Belgijski turistički kongres, koji je u petak otvoren u Budvi, okupio je u Crnoj Gori oko 160 predstavnika turoperatora, turističkih agencija i ključnih aktera belgijske turističke industrije.
Belgijski turistički kongres, koji se održava uz podršku Nacionalne turističke organizacije (NTO), jedan je od najznačajnijih događaja za uspostavljanje i jačanje saradnje sa belgijskim tržištem.
Iz NTO su saopštili da je ministar turizma Simonida Kordić kazala na forumu da belgijski putnici sve više vrednuju bezbjednost destinacije, prijatnu klimu i komfor prilikom putovanja.
„Crna Gora nudi upravo to – spoj autentičnog doživljaja, prirodnih ljepota i sve kvalitetnije turističke ponude“, rekla je Kordić i dodala da održivost igra sve značajniju ulogu u izboru destinacije, posebno kada su u pitanju gosti iz Belgije.
Ona je navela da Crna Gora aktivno razvija turizam koji je u skladu sa ekološkim principima, oslanja se na lokalne proizvode i zajednice, i sve više uključuje posjetioce u očuvanje prirodnih resursa.
„Želimo da naši gosti dožive zemlju kroz njene autentične ukuse, mirise i predjele, a da istovremeno osjete da su dio šire vizije – vizije turizma koji čuva, a ne troši. Kroz direktnu komunikaciju sa našim belgijskim partnerima, želimo da još više učvrstimo poziciju Crne Gore na belgijskom tržištu, kao i da omogućimo dublje razumijevanje potencijala koje naša destinacija nudi“, kazala je Kordić.
Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, saopštila je da Belgijski turistički kongres predstavlja događaj od velikog strateškog značaja za Crnu Goru, jer okuplja ključne donosioce odluka belgijske turističke industrije i omogućava direktne poslovne susrete koji vode ka konkretnim dogovorima.
„Veliko je zadovoljstvo što smo domaćini dva najveća udruženja belgijskih turoperatora, koja okupljaju više od hiljadu članova, a 160 njihovih predstavnika ovih dana boravi u Crnoj Gori. U okviru ovog Kongresa, NTO je uspješno organizovala poslovnu radionicu na kojoj su naši privrednici ostvarili direktne kontakte sa belgijskim partnerima, što je uz veliko interesovanje sa obje strane dodatno potvrdilo značaj ovakvih susreta za jačanje saradnje“, navela je Tripković Marković.
Ona je dodala da su na forum prisutni i predstavnici belgijskih avio-kompanija i aerodroma, koji su iskazali interesovanje za uspostavljanje i jačanje avio-povezanosti sa Crnom Gorom, čime bi se dodatno doprinijelo povećanju turističkog prometa sa tog tržišta.
Iz NTO je saopšteno da će tokom naredna tri dana belgijski partneri imati priliku da se upoznaju sa raznovrsnom ponudom Crne Gore, koja uključuje hotelske kapacitete, prirodne ljepote, bogatu kulturu i istoriju, autentičnu gastronomiju i brojne aktivnosti.
Nekada upravitelj stroja, kasnije dugogodišnji inspektor pomorske kompanije Marine Carriers, danas vlasnik privatne firme koja je konsultant i investitor u oblasti pomorstva Nord Shipping d.o.o pomorski inženjer Goran Sindik iz Tivta, za koga je pomorstvo strast a ne posao, u kome je već 30 godina, za naš portal je komentariso aktuelnu situaciju u Crnogorskoj plovidbi te predložio moguće riješenje, kratki, a možda i jedini plan za spasavanje brodova i brodarske kompanije.
Sindik podsjeća da je pro-bono uputio kratak koncept kako restruktuirati Crnogorsku plovidbu inače će otići u bankrot, “upozorenje sam im predstavio još u februar 2024.” godine.
Njegovo viđenje i koncept riješenja aktuelene situacije u Crnogorskoj plovidbi prenosimo integralno:
S obzirom da često imamo polemike i komentare koji se odnose na održivost i funkcionalnost brodarskih društava u CG, posebno sa osvrtom na Crnogorsku plovidbu, čiju poziciju u najkraćem možemo opisati kao nelikvidnu i nesolventnu, a samim tim možemo je smatrati bankrotiranom kompanijom.
U savremenoj pomorskoj industriji, principi poslovanja su umnogome standardizovani i striktno vezani za obimnu regulativu koja se učestalo nadograđuje i zahtjeva brze reakcije i prilagođavanje brodarskih društava, kako bi opstali na veoma zahtjevnom međunarodnom tržištu.
Za početak naveo bih jednu činjenicu, koja je aksiom u pomorskoj industriji, a to je da danas u svijetu je rijetkost naći brodarska društva u vlasništvu države, jednostavno, istorija kao i činjenice nas uče da je brodarstvo oduvjek bilo privatna inicijativa, koja je uz velike rizike stvarala i velike profite, znači prvi hendikep Crnogorske plovidbe je činjenica da je u državnom vlasništvu, iliti svačija i ničija.
Sledeća činjenica je da međurješenja kao i spora reagovanja u rješavanju problema brodarskih društava, neizostavno vode u finansijske probleme. Brodarska društva su mehanizmi kod kojih i najmanji zastoj dovodi do velikih gubitaka, koji posledično jako brzo mogu da potroše samu supstancu društva, odnosno brodove. U skladu sa navedenim, za održivost brodarskih društava esencijalna je brzina u odlučivanju kao i preuzimanje rizika i odgovornosti za donesene odluke.
Brodarska društva danas su sasvim drugačija od kompanija koje su poslovale prije više decenija, princip digitalnog poslovanja kao i mnoge norme u domenu zaštite životne sredine, emisije CO2, NOX, i mnogih drugih restriktivnih propisa koji su upravo primjenjeni od strane nove USA administracije (takse na brodove izgrađene u Kini, među koje spadaju i naši brodovi), navode nas da ustanovimo nove principe poslovanja, a među primarnim je kadriranje i stručna uprava društva koja je sposobna da brzo reaguje i donosi ispravne odluke, kako bi društvo sigurno prolazilo kroz oluje.
Uz navedeno, spomenuo bih poraznu činjenicu koju bih prepustio čitaocima da tumače, a odnosi se na vozarine, konkretno za ‘geared handy size bulkers’, a koje su ustvari berzanski indeksi, dali za ‘time charter’ ili ‘voyage charter’ opciju, koje su prevlađujuće za navedeni segment brodova u vlasništvu Crnogorske plovidbe, koja tokom svog trajanja nije ugovarala tržišne cijene najma, već znatno niže cijene koje su nanijele ogromne gubitke kompaniji, razloge za takvo postupanje možete naći u gornji dio teksta, a i sami dedukcijom možemo spoznati razloge.
Da ne bih ostao na apstraktnim opservacijama, a znajući da su i najveći poduhvati u biti jednostavni, prezentovat ću kratki, a možda i jedini plan za spasavanje brodova i brodarske kompanije:
Likvidacija – uvođenje stečaja u Crnogorsku plovidbu
Brodove neopterećene bankarskim zalogom, kao i bilo kojim drugim opterećenjem – čiste, prebaciti u novoosnovanu kompaniju Crnogorska plovidba 2
Angažovati Ship management kompaniju, sa globalnim pristupom i reputacijom koja bi upravljala brodovima po principu FULL ship management (technical, crew, commercial, insurance, fixture), predložio bih svjetski priznatu kompaniju Bernhard Schulte, upravljaju sa preko 700 brodova
U ovakvom pristupu, dobijamo kompaniju koja u vlasništvu ima dva broda, sa kojima će generisati značajan prihod, koji se svakako može koristiti za stvaranje gotovinskih rezervi, kupovinu novih brodova ili za isplaćivanje dividendi vlasniku, koji ih može upotrebiti za socijalni program radnika likvidirane prethodne kompanije ili druge namjene.
Brod KOTOR kompanije Crnogorska plovidba
Uz navedeno skrenuo bih pažnju da i neke od najvećih svjetskih brodarskih kompanija (DHT Tankers, Golden Ocean, itd.) funkcionišu na navedeni način, gdje nemaju ‘in-house management’, već koriste navedeni princip ‘third party management’. Svakako, brodovlasnik determiniše u saradnji sa menadžment kompanijom sve bitne pravce poslovanja i odluke, kako od izbora posade, regije poslovanja, tipa najma broda itd.
Pored navedenog, angažovanjem globalnih uglednih ‘third party management’ kompanija, obezbjeđuje se znatno bolja tržišna pozicioniranost i znatno manji operativni troškovi OPEX:
– manji troškovi goriva
– manji troškovi rezervnih dijelova
– manji troškovi maziva i hemije
– manji troškovi ‘general store’
– manji troškovi osiguranja
– manji troškovi SS i DD
– manji troškovi ‘superintendent visit’
– manji troškovi elektronske komunikacije i interneta
– kao najznačajniji udio OPEX-a, manji troškovi posade
Sa gore navedenim uštedama, neto profitabilnost bi bila znatno uvećana, takođe tržišna održivost znatno izvjesnija i olakšana.
Ako bi slučajnom greškom naša administracija prihvatila ovaj princip restruktuiranja, novoosnovana kompanija bi imala sledeću kadrovsku strukturu –
– izvršni direktor – 1
– finansijski direktor – 1
– administrator, sekretar – 1
– upravni odbor – 3
Ukupno 6 zaposlena, ali isključivo kadrovi sa vrhunskim referencama u pomorstvu.
Ukoliko Crna Gora želi da ima brodarsku kompaniju u svome vlasništvu, koja će generisati prihode a ne gubitke, mora se pridržavati samo 3 jednostavna principa:
Nema partijskog zapošljavanja
Uprava kompanije sa referencama i znanjem
Full management povjeren kompaniji koja ima globalni pristup i visoke reference
Sva ostala ad-hoc, nestruktuirana, nametnuta rješenja, neizostavno će kompaniju održavati kao gubitaša, koji će u krajnjem potrošiti svoju supstancu i ostati bez brodova.
Posljednji ispraćaj pape Franje Foto: Remo Casilli / Reuters
Papa Franjo pokopan je u subotu popodne u bazilici svete Marije Velike, objavio je Vatikan. Vjernici, svećenici i državnici prethodno su se Vatikanu i u Rimu oprostili od 88-godišnjeg pape “otvorena srca” koji je umro na Uskrsni ponedjeljak.
Oko 250 tisuća ljudi okupilo se na grandioznom Trgu svetog Petra u čijem je središtu tijekom sprovodne mise ležao skromni drveni lijes Franje, rodnim imenom Jorgea Marija Bergoglia, prvog pape iz Južne Amerike.
Stiglo je i oko 130 svjetskih delegacija sa šezdesetak čelnika država i organizacija, posjednutih s desne strane Franjinog lijesa.
S lijeve strane lijesa sjedili su kardinali koji će na konklavi idući mjesec odabrati Franjinog nasljednika, odlukom koja će odrediti hoće li Crkva nastaviti Argentinčevim stopama otvorenosti ili se vratiti tradicionalnijem papinstvu.
Oko sat i pol dugu sprovodnu misu vodio je 91-godišnji Giovanni Battista Re, talijanski kardinal i dekan kardinalskog zbora.
Zborovi su tijekom ceremonije pjevali pjesme na latinskom, a molitve su izgovorene na različitim jezicima poput talijanskog, kineskog, španjolskog, portugalskog i arapskog, pokazujući raznovrsnost pripadnika katoličke vjere.
Franjino tijelo potom je posljednji put nakratko ušlo u baziliku svetog Petra koja ga je zvonjavom ispratila na konačno putovanje u baziliku svete Marije Velike, njegovu omiljenu rimsku crkvu.
Pogrebna povorka u preuređenom papamobilu putovala je od Vatikana do papinog konačnog odredišta uz pozdrave tisuća vjernika okupljenih na rimskim ulicama. Policija je procijenila da je procesiju pratilo do 150 tisuća ljudi.
Duž rute duge oko 5,5 km od Trga svetog Petra povorka je prolazila pored mnogih poznatih rimskih spomenika, uključujući Koloseum.
Pred bazilikom svete Marije Velike dočekalo ga je četrdeset pripadnika marginaliziranih skupina koji su odali posljednju počast Franji: migranti, beskućnici, zatvorenici i transrodne osobe.
Franjo je pokopan bez očiju javnosti u jednostavan grob u podu bazilike, između dviju kapela. Na grobnoj ploči od ligurskog mramora uklesano je samo ime Franciscus.
Sada u Vatikanu slijedi devet dana žalosti, poznatih pod nazivom ‘novendiali’, a kardinali iz cijelog svijeta u tom će se periodu promišljati o tome koga izabrati za Franjina nasljednika.
Konklava sa 135 kardinala izbornika, među kojima će biti Josip Bozanić i Vinko Puljić, ne može početi prije 6. svibnja.
Na Pinama je sinoć počeo Festival vjetra 2025 u organizaciji Jedriličarskog kluba Delfin, posvećen moru i očuvanju kulture života uz more. Uz bend Zoster otvorena je još jedna cjelomjesečna manifestacija, koja nas očekuje do 24.maja na osam lokacija u Tivtu. Kroz 14 događaja, organizatori i ove godine donose bogat sportski, edukativni i kulturni program, posvećen prije svega građanima Boke i Crne Gore, ali i turistima kojima se nude zanimljivi besplatni sadržaji u periodu predsezone.
Na ceremoniji su se obratili predjednik JK Deflin, dr Frano Tripović, menadžerka Opštine Tivat, Ivona Petrović, vlasnik međunarodne jedriličarske fondacije “Richard&Frances Godbois Foundation” Richard Godbois, te kapetan Goran Idrizović, direktor Direktorata za pomorstvo u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, kojemu je pripala čast da otvori Wind Fest 2025.
“Veliko hvala Opštini Tivat, Turističkoj organizaciji, hvala preko 70 partnera koji su podržali ovogodišnje izdanje festivala. Crna Gora je u posljednje vrijeme crna, zbog svega što se događa oko Velike plaže I drugih vrijednih prirodnih resursa, što je potpuno nevjerovatno. Ali ipak, u našem društvu postoje svetionici koji u našem mraku uporno svijetle. Poput Brana Mandića, Vanje Ćalović, ekipe koja ne odustaje. Isto tako, mi ovim festivalom pokušavamo da okupimo ljude, koji stvarno žele nešto da urade za svoju zajednicu, za svoj grad. Mi smo ljudi koji vole svoj grad. Hvala još jednom svima koji nam se u tome pridružuju,” rekao je predsjednik Jedriličarskog kluba Delfin, dr Frano Tripović.
“Za Opštinu Tivat ova inicijativa ima veliki značaj, jer pokazuje kako jedna dobra, lokalna ideja, uz dobru energiju, pozitivan pristup i veliki entuzijazam grupe građana može izrasti u značajnu platformu, koja će ponuditi odgovore na veoma bitna pitanja. Pitanja koja utiču na naš svakodnevni život, koja nas podsjećaju gdje smo I tjeraju da se zapitamo kuda ustvari idemo. Uz veliku zahvalnost organizatorima na trudu uloženom u organizaciju još jednog Festivala vjetra, Opština Tivat će nastaviti da podržava Delfin I bude uz njegove dobre inicijative,” poručila je menadžerka Opštine Tivat, Ivona Petrović.
Richard Godbois od početka podržava organizaciju Wind Festa, a Tivat i Boku vidi kao svoj drugi dom.
Festival vjetra 2025.
“Festival vjetra pokreće brojna bitna pitanja za Boku Kotorsku. Ipak, smatram da je ekologija I zaštita mora najbitnije na čemu insistira. Koristim priliku da ovdje večeras po prvi put javno objavim da je naša fondacija pomogla da dođe do saradnje Univerziteta Kaliformije iz Santa Barbare I Pomorskog fakulteta Kotor, jer je riječ o gradovima pobratimima. Mi ćemo finansirati projekat, a dvije naučne institucije će već ovoga ljeta početi zajednički rad na do sada najozbiljnijoj ekološko-ekonomskoj studiji na temu nautičkog turizma u Boki Kotorskoj,” najavio je Godbois, ističući da naši naučnici već u julu putuju za Santa Barbaru kako bi započeo konkretan rad na projektu.
Nastojanja JK Delfin da doprinese plavoj ekonomiji u Crnoj Gori prepoznaju i u Ministartvu pomorstva, ukazao je direktor Direktorata za pomorstvu, kapetan Goran Idrizović.
“Čast mi je da vam se obratim u svoje lično ime i u ime Ministarstva pomorstva. U dogovoru sa organizatorima, kojima zahvaljujem na časti da zvanično otvorim Festival vjetra 2025, čuo sam jednu sjajnu misao, koja je potpuno na mjestu, a koja mi je dugo izmicala, iako sam dugo u oblasti obrazovanja pomoraca. A to je da su naši jedriličarski klubovi zapravo male, osnovne pomorske škole. To je negdje i misija je sportskog kluba Delfin. Međutim, klub Delfin nije samo jedriličarski klub, nije samo osnovna pomorska škola. To je jedan mali klub entuzijasta koji pokušavaju da je edukuju, pokušavaju da pozitivno utiču na čitavu društvenu zajednicu. To se najbolje oslikava upravo kroz ovaj festival kao pokušaj da svoju misiju prošire na širu društvenu zajednicu I pomognu da Boka Kotorska, kada je riječ o pomorstvu, postane siguran ambijent kakav njeni žitelji zaslužuju. Klub Delfin ne kritikuje, klub Delfin ne stvara probleme, on pokušava da pomogne da se problem riješe. Nude dijalog. Nude rješenja. Zbog toga mi je velika čast I zadovoljstvo proglasiti početak ovogodišnjeg Wind Festa. Neka igre počnu!”, označio je početak manifestacije kapetan Idrizović.
Festival vjetra 2025.
Uvertiru u noć od plesa I smijeha obezbijedio je DJ BodziE, jedan od najpoznatijih DJ u Crnoj Gori, član hercegnovske ekipe Groovy Castel Nuovo, a Zoster je s nestrpljenjem dočekao da se popne na binu, iako ih bije glas da njihovi koncerti obično počinju sa zakašnjenjem. Nakon dva sata fantastične svirke I atmosfere na Pinama I sami su bili izuzetno zadovoljni razmijenjenom energijom. Ritmovi I tekstovi njihovih pjesama poslužili su kao savršeno zagrijavanje za još jedan Wind Fest, jer nije “Utopija” to što ne odustajemo, jer ostaje “Čovjek zvani činjenica”.
Festival vjetra 2025.
Festival vjetra nastavlja danas Malom tivatskom regatom UNA Montenegro CUP za klase Optimist I ILCA, a u nedjelju, 27. aprila, jedri se 20. Tivatska regatta UNA Montenegro CUP. Očekuju nas još tri festivalska vikenda, a program je dostupan na www.windfest.me.
Kao dokazana platforma za saradnju lokalnih snaga, moba u režiji Jedriličarskog kluba Delfin još jednom predstavlja Tivat kao grad dobre zabave, vjetrovitih ljubavnih susreta i inspirativnih inicijativa, koje će se nastaviti u danima vikenda do 24.maja i velikog finalea uz koncert Darka Rundeka i Ekipe na Ponti Seljanova.
Kako je saopšteno iz Vlade, održana je posebna sjednica Koordinacionog tijela za praćenje turističkih sezona, kojom je predsjedavala ministar turizma Simonida Kordić.
“Kordić je tom prilikom uputila apel svim subjektima koji imaju uticaja na odvijanje turističke privrede da maksimalno doprinesu otklanjanju potencijalnih izazova, kako bi Crna Gora spremno dočekala povećani priliv turista i obezbijedila kvalitetnu sezonu.
Predstavnici Ministarstva saobraćaja informisali su prisutne da će dio bulevara Tivat–Budva, od aerodroma Tivat do skretanja za Bigovo, biti asfaltiran do početka sezone. Ostali radovi biće izvođeni u mjeri koja neće ugroziti tok turističke sezone, a ukoliko to ne bude moguće, biće privremeno obustavljeni. Takođe je najavljeno da će putni pravci Čevo–Cetinje i Nikšić–Kuside biti završeni do početka ljetnje sezone”, piše u saopštenju.
Dogovoreno je da se nastavi intenzivna komunikacija sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, kako bi se razgovaralo o povećanju broja policijskih službenika tokom sezone, mogućnosti da se zabrani saobraćaj teretnim vozilima visoke tonaže tokom ljetnje sezone, odnosno da se ograniči samo tokom noćnih sati, te regulaciji pješačkog saobraćaja preko magistralnih puteva.
Iz Aerodroma Crne Gore saopšteno je da se očekuje porast broja putnika, posebno na Aerodromu Tivat, gdje se prognozira rast čak 25% u odnosu na prošlu godinu.
Takođe, iz MUP-a je istaknuto da je tokom marta ove godine zabilježen rast broja prelazaka državne granice 13% u odnosu na isti period prošle godine, što dodatno potvrđuje pozitivne trendove uoči ljetnje turističke sezone.
Boka Kotorska Festival vjetra – foto JK Delfin Tivat – foto D. Ševaljević
Uz prve refule Festivala vjetra, očekuje nas vikend od jedrenja za sve generacije. Jedriličarski klub Delfin u subotu okuplja mlade bokeljske jedriličare na Maloj tivatskoj regati Gadbois CUP, dok se u nedjelju, 27.aprila, jedri 20. Tivatska regata krstaša UNA Montenegro, prva bokeška jedriličarska fešta u godini.
Festival vjetra 2025 nam nakon ovog, donosi još tri uzbudljiva vikenda sa sportskim, edukativnim, zabavnim i kulturnim sadržajima. Sve informacije dostupne su na www.windfest.me
Agencija za zaštitu životne sredine o postavljanju privremenog objekta u Velikom gradskom parku
Agencija za zaštitu životne sredine poništila je odobrenje od 10. februara izdato FK „Arsenal“ da u zaštićenom prirodnom dobru ,,Veliki gradski park“ postavi privremeni objekat.
FK „Arsenal“ je Agenciji za zaštitu životne sredine, podnio zahtjev za odobrenje za postavljanje montažno-demontažnog kontejnera napravljenog od sendvič panela površine 90 m² za potrebe svlačionica za održavanje treninga i utakmica na pomoćnom terenu, u okviru Velikog gradskog parka.
– U postupku rješavanja po toj upravnoj stvari Agencija za zaštitu životne sredine pribavila je Stručnu ocjenu o uticaju planiranih radnji, aktivnosti i djelatnosti na zaštićeno područje „Veliki gradski park“. FK „Arsenal“ u zahtjevu dostavljenom Agenciji, jasno navodi da planira postavljanje montažno-demontažnog kontejnera napravljenog od sendvič panela površine 90 m2 za potrebe svlačionica za održavanje treninga i utakmica na pomoćnom terenu u Gradskom parku. Kako je zahtjevom navedeno, objekat se planira postaviti na postojeću betonsku podlogu, tik uz pomoćni teren. U stručnoj ocjeni je zaključeno da postavljanje montažno-demontažnog kontejnera neće imati značajan uticaj na zaštićeno prirodno dobro. U pitanju su tipični uticaji djelimične vizuelne promjene (privremenog karaktera) zaštićenog područja koji su prostorno ograničeni na okolinu lokacije. Ovaj prostorno ograničeni uticaj neće imati posljedice na integritet i prirodne vrijednosti zbog kojih je Park stavljen pod zaštitu. Zato je dato odobrenje – navedeno je u obrazloženju.
U međuvremenu, Agencija za zaštitu životne sredine 6. marta obaviještena da lokacija nije izbetonirana, odnosno da tek treba sprovesti betoniranje, kao i da je u trenutku donošenja rješenja postojala prijava Ekološkoj inspekciji o nelegalnim radnjama, a o čemu ovaj organ nije bio obaviješten.
– Jasno je da je FK „Arsenal“ ovaj nadležni organ namjerno doveo u pravnu zabludu, na način što je dostavio neispravne i neistinite navode, te na taj način onemogućio jasno donošenje odluke – konstatovano je u poništenju rješenja.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, istorije, satire, putopisa, medicine i knjiga za djecu.
U romanu Požar Danijele Krin pratimo Rahel i Petera koji su u braku skoro 30 godina. Život im je udoban, uspješni su u svojim poslovima, imaju dvoje odrasle djece. Cijene se i poštuju, ali strasti odavno nema. Tronedjeljni boravak u izolovanoj kući u prirodi otvoriće pitanje mogu li jedno drugom pružiti ono što je potrebno da bi ostali zajedno. Bez banalne sentimentalnosti, Danijela Krin piše o preispitivanjima karakterističnim za žene, o žudnji za životom, o neispunjenim željama i nedoživljenim iskustvima, o žalu zbog porodičnih odnosa koji su daleko od idealnih. Požar je intiman roman o braku, vjernosti, ljubavi, strasti, roditeljstvu i starenju, a prije svega maestralan prikaz konfliktne potrebe za sigurnošću protkanom uzbuđenjem. Izdavač je: Booka.
Roman Poslednje poglavlje Knut Hamsun je pisao od 1920. do 1923. godine. Osnovne teme romana su ljubav i smrt, a u centru zbivanja je djevojka (gospođica d’Espar) između dva muškarca: jednog otmenog svjetskog čoveka, i drugog, sasvim suprotnog, koji je dijete prirode. Uzbudljiva radnja, u kojoj su, između ostalih, prisutni neobični likovi, uz nesvakidašnju ljubavnu priču učinili su da Poslednje poglavlje u Skandinaviji postane jedan od najpopularnijih Hamsunovih romana, knjiga za sva vremena. Izdavač je LOM.
Priča o Rusiji knjiga Orlanda Fajdžisa jasni je reljef energičnih likova koji čine bogatu rusku istoriju i čije priče ostaju izuzetno važne za shvatanje najveće svjetske zemlje – od krunisanja 16-godišnjeg Ivana Groznog, preko Katarine Velike, koja u zelenoj uniformi jaše da uhapsi svog muža u njegovoj palati, do posljednjih Romanova. Divno napisana i zasnovana na znanju prikupljanom čitavog života, Priča o Rusiji je nezaobilazno djelo. Fajdžis kao veliki poznavalac Rusije neodoljivo govori o pričama koje su oblikovale prošlost zemlje – i o tome šta nam kažu o njenoj sadašnjosti. Izdavač je Laguna.
Knjiga Urnebesnik Vaska Pope zbornik je proznog i pjesničkog humora, što ga je priređivač pronašao kod mnogih srpskih pisaca, poput Sterije Popovića, Ljube Nemadovića, Jove Zmaja, Laze Kostića, Domanovića, Bulatovića, Isidore Sekulić i mnogih drugih. Knjiga obiluje primjerima dote mjere neobičnim da se čak i znalci iznenade kada kod nekih naoko ozbiljnih pisaca opaze urnebesni humor. Izdavač Urnebesnika je Nolit.
Mihailo Petrović Alas ostavio nam je u putopisu Kroz polarnu oblast zanimljivo svjedočanstvo o naučnoj ekspediciji u predjele vječitog snega i leda koje se prihvatio zajedno sa francuskim i skandinavskim kolegama 1931. godine. Ovo neobično djelo otkriva nam kakvim se poslovima polarne ekspedicije bave, sa kakvim se sve teškoćama i opasnostima susreću istraživači, ali i običaje i svakodnevicu naroda koji žive u jednoj od najsurovijih sredina Zemljine kugle. Naš čuveni matematičar ne propušta priliku da opiše ljepote beskrajnih sniježnih ravnica, ledenih santi na kojima se sunčaju polarni medvedi, foke i morževi, te veličanstvenih svjetlosnih efekata. Izdavač je Talija.
Bilo da je dijabetes nedavno dijagnostikovan ili nego već niz godina živi s njim, knjiga Dijabetes od Klinike Mejo pruža najnovije informacije o tome kako da se živi dobro uprkos ovoj bolesti i kako da se uživa u životu. Ovdje navedene savjete daju specijalisti Klinike Mejo koji pružaju uvod u razne aspekte kontrolisanja dijabetesa. Izdavač je Miba Books.
Ko su bili drevni Sumeri, kolika je bila kineska imperija, ko su Feničani, kako je izgledao svakodnevni život starih Grka, a kako Rimljana, ko su bili Varvari, a ko Inke, kako je izgledao Japan u doba samuraja, kako su izgledala stara afrička kraljevstva a kako indijska civilizacija, ko je konstruisao piramide, ko je protumačio hijeroglife i još mnogo odgovora nalazi se u knjizi velikog formata s puno ilustracija Pitanja i odgovori. Izdavač je Obodsko slovo.
ŠIBENIK – Dalmatinski pršut Barić tvrtke Opskrba Trade odnio je pobjedu na 11. Danima hrvatskog pršuta koji se 25. i 26. travnja održavaju u Šibeniku. Šampionski pršut sušio se u Slivnom, mjestu pored Imotskog u kojem je sušara ove splitske tvrtke.
Konkurencija je bila oštra, na ocjenjivanje uoči manifestacije pristiglo je 12 vrhunskih pršuta, a njihovu kvalitetu potvrđuje i činjenica da ove godine nije bilo brončanih medalja – samo srebra i zlata.
Braći Ivanu i Domagoju Bariću ovo je prva pobjeda na Danima hrvatskog pršuta, manifestaciji koja se svake godine održava u drugom gradu i promovira isključivo zaštićene pršute, a Hrvatska ih ima čak četiri – krčki, drniški i dalmatinski, nositelji su EU zaštićene oznaka geografskog porijekla, dok je istarski nositelj EU zaštićene oznake izvornosti.
Šibenik, kao središte županije poznate po drniškom pršutu, već je drugi put domaćin Dana hrvatskog pršuta, prvi put se u ovom gradu manifestacija održala 2017.
Uz dodjelu zlatnih i srebrnih plaketa najboljim pršutima i ove su godine dodijeljena dva posebna priznanja za doprinos pršutarskoj proizvodnji – poznatom proizvođaču drniškog pršuta Dragi Pletikosi, čuvaru tradicije i velikom zaljubljeniku u svoj zavičaj i Ivici Kovačeviću, jednom od inicijatora osnivanja Udruge dalmatinski pršut.
Carinski rat novi izazov za pršutare
„Hrvatska se može pohvaliti činjenicom da može ponuditi na europskoj razini četiri zaštićena pršuta i tako stoji uz bok s puno većim pršutarskim nacijama poput Španjolske i Italije. Kroz ovih 11 godina koliko se okupljamo na Danima hrvatskog pršuta, prošli smo i još uvijek prolazimo kroz neke od najvećih izazova koje možemo imati u gospodarskoj i društvenoj aktivnosti. Sjetimo se samo izazova koje nam je donijela korona, a odmah nakon toga i inflacija koja nas još uvijek prati. Nas pršutare pogodila je i još uvijek prisutna afrička svinjska kuga. Nismo se riješili ni postojećih briga i izazova i dolazi nam novi izazov zvan carinski rat između vodećih država svijeta koji može poremetiti izvozno tržište SAD-a na koje su orijentirani najveći proizvođači svijeta – Italija i Španjolska pa bi njihovi proizvodi mogli ostati u Europi i izazvati pritisak na našem tržištu. Činjenica je da mi ne proizvodimo dostatno za hrvatsku potrošnju, konzumacija pršuta u Hrvatskoj je oko milijun komada godišnje, a proizvodnja oko 550 tisuća“, istaknuo je predsjednik Klastera hrvatskog pršuta Darko Markotić, na svečanom otvorenju manifestacije u šibenskom hotelu D-Resort.
Povećati količine ciljanom vlastitom proizvodnjom
„U održivom turizmu za koji se Hrvatska opredijelila, sa snažnom pred i posezonom, od svih posebnih oblika turizma upravo enogastronomija igra ključnu ulogu, a posebno mjesto u toj ponudi zauzimaju vina i tradicionalni prehrambeni proizvodi kao što su pršuti. Oni najbolje spajaju destinaciju i autentični doživljaj. Tehnologiju proizvodnje pršuta smo optimirali, ali moramo povećavati količine jer s postojećom proizvodnjom ne pokrivamo niti polovicu vlastitih potreba. Ključni problem je nedostatna svinjogojska proizvodnja i nemogućnost upravljanja kvalitetom butova, koji nažalost velikim dijelom dolaze iz uvoza. Vrhunska sirovina kao preduvjet vrhunskog pršuta, zahtjeva odabir odgovarajućih pasmina svinja, produženi tov i zrelost mesa te veći udio intarmuskularne masti, a to je moguće postići isključivo vlastitom ciljanom proizvodnjom”, poručio je potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Pršut prvi hrvatski zaštićeni proizvod na razini EU
Izaslanik predsjednika Vlade, v.d. ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Mato Čačić, podsjetio je da se 14. travnja obilježilo deset godina od registracije prvog hrvatskog proizvoda – krčkog pršuta, na EU razini.
„Upravo zbog tog događaja, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a odlukom Hrvatskog sabora, 14. travnja obilježava se kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda. Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje. To potvrđuje i činjenica da je Republika Hrvatska kao najmlađa država članica u Europskoj uniji ostvarila registraciju 51 naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda bilo kao zaštićena oznaka izvornosti, zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla ili tradicionalno zajamčeni specijalitet na razini cijele Europske unije. Tu treba dodati i 18 zaštićenih oznaka izvornosti hrvatskih vina i šest oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića te možemo biti ponosni da smo po ukupnom broju registriranih naziva na visokom osmom mjestu u Europskoj uniji“, izjavio je Mato Čačić.
Jedan od najpoznatijih svjetskih brendova
Posebni izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, savjetnik predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić na Danima hrvatskog pršuta u Šibeniku istaknuo je važnost udruživanja u klastere.
„Kada se proizvođači, veliki i mali, udružuju, pred institucije na dnevni red stavljaju svoje potrebe i pozitivnim primjerom pokazuju da oni to mogu poput Klastera hrvatskog pršuta. Predsjednik Republike Hrvatske podupire klastersko udruživanje i veliki je ljubitelj pršuta koji obogaćuju našu ponudu.“
Nagrađenim proizvođačima pršuta čestitao je župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić istaknuvši kako je pršut jedan od najpoznatijih svjetskih brendova koji se često konzumira na najprominentnijim mjestima Europe i svijeta u velikim prigodama.
Čestitkama se pridružio i gradonačelnik Šibenika Željko Burić rekavši kako je pršut primjer egzistencije za mlade obitelji koje se bave poljoprivredom koja u ovoj državi mora imati budućnost.
Dani hrvatskog pršuta koje svake godine organizira Klaster hrvatskog pršuta, iz D-Resorta u subotu, 26. travnja, sele na šibenski Trg Pavla Šubića na kojem će se od 9 do 15 sati nagrađeni pršuti prodavati po promotivnim cijenama.
Američki predsjednik Donald Tramp kazao je da se Rusija i Ukrajina približavaju mirovnom sporazumu i pozvao obje strane da se sastanu na visokom nivou kako bi finalizovale dogovor.
– Vrlo su blizu dogovora i dvije strane bi sada trebalo da se sastanu na vrlo visokim nivoima, kako bi ga završile – napisao je Tramp kasno sinoć na platformi Truth Social, nedugo nakon što je sletio u Rim, gdje će prisustvovati sahrani pape Franja.
On je kazao da je većina glavnih tačaka dogovorena, prenosi Hina.
– Zaustavite krvoproliće, odmah. Bićemo gdje god je potrebno kako bismo pomogli u olakšavanju kraja ovog okrutnog i besmislenog rata – naveo je Tramp.
On je rekao da je to bio “dobar dan” razgovora i sastanaka s Rusijom i Ukrajinom.
Posebni američki izaslanik Stiv Vitkof u petak se ponovno sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.
