U britanskom mediju Inews objavljen je članak u kojem se ističe Crna Gora kao izuzetno atraktivna destinacija koja nudi odličan odnos cijene i kvaliteta, posebno u poređenju sa susjednom Hrvatskom, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).
Članak je objavljen kao rezultat studijske posjete novinara iz Velike Britanije, koju je podržala NTO.
Višestruko nagrađivani britanski putopisac koji piše za mnoge britanske medije, Andrew Eames, je u periodu od 22. do 25. aprila imao priliku da se upozna sa turističkom ponudom Crne Gore.
U članku za portal Inews detaljno je opisao svoje iskustvo u Kotoru, naglašavajući prirodne ljepote, kulturno-istorijske znamenitosti i pristupačne cijene.
„Kotor je više od hiljadu godina označen kao ‘vazdušna banja’: Dio oko UNESCO zaštićenog područja prekriven je biljem koje ima endemična ljekovita svojstva – korisnim za alergije i sve vrste respiratornih problema. Takođe je prilično prijatno za oko. Iz svoje sobe sam gledao Perast, naselje pored vode sa venecijanskim vilama, i posmatrao zalazak sunca na suprotnoj obali. Veličanstvene planine okružuju cijeli zaliv, izdižući se do 900 metara nadmorske visine“, piše u tekstu.
Kotor – foto Boka News
Hyatt Regency Kotor Bay Resort pružio je Eamesu luksuzno iskustvo po znatno povoljnijoj cijeni od sličnih hotela u Dubrovniku.
Pored povoljne cijene smještaja, hrane i aktivnosti u poređenju sa Dubrovnikom, britanski novinar je istakao i prirodne ljepote u Kotoru. Imao je priliku da obiđe dva ostrva Sveti Đorđe i Gospa od Škrpjela, kao i tvrđavu Sveti Ivan za koju je kazao da je zahtjevan uspon nagrađen veličanstvenim pogledom na čitav zaliv.
Imajući u vidu da štampana verzija ovog medija dostiže oko 130 hiljada čitalaca i da portal dostiže preko osam miliona čitalaca, očekuje se da će članak privući veliku pažnju. Ovaj članak dodatno osnažuje poziciju Crne Gore na tržištu Velike Britanije, promovišući je kao destinaciju koja pruža nezaboravni odmor za svačiji džep.
Treće izdanje multimedijalne-sportske manifestacije „Festival vjetra“ završeno je sinoć na Ponti Seljanovo koncertima podgoričkog Randoma i beogradskog Eyesburn-a.
Organizator festivala koji je trajao mjesec dana , JK Delfin, je sa Centrom za kulturu Tivat, JU Muzej i galerije Tivat, Muzičkim školama Tivat i Kotor, Fakultetom za pomorstvo priredio 15 sportskih, edukativnih, kulturnih i zabavnih programa na različitim lokacijama uz obale i u zaleđu grada.
Ivan Lučić marketing menadžer Festivala vjetra ističe da je festival realizovao mali tim od svega nekoliko ljudi ali da su napredovali u odnosu na dosadašnja dva kako u segmentu programa tako i u segmentu produkcije.
“Ideja je bila da kreiramo multimedijalni festival kroz koji ćemo da animiramo lokalno stanovništvo, naše sugrađane, da promovišemo zdrave stilove života i mislim da smo u tome uspjeli u proteklih 30 dana koliko je festival trajao”, kaže Lučić.
Festival je ističe Lučić, osim tog lokalnog karaktera, pružio i programe zanimljive posjetiocima grada i umnogome upotpunio turističku ponudu u period predsezone.
Program na Ponti Seljanova počeo je u 20 sati nastupom hercegnovskog DJ Svemira Lazarevića a nakon proglašenja pobjednika bicijklističke trke Enduro Race, na scenu se popeo prominentni podgorički reper Random.
Random je jedan od najboljih MC-eva na Balkanu, vlasnik tri Rap Skillz titule i kreator više ep i lp izdanja, što solo, što kao član Džej Džej Okoča ekipe. Dva solo aluma “Origano” i “Eo viđi” su pobrali same pohvale kako od strane publike, tako i od strane kritike. Ovo je Random-ov prvi solo nastup u Tivtu, gdje je kroz dinamičan set predstavio svoj opus.
Nemanji Kojiću, frontmenu Eyesburn, ovo nije prvi nastup u Tivtu ali ni na Wind Fest-u. Prošle godne prisutni su priliku uživati u njegovoj muzici kao Hornsman Coyott-a, a oduševljeno je prihvatio i da ponovo nastupi I to ovoga puta sa cijelim bendom, koji ove godine obilježava 30 godina rada.
“Vrlo rado sam se odazvao pozivu da i ove godine budem dio ovog festivala. Mnogo je dobra organizacija i ljudi u organizaciji su fenomenalni. Mi smo uvijek znali Tivat kao aerodrome, zahvaljujući ovom festivalu za nas je on postao nešto više”, kazao je Kojić.
Da je riječ o zaista inovativnom i dobrom festivalu saglasan je i bubnjar Eyesburn-a Aleksandar Petrović.
„Ja sam potpuno iznenađen koliko je Tivat lep i pitom grad, koliko su ljudi dobri i kreativni, barem ovi ljudi iz organizacije Festivala. Zanimljivo je kako su ostali van tih nekih novih trendova, površnosti i brzina. Vidi se da znaju šta hoće, vole lepe stvari i rade na tome.“
Organizatori Festivala vjetra i ranije su istakli da on se ne dešava slučajno u maju, najavivši da će od kraja aprila do kraja maja i narednih godina pokušati da promovišu Tivat i Boku kao poželjnu destinaciju i kada je u pitanju sport i kultura ali i edukacija i zabava.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, religije, geopolitike, pomorstva i knjiga za djecu.
Roman Melanholija nobelovca Jun Hosea govori o norveškom umjetniku Lašu Hertevigu koji je slikao zadivljujuće pejzaže, ali je bolovao od mentalne bolesti i umro u siromaštvu. Najveći dio romana fokusira se na jedan Lašov dan kada se njegovo mentalno stanje ubrzava, jer mora da napusti iznajmljeni stan, a samim tim svoju ljubav, ćerku gazdarice, petnaestogodišnju Helenu. Priča kojom Fose maestralno omogućava čitaocu da uđe i doživi unutrašnji svijet umjetnika koji je u neprekidnom dijalogu sa samim sobom, obuzet strašću i seksualnim zabludama, pa sebe i svoju sreću doživljava samo kroz Helenu. Ta božasnka svjetlostl ljubavi će mu potpuno spržit um. Izdavač je Blum.
Bog francuske i svjetske književnosti, tvorac Madam Bovari i Sentimentalnog vaspitanja, dobio je ideju za knjigu Kušanje svetog Antonija, još u svojoj 18. godini. Prvu verziju, nadahnutu filozofijom Baruha Spinoze, pisao je 1847, otputovao radi nje u Egipat, ali je nije završio jer je otpočeo da piše roman Madam Bovari. Poslednju verziju Kušanja svetog Antonija objavio je tek 1874, kao roman dramske strukture, čija se radnja zbiva u jednoj noći. Glavni akteri ovih vizija svetog Antonija su Amonarija, njegova ljubav iz mladosti, kralj Nabukodonosor, kraljica od Sabe, Hilarion, Antonijev učenik kao ovaploćenje Satane. Ova knjiga je, između ostalog, nenadmašna studija religije, filozofije i paganizma. Izdavač je Lom.
Klitemnestra autorke Konstance Kazati priča je o ženi kojoj je mitologija dodijelila sporednu ulogu. Ona je sestra Helene, žene zbog koje se vodio Trojanski rat, supruga Agamemnona, mikenskog kralja koji nije prezao od žrtvovanja sopstvene kćerke radi ratničke slave, majka Oresta gonjenog furijama, žrvovane Ifigenije i nepokolebljive Elektre. Uvijek predstavljena kao sestra, majka, supruga, Klitemnestra je vijekovima bila puki nosilac uloge čiji glas nismo mogli čuti. U ovom romanu, međutim, pred nama je spartanska princeza, jaka žena, vješta sa mačem i kopljem, otresita, pametna i plemenita. Izdavač je Laguna.
Oksfordska istorija islama knjiga je koju je priredio Džon L. Espozito i koja predstavlja sveobuhvatan prikaz druge po veličini i prve po brzini širenja religije na svijetu. Espozito je okupio 16 vodećih stručnjaka, muslimana i nemuslimana, koji su pružali prikaz porijekla i istorije razvoja islama. Knjiga obuhvata poglavlja o preislamskom arapskom svijetu, priču o Muhamedu i njegovim sljedbenicima i razvoju islamske religije i kulture, sve do uticaja islama na danjašnji svijet. Pisana za široku čitalačku publiku, ali interesantna i za stručnjake ova knjiga nudi ono što je danas najbolje u ovoj oblasti. Izdvavač je Clio.
Tamara Đermanović doktorirala je na temi odnosa Rusije i Zapada kod Dostojevskog na univerzitetu u Barseloni, i objavila knjigu Dostojevski između Istoka i Zapada. Nerazumijevanje i međusobna fascinacija prate odnos Rusije i Zapada kroz čitavu rusku istoriju. Stavovi koje likovi Dostojevskog imaju prema Rusiji ili Zapadu, a koji kao refleksija samog pisca nerijetko imaju snagu proročkih vizija, umnogome nam mogu pomoći da iz sadašnje perspektive sagledamo i razumijemo uzroke i posljedice složenog odnosa između Istoka i Zapada. Izdavač je Lom.
Pomorska urbosozologija knjiga je Danila A. Đurovića. Specifičnosti pomorskog profesionalizma nameću ozbiljan zadatak savremenim naučnim disciplinama. Specifičnost broda sa druge strane uslovljava prostorne, vremenske fiziobiološke i socio-fizičke restrikcije. Uticaj pomenutih ograničenja negativno se manifestuje na psihosomatsko, i socio-fizičko stanje pomorca. Snaga i dubina uticaja pomenutih poremećaja evidentna je i nakon iskrcaja pomorca sa broda odnosno njegovog povratka porodici. Ova knjiga se bavi sveukupnom zaštitom integriteta ličnosti pomorca.
Otkačene činjenice za radoznalu decu u tri zasebne knjige (za uzrast od šest, sedam i osam godina) otkriće nam neobične informacije i smiješne crteže.. Iz ove tri knjige saznaćemo, na primjer, da pauk ima plavu krv, da nam je težina šest puta manja na mjesecu, da šargarepe mogu biti ljubičaste. Čitamo i o tome kako su vitezovi počinjali obuku sa sedam godina, kako se u SAD svake sekunde pojede 350 komada pice. Saznajemo da su oči džinovske lignje velike kao frizbi, a da su se u staroj Grčkoj sportisti takmičili goli. Iz ove tri knjige saznaćemo 250 čudnih i nevjerovatnih činjenica. Izdavač je Laguna.
Ministarstvo pravosuđa SAD-a u svom je saopštenju za javnost u utorak, 21. maja, izjavilo da su se dvije kompanije tankera PS Dream, Prive Overseas Marine LLC i Prive Shipping Denizcilik Ticaret, izjasnile krivima za namjerno kršenje Zakona o sprječavanju onečišćenja s brodova (APPS) i dovođenje u zabludu pravosudnih tijela davanjem lažne knjige evidencije goriva i ulja, piše Maritime News.
Priznanje o krivnji podneseno je na saveznom sudu u New Orleansu pred glavnom sutkinjom Okružnog suda SAD-a Nannette Jolivette Brown. Ako sud odobri sporazum o priznanju krivnje, tvrtke će biti kažnjene s ukupno dva milijuna dolara i uvjetnom kaznom od četiri godine, navodi gCaptain.
Slučaj je nastao na temelju izvješća člana posade 11. januara 2023. godine, koji je američkoj obalnoj straži poslao video na kojem se vidi kako se gorivo ispumpava iz tankera u more. Po dolasku broda u New Orleans dva tjedna kasnije, predao je dokaze Obalnoj straži.
Tokom inspekcije, kompanije su Obalnoj straži predočile krivotvorene knjige evidencije goriva i ulja kako bi sakrile činjenicu da je posada izbacila otpad kontaminiran gorivom u more tijekom putovanja u New Orleans, kršeći međunarodni ugovor, MARPOL Annex I.
“Namjerno onečišćenje s brodova, namjerno krivotvorenje knjige evidencije i ometanje pravde ozbiljni su zločini protiv okoliša koji će biti oštro kažnjeni u skladu sa zakonom”, rekao je pomoćnik državnog odvjetnika Todd Kim iz Odjela za okoliš i prirodne resurse američkog Ministarstva pravosuđa.
Predložena kazna od dva milijuna dolara uključuje 500.000 dolara u isplatama društveno korisnog rada koji će financirati pomorske ekološke projekte u istočnom okrugu Louisiane. Članovi posade koji su pružili dokaze također mogu dobiti do 500.000 dolara od kazne.
Protiv zapovjednika PS Dreama, kapetana Abdurrahmana Korkmaza, podignute su posebne optužnice. Kapetan Korkmaz optužen je u dvije točke: kršenje APPS-a i ometanje inspekcije broda od strane Obalne straže.
“Ovaj je slučaj uključivao prevaru i namjerno onečišćenje, a cilj ovog kaznenog progona je da se korporacije i pojedinci pozovu na odgovornost”, rekao je američki odvjetnik Duane Evans, kako ističe Splash247.
PS Dream je tanker od 51.000 DWT izgrađen 2009. godine, a koji plovi pod zastavom Paname. Dana 8. svibnja, brod je isplovio iz UAE i trenutno je usidren u Singapuru.
Četvero ljudi je poginulo, a deseci su ozlijeđeni u ruskom napadu na specijalizirani trgovački centar s građevinskim proizvodima u Harkivu, rekli su lokalni dužnosnici, nakon što je gradonačelnik ranije objavio da su smrtno stradale najmanje dvije osobe.
Predsjednik Volodimir Zelenski je uputio strastveni apel zapadnim saveznicima Ukrajine da joj pomognu ojačati protuzračnu obranu kako bi gradovi bili sigurni.
Četvero ljudi je ubijeno nakon što su dvije navođene bombe pogodile trgovinu u stambenom području grada, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov na nacionalnoj televiziji.
Najmanje dvoje poginulih su bili djelatnici trgovine. Četrdeset ljudi je ozlijeđeno u napadu, a 16 se vode kao nestali, kazao je Sinjehubov.
Harkivski gradonačelnik Ihor Terehov je kazao da je 120 ljudi bilo u trgovini u trenutku udara bombi.
– Napad je bio usmjeren na trgovački centar, gdje je bilo mnogo ljudi, ovo je očit terorizam, rekao je Terehov.
Sinjehubov je objavio da je projektil u ranu večer pogodio stambenu zgradu u središtu grada s 1,3 milijuna stanovnika, pri čemu je ozlijeđeno 18 ljudi.
Raketa je prouzročila nekoliko metara dubok krater u pločniku pred zgradom, u kojoj su se također nalazili poštanski ured, salon ljepote i kafić.
Harkiv, drugi najveći ukrajinski grad, udaljen je svega 30 kilometara od granice s Rusijom i tjednima je meta ruskih napada. Ruske snage su ovog mjeseca također započele prodor u sjeverne dijelove Harkivske oblasti.
Zelenski je u svojoj noćnoj videoporuci osudio napad kao “još jedan primjer ruskog ludila”, rekavši da “nema drugog načina da ga se opiše”.
– Kada svjetskim vođama kažemo da Ukrajina treba odgovarajuću protuzračnu obranu, kada kažemo da nam trebaju stvarne, odlučne mjere koje bi nam omogućile da zaštitimo svoj narod tako da se ruski teroristi ne mogu ni približiti našoj granici, govorimo o tome da ne dozvolimo da se ovakvi napadi više događaju, poručio je.
Moskva poriče da namjerno gađa civile, no tisuće ih je ubijeno i ozlijeđeno tijekom njene 27 mjeseci duge invazije na Ukrajinu.
Director Nebojsa Slijepcevic, Short film Palme d’Or award winner for the film “The Man Who Could Not Remain Silent”, France, May 25, 2024. REUTERS/Sarah Meyssonnier
Kratkometražni igrani film redatelja i scenarista Nebojše Slijepčevića i producenata Katarine Prpić i Danijela Peka (Antitalent), “Čovjek koji nije mogao šutjeti” osvojio je Zlatnu palmu u sklopu službenog natjecateljskog programa kratkih filmova (Short Film Competition) jednog od najznačajnijih i najprestižnijih festivala u svijetu, na Filmskom festivalu u Cannesu .
Nagradu je uživo na svečanoj dodjeli u Cannesu preuzeo redatelj i scenarist Nebojša Slijepčević. Ovo je prva Zlatna palma za hrvatski film od osamostaljenja. Film su producirali Katarina Prpić i Danijel Pek iz Antitalenta, a realiziran je u koprodukciji s kućama iz Bugarske, Francuske i Slovenije.
Radnja filma Čovjek koji nije mogao šutjeti zbiva se 27. februara 1993. godine, na maloj stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini. Putnički vlak na liniji Beograd-Bar zaustavljaju paravojne snage u akciji etničkog čišćenja. Dok odvode nevine civile, samo jedan od pet stotina putnika usuđuje im se suprotstaviti. To je istinita priča o čovjeku koji nije mogao šutjeti.
Scenarij za film, osnovan na istinitom događaju, napisao je redatelj Nebojša Slijepčević. Uloge u filmu nose Goran Bogdan, Alexis Manenti, Dragan Mićanović, Silvio Mumelaš, Lara Nekić, Priska Ugrina, Dušan Gojić, Nebojša Pop Tasić, Mijo Pavelko, Martin Kuhar, Jakov Zovko i Robert Ugrina.
Prvostepenom presudom Osnovnog suda u Herceg Novom utvrđeno je da je Opština Centar Sarajevo nosilac prava korištenja na nekretnini – Hotel Zelenika Herceg Novi.
Saopštili su to iz Opštine Centar Sarajevo, uz napomenu da je to važan pravni korak ka vraćanju Hotela Zelenika u vlasništvo Opštine Centar, prenosi Ljudski.ba.
– Kad predmetna presuda postane pravomoćna, pravo korištenja prilikom upisa u zemljišne knjige postaje pravo vlasništva – naglašavaju iz Opštine Centar Sarajevo.
Ljudski.ba uvidom u spise otkriva kako je taj hotel nacionaliziran 1948. godine, a Opština Herceg Novi ga je 1960. predala Opštini Centar Sarajevo i od tada je radio kao Dječije odmaralište.
Presudom Vrhovnog suda 2018. godine, hotel Plaža Zelenika pripao je Opštini Centar Sarajevo, ali je odbijena uknjižba kroz upravne sporove i žalbe. Sudski proces i dalje traje, a kako se sada čini, sve bliže smo konačnom rješenju i povratak u vlasništvo sarajevske opštine Centar.
Crna Gora, 32 godine od ratnog zločina deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica, nije skupila hrabrost da kazni počinioce, oda počast žrtvama, proglasi dan sjećanja i podigne spomenik, poručeno je sa memorijalnog skupa u Herceg Novom.
Skup su, ispred stanice policije u tom gradu, organizovali Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Centar za mirovno i žensko obrazovanje ANIMA.
U zajedničkom saopštenju tih nevladinih organizacija (NVO) navodi se da su memorijalnim skupom, u prisustvu porodice jedne od žrtava zločina, zvaničnika iz Vlade, predstavnika Islamske zajednice, nevladinih organizacija, predstavnika političkih partija, medija i građana, obilježili godišnjicu nekažnjenog ratnog zločina deportacije.
“I ova je godišnjica nažalost dočekana bez ponovnog otvaranja krivične istrage, bez spomenika i bez dana sjećanja na žrtve”, navodi se u saopštenju.
Bojana Malović iz HRA kazala je da je Crna Gora izbjeglice poslala u smrt, a, kako je navela, već 32 godine nije u stanju da skupi hrabrost da kazni počinioce, da oda počast žrtvama, proglasi dan sjećanja i da im podigne spomenik.
“Želim da vjerujem da naša država može bolje i više i da uskoro dolazi vrijeme kada će njene vlasti preuzeti organizaciju ovakvih važnih komemoracija, bez da ih na to primoravaju Ujedinjene nacije (UN), ili bilo ko drugi”, kazala je Malović.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević kazala je da nema dilema oko toga da nije moguća funkcionalna vladavina prava dok ratni zločini, poput deportacije, ostaju bez utvrđenog kompletnog činjeničnog stanja i odgovornosti.
„Osim razočarenja odnosom nadležnih institucija prema ovom ratnom zločinu, mi u civilnom sektoru smo razočareni i prijedlogom nekih političkih struktura da se jedna ulica u Glavnom gradu nazove po čovjeku koji je nalagodavac ovog zločina i nadamo se da to neće dobiti konačno odobrenje nadležnog Ministarstva, jer bi to bila nepojmiva uvreda ovih žrtava, ali i znak da se država Crna Gora stoji uz zločince umjesto uz žrtve”, kazala je Uljarević.
Koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA Ervina Dabižinović kazala je da je činjenica jedna, a to je, kako je navela, da su iz Herceg Novog odvedeni civili.
„I da smo mi kao Crna Gora, na nacionalnom i lokalnom nivou, svakako bili za taj zločin”, rekla je Dabižinović.
Sin stradalog Osmana Bajrovića, Alen Bajrović, kazao je da je njegovog oca crnogorska policija zarobila u njihovoj porodičnoj kući u Bijeloj.
„Maja 1992. godine dvojica uniformisanih policajaca zarobila su mog oca i iz zagrljaja mene i moje sestre odveli u zgradu policije ispred koje se mi danas nalazimo. Od tada mu se gubi svaki trag. Za mene je ovo jedan veliki logor i stratište moga oca”, kazao je Bajrović.
On je istakao da država ništa nije uradila kako bi žrtvama rekla kako, kada i ko je ubio njegovog oca i gdje se nalaze njegovi posmrtni ostaci.
“Smatram da su posmrtni ostaci moga oca i ostalih ljudi možda danas u temeljima ove zgrade, a to zasnivam na tome što mi država nikada nije zvanično rekla gdje ga ubila i kako i ko ga ubio”, kazao je Bajrović, dodajući da je ogorčen jer ne zna ni ko je njegovog oca zarobio u porodičnoj kući.
Aleksandar Saša Zeković, u ime nestranačke Građanske inicijative “21. maj”, poručio je da nedostatak spomenika produžava traume bolne prošlosti koja pripada svima jednako.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da je jedini grijeh ljudi koji su deportovani bio to što su bili ljudska bića i što su vjerovali u ljude.
“Možda i to što su zadnju mrvu nade polagali u veliko srce ovog grada koji je vjekovima bio utočište i mirna luka mnogim znaninim i neznanim velikanima i sasvim običnim ljudima”, kazao je Bjeković.
Ministarka kulture i medija Tamara Vujović istakla je da nije lako suočiti se sa ratnim zločinima, “pogotovo onima povezanim sa vašim gradom ili sugrađanima”.
Foto HRA
“Žao mi je zbog svih žrtava. Slava svim žrtvama, i hvala im što nisu odabrali pušku, nego su odlučili da pobjegnu od rata i potraže utočište na slobodnoj i bezbjednoj teritoriji”, kazala je Vujović.
Ona je dodala da je dužnost da se o tom zločinu priča, “da se sa njim suočimo i da učimo buduće generacije šta se ovdje desilo”.
Predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća Mirsad Rastoder pozvao je velike umjetnike koji su Herceg Novom dali dušu i uzdigli ga na grad u koji se rado dolazi, da pomognu Novljanima da pronađu tanku liniju između dobra i zla i pronađu snagu da se u njihovom gradu nađe spomenik za civilne žrtve deportacije.
“Najmanje što možemo učiniti jeste da ustanovimo dan sjećanja, da podignemo spomenik, da državni organi urade to što treba, da ovu istragu, optužbu i odgovornost personaliziju, da se u udžbenicima nađu osnovni podaci o ratnim zločinima, da nam djeca ne izlaze slijepa”, rekao je Rastoder.
Advokat porodica žrtava Velija Murić poručio je da je zločin deportacija mračna mrlja u crnogorskoj istoriji.
“Sjećanje na žrtve nas podsjeća na važnost borbe za ljudska prava i pravdu”, kazao je Murić.
Kako je dodao, ne smije se zaboraviti da je zaborav najveći neprijatelj pravde.
“Naša je dužnost da se prisjećamo i da učimo buduće generacije o ovim događajima. Samo kroz sjećanje i priznanje istine možemo osigurati da se ovakvi zločini nikada više ne ponove”, rekao je Murić.
Foto HRA
Potpredsjednik Bošnjačke stranke Damir Gutić kazao je da je taj ratni zločin mrlja na obrazu Crne Gore.
Prema njegovim riječima, skandalozno je da je 66 ljudi odvedeno.
“Zna se da je samo 12 preživjelo torturu i da se za 54 građanina ne zna šta se desilo, a da država Crna Gora nije ništa uradila po tom pitanju. To jeste teška mrlja na obrazu Crne Gore i svi mi kao društvo moramo sve učiniti da se to popravi”, kazao je Gutić.
Predsjednik Građanskog pokreta URA u Herceg Novom Nikola Radman kazao je da se pravda ne može preskakati.
“To su oni osnovni razlozi zbog kojih smo prisiljeni da se godinama okupljamo ovdje i da se borimo da donesemo vrlo jednostavnu odluku da se na ovom mjestu jednog zločina postavi spomen obilježlje”, rekao je Radman.
Pomoćnik sekretara za prostorno planiranje i izgradnju u Opštini Herceg Novi Aleksandar Božović, koji se na skupu obratio u svojstvu građanina, kazao je da se već 32 godine ubija istina.
“Istina je da postoje nalogodavci, a vremenom nestaju. I Crna Gora je imala gospodare rata. Najveći gospodar rata nije živ, on je bio predsjednik države. Ali je živ premijer tadašnji, dugogodošnji. Živ je i tadašnji ministar unutrašnjih poslova. Mi njihova imena ne spominjemo”, rekao je Božović.
Kako je kazao, nezvanična i građanska Crna Gora, već 20 godina odaje počast žrtvama ratnog zločina.
“I ove godine ne dopuštamo da se žrtve ovog ratnog zločina zaborave, zahtijevamo utvrđivanje krivične odgovornosti i dostojan memorijal za žrtve”, poručio je Božović.
U saopštenju se podsjeća da je crnogorska policija u maju i junu 1992. godine, nezakonito uhapsila najmanje 66 Muslimana iz Bosne i Hercegovine, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, a zatim ih isporučila njima neprijateljskoj vojsci Srpske Republike na teritoriju BiH, koja je najveći broj njih likvidirala.
Samo dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je, u toku prošle godine, ostvario ukupne prihode u iznosu od preko 8 miliona eura. Takođe, čista dobit od million eura je dobar rezultat koji svjedoči o uspjehu i efikasnosti poslovanja preduzeća. Međutim, važno je imati na umu da dugovanja mogu predstavljati izazov za poslovanje, iako se pozitivan finansijski rezultat ostvaruje poslednjih godina.
Visok stepen zaduženosti i investicije u cilju obezbjeđenja dugoročnog snabdijevanja Crnogorskog primorja vodom i indirektnog uticaja na najznačajniju privrednu granu i prihode Budžeta Crne Gore, nalažu aktivno, odgovorno i oprezno upravljanje u Regionalnom vodovodu, kaže se u saopštenju direktora Regionalnog vodovoda Zorana Lakušića.
U 2021. godini, ukupni prihodi od isporuke vode i posebne naknade na investicije iznosili su 5.925.060,68 €, odnosno 83,54% od tog iznosa odnosio se na pokriće kreditnih obaveza 4.949.560,96 €. U 2022. godini ukupni prihodi od isporuke vode i posebne naknade na investicije iznosili su 6.679.003,74 €, odnosno 69,33% od tog iznosa odnosio se na pokriće kreditnih obaveza 4.630.283,71 €.
Važno je napomenuti da se iznos kreditnih obaveza iz 2022. godine u iznosu od 1.242.572,86 €, isplatio u februaru 2023. godine, nakon što se Regionalni vodovod kreditno zadužio kod Univerzal Captal banke AD Podgorica u iznosu od 2.000.000,00 €.
U 2023. godini ukupni prihodi od isporuke vode i posebne naknade na investicije iznosili su 7.794.583,00 €, odnosno 53,91% od tog iznosa odnosi se na pokriće kreditnih obaveza 4.202.018,27 € od čega je dio kreditne obaveze od oko 700.000,00 € isplaćen iz kreditnog zaduženja kod Universal Captal banke AD Podgorica. U toku 2023. godine, u skladu sa Zaključkom Vlade Crne Gore, Regionalni vodovod je uplatio državi 30% ostvarene neto dobiti u 2021. godini i 70 % ostvarene neto dobiti u 2022. godini, u ukupnom iznosu od 570.724,00 €.
Iz poslovanja Regionalnog vodovoda, tokom prethodne tri poslovne godine, uočava se da što je veći % ukupnih prihoda iz kojih se pokrivaju kreditne obaveze, to je više izložen riziku likvidnosti. Uspjeh preduzeća ne zavisi samo o prihodima i dobiti, već i o sposobnosti da se pravilno upravlja finansijskim resursima, uz ostvarenje osnovne djelatnosti i ciljeva.
Ugradnja novog cjevovoda regionalnog vodovodnog sistema Lastva Grbaljska – Tivat i izgradnja postrojenja za filtraciju vode, su neophodni projekti, čija je realizacija u toku a izgradnja se finansira iz kreditnih sredstava. Realizacijom ovih projekata, dug Regionalnog vodovoda će porasti, ali će se realizovati značajni koraci, za ostvarenje osnovne djelatnosti Regionalnog vodovoda, obezbjeđenje nedostajuće količine vode Crnogorskom primorju i obezbjeđenje najznačajnih prihoda budžeta države od turizma. Ukupan iznos kreditnih obaveza Regionalnog vodovoda za 2024.godinu shodno postojećim ugovorima o kreditima, iznosi 4.176.635,38 €.
Uzimajući u obzir značaj Regionalnog vodovoda i investicija koje se realizuju, iako se povećava već visok stepen zaduženosti, nadamo se da ćemo u ovoj godini realizovati zadatke na obezbjeđenju stabilnih izvora finansiranja u cilju obezbjeđenja likvidnosti i realizacije neophodnih investicija, kako bi ostvarili svoju osnovnu djelatnost i svrhu.
Zato ćemo intenzivirati aktivnosti da se pripremljeni tekst izmjena i dopuna Zakona o regionalnom vodosnabdijevanju usvoji na Skupštini Crne Gore, kojim će biti obaveza plaćanja posebne naknade u iznosu od 1 % predračunske vrijednosti investicije iz revidovane tehničke dokumentacije i za hotele sa 4 i 5* i kondo apartmane.
Nadamo se da ćemo u Regionalnom vodovodu uspjeti uspješno riješiti ovo pitanje, napraviti značajne korake ka dugoročnom obezbjeđenju stabilnih izvora finasiranja i nastaviti sa ostvarivanjem uspjeha u budućnosti. Država u skladu sa ugovorima sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj za garanciju kreditnih sredstava se obavezala da neće Regionalni vodovod dovesti u lošiju finansijsku poziciju, odnosno mijenjati mu uslove poslovanja, kaže se u saopštenju direktora Zorana Lakušića.
Slaba avio-povezanost Crne Gore je direktan udarac na turistički sektor i strane investicije, uz dodatno pogoršavanje ekonomskih prilika u zemlji, ocijenili su ekonomista Mirza Krnić i avio-analitičar Alen Šćuric.
Stručnjaci su kazali za Pobjedu da politizacija menadžerskih pozicija, brzopleta kadrovska rješenja i nedostatak kontinuiteta u vođenju aerodroma rezultirali su neefikasnim upravljanjem i propustima u dugoročnom planiranju.
Nasuprot tome, uspjeh aerodroma u Tirani jasno pokazuje kako strateška vizija i ulaganje u infrastrukturu mogu značajno unaprijediti ekonomsku situaciju.
Sagovornici Pobjede poručuju da Crna Gora mora hitno redefinisati svoje prioritete, investirati u avio-povezanost i unaprijediti infrastrukturu kako bi iskoristila svoje potencijale i ostala konkurentna u regionu. Bez jasne strategije i odlučnih koraka, zemlja će nastaviti da zaostaje za susjedima, sa dugoročnim negativnim posljedicama po njen ekonomski razvoj.
Crna Gora, 17. maja, na pragu ljeta, ima svega 30-ak dolaznih i isto toliko odlaznih letova s podgoričkog i tivatskog aerodroma. S druge strane, Tirana svakodnevno ima više od 120 odlaznih i 120 dolaznih letova. Kompanija Wizz Air je posljednje tri godine uložila više od 1,3 milijarde EUR u albansku avio-industriju. Oni su, zbog porasta posla u Tirani, zaposlili oko 500 članova posade.
Sa aerodroma “Majka Tereza” u Tirani prošle godine poletjelo je oko 53 hiljade putnika iz Crne Gore, a do aprila ove godine 20 hiljada, potvrdio je medijima operativni direktor aerodroma u Tirani Pjervitorio Farabi. Vazdušna luka u albanskoj prijestonici u prvom kvartalu ove godine najbolje je poslovala u regionu. Sa aerodroma je, samo do aprila ove godine, poletjelo gotovo 1,6 miliona putnika, što je rekord među državama u okruženju.
Krnić, ekonomista iz Preokreta, kazao je da je razvijenost aerodroma u Tirani prilika za turističku privredu Albanije koja je u razvoju posljednjih godina.
„Da se razumijemo, želim našim komšijama sve najbolje. Oni su pokazali da promišljenim i istrajnim radom možete mnogo toga mijenjati. U tom smislu možemo učiti od njih. Uz to, moram reći i da je njihova država pokazala mnogo više senzibiliteta za njihov razvoj, od naše prema našim vazdušnim lukama. Naš problem smo sami napravili“, rekao je Krnić.
On je naveo da je godinama jasno da menadžmenti Aerodroma Crne Gore ne uspijevaju da razviju potencijale, a da su partije kadriranjem i ubrzanim rotacijama, te brzopletim odlukama, učinile sistem takvim da ljudi i kompanije biraju alternativne vazdušne luke.
„Naravno, tu je i momenat prenatrpanosti administracije, a malo ulaganja u neposredni izvršni kadar“, smatra Krnić.
Rezultat toga je, prema njegovim riječima, mnogo slabija povezanost, nego što je mogla biti, a to automatski znači i nepovoljan input, posebno za visokoplatežnu turističku klijentelu.
Šćuric je rekao za Pobjedu da se Crna Gora, u odnosu na susjedne zemlje, koje imaju bolje avio-povezivanje, kotira jako loše.
„Tirana je prije kovida-19 bila manji aeorodrom od Zagreba, a danas sustiže Beograd. Ona ima skoro pet puta više putnika, nego Podgorica. Razlika je u nekih šest miliona putnika. Dubrovnik je takođe bitno veći od Podgorice i Tivta. Ove dvije zračne luke oduzimaju jako puno putnika crnogorskim aerodromima. Nešto putnika istočne Crne Gore oduzimaju Priština i Skoplje, a sjeverne Crne Gore oduzima Sarajevo“, rekao je Šćuric.
Crna Gora sada plaća Ryanair, Wizz Air i Easy Jet da lete, a Šćuric postavlja pitanje zašto onda ne bi plaćala i svog nacionalnog prevoznika.
„Nije li to logičnije? Ako Crna Gora ne uvede ovaj PSO, Er Montenegro će i dalje morati “rezati” letove zimi, a Crna Gora će i dalje imati tragično lošu povezanost“, poručio je Šćuric.
On je naveo da konkurencija iz drugih zemalja sa boljom avio-povezanošću utiče na smanjenje turističkog prometa u Crnoj Gori.
„U prvom redu oduzimanjem turista. I tu glavnu ulogu igraju daleko jači Tirana i Dubrovnik, koji su jaki aerodromi i ekstremno jaka turistička središta, daleko jača od Crne Gore. No, ovi aerodromi oduzimaju i druge putnike koji su njihovi korisnici, a ne aerodroma Crne Gore“, objasnio je Šćuric.
Osim toga, ograničena avio-dostupnost utiče i na strane investicije u turistički sektor Crne Gore.
Njegove preporuke su da u Crnoj Gori, u prvom redu, država mora korijenito promijeniti odnos prema vazdušnom saobraćaju, posebno zimi.
„Država mora subvencionisati Air Montenegro zimi. Ljeti Air Montenegro dobro funkcioniše i stvara novac. Broj letova će ove godine biti vrlo blizu broja letova Montenegro Airlinesa iz 2019. Kompanija ima 13 redovnih linija iz Podgorice i sedam redovnih linija iz Tivta, dakle 20 redovnih linija ljeti, te još niz čartera“, rekao je Šćuric.
On je naveo da kompanija zimi ima izuzetno skroman broj letova. Tek sedam letova sedmično za Beograd i pet za Istanbul iz Tivta, te iz Podgorice 14 sedmičnih letova za Beograd, tri za Istanbul, dva za Rim i dva za Cirih. Ukupno 36 nedjeljno letova, što je premalo.
„I sad se postavlja pitanje – što čeka Crna Gora. Budimo realni, Air Montenegro mora poslovati finansijski pozitivno. Jer ne može očekivati pomoć Crne Gore. I zato zimi “opako reže” svoje letove“, naveo je Šćuric.
Prema njegovim riječima, bez svakodnevne veze sa nekim hubom, povezanost Crne Gore ne postoji. Tu Beograd nikako nije dostatna opcija, a Austrian i Turkish nikako nijesu dovoljni za potrebe Crne Gore.
Takođe smatra i da Crna Gora mora zimi finansirati bar dva dnevna leta iz Tivta za Beograd radnim danom – jedan odmah zorom i drugi povratak prije sumraka, kako bi putnici mogli ostvariti niz konekcija u Beogradu, te otići u Beograd isti dan i vratiti se naveče.
Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca, Vasilije Kostić, kazao je da putovanjem iz Tirane – zbog neuporedivo bolje avio-povezanosti Albanije sa drugim zemljama i sve većim korišćenjem usluga aerodroma u Tirani – naši građani daju doprinos konkurentskom jačanju te zemlje u turističkom i drugom smislu.
„Nedovoljna ili slaba avio-dostupnost Crne Gore nanosi ozbiljnu štetu domaćim turističkim preduzećima, hotelijerima, ugostiteljima, domaćoj trgovini, poljoprivredi, domaćim i stranim investicijama, cjelokupnom razvoju. Uz to, povećavamo platno-bilansni deficit putujući preko Albanije i Tirane“, kazao je Kostić Pobjedi.
On je objasnio da avio-dostupnost destinacije utiče na sve aspekte ekonomije, ne samo na turizam i ne treba posebna pamet da se to zaključi.
„Ako je već tako, a jeste, postavlja se pitanje zašto se stvari u tom smislu sporo mijenjaju. Ima za to mnogo razloga, malo je prostora da se oni navedu, ali ključni je taj što nemamo jasno naznačene prioritete razvoja – ne znamo gdje želimo da idemo i kako, a to su fundamentalna pitanja strategije razvoja koja traže jasan odgovor. A mislim da kod nas nije teško odgovoriti na takva pitanja imajući u vidu cjelokupnu sliku Crne Gore. Nedvosmisleno je jasno da je jedno od ključnih pitanja strateškog razvoja Crne Gore razvoj i unapređenje turizma i turističke privrede“, rekao je Kostić.
Kad je već to tako, onda je jasno da, kako je naveo, moramo napraviti značajna ulaganja u putnu, avio i opštu infrastrukturu kao i u nacionalnu avio-kompaniju bez koje nema dobre avio-povezanosti, a koja je uslov razvoja turizma.
Kostić je kazao da bez dobre putne infrastrukture, avio-dostupnost je od ključne važnosti. Pa ako i imate dobru putnu infrastrukturu, opet je avio-dostupnost ključna, jer u eri loukostera – niskobudžetskih avio-prevoznika i kupovanja vremena od strane savremenog kupca – turiste – ušteda u vremenu faktor je koji odlučujuće utiče na izbor odredišta.
„Kod nas se iznova predstavlja kao glavna korist ono što se mjeri, a mjeri se profit domaće avio-kompanije, koja to u stvari nije. Razumljivo je da to ističe i potencira menadžment avio-kompanije (to je njegov zadatak), ali to nikako ne može biti svrha nacionalne avio-kompanije. Nije ona formirana da bi stvarala profit koji je, usput, uslov poslovanja i što je cilj privatnih avio-kompanija, već je formirana zarad šire opšte društvene koristi i nacionalne ekonomije“, smatra Kostić.
U protivnom, on se pita, zašto se zove nacionalna avio-kompanija.
„Naime, nije glavna korist profit nacionalne avio-kompanije, daleko od toga, već je glavna korist posredni efekat na nacionalnu ekonomiju uz profit preduzeća. O tome se ne govori. O tome što nema velikih posrednih efekata, oportunitetnom trošku – trošku izgubljene prilike, ni riječi, a upravo je to ono što najbolje oslikava trenuto stanje. Da se razumijemo, greške se prave i praviće se. Takva je učinjena sa Montenegro Airlinesom. Bilo ih je i biće ih, ali istrajavanje na greškama i njihovo opravdavanje, a zatim i nastavljanje, ono je što nanosi višestruku štetu ukupnom društveno-ekonomskom razvoju“, poručio je Kostić.
