Ruski projektil pogodio stambeno područje u Krivij Rihu Foto: Mykola Synelnykov / REUTERS
U strašnom sinoćnom ruskom napadu balističkim projektilima na stambene zone u Krivom Rihu, inače rodnom gradu Volodimira Zelenskog, ubijeno je najmanje 16-ero ljudi, među kojima šestero djece, javljaju ukrajinski mediji.
Ranjeno je više od 40 osoba. U gradu su buknuli i požari.
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je ispalilo projektil na vojno okupljanje
Rusko ministarstvo obrane objavilo je u petak da je ispalilo projektil na okupljanje ukrajinskih vojnika i stranih instruktora u središnjem ukrajinskom gradu Krivij Rih, usmrtivši do 85 ljudi.
– Kao rezultat napada, neprijatelj je izgubio do 85 vojnika i časnika stranih zemalja, kao i do 20 vozila, priopćilo je rusko ministarstvo na Telegramu.
Ukrajinski dužnosnici ranije su prvo objavili da je napadom projektilom na stambeno područje Krivij Riha ubijeno najmanje 12 osoba, uključujući i troje djece da bi naknadno korigirali brojke i objavili da je ubijeno 16 osoba, od čega šestero djece, te da se radi o civilima.
Na Telegramu su objavljene snimke s mjesta događaja, na kojima se moglo vidjeti kako se crni dim diže u zrak, ali i kako tijela ubijenih i ranjenih leže na pločnicima.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom počelo je sa potpisivanjem ugovora sa zakupcima kupališta na čije ponude nakon tendera nije bilo žalbi, a svi prvorangirani ponuđači bi ugovore trebalo da potpišu u narednih 10-ak dana.
Direktor Morskog dobra, Mladen Mikijelj smatra da će zakupci imati dovoljno vremena ne samo da zaključe ugovore, nego i da pripreme kupališta, kako bi do 1. maja kompletna obala bila spremna za ljetnju turističku sezonu.
– Sada je već izvjesno da će država imati sedam puta više prihoda, nego što je imala po osnovu tendera iz 2019. godine, kada je Morskim dobrom upravljao DPS. Ne samo da ćemo imati spremna kupališta, nego ćemo imati i mnogo više sredstava da ulažemo u infrastrukturu, što je negdje i srž ovakvog tenderskog postupka – navodi on.
Tenderski postupak, kako dodaje, sproveden je pošteno, a kreiran je na osnovu realnih tržišnih parametara.
– Stvorili smo preduslove da se svi jave na tender, kroz tržišnu utakmicu te cijene zakupa su mnogo više, nego što su bile 2019. godine, a suština svega jeste više novca za infrastrukturu, sport, turizam i za kulturu, ne samo Herceg Novog, već svih šest primorskih opština u Crnoj Gori – ističe Mikijelj.
Tender za privremene objekte i terase je u toku, potpisivanje ugovora i sa tim zakupcima počeće u narednih 10-ak dana, pa Mikijelj očekuje da će sve biti spremno prije početka ljetnje turističke sezone.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić govorio je u petak na konferenciji „European Heritage Hub Forum“, koja se po treći put održava u Budvi. Riječ je o konferenciji na kojoj predstavnici civilnog i javnog sektora diskutuju o kulturnom nasljeđu, kao snažnom pokretaču ekonomskih, društvenih i ekoloških promjena.
Jokić je pred velikim brojem posjetilaca najprije govorio o bogatom prirodnom i kulturnom nasljeđu grada Kotora, čiju je važnost prepoznao UNESCO, uvrstivši Kotorsko-risanski zaliv 1979. godine na Listu svjetske baštine.
Prvi čovjek grada naglasio je značaj i potrebu očuvanja ovog statusa, apostrofirajući kako je briga o kulturnim i prirodnim vrijednostima jedan od prioriteta lokalne samouprave u Kotoru.
Istakavši kako vrijedno kulturno nasljeđe donosi brojne turističke benefite, zaključio je da njegova zaštita i valorizacija moraju predstavljati obavezu donosiocima odluka, ali i svima koji učestvuju u različitim društvenim i ekonomskim aktivnostima i planiranjima.
„European Heritage Hub Forum“ organizuje se u okviru pilot projekta Evropskog centra za baštinu koji finansira Evropska unija, pokrenutog od strane ICLEI Europe i panevropske federacije za očuvanje kulturnog nasljeđa „Europa Nostra“. Organizovanje konferencije podržala je Opština Budva, Turistička organizacija opštine Budva i Fondacije „Bankada”.
U Igalu je završeno uređenje trotoara na potezu od hotela „Palmon Bay“ do parka Titove vile, odnosno raskrsnice sa Ribarskom ulicom.
Riječ je o pješačkoj stazi dužine oko 600 metara, koja sada ne samo da izgleda ljepše, već je i mnogo funkcionalnija i bezbjednija.
Vrijednost radova izvedenih na ovoj dionici iznosi oko 130.000 eura, a finansirala ih je Opština Herceg Novi u okviru šireg plana unaprijeđenja pješačke infrastrukture u gradu.
Ovo je još jedna u nizu investicija lokalne uprave kada je riječ o pješačkim komunikacijama. U prethodnom periodu završeni su radovi na sanaciji trotoara u ulici Sava Ilića, Pete crnogorske i Norveškoj ulici.
U toku je izgradnja pješačke staze u Meljinama, od Mjesne zajednice prema tunelu Lalovina, a potom će novi trotoar dobiti i Đenovići, na dionici uz magistralu.
Sindikat Aerodroma Crne Gore će se, prema riječima njegovog predsjednika, Damjana Radulovića, institucionalnim i vaninstitucionalnim načinima borbe truditi da spiječi stavljanje aerodroma pod koncesiju.
On je podsjetio da su ispred oba sindikata Aerodroma Crne Gore uputili dopis svim političkim subjektima u Crnoj Gori tražeći da se prema problematici stavljanja aerodroma pod koncesiju odnose sa dužnim poštovanjem, prenosi Mediabiro.
„Igrati se sa sudbinama hiljadu ljudi i njihovih porodica, ali i ljudi koji indirektno zavise od poslovanja Aerodroma Crne Gore je preveliki zalogaj za ovakav način postupanja prema preduzeću od kapitalnog nacionalnog interesa. Pozivam sve odgovorne političke subjekte u Crnoj Gori da nam se obrate, da pokušamo da nađemo zajednički jezik, da naše argumente zašto mislimo da Aerodromi Crne Gore ne treba da idu u koncesiju ispostavimo i da se nadamo da će neko da odgovori“, rekao je Radulović na konferenciji za novinare pod nazivom Aerodromi nijesu na prodaju.
Konferenciju su organizivali Unija slobodnih sindikata sa Sindikatom saobraćajnih djelatnosti, Nezavisnim sindikatom Aerodroma Crne Gore i Sindikatom Aerodroma Crne Gore.
Radulović je kazao da u slučaju da se niko ne oglasi po tom pitanju, to mogu smatrati neodgovornom politikom prema onom što je nacionalni interes Crne Gore, te će se uz ono što im dozvoljavaju institucionalni i vaninstitucionalni načini borbe truditi da spriječe tu koncesiju.
On je ukazao na to da Aerodromi Crne Gore posluju pozitivno.
„Prošle godine smo imali deset miliona čistog profita. Kada imate toliki profit postavlja se pitanje zašto se to ovog trenutka ne ulaže u razvoj Aerodroma Crne Gore, zašto ovog trenutka nemamo još jednu parking poziciju koja bi nam olakšala ovu ljetnju sezonu, zašto nijesmo sanirali terminal i sve one stvari za koje su nas nekada kritikovali. To nije do zaposlenih koji rade i mimo onoga što su zakonske norme u ACG od 50 sati nedjeljno“, rekao je Radulović.
Aerodromi Nijesu Na Prodaju
Radnici, kako je kazao, probijaju sve ono što su zakonske norme da bi uspjeli da se na kraju sezone prikaže nevjerovatan profit ACG, a koji se koristi da bi se budućem koncesionaru prikazao kao izuzetno privlačan.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da trenutno pokušavaju da prikupe 55 hiljada potpisa punoljetnih građanki i građana Crne Gore kako bi obavezali Skupštinu da raspiše državni referendum sa referendumskim pitanjem – Da li ste za to da Vlada i Skupština Crne Gore donesu zakon kojim će se garantovati da određeni privredni subjekti ostanu trajno u većinskom vlasništvu države?
„Nijesmo protiv privatno-javnog partnerstva, ali mislimo da privredni subjekti od nacionalnog interesa moraju zarad građanki i građana Crne Gore i zarad budućih generacija biti u vlasništvu naše države. Ovako važni procesi se moraju odvijati transparentno i moraju biti inkluzivni. Sa sigurnošću mogu reći da ni jedan ni drugi element u slučaju koncesije nad aerodromima nijesu ispunjeni“, naveo je Keković.
Predsjednik Sindikata saobraćajnih djelatnosti, Veselin Pantović, rekao je da saobraćajni sistem znatno zaostaje za saobraćajnim sistemom kako razvijenih, tako i susjednih zemalja.
„Zato čudi odluka i intencija Vlade da tako značajne kapacitete nastoje da otuđe iz svog vlasništva i daju ih na upravljanje drugim entitetima. Ovih dana mogli smo da čujemo izjavu aktuelnog ministra pomorstva, Filipa Radulovića da je prodaja i podjela dijela luke Bar bila velika greška i će Vlada učiniti sve da tu grešku ispravi. Međutim, ta greška je neispravljiva zato što je prošlo 15 godina od podjele luke, a luka nije imala pravilan i jedinstven razvoj i nije imala pravilno pozicioniranje na tržištu lučkih usluga kao najbliže veze Mediterana i srednje jugoistočne Evrope“, kazao je Pantović.
On je poručio da ne treba dozvoliti da kroz 15 godina neki novi ministar saobraćaja u Vladi dođe do zaključka da je izdavanje Aerodroma Crne Gore pod koncesiju bila greška.
Predsjednik Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore, Milivoje Dragićević, podsjetio je na sve dopise koje su po pitanju Aerodroma Crne Gore uputili nadležnim institucijama, sa posebnim osvrtom na dokaze o postojanju korupcije koje su uputili Agenciji za sprečavanje korupcije.
54. Trofeo Princesa Sofia, Mallorca – Dukić zauzeo 12. mjesto
Najbolji sportista Crne Gore u izboru Olimpijskog komiteta, Milivoj Dukić, sjajno je jedrio na prvom Grend slemu u sezoni. U konkurenciji 174 najbolja jedriličara planete, Dukić je zauzeo 12. mjesto, a bez prilike da se bori za medalju ostao je u posljednjoj regati. Nedostajao mu je samo jedan bod – imao je bod više u odnosu na Žoela Rodrigeza Pereza iz Španije, koji je posljednji izborio mjesto u medal race-u.
Tokom čitavog takmičenja, Dukić je jedrio na visokom nivou. Nakon prvog kvalifikacionog dana bio je na 19. mjestu, a u finalnu grupu ušao je kao 20. u generalnom plasmanu.
Prvi finalni dan završio je na šestom mjestu, drugi na desetom, a uoči posljednje regate nalazio se na devetom mjestu. Ipak, nakon izuzetno tijesne završnice u kojoj su nijanse odlučivale, završio je kao 12. u ukupnom poretku.
Sličan ishod zabilježio je i drugi crnogorski jedriličar Ilija Marković, koga je jedan bod dijelio od plasmana u zlatnu grupu. Nastavio je takmičenje u srebrnoj i zauzeo solidno 77. mjesto, pokazujući potencijal za naredne izazove.
Za medalju će se boriti: Majkl Beket (Velika Britanija), Fin Linč (Irska), Lorenco Kjevarini (Italija), Eliot Henson (Velika Britanija), Stefano Peškeira (Peru), Džonatan Vadnai (Mađarska), Duko Bos (Holandija), Pavlos Kontides (Kipar), Džordž Getri (Novi Zeland) i Žoel Rodrigez Perez (Španija).
Naredna regata iz serije Sailing Grand Slam očekuje nas već u aprilu u Ieru, Francuska, i predstavlja drugu od ukupno pet u seriji. Crnogorski tim nastavlja pripreme s jasno postavljenim ciljevima i ambicijama, oslonjen na kontinuitet dobrih rezultata i iskustvo sa najjačih svjetskih takmičenja.
Padel Montenegro i Luštica Bay je domaćin Padel turnira, koji će se održati na Centrale Padel terenima 5. i 6. aprila.
Turnir je otvoren za sve igrače u muškoj i ženskoj kategoriji, ovaj turnir obećava zanimljive mečeve, živu atmosferu i nagrade, uključujući trofeje, medalje i sportsku opremu. Od napete igre do „zlatne tačke“ u taj-brejku – uzbuđenje je zagarantovano!
Otvoren zajednički granični prelaz Sitnica – Zupci
Granični prelaz Sitnica – Zupci, koji će omogućiti brži i lakši protok robe i putnika između Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH), putni pravac Herceg Novi – Trebinje, danas je zvanično otvoren.
Otvaranju su prisustvovali zamjenik ministra bezbjednosti BiH Ivica Bošnjak, direktor Uprave za indirektno oporezivanje Zoran Tegeltija, vršiteljka dužnosti direktorice Uprave carina Crne Gore Maja Vučinić i crnogorski ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.
Vučinić je, kako je saopšteno iz Uprave carina, zahvalila pripadnicima carinskih i policijskih uprava, kao i svima koji su učestvovali u realizaciji tog projekta i poželjela uspješnu zajedničku saradnju.
Ona je kazala da je uvjerena da će saradnja između Crne Gore i BiH biti plodonosnija i uspješnija otvaranjem još zajedničkih graničnih prelaza predviđenih potpisanim Sporazumom, čime će nastaviti sa primjenom evropskih standarda i procedura u pogledu efikasnog i efektivnog upravljanja graničnim prelazima.
“Na taj način se, kao kandidati za članstvo u Evropskoj uniji (EU), pripremamo da naše granice jednog dana budu vanjske granice Unije”, dodala je Vučinić.
Iz Uprave carina su rekli da otvaranje zajedničkog graničnog prelaza predstavlja još jedan značajan korak u unapređenju saradnje između Crne Gore i BiH u oblasti granične kontrole i međunarodnog saobraćaja.
“Granični prelaz Sitnica – Zupci izgrađen je prema najvišim standardima, čime se omogućava brži i lakši protok robe i putnika, smanjuje vrijeme čekanja, pojednostavljuju procedure i smanjuju troškovi, što će doprinijeti unapređenju ekonomskih i turističkih veza između dvije zemlje”, kaže se u saopštenju.
Ističe se da je savremena tehnologija i infrastruktura usklađena sa standardima EU, čime se nadograđuje kvalitet upravljanja granicama, jača bezbjednost i suzbija organizovani kriminal, sprečavaju ilegalne migracije i krijumčarenja.
“Otvaranje ovog prelaza još je jedna potvrda odlične saradnje, koje kroz svakodnevnu razmjenu informacija i analizu rizika unapređuju sigurnost i efikasnost granične kontrole”, navodi se u saopštenju.
Programom privremenih objekata u zoni morskog dobra za Opštinu Kotor za period 2024/28 (Program) planiran je značajno veći broj pristaništa, privezišta, privremenih objekata i kupališta nego što je to bio slučaj sa ranijim dokumentom iste namjene.
U vezi sa tim dokumentom MZ Dobrota I uputila je ranije dopis Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom i organima lokalne javne uprave, u kom je, na obrazložen i programskim dokumentima potkrijepljen način, tražila očuvanje tradicionalne namjene obale i postojećih objekata, prije svega rivi, ponti i mandraća.
Nakon ohrabrujućeg sastanka koji je tim povodom bio održan u opštini Kotor sa predstavnicima JP Morsko dobro prije godinu dana, stvari se, nažalost, nisu pomjerile sa mrtve tačke. Naprotiv, saopšteno je iz MZ Dobrota.
Novim Programom predviđena je brutalna komercijalizacija kotorske obale koja doslovno otima javni prostor od njenih građanki i građana, prostor koji su generacije ovdašnjeg stanovništva gradile, kultivisale i koristile stoljećima. Kreće se ”od nule”.
Flagrantno se ignoriše ne samo materijalno i nematerijalno nasljeđe ovog prostora, već i egzistencijalni interesi i potrebe lokalnog stanovništva i prioriteti koji bi oni morali imati u odnosu na ostale ponuđače na tenderu. Ugrožavajuće je i ponižavajuće za građanke i građane Boke da moraju pod istim uslovima kao i bilo ko drugi zakupljivati pontu koju su njihovi đedovi gradili, a oni obnavljali i o njima brinuli cijelog svog života.
Problemi novoga Programa samo su uvećani i produbljeni na povremeno karikaturalan način, kao što je to slučaj sa nekim ”kupalištima” na teritoriji naše mjesne zajednice, čiji su potencijalni zakupci u zakonskoj obavezi da ”kupalište sa vodene strane ograde postavljanjem plutajućih međusobno povezanih bova”. Problem je međutim u tome što ovakva rješenja direktno onemogućavaju korištenje nekih mandraća koji su ušli u obuhvat ”kupališta”. Mandraći naime služe tome da se u njima vezuju i čuvaju barke, a ako je mandrać opasan nizom bova na udaljenosti 100m od obale, kao što to propis (Pravilnik o bližim uslovima u pogledu uredjenosti i opremljenosti vrstama i uslovima korišćenja kupališta na moru) nalaže, barka u njega ne može ući.
Veliki broj novih pristaništa i privezišta koji je predviđen novim Programom od lokalnog je stanovništva oduzeo čitav niz ponti na kojima se (od) ove godine neće moći kupati. Ovo s pravom revoltira mještane, koji neće sjedati skrštenih ruku dok im se pred nosem otima prirodno i kulturno nasljeđe, tradicija i način života. Potrebe, interesi i način života mještana ne smiju se bezočno ignorisati, već moraju biti polazna osnova planiranja i upravljanja obalom, jer je ona integralni dio našeg života.
Vaši Programom predviđeni privremeni objekti u produženom su trajanju fizička prepreka u našem životu, a naši prethodni zahtjevi koji su sa vaše strane ignorisani nisu vam bili nepoznati prilikom sačinjavanja ovakvog Programa. Rezultat može biti samo još veća nepodnošljivost života koji nam namećete i planirate za nas.
Kotor – foto Boka News
Potcrtavamo, mi ne tražimo bolje uslove tendera, nego se borimo za dostojanstvene uslove života.
Zahtijevamo da bez odlaganja stavite van snage Program privremenih objekata u zoni morskog dobra za Opštinu Kotor 2024-2028. jer sve mjesne zajednice u Kotorsko Risanskom zalivu dijele iste probleme i imaju isti interes.
U tom smislu, MZ Dobrota I je osigurala podršku svih mjesnih zajednica sa teritorije kotorske opštine, od Stoliva do Kostanjice, saopšteno je danas iz ove MZ.
Izložba fotografija pod nazivom „Digitalna memorija Budve“ – autora Đorđa Gregovića biće otvorena u subotu 5.aprila u 19h u Spomen-domu „Crvena komuna“ u Petrovcu. U postavci su fotografije iz prve polovine 20.vijeka iz porodičnih albuma građana Budve, Petrovca i drugih mjesta u Paštrovićima.
Izložbu će otvoriti Minja Šoljaga iz Petrovca, jedan od učesnika projekta, a prisutnima će se obratiti i autor Đorđe Gregović.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve i JU Narodna biblioteka Budva, ova postavka je dio istoimenog projekta koje Biblioteka implementira u kontinuitetu treću godinu za redom.
