Sve je spremno za nastavak izgradnje kanalizacionog sistema od hotela Splendido na Glavatima preko Prčanja do kraja Stoliva (Verige), kao i na dionici Risan-Perast. Izjavio je to za Boka News Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor, naglašavajući da je to projekat od opšeg značaja za cijelu zajednicu.
-Tenderi su završeni, izvođač je izabran – „Jedinstvo“ iz Užica, a s obzirom da su to veliki poslovi, izabran je i nadzor, njemački nadzor i sa njima je potpisan ugovor. To je veliki projekat u koji su uključeni Prčanj, Stoliv, Perast i Risan, te se mora raditi fazno, i mi potpisujemo ugovor u narednih mjesec dana. Nije više u pitanju naša spremnost za taj ugovor, nego je pitanje tehnike, kada će međunarodni konsultanti složiti taj ugovor do kraja, odnosno opcione i obavezne mjere, objašnjava gradonačelnik. Novac je obezbijeđen, projekat je višeslojan i kompleksan, a početak radova očekuju krajem godine.
Vladimir Jokić
– Cijena projekta od hotela „Splendido“ do Veriga je 17, 8 miliona eura, mi smo taj novac obezbijedili. To podrazumijeva novu kanalizacionu mrežu, novu vodovodnu mrežu, nov energetski kabl, telekomunikacione kablove i novi put. Podvodna cijev ići će od Veriga i od Perasta prema glavnoj cijevi, koja će otpadne vode odvoditi dalje. Kasnije će svako domaćinstvo biti priključeno na novi sistem vodovoda i kanalizacije.
Očekujem da će ti radovi početi u decembru ili januaru, samo da ne bude pred praznike, kako bi se do sezone uradilo maksimalno moguće, onda poslije toga da se taj put opet sanira da bi se omogućilo ljudima da žive od sezone, ističe Jokić.
Mještani od Mula do Stoliva dobro se sjećaju haosa u saobraćaju koji je nastao prije desetak godina kada se u više navrata prokopavao priobalni put radi postavljanja komunalne infrastrukture, te i sada očekuju sličnu situaciju prilikom postavljanja kanalizacione mreže. Kao i tada, i sada će kopneni saobraćaj biti pomognut morskim prevozom.
Stoliv – foto Boka News
-Planiramo da saobraćaj priobalnim putem premoštavamo vodenim putem, a dežurne službe će biti na oba kraja presijecanja puta, gdje će biti najvažnije službe- Hitna pomoć, policija… Na taj način će biti rješavano sve tokom odvijanja radova. U trenucima kada bude apsolutno neprohodno, koristićemo vodeni saobraćaj, sve je to logistika koju smo organizovali. Spremni smo i na moguće probleme kroz svakodnevno funkcionisanje, ali je projekat toliko bitan da očekujem da će i naši sugrađani iz tog dijela Opštine Kotor imati razumijevanja da je ovaj projekat od ogromnog značaja za sve nas.
Značaj ovog projekta je u tome što se više neće prelivati septičke jame, da se kanalizacija više ne ispušta u more, zdravija životna sredina i za mještane i za njihovu djecu, kao i za turiste. Najznačajnije je da je to dobro za nas koji ovdje živimo, poručio je predsjednik Vladimir Jokić.
Vrijeme je da se u slučaj Sveti Stefan, koji ne radi već tri godine, uključi i parlament, koji ima nadozornu ulogu kada je riječ o ugovoru o zakupu, saopštila je direktorica nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu (ASP), Ines Mrdović.
“Parlament je dao zeleno svjetlo za zakup od 42 godine i on obavlja kontrolu tog ugovora, tako da mislim da je vrijeme da se pozabavi slučajem Svetog Stefana, s obzirom na to da imamo situaciju da tri godine ne radi, zbog čega najviše trpi turistička privreda”, rekla je Mrdović za Radio Crne Gore.
Ona smatra da su se stekli uslovi da ugovor o zakupu bude raskinuti, prenosi portal RTCG.
“Imamo situaciju da taj hotelski kompleks nije otvoren, niti se u posljednje vrijeme plaća zakupnina. Tako da su to, između ostalog, sve razlozi koji Vladi i Hotelskoj grupi (HG) Budvanska rivijera, koja je vlasnik hotela i koja ga je dala u zakup, daju prostor da može da pokrene proceduru za raskid ugovora“, navela je Mrdović.
Ona je dodala da ta procedura podrazumijeva da Vlada i HG Budvanska rivijera upute zakupcu formalno upozorenje da se u roku od 30 dana otklone nedostaci ili će, u suprotom, biti pokrenuta procedura raskida.
Mrdak je kazala i da javnost ima pravo da zna ko je stvarni zakupac luksuznog ljetovališta.
“To iz razloga što mi svi znamo da je ugovor zaključan sa firmom čije je stvarno vlasničko sakriveno na Britanskim Djevičanskim ostrvima”, navela je Mrdović.
Prošlo je 15-ak dana otkad je zakupac Svetog Stefana, kompanija Adriatric Properties, trebalo da otvori luksuzno ljetovalište i vilu Miločar, te izmiri dug od dva miliona EUR za zakup.
Iz Vlade su ranije poručili da će, ako se to ne desi, država pokrenuti postupak raskida ugovora, ali je ostalo nepoznato da li je bilo kontakata i pregovora sa zakupcem.
Pokušaj da se tim povodom kontaktira resorno ministarstvo, na čijem čelu je ministar Nik Gjeloshaj, nije donio rezultate. U međuvremenu je poznato da je tokom avgusta na sjednici pod tačkom interno razmotrena informacija o Svetom Stefanu, ali konkretnog obavještenja nije bilo.
Prema nezvaničnim saznanjima medija, ne postoji saglasnost u Vladi oko sudbine ljetovališta.
Prema ugovoru o zakupu Svetog Stafana, zakupac je bio u obavezi da hotele drži otvorenim najmanje 11 mjeseci godišnje i uloži 50 miliona u rekonstrukciju. U međuvremenu, prije devet godina, sačinjen je aneks ugovora koji je predvidio da zakup do 2049. bude 1,1 miliona EUR ili pola miliona niži od prethodno ugovorenog.
Takođe, postoji klauzula o produženju roka zakupa za Kraljičinu plažu na 90 godina, ali zbog nesuglasica ljetovalište je zatvoreno od 2021.godine.
Slikom vas vodimo na otok Gospe od Milosti u Tivatskom zalivu, gdje je prošle sedmice održan koncert “Još se digod skupe naši”.
Brojni Tivćani i njihovi gosti, poštovaoci dalmatinske i klapske muzike uživali su u originalnom ambijentu Boke, kamena, mora i muzike kojom odiše Mediteran, u organizaciji Udruge A capella.
Sam događaj bacio je jedno novo svjetlo na našu kulturnu baštinu i turističku ponudu, zahvaljujući A Capelli i njenim članovima, koji su osmisli i organizovali šetnju kroz prošlost i tradiciju…
U đardinu otoka Gospe od Milosti, pod vedrim nebom na pozornici ispod odrine vinove loze, nastupile su klape iz Hrvatske i Crne Gore: mješovita klapa Jadran – Tivat, ženska klapa Incanto – Kotor, muška klapa Ošjak – Vela Luka, mješovita klapa Kampaneli – Donja Kaštila, ženska klapa Kurjože – Podstrana i mješovita klapa Sfida – Korčula.
Lavine / Austrija / Foto: Ilustracija / ShutterstockLavine /
U Austriji je muškarac nestao u lavini, dok se diljem Evrope službe bore s neviđenim poplavama.
U Austriji su na jugu zemlje zabilježeni vjetrovi do 146 kilometara na sat, a na sjeveru oborine do 170 litara vode po kvadratnom metru. U Beču vatrogasci su intervenirali oko 150 puta u posljednja 24 sata kako bi očistili odvode začepljene smećem ili ispumpali vodu koja je prodrla u podrume, javljaju lokalni mediji.
Šumoviti dio parka Schönbrunn, najposjećenijeg mjesta u Austriji, zatvoren je iz sigurnosnih razloga, rekli su hitne službe agenciji APA. Groblja će ostati zatvorena danas.
Prema kancelaru Karlu Nehammeru „vrhunac još nije dosegnut“, a dio sjeveroistoka zemlje klasificiran je kao zona prirodne katastrofe.
U planinama na zapadu zemlje snijeg otežava promet na nekoliko cesta, a hitne službe traže muškarca nestalog u lavini.
Tirol je mjestimice prekriven slojem snijega i do jednog metra, što je iznimna situacija sredinom septembra, a prošli su semice zabilježene temperature iznad 30 stupnjeva.
Međunarodno proslavljeni grčki pjevač i gitarista Jorgos Dalaras održao je sinoć veliki koncert u Domu kulture u Bijeloj, čime je završen 18. Guitar Art Summer Fest. Kao jedan od najvećih pjevača tradicionalne rebetiko muzike u Herceg Novom je izveo brojne bezvremene hitove iz karijere duge više od 40 godina. Dvočasovni koncert završen je dvostrukim bisom i stojećim ovacijama publike.
Prije koncerta prisutnima se obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
“Herceg Novi i večeras pokazuje da je istinski dom kulture. Potvrđuje i da je jedan od dijelova svjetske scene jer smo u prethodnom period ugostili značajna imena. Za neke od njih, koncert u Herceg Novom je bio i prvo gostovanje u Crnoj Gori, što nam je zadovoljstvo jer naš grad jeste perjanica kulture i manifestacija od značaja za državu i region. Prvi put u Herceg Novom i Crnoj Gori je i veliki grčki umjetnik Jorgos Dalaras, najveće i najpoznatije svjetsko ime koje nastupa u okviru Guitar art summer festivala”, poručio je on.
Katić je naglasio da Herceg Novi tokom cijele godine živi kulturu – od filmskog festivala, Praznika mimoze i likovnih izložbi, do književnih večeri i muzičkih događaja.
“Jedan od vrhunaca naše kulturne ponude i jedan od mnogih događaja koji naš grad čine jedinstvenim je upravo Guitar art summer fest. U to ime, a po tradiciji dugoj 18 godina, podrška Opštine Herceg Novi biće snažna i sigurna kao i do sada”, kazao je on.
Sam Dalaras je pred koncert izrazio veliko zadovoljstvo što prvi put nastupa u Crnoj Gori.
Koncert Dalarasa
“Veoma sam srećan što sam ovdje, ovo mjesto je fantastično. Veoma smo zahvalni gospodinu Bošku Radojkoviću na pozivu, znam da on jako voli muziku, a posebno gitaru. Šaljem veliki zagrljaj svima koji dolaze na koncert,” poručio je Dalaras.
Čuvenog grčkog pjevača je na prvom crnogorskom koncertu pratio ansambl od 16 najboljih grčkih muzičara među kojima su poznati pjevači Aleksandros Tzouganakis i Aspasia Stratigou.
“Veona sam srećna što sam ovdje, ovo mi prvi put da sam u Crnoj Gori. Ovo je sjajna zemlja,” kazala je Stratigou.
Ovom prilikom je ukazala i na posebnu konekciju koju ima sa Dalarasom.
“Već 16 godina nastupam sa Jorgosom, bila sam veoma mlada kad sam ga upoznala. Dalaras može da ponudi veliko znanje mladim pjevačima. Uvijek ću se sjećati njegovih prvih lekcija i uvijek ću na umu imati njegove savjete i ljubav koju gaji prema meni,” navela je Stratigou.
Generalni pokrovitelji festivala “Guitar art summer festivala” bili su Opština Herceg Novi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetilinekim problematičnim odlukama do 2021. godine, u trećem dalipregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva,u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije“Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,u petomstanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
U šestom smo obradili nekevažne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.
U sedmom smo dali pregled bitnih aktivnosti u vezi sa Željezarom,a u osmom smo se osvrnuti nacijene električne energije u minulom periodu.
Sada nam valja dati odgovor na pitanje – šta dalje?
Iako institucije sistema nijesu donosile pravovremene strategije razvoja, tako da je trenutno važeća Strategija razvoja energetike iz 2014. godine, EPCG je svojim politikama i odlukama, u prethodna 42 mjeseca, pokušala da sanira gotovo nepopravljivu štetu iz prethodnih 40 godina zaostajanja, i uspjela je da uhvati priključak u energetskoj tranziciji.
Danas, slobodno možemo reći, da pratimo svjetske trendove u ovoj oblasti i bez lažne skromnosti, lideri smo u regionu u energetskoj tranziciji.
Bez obzira na jasnu viziju razvoja elektro-energetike, prilikom realizacije određenih projekata suočavamo se sa objektivnim i subjektivnim teškoćama, koje nas u značajnoj mjeri usporavaju u implementaciji istih.
Najveći problemi koji prate realizaciju projekata, osim, određenih, sopstvenih slabosti, su komplikovane zakonske procedure.
Skupština Crne Gore je u poslednjih par godina, pojedinim amandmanima koje je usvojila, male solarne elektrane nijesu pomoćni objekti, za elektrane do 1000kW ne izdaju se Urbanističko tehnički uslovi (UTU), omogućila ubrzanu realizaciju određenih projekata.
Nesređeni javni registri, su takođe jedan od problema koji usporavaju realizaciju raznih projekata.
To se prije svega odnosi na nedefinisane imovinsko-pravne odnose, odnosno nedefinisanu vlasničku strukturu, kao i sporost u prenosu vlasništva.
Opšte poznati problem nelegalnih objekata, takođe usporava realizaciju određenih projekata. Takođe bismo istakli i nedostatak stručnog kadra.
Obrazovni sistem očigledno nije pratio energetsku tranziciju.
Moramo istaći i sporost administracije u donošenju odluka, davanju saglasnosti, propisivanju uslova i tako dalje i tome slično.
Posebno bismo izdvojili Zakon o javnim nabavkama koji u velikoj mjeri sprečava, odnosno značajno usporava realizaciju projekata.
Ovo nije nikakvo pravdanje, već na žalost surova realnost. Prilikom izrade tehničke dokumentacije, nemoguće je predvidjeti sve detalje, uključujući i nabavku opreme.
Realizacija projekta je živa materija, i često se zahtijeva nabavka dodatne opreme.
Opremu koju privatna firma može da nabavi za dva dana, EPCG treba tri mjeseca, nekad čak i znatno više.
I unutar kompanijske procedure su dosta komplikovane, a i one su proistekle iz obaveze poštovanja raznih zakona.
Ovo obično dovede do toga da se podigne tenzija zbog sporije realizacija projekata, i da se čuju se komentari, kako radnici nijesu dovoljno uposleni, da ima višak zaposlenih i traže se raznorazne mane.
Moglo bi se prije reći, da je suštinski višak nastao, u prethodnom periodu, u administraciji energetskih kompanija.
Novozaposleni su u najvećoj mjeri uključeni u projekte kojima se stvara nova vrijednost, ili su preuzeli da rade poslove za koje su u prethodnom periodu bile angažovane eksterne kompanije.
I ovdje moramo još jednom istaći značajne troškove i značajan odliv novčanih sredstava, koji u velikoj mjeri opterećuju poslovanje EPCG, a na koje kompanije ne može da utiče, kao što su plaćanje energije povlašćenim proizvođačima, CO2 takse koje su i sada značajne, ali koje će u budućnosti značajno da rastu, takozvana G-komponenta koja se plaća CGES-u i obaveza izvajanja značajnih sredstva namijenjenih za ekološku rekonstrukciju TEP.
Posmatrajući sve gore navedeno, nedvosmisleno se može zaključiti da je vrlo teško za državnu kompaniju da se bavi investicijama i razvojem, i da je potrebno uložiti puno truda i rada da bi se realizovali određeni projekti.
Izgleda da se neko dobro potrudio, u prethodnom periodu, da oteža poslovanje državnih kompanija, očigledno favorizujući privatni sektor.
Ove konstatacije, ni u kom slučaju ne znače da EPCG nije spremna da ostvaruje saradnju i sa drugim subjektima, bilo privatnim ili državnim, a sve u cilju snažnog razvoja elektro-energetike u Crnoj Gori.
U okviru poslovanja i implementacije projekata u oblasti energetike Elektroprivreda Crne Gore kontinuirano sarađuje i promoviše saradnju sa najznačajnijim međunarodnim partnerima (međunarodnim finansijskim institucijama, investitorima, renomiranim projektantskim i konsultantskim kućama i isporučiocima opreme iz regiona, Evrope i svijeta).
U oblasti projekata iz obnovljivih izvora energije i cjelokupno energetike aktivna je saradnja sa najznačajanijim međunarodnim finansijskim institucijama: Evropskom bankom za obnovu i razvoj-EBRD (projekti VE Gvozd, PSE Slano, SE Krupac), Njemačkom razvojnom bankom-KfW (projekti rekonstrukcije i modernizacije HE Piva i HE Perućica, projekat ugradnje agregata A8 HE Perućica) i grupacijom Svjetske banke-WB na projektu rekultivacije deponije Maljevac.
Kroz odgovarajuće Memorandume o razumijevanju predviđena je saradnja sa sledećim međunarodnim kompanijama koje su pokazale interesovanje za investiranje i razvoj projekata u oblasti energetike u Crnoj Gori: UGT Renewables iz SAD-a i Huyndai Engineering iz Južne Koreje (izgradnja SE i sistema za skladištenje energije), EDF – Elektoprivreda Francuske (strateška saradnja u oblasti hidroenergetike), Respect Energy iz Poljske (saradnja u oblasti razvoja off-shor vjetrolektrana i postojenja za proizvodnju zelenog amonijaka i vodonika), Power China iz NR Kine (saradnja u oblasti OIE), NTE iz Norveške (saradnja u oblasti hidroenergetike), Akuo Energy i Qair International iz Francuske (izgradnja SE i baterijskih sistema).
Da bi se maksimalno iskoristio energetski potencijal koji ima Crna Gora, i da bi se sanirao nerad i zaostajanje koje je bilo izraženo u prethodnih 40 godina, i da bi energetika postala lokomotiva privrednog razvoja, neophodno je imati jasnu viziju razvoja i uspostaviti potpunu koheziju svih institucija, počev od Skupštine Crne Gore, Vlade, lokalnih samouprava i energetskih kompanija.
Faktor vrijeme je strahovito važan. Naravno mora se strateški planirati i maksimalno koristititi energetski potencijala.
Projekti koji se odnose na izgradnju hidro i gasnih elektrana zahtijevaju značajan vremenski period, a Crna Gora nema vremena da čeka, jer bi posledice mogle biti katastrofalne.
Moramo biti svjesni i činjenice, da kako se budemo približavali Evropskoj uniji troškovi proizvodnje električne energije iz uglja, zbog raznih taksi, radikalno će rasti.
Već sada je ta cijena preko 60€/MWh. Na kraju će se postaviti pitanje isplativosti proizvodnje na taj način.
Zbog toga moramo maksimalno iskoristiti postojeću energetsku infrastrukturu i na nju priključiti što više solarnih i vjetro elektrana, a takođe i baterijskih sistema.
Na 1MW novog OIE (obnovljivog izvora električne energije), mora da se instalira minimum 1MWh BESS (bateriskih-elekto skladišnih sistema).
To je, možda, jedina šansa da se, relativno brzo, izvrši stabilizacija energetskog sistema i da se anulira višedecenijsko zaostajanje.
Slijedeći gore navedene postulate, bez obzira na sve prepreke i teškoće sa kojima se suočavamo, danas EPCG ima jasnu viziju razvoja, i to kroz projekte čija je realizacija već započeta, ili je potpuno izvjesna, sa relativno brzom implementacijom:
1. Nastaviti izgradnju solarnih elektrana po principu proizvodi tamo gdje trošiš 3.000+/500+, 5.000+, 10.000+
2. Intenzivirati izgradnju većih solarnih elektrana, koristeći hidro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje, SE Željezara, SE Ozrinići, SE Krupac, SE Kapino Polje, SE brana Vrtac, SE brana Slano, SE brana Krupac, SE RUP,…,
3. Hitno pokrenuti instalaciju većih baterijsko elektro skladišnih sistema (BESS), koristeći izgrađenu elektro-energetsku infrastrukturu za njihovo priključenje na mrežu (Željezara, HE Perućica, Termoelektrana Pljevlja,…)
4. Ubrzati izgradnju vjetroparka Gvozd I, snage 54MW, istovremeno nastaviti realizaciju vjetroparka Gvozd II, snage 30MW
5. Ubrzati projekat, efikasnije valorizacije voda Nikšićkog polja, spajanjem jezara Krupac i Slano i prevođenjem poplavnog talasa rijeke Zete u Krupac, kako bi se povećala proizvodnja HE Perućica, a već izvjesna ugradnja 8. agregata, snage 58 MW, bila bi još isplativija
Svi ovi projekti mogli bi biti realizovani u naredne 3 godine, neki u 2024. i 2025. godini, neki u 2026. i 2027. godini.
Realizacija ovih projekata je imperativ, i to je šansa koja se ne smije propustiti. U suprotnom posledice su nepredvidive.
Takođe, pokrenuti su i projekti, ili će biti pokrenuti, čija je realizacija je veoma značajna za stabilnost elektro-energetsku sistema, ali za čiju će realizaciju biti neophodan duži vremenski period,
1. Nastaviti, već započetu, realizaciju projekta HE Kruševo,
2. Aktivirati, projekat izgradnje HE KOMARNICA, koji je već duži vremenski period u mirovanju,
3. Potrebno je pojačati aktivnosti na izradi dokumentacije koja se odnosi na potencijalnu izgradnju gasnih elektrana,
4. Razmišljati o izgradnji kaskadnih elektrana, ne ugrožavajući korito, na rijeci Morači,
5. Plutajuće solarne elektrane na Slanom i Pivskom jezeru.
EPCG će se potruditi da u narednom periodu u svojoj organizaciji uspostavi odgovorniji način upravljanja, gdje će svi menadžeri i zaposleni imati definisane ciljeve, za čiju će realizaciju snositi punu odgovornost.
Ostaćemo maksimalno otvoreni za prijem mladih i obrazovanih kadrova, kao i za sve ideje i sugestije koje će doprinositi razvoju elektro-energetike u našoj zemlji.
Poštovani građani,
nadam se da sam ovom serijom tekstova, u ime EPCG, dao odgovore na najznačajnija pitanja i jasno ukazao na sve probleme sa kojima se suočavala i suočava naša kompanija.
Takođe možete primijetiti da smo pokrenuli veliki broj projekata, od kojih, već, značajnu korist imaju i građani i EPCG.
Razvoj energetike je velika šansa za razvoj Crne Gore i ne smijemo je propustiti. EPCG će dati maksimalan doprinos da se ova šansa iskoristi.
Autor: Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG
Poštovani građani,
kao predsjednik Odbora direktora EPCG imam obavezu da vas obavijestim i podsjetim šta smo sve uradili u prethodnom periodu i šta planiramo da radimo u budućnosti.
S tim u vezi, u nekoliko tekstova ću pokušati da vam približim o čemu se radi.
U prvom tekstu smo napravili uvod u priču,u drugom smo se posvetili nekim problematičnim odlukama do 2021. godine,u trećem dali pregled odnosa prema Termoelektrani prije i nakon 2021. godine te stanju u HE Perućica i HE Piva, u četvrtom osvrt na realizaciju poslovne filozofije “Proizvodi tamo gdje trošiš”, u vidu uspješnih projekata “Solari 3000+/500+” i “Solari 5000+”,u petomstanje u vezi sa drugim bitnim projektima naše kompanije.
U šestom smo obradili neke važne poslovne procese i odluke od vitalnog interesa za poslovanje kompanije.
U sedmom smo dali pregled bitnih aktivnosti u vezi sa Željezarom,a u ovom tekstu ćemo se osvrnuti na cijene električne energije u minulom periodu.
Gledajući društveni interes ovo je svakako najznačajniji segment poslovanja EPCG. Građane suštinski najviše to zanima.
I odmah možemo izreći sljedeću konstataciju, u prethodne četiri godine nije došlo do povećanja cijena električne energije.
Iz gornje tabele je sve više nego jasno.
Ubijeđeni smo da nijedna zemlja u Evropi nema ovakav odnos, da se prosječan račun za utrošenu električnu energiju za četiri godine nije povećao, a da su zarade u istom periodu povećane za 57,52%(838/532).
Smatramo da je ovo nemjerljiv doprinos EPCG stabilizaciji ekonomske situacije u zemlji, a da istovremeno nije suštinski ugrožena stabilnost EPCG, već naprotiv pokrenut je snažan investicioni ciklus.
Vjerovatno bi inflacija bila značajno veća da se EPCG nije odnosila veoma odgovorno prema građanima, koji su i stvarni vlasnici kompanije.
Da bi na kvalitetan način objasnili politiku cijena, važno je objasniti strukturu računa za utrošenu električnu energiju.
Račun osim obračuna te energije, na čiju cijenu EPCG može da utiče, sadrži i elemente na koje EPCG ne može da utiče, kao što su gubici na prenosnoj i distributivnoj mreži, naknada za OIE, fiksne naknade i PDV.
I ukoliko je dolazilo do povećanja stavki na koje EPCG ne može da utiče, EPCG je kroz politiku popusta i ta povećanja u najvećoj mjeri anulirala.
Ovdje ćemo prikazati jedan model, šta bi se dešavalo sa računima za električnu energiju da smo primjenjivali model, a od 01.01.2023. godine zakonski nam je i to dozvoljeno, formiranja cijena električne energije po principu kako se formiraju cijene za naftu i naftne derivate.
Ukupnu potrošnju(kWh) smo množili sa cijenama električne energije koje su u tom mjesecu bile na referentnoj HUPX berzi. Matematika je vrlo jednostavna, a rezultati zapanjujući.
Ovi brojevi dovoljno govore sami za sebe, sa njima nema polemike.
Građanima je po osnovu potrošnje električne energije fakturisano za 43 mjeseca ukupno 410,255,820€, a da je fakturisano po cijenama sa HUPX berze građani bi samo po osnovu potrošene električne energije morali da plate 1.423.511.003€ (i slovima, jednu milijardu četiri stotine dvadeset tri miliona i pet stotina jedanaest hiljada i tri evra).
Kada bismo željeli da se bavimo demagogijom, mogli bi da kažemo da smo ukupno uštedjeli svim građanima 1.013.255.183€(preko milijardu evra), odnosno svakom pojedinačno (600.000 građana) po 1.689€, ili svakoj porodici (tri člana) po 5.066€.
Da bi se realizovala ovakva politika cijena EPCG je kroz popuste u ova 43 mjeseca umanjila račune za -24.596.666€, kroz knjižna odobrenja CEDIS-u umanjila svoje prihode za –20.634.697€, i za dokapitalizaciju CEDIS-a izdvojila još 26.113.444€, što ukupno iznosi –71.344.807€, a do kraja godine će iznositi -79.866.470€.
Može da se osporava koncept analize, ali električna energija je berzanska roba, kao što su i nafta i njeni derivati, i potpuno je dozvoljen ovaj način razmišljanja.
EPCG trgovinu električnom energijom (uvoz, izvoz) zasniva na kretanjima cijena na referentnim berzama, i prilikom svih analiza ova činjenica se mora uzimati u obzir.
U narednom, devetom tekstu, zaključićemo ovaj serijal kroz predstavljanje vizije za budućnost. Drugim riječima – šta nam je činiti u narednom periodu.
Kada se poveća broj vozila deset procenata, to ne zvuči mnogo, međutim, kada je „čaša već puna“ i vi dodate još deset procenata, onda se ona prelije svugdje…kaže gradonačelnik Jokić
Opština Kotor je u koordinaciji sa Institutom za bezbjednost iz Beograda ozbiljno pristupila rješavanju pitanja saobraćaja kroz sistem u čijoj osnovi je složeni algoritam/vještačka inteligencija. Sistem je kreirao tim referentne njemačke firme „Elcom“- Karlsrue, registrovane u Crnoj Gori, koja upravlja i saobraćajem u Minhenu, Berlinu, Londonu, Parizu, te profesionalcima koji su osmislili i održavaju taj sistem, kao i poslenicima Uprave policije koji to podržavaju, pomalo smeta mišljenje laičke javnosti.
-Kružni tok saobraćaja u Škaljarima je sada dominantna raskrsnica koja ima ulogu glavnog čvorišta, za sat vremena propušta 700, s našim ubrzavanjem 800 vozila, ali je nevjerovatno da za tri sata priliv vozila tuda bude 27.000 vozila. Pružamo podršku gradu Kotoru zbog građana, nastojimo da riješimo ovaj problem. Ukoliko ne bude rješiv, vjerovatno će se vraćati na staro, u svakom slučaju, neko se vrlo ozbiljno zainteresovao da se ovo riješi na kvalitetan način. Treba pokušati, ako ne uspije- ne uspije, ali stvarno je u pitanju naučna ekspertiza, čista matematika. Da bi ovaj sistem odgovorio potrebama velikog priliva vozila, za to moramo da obezbijedimo sve uslove, kazao je u razgovoru sa novinarima samostalni policijski inspektor Igor Janković, zamjenik komandira stanice Odjeljenja bezbjednosti Kotor, koji danonoćno prati frekvenciju saobraćaja i protočnosti glavne ulice.
Priliv saobraćaja u Kotoru ove godine u odnosu na prošlu godinu povećan je za preko 10% – što je, kaže Janković, neobjašnjivo, a za stručnjake iz Njemačke je isto velika nepoznanica. Janković je iznio podatak da je 11. septembra od 12 do 15 sati glavnom saobraćajnicom prošlo 28.000 vozila, a slični su pokazatelji i za 19. i 20. avgust, kada je za tri sata prometa izbrojano skoro isto toliko vozila.
Krajem juna prošle godine puštena je u rad prva faza semafora, na koje su se građani brzo privikli, a sada je potreban izvjestan period adaptacije i za ovu inovaciju.
Tri nivoa regulisanja saobraćaja: linijski, naizmjenično i kombinovano
-Radimo dugo tu i svjesni smo problema koje smo ranije imali u saobraćaju, a ovdje je u pitanju podešavanje parametara. Vjerovali ili ne, za sada u Evropi ne postoji ovakav grad sa ovakvim prilivom saobraćaja kakav ima Kotor. Stručnjaci iz Njemačke ne mogu da vjeruju da ovakvi parametri postoje.
Oni imaju matematički algoritam- imamo priliv toliko, tu propuštamo tako, imamo tri nivoa regulisanja saobraćaja, linijski, naizmjenično, kombinovano, pravimo sistem i napravimo ga tako da upamti da kod kružnoga toka Škaljari ili od Tunela Vrmac do izlaska tamo treba nekih 12 -15 minuta da mi prođemo tu dionicu. Međutim, sklop svih okolnosti, još uvijek neprilagođenost građana Kotora na semaforsku signalizaciju, to je veliki broj semafora – upravo od nas zahtijeva da mi ne mijenjamo režim saobraćaja, mi samo moramo da ubrzamo saobraćaj i da otklonimo svaki štetni događaj na toj dionici, pojasnio je inspektor Janković.
Domaći prave najveću gužvu
-Ovo je zemlja idealna za bicikle, trotinete, za motore. Sad nemamo toliko stranaca, sad su dominantni vozači- građani Kotora, jedna osoba- jedno vozilo. Moramo napraviti kompromise da smanjimo broj vozila, da nađemo alternativna rješenja.
Takođe, sama satnica parkiranja vozila na autobuska stajališta i prevoz gradskog autobusa “Blue line” utiču na zastoj. Lično sam to posmatrao i štopovao, kad parkiraju vozači vozilo na autobusko stajališe, a ljeti ima dosta naroda, po pet minuta minimum ostaje taj autobus zadržan na stajalištu (vozač mora da primi putnika, da mu naplati) na sred kolovozne trake, ne može da se skloni sa asfalta. Deset takvih stajanja pravi zastoj od 50 minuta. Kad na ovu cifru saobraćaja dodamo pomenuti priliv vozila, da ne pričam o nepropisnom parkiranju, o navikama naših građana da na rivu ostave auto da bi obavili kupovine…Ako mislimo da riješimo saobraćaj, svi građani će morati da se uključe u to, poručuje Janković.
Sistem je prvih sedam do deset dana loše radio, dok algoritmi nisu izračunali priliv vozila i taj sistem se svaki dan prilagođava. Prije devet dana je bila gužva, ali je saobraćaj tekao, i vozaču je od tunela do Dobrote trebalo 20-25 minuta u periodu najveće gužve, to je bilo u redu. Ali je onda došlo do takvog povećanja vozila, po dvije-tri hiljade novih, te je Lokalnoj upravi bila potrebna intervencija Uprave policije, sistema i svih drugih.
Glavnom ulicom svakog sata prosječno prođe oko hiljadu automobila
-Možete da upravljate saobraćajom sa infrastrukturom koju imate- jednu ulicu čiji je vršni momenat (kada je ulica maksimalno opterećena) 600 vozila na sat. Kad 14000 automobila podijelite na 14 sati, kada je najintenzivniji saobraćaj, dobićete da je ta ulica svakoga sata opterećena sa hiljadu automobila, minimum 700-800.
To znači da na svake četiri sekunde jedan automobil uđe u tunel. Ako u bilo kojoj tačci njegovog puta od tunela do Dobrote dođe do minute zastoja, to se reflektuje na 20 minuta zastoja gore i to je tako. Ovo što smo uradili je način da taj saobraćaj što je više moguće teče, nema drugog načina sa ovom infrastrukturom i sa ovim brojem vozila, objasnio je i Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor i obećao:„Biće prohodno“.
Ako najveću gužvu stvaraju domaći vozači, a gradski javni saobraćaj takođe kasni zbog gužvi, pitali smo gradonačelnika Jokića da li Opština planira da poboljša uslugu javnog prevoza kako bi građani „zavoljeli“ i u većoj mjeri koristili autobuski prevoz i time rasteretili saobraćaj, a i svoj kućni budžet.
Uvode aplikaciju za praćenje autobusa
-Naši podaci, matematički izračunati, pokazuju da najmanje 47% vozila na ulici su vozila kotorskih tablica, a kada se tome doda broj vozila koja naši sugrađani voze na budvanske, tivatske ili novske tablice, doći ćemo do nekih 60 do 70 procenata. To je tako, mi ovdje živimo i treba da imamo prioritet u saobraćaju. Pokrenuli smo novi gradski saobraćaj, ugovoren na pet godina, po tenderu koji je ranije urađen, nabavili smo nove autobuse, ali nemoguće je da mi utičemo na to da autobusi budu u minut tačni u ovim gužvama. Ono što ćemo da uradimo u toku naredne godine, jeste aplikacija („volim kotor“), po ugledu na aplikaciju „respect city“ koju je razvio Dubrovnik, gdje ćete vi u svakom trenutku znati stanje na putu, znaćete gdje su vaši autobusi. Dolazak autobusa će biti profesionalno tarifiran u odnosu na vrijeme kada dolazi- ako dolazi u vrijeme najveće gužve, to će najskuplje da ih košta, objasnio je gradonačelnik i dodao da će prevoznik snositi stroge represivne mjere do otkaza ugovora, ukoliko bude „preskakao“ linije. Na to su mu skrenuli pažnju sugrađani, koji su mu se požalili da su nedavno čekali jako dugo.
Isto tako, Opština je pokrenula izradu studije izvodljivosti projekta osnivanja Gradskog autoprevozničkog preduzeća, međutim to je, kažu, vrlo komplikovano.
-Ako vi danas ne možete da nađete vozača koji treba da vozi u Komunalno preduzeće za platu veću od gradonačelnikove, kako ćete sjutra držati saobraćajno preduzeće sa vozačima, kondukterima, serviserima i svim ostalima, upitao je Jokić, te se osvrnuo i na mogućnost vodenog saobraćaja.
Linijski vodeni prevoz u domenu rada Ministarstva pomorstva
-Mi smo ono što je do nas uradili. Ako uzmete Prostorno-urbanistički plan, u njemu su predviđena zaustavna mjesta za vodeni taksi za redovni linijski vodeni saobraćaj. Stvorili smo preduslove i pokrenuli smo pitanje vodenog saobraćaja u Opštini Kotor, imali smo više razgovora sa predstavnicima Ministarstva pomorstva. Nadam se da će to u jednom trenutku „proraditi“, a to će sigurno biti u januaru-februaru, kada krenu radovi na kanalizaciji kroz Prčanj i Stoliv. Tada ćemo organizovati morski prevoz do Staroga grada i do Dobrote.
Budva će od 26. do 29. septembra biti domaćin drugog internacionalnog festivala Budva sports and arts film festival (BSAFF), najavio je direktor i osnivač festivala Miloš Todorović.
BSAFF je međunarodni festival dokumentarnog i igranog filma sa sportskom tematikom.
Todorović je, govoreći o značaju manifestacije, kazao da je Crna Gora prošle godine postala dio prestižne mreže i među 20 država koje organizuju festival Budva Sports & Arts Film Festival.
On je podsjetio da se Crna Gora nalazi među 130. članica velike svjetske porodice Saveza sportskih televizija i slika na ektranu (FICTS), sa sjedištem u Milanu.
“FICTS je pod pokroviteljstvom Međunarodnog olimpijskog komiteta, a što je jako važno i naš festival ima podršku Ministarstva sporta i Crnogorskog olimpijskog komiteta”, kazao je Todorović.
Prema njegovim riječima, Crna Gora i Budva su prošle godine poslali lijepu sliku u svijet i festival bi iz godine u godinu trebalo da raste.
“Tema je sport. Zapravo, dokumentarni i animirani filmovi sa sportskom temom. Prošle godine festival je imao veliku posjećenost i bio sam prijatno iznenađen, a vjerujem da će i ovaj drugi biti još posjećeniji i da će gosti i publika imati šta da vide. Filmovi još pristižu”, istakao je Todorović.
Govoreći o programu festivala, on je saopštio da će filmovi biti prikazivani svaki dan od devet do 18 sati.
“Nagrađeni će biti najbolji u sedam kategorija – kratkometražni, srednjemetražni, dugometražni, igrani, režija, montaža i Gran pri festivala. U okviru festivala biće još događaja. Imaćemo i panel diskusije sa sportistima iz Crne Gore i inostranstva, goste iz svijeta kinematografije, a biće upriličen i program za djecu. U svakom slučaju, očekujemo veliki broj gostiju i dolazak sekretara FICS-a Enca Kapijela iz Italije, rekao je Todorović.
On je najavio da će organizator dodijeliti i priznanja za životna djela legendama sporta.
“Biće nagrađeni proslavljeni sportisti iz Crne Gore i jedno veliko ime iz Srbije, da sad sve ne otkrivamo. Biće to nadam se, još jedna lijepa priča, sportska i kulturna, u svakom smislu promocija Crne Gore”, rekao je Todorović.
On je najavio da će festival zvanično biti otvoren 26. septembra, u 18 sati, na Slovenskjoj plaži i bazenu Rondo 1.
“Vjerujem da će nas vrijeme poslužiti i da će gosti biti zadovoljni. Naravno, organizacija festivala ne bi bila moguća bez pomoći TO Budvanska rivijera, Opštine Budva, COK-a, Ministarstva sporta i mladih, firme Proteini.si”, rekao je Todorović.
On očekuje da će festival “probuditi” i crnogorsku produkciju.
“U Srbiji se godišnje snimi 50 sportskih filmova, Sloveniji i Hrvatskoj po 25, takođe veliki broj u Bosni i Hercegovini, organizaciju želi i Sjeverna Makedonija. Mi u Crnoj Gori snimimo jedan ili dva filma, a mislim da može da ih se snimi mnogo više. I vjerujem da ćemo Crnu Goru ponosno predstavljati na finalu svih festivala u Milanu, u novembru”, zaključio je Todorović.
