili slučаjevi brojnih preduzećа iz domаće privrede jedinstveno je zаključeno dа stečаj u Crnoj Gori nikokme nije donio ništа dobro i dа to nije rješenje koje je povoljno zа rаdnike.
Privаtizаcijа Brodogrаdilištа se morа sprovesti preko tenderа, pri čemu trebа imаti nа umu dа аktuelnа djelаtnost imа perspektivu i mogućnost zа dаlji rаzvoj, sve to uz аdekvаtne investicije i uvođenje novih uslugа. SO JBB će nаstаviti dа аktivno djeluje nа sve držаvne instаnce u cilju zаštite rаdničkih prаvа i održаvаnjа djelаtnosti kojom se trenutno Brodogrаdilište bаvi“ – navodi se u sаopštenju Izvršnog odborа Sindikаlne orgаnizаcije Jаdrаnskog Brodogrаdilištа Bijelа.
Na Jadranskim sajmu u Budvi od 8-12. oktobra, održava se 17-ti Sajam automobila, jedna od najatraktivnijih i najposjećenijih sajamskih manifestacija.
Nakon pozdravnog govora direktora Jadranskog sajma dr Rajka Bujkovića, sajam je svečano otvorio prof.dr. Radenko Purić, diirektor „Lovćen osiguranja“- ovogodišnjeg sponzora Sajma automobila.
Direktor Bujković iskazao je zadovoljstvo kvalitetom ponude koju čini čak 60 svjetskih brendova, kao i željom izlagača da se na ovaj način probliže kupcima.
Kao posebu eksluzivu ovogodišnjeg sajma istakao je premijernu prezentaciju 12 novih modela, od kojih se dva modela, Nissan i Mercedes, istiovremeno predstavljaju na sajmu u Budvi i Parizu.
„Jadranski sajam je i ovaj put domaćin najveće smotre svjetske automobilske industrije koja se organizuje u Crnoj Gori, čime se visoko pozicionira na mapi regionalnih smotri automobilizma“ – kazao je na svečanom otvaranju direktor „Lovćen osiguranja“ prof.dr Radenko Purić.
Tokom Sajma automobila, u okviru programa manifestacije, biće dodijeljene novinarske nagrade za najbolje izložene modele u više kategorija. Za posjetioce sajma organizovana je nagradna igra , putem koje će birati svoje favorite, a neće izostati ni edukativni sadržaji na adekvatne teme, kao što je „Bezbjednost u saobraćaju“.
Za najbolji izlagački nastup, Jadranski sajam dodijeliće tradicionalnu nagradu „Expo trophy“, što je dodatna motivacija izlagačima da što ljepše urede svoj izložbeni prostor.
Populacije divljih životinja – riba, ptica, sisavaca, vodozemaca i gmazova – u samo 40 godina smanjile su se za više od polovine, iznosi se u novom WWF-ovu Izvještaju o stanju planeta 2014. koji ova velika organizacija za zaštitu prirode objavljuje svake druge godine. Gledajući prema vrstama, one slatkovodne pretrpjele su najveći pad – 76 posto, dok je kopnenih od 1970. do 2010. manje 39 posto, jednako koliko i morskih vrsta, kod kojih se najdramatičnija redukcija bilježi u tropskim morima.
Potaknuti tim podacima, upitali smo dr. sc. Nedu Vrgoča, voditelja laboratorija za ribarstvenu biologiju, gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima u Splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, te ravnatelja Instituta, kakvo je stanje s ribljim vrstama u Jadranu.
Promjene stanja
Ne možemo govoriti o nekom značajnom smanjenju broja ribljih vrsta u Jadranskom moru, kaže naš sugovornik.
– Naprotiv, prema najnovijim podacima koje je objavio prof. Jakov Dulčić s našeg Instituta, u Jadranu su do sada zabilježene 453 vrste različitih morskih riba, što je znatno više nego što je bilo zabilježeno u prijašnjem razdoblju – profesor Tonko Šoljan ih je 1975. godine zabilježio 365, a profesor Ivan Jardas 1996. godine 406.
To povećanje, međutim, treba uzeti s oprezom: jedan dio „novih“ vrsta su one koje su znanstvenici tek nedavno otkrili u dubljim i slabije istraženim područjima Jadrana, a značajan je i priljev novih vrsta – njih dvadesetak – migracijama iz drugih mora.
No s druge je strane, napominje dr. Vrgoč, dio morskih riba izrazito ugrožen, nestale su iz Jadrana ili se zabilježe jako rijetko, na primjer jesetra, hama, sklat, te različite vrste velikih morskih pasa i drugih hrskavičnjača. Naglašava kako Jadransko more nastanjuje veliki broj vrsta, ali većina njih je prisutna s malom gustoćom populacije, a masom dominira izrazito mali broj vrsta.
Uz podatke o promjeni stanja biološke raznolikosti i ekosustava (Indeks živućeg planeta), WWF-ov izvještaj donosi i podatke o ljudskoj potrošnji prirodnih resursa (Ekološki otisak), prema kojima živimo kao da na raspolaganju imamo resurse jednog i pol planeta. U Hrvatskoj je stanje još i lošije od prosjeka – trošimo za 1,86 planeta. Odražava se to i u Jadranu: što se tiče stupnja izlovljenosti, situacija je, kaže dr. Vrgoč, različita kod različitih vrsta i u različitim dijelovima Jadrana.
Srdela – stabilno
– U novije vrijeme, prema službenim procjenama znanstvenika, veliki broj gospodarski važnih vrsta pretjerano se eksploatira. To se odnosi i na većinu gospodarski najvažnijih vrsta u plivaričarskom i koćarskom ribolovu. Prema posljednjim procjenama, stanje srdele je relativno stabilno, no inćun pokazuje znakove prelova, kao i oslić, trlja, arbun…
Većina tih vrsta, naglašava dalje dr. Vrgoč, osim pada ulova i biomase, pokazuje i negativne promjene u srednjoj dužini lovljenih primjeraka, što dodatno ukazuje na visoki intenzitet eksploatacije, ali i ima izrazito negativne učinke na rentabilnost ribolova.
– Treba, međutim, imati u vidu da se procjene rade na razini cijelog Jadrana, te da je situacija daleko nepovoljnija u otvorenom Jadranu i uz zapadnu obalu, nego u hrvatskom teritorijalnom moru, kaže dr. Vrgoč.
S obzirom na Zajedničku ribarstvenu politiku EU-a, obaveza je svih zemalja, iznosi dr. Vrgoč, uskladiti intenzitet ribolovnog napora i količinu ulova sa stanjem resursa koji se eksploatiraju, stoga se sve više zahtijeva regionalni, a ne nacionalni pristup u procjeni stanja, te regulaciji ribolova i zaštiti resursa.
Loš trend EU-a
Tako je u Jadranskom moru, uz nacionalne planove upravljanja pojedinim tipovima ribolova, načinjen i zajednički višegodišnji plan upravljanja malom plavom ribom koji je na snazi od prošle godine i koji zahtjeva značajnu redukciju ribolovnog napora flota koje ciljaju sitnu plavu ribu. Za očekivati je i inzistiranje EU-a na donošenju sličnih planova i za ostale tipove ribolova.
S druge strane, u WWF-u ističu zabrinutost zbog spoznaje da se i u Europskoj uniji – u kojoj sve zemlje žive iznad mogućnosti jednoga planeta – sve manje pažnje posvećuje zaštiti okoliša i održivom razvoju, iako je godinama prednjačila u ovim pitanjima.
Petra Remeta podsjeća da europska komisija prvi put u 25 godina nema povjerenika za okoliš, “što je značajno nazadovanje za okolišnu problematiku”, a dodatnim korakom unatrag naziva planiranu deregulaciju direktiva o pticama i staništima, inače, kako je rekla, “okosnice zaštite prirode u EU”.
Svečano otvaranje planinarske staze Plavi horizonti – Bigovo – Plavi horizonti planirano je za nedelju 12. oktobra 2014. godine. Planinarsku stazu u dužini od 9 km uredili je PK „Subra” iz Herceg Novog PK „Vjeverice” iz Kotora, što je podrazumjevalo čišćenje, markiranje, izradu plana i postavljanje signalizacije, a finansijska sredstva za izvođenje navedenih radove izdvojile su Opština Tivat i Opština Kotor.
Otvaranje staze će se ozvaničiti pješačkom turom svih zaintresovanih koji se prijave u Sekretarijatu za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, Trg Magnolija lično ili na mejl urban-tivat@t-com.me ili na tel. 032/661 331 do 10.10.2014. godine. Polazak je sa plaže Plavi horizonti u 8,45 sati.
Opština Tivat imenovana je od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore za koordinatora tima za realizaciju planinarskih staza na teritoriji poluostrva Luštica, koje bi se nakon potrebnih radova stavile u funkciju turističkih i rekreativnih, ali i u edukativne svrhe, s obzirom na istorijsku važnost ovog područja. Navedeni projekat planinarskih staza na poluostrvu Luštica pokrenut je na inicijativu kompanije „Luštica Development“ A.D. koja je obezbjedila sendviče i osvježenje za učesnike navedene pješačke ture.
Bigova
Pridružite nam se u pješačenju planinarskom stazom Plavi horizonti-Bigovo!!!
Tivatski nautički centar i marina za mega i super jahte Porto Montenegro, na međunarodnim sajmovima nautike u Portsmutu, Kanu i Monaku koji su održani proteklih dvadesetak dana, ponudio je jedinstvenu priliku svim vlasnicima super jahti, zaintereosovanim za dugoročni zakup veza u toj marini, da besplatno isprobaju kvalitet usluga tog elitnog nautičkog centra.
Komercijalna služba Porto Montenegra zainterovanim potencijalnim klijentima ponudila je da se registruju i nakon toga u roku od 60 dana, imaju pravo da sa svojim brodom dođu u Tivat i besplatno isprobaju uslugu i sve tehničke kapacitete koje nudi ova marina. Vlasnici superjahti – brodova dužih od 30 metara, koji se registruju za ovu ponudu, mogu tako dobiti bepslatan vez u Porto Montenegru u trajanju do mjesec dana, a koji moraju iskoristiti najkasnije do 1.maja naredne godine. Za zimski period godine inače, mjesečni zakup veza u tivatskoj marini sa uključenim PDV-om od 7 odsto, košta od 2.660 eura za jahtu dužine 30 metara, do čak 31.930 eura za jahte dužine 150 metara.
Osim kratkoročnog zakupa – do godinu dana, Porto Montenegro nudi i dugoročni zakup vezova u toj marini na period od 10 do čak 30 godina, pod posebnim uslovima i cijenama koje se ugovaraju pojedinačno sa svakim vlasnikom. Zakupcima je ponuđena i prilika da u vrijeme kada ga ne koriste za smještaj svog broda, vez preko posebnog Rental-pula, daju u podzakup. Time mogu vratiti čak i do 85 odsto sredstava koje su prethodno platili menadžmentu tivatske marine uzimajući vez u dugoročni zakup.
„Strateški pozicionirani izvan EU, vlasnici vezova u marini prave značajne finansijske uštede posjedovanjem svojeg sidrišta u Crnoj Gori, a da ne pominjemo, povoljne zakone o jahtama u zemlji. Propisi Crne Gore o jahtama, koji unapređuju ambijent za razvoj jahting industrije, dozvoljavaju nekoliko izmjena liste putnika i članova posade tokom sezone, i omogućavaju fleksibilnost prilikom ukrcaja i iskrcaja sa čarter jahti u Crnoj Gori. Prednosti su: 0 % PDV na čartere, 7% PDV na usluge u marini, 9% poreza na kompanijske i kapitalne dobitke, Propisi o porezima i uvozu koji se primjenjuju van zemalja Evropske unije kao i gorivo oslobođeno poreza i plaćanja carina – i do 45% jeftinije nego u drugim evropskim lukama.”- stoji u propagandnim materijalima kojima Porto Montenegro “mami” bogataše – vlasnike po nekoliko desetina ili stotina miliona eura vrijednih jahti, da svoje brodove dovedu u Tivat.
