Potpisan Memorandum između KotorArta i Kineskog međunarodnog festivala umjetnosti u Šangaju

0
Potpisan Memorandum između KotorArta i Kineskog međunarodnog festivala umjetnosti u Šangaju
Kotor i Šangaj pokreću programe saradnje

U Kotoru je u prisustvu zvaničnika, predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, potpredsjednice Vlade Šangaja, Liu Duo i ambasadora narodne Republike Kine u Crnoj Gori, Fan Kun, potpisan Memorandum između dva festivala značajna za obje države – KotorArta i Kineskog međunarodnog festivala umjetnosti u Šangaju / China Shanghai International Arts Festivala. Potpisnici su direktori dva festivala Ratimir Martinović i Li Ming.

Kineski međunarodni festival umjetnosti u Šangaju je jedini državni festival u Kini koji se, poput KotorArta, ove godine održava po 23. put. Festival dovodi neke od najprestižnijih imena iz domena umjetnosti koji se svake godine tokom oktobra i novembra realizuje na različitim lokacijama ovog najmnogoljudnijeg grada Kine. Šangaj, sa preko 24 miliona stanovnika, predstavlja pravi kosmopolitski megapolis, svojevrsni kulturni i ekonomski centar Kine, a u polju kulture, globalni centar umjetnika, kreativnih profesionalaca i producenata.

Vladimir Jokić je sa zvaničnicima delegacije Šangaja, u kojoj je bio i zamjenik direktora Odjeljenja za razvoj industrije grada Šangaja Ši Đihang i predstavnik Kancelarije za inostrane poslove Huang Đihua, razgovarao o mogućnostima saradnje. Razgovoru je, uz Jokića, prisustvovala predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, kao i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić te Marina Bjelja, glavna administratorka Opštine Kotor.

Kotor i Šangaj pokreću programe saradnje

Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić upoznao je sagovornike o bogatoj istoriji i kulturnoj baštini Kotora, navodeći zainteresovanost i za saradnju u raznim drugim oblastima pored kulture i umjetnosti.

Potpisani memorandum predviđa blisku saradnju dva festivala kroz razmjenu profesionalaca u oblasti izvođačkih umjetnosti, razmjenu umjetničkih programa i zajedničke umjetničke produkcije. Martinović je, podsjećajući na izreku “stavi prst u more i povezan si sa cijelim svijetom” zaključio da “Kotor predstavlja prozor u svijet cijele Crne Gore. U tom smislu saradnja sa bliskim umjetničkim inicijativama bilo iz regiona, Evropske unije, Kine ili Sjedinjenih Američkih Država više je nego značajna, dokazujući i na taj način pripadnost Kotora i Crne Gore velikom svijetu.”

Kotor i Šangaj pokreću programe saradnje

Martinović je zaključio da vjeruje da, ne samo u oblasti kulture i umjetnosti, već i u oblastima turizma, ekonomskog razvoja i visokog školstva, možemo i moramo učiti jedni od drugih.

KotorArt je takođe potpisnik šangajskog konsenzusa, čime je postao dio inicijative Put svile, međunarodne festivalske mreže inicirane u Kini, koja okuplja neke od najvećih festivala svijeta, od Evrope, SAD do Australije i Malezije.

Britanski novinari u posjeti Crnoj Gori

0
NTO-britanija-mediji

Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika renomiranih medija sa tržišta Velike Britanije, među kojima su britanski National Geographic Traveller, Sainsbury’s Magazine, Arcadia Magazine i The Scotsman.

U toku petodnevne posjete Crnoj Gori, koja je realizovana u periodu od 16. do 20. maja, novinari su imali priliku da obiđu različite turističke lokalitete, o kojima će pisati u narednom periodu.

Novinarka Amy Bonifas, koja piše za Sainsbury’s Magazine, iskazala je posebno zadovoljstvo gastro ponudom Crne Gore, čija je raznolikost oduševila.

“Zaista sam željela da probam tradicionalna crnogorska jela pošto pretežno pišem o hrani. Nevjerovatni morski specijaliteti, koziji i njeguški sir, priganice i med, te odlična vina – sve to je tako odlična mješavina raznovrsnih ukusa. Posebno ću pamtiti restoran sa podvodnim vinskim podrumom i odličan obilazak pećine sa veoma zabavnim i dobro informisanim vodičem“, rekla je Bonifas.

Britanski novinari u posjeti Crnoj Gori
Foto TO Cetinje

Ona je kazala da je iznenadila zanimljiva istorija Prijestonice Cetinje i ljepota Bokokotroskog zaliva.

„Već planiram da se vratim ovdje sa suprugom na planinarenje i rafting na Tari”, dodala je Bonifas.

Ovom prilikom iz NTO su ukazali na značaj koji studijske posjete medija imaju za promociju destinacije.

“Zaista nam je veliko zadovoljstvo što smo imali priliku da ugostimo novinare ovako značajnih medija, koji ukupno imaju preko tri miliona čitalaca na mjesečnom nivou. Trudili smo se da im pokažemo najzanimljivije turističke lokacije, koji će im biti inspiracija za njihove članke o našoj destinaciji. Nemjerljiv je značaj studijskih posjeta medija, gdje novinari direktno mogu da osjete autentičnost destinacije i to prenesu svojoj publici”, poručili su iz NTO.

U okviru intenzivnih aktivnosti na tržištu Velike Britanije, NTO je početkom maja imala priliku da ugosti i novinarku prestižnog magazina The Guardian, Camil Sophie Bell-Davies.

Tokom boravka u destinaciji, ta britanska novinarka je posjetila Herceg Novi, poluostrvo Luštica, stare gradove na primorju, Perast, Gospu od Škrpjela, NP Lovćen, ali i uživala u vožnji žičarom na potezu Kotor – Lovćen, kao i u krstarenju Skadarskim jezerom.

“Ovo je bila zaista lijepa proljećna posjeta Crnoj Gori koja je uključila sve, od zanimljivih karnevala i zabavnog programa, do pješačkih tura, obilaska skrivenih plaža i maslinjaka. Stari gradovi su me oduševili, a planine su savršene i kategorija za sebe”, kazala je Bell-Davies.

Kako je navela, ovo putovanje joj je pružilo inspiraciju za zanimljive članke koji će čitaoce uputiti u ljepotu i raznolikost Crne Gore.

The Guardian je jedan od najpoznatijih i najuticajnijih britanskih magazina, koji na mjesečnom nivou broji oko 18,5 miliona čitalaca na mjesečnom nivou u Velikoj Britaniji. Imajući u vidu čitanost magazina, očekuje se da će ova posjeta doprinijeti unaprijeđenju imidža i daljem pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije na tržištu Velike Britanije i širom svijeta.

Podršku studijskoj posjeti britanskih novinara su pored NTO pružile i lokalne turističke organizacije Kotora i Prijestonice Cetinje, hoteli Heritage Grand Perast By Rixos, Hyatt Regency Kotor Bay, kao i Nacionalni parkovi (NPCG), Kotor Cable Car, Lipska pećina i restoran Ćatovića Mlini, dok su organizaciju studijske posjete britanske novinarke magazina The Guardian podržale lokalne turističke organizacije Bara, Budve i Kotora, hoteli Avala Resort&Villas, Stara Čaršija, Hyatt Regency Kotor Bay Resort i Agape u Baru, Farma Moric, Kotor Cable Car, kao i agencija Montenegro Tourist Service.

Kornjača Glorija nakon sedmomjesečnog oporavka vraćena u more

0
Kornjača Glorija nakon sedmomjesečnog oporavka vraćena u more
Kornjača – screenshot

Danas 23. maja na Svjetski dan kornjača, glavata morska kornjača Glorija našla je put u svoje prirodno stanište.

Prvi put u lnstitutu za biologiju mora akvarijum Boka na oporavak u oktobru 2023. godine stigla je glavata morska kornjača sa povredom glave i vazdušnim džepom koji je onemogućavao da zaroni. Vidno iscrpljena bez snage donesena u karantinski dio Akvarijuma Boka.

Zahvaljujući Milici Katić koja je dojavila, konjača je smještena tada u prostorije akvarijuma Boka zbog nadzora i daljeg liječenja.

Glorija sada sa 27 kilograma i 59 centimetara dužine oklopa, puštena je danas oko 10 sati u svoje prirodno okruženje sa plaže Plavi horizonti gdje je i pronađena.

-Želimo da zahvalimo dr veterine Marku Petričeviću, iz Kotora koji nam je nesebično pomogao u njenom oporavku. Takode zahvaijujemo se Aquariumu Pula i Aquariumu Piran na svim savjetima koje smo dobili tokom Glorijinog boravka kod nas, poručili su iz Instituta za biologiju mora.

Kornjača vraćena u more – screenshot

Veliki su izazovi pred institucijama, državom, i svakim pojedincem u zaštiti ovih divnih morskih stvorenja, koja već imaju status zastićene vrste po svim zakonima i konvencijama.

Zato je današnji čin vraćanja Glorije u more simbol našeg zajedničkog truda i posvećenosti očuvanja morskog ekosistema. Neka Glorijino putovanje bude podsjetnik na važnost zaštite prirode i svih njenih stanovnika

Tokom vikenda uhapšen 41 vozač

0
Tokom vikenda uhapšen 41 vozač
Policija Tivat – foto Boka News

Tokom vikenda, od 17. do 20. maja, na crnogorskim putevima evidentirano je 38 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica zadobila teške, a 18 lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su naveli, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 130 prekršajnih prijava, izdali 1.028 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 11 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.

Slobode je lišen 41 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.

“Od toga broja njih 29 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, tri vozača lišena su slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, dok je devet vozača policija lišila slobode zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navedeno je u saopštenju.

Od ukupnog broja lica lišenih slobode, njih devet je lišeno slobode u Podgorici, šest vozača u Baru i pet u Bijelom Polju.

Zbog saobraćajne nezgode u Lastvi Grbaljskoj velike kolone na putu Budva-Tivat

0
Zbog saobraćajne nezgode u Lastvi Grbaljskoj velike kolone na putu Budva-Tivat
Foto: Patrola CG

Zbog saobraćajne nezgode koja se dogodila danas u Lastvi Grbaljskoj, na putu Budva-Tivat, formirane su velike kolone vozila.

Hitne službe su brzo stigle na mjesto događaja, ali se očekuje da će saobraćaj biti usporen još neko vrijeme. Vozačima se savjetuje da, ukoliko je moguće, koriste alternativne pravce kako bi izbjegli zastoj i dodatno gužvanje.

Za sada nema informacija o povrijeđenima, ali policija apeluje na sve učesnike u saobraćaju da budu strpljivi i da poštuju uputstva nadležnih službi.

Husić: Luci Kotor pilotaža, državi milion eura godišnje

0
Husić: Luci Kotor pilotaža, državi milion eura godišnje
Potpisivanje ugovora – foto UPSUL

Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) i Luka Kotor potpisali su Aneks 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji koji podrazumijeva da Luka Kotor preuzme usluge lučke pilotaže.

Ugovor su potpisali v.d. direktora UPSUL-a Haris Husić i predsjednica Odbora direktora Luke Kotor Ljiljana Popović Moškov.

Direktor UPSUL-a Haris Husić kazao je da je ovu oblast bilo nužno urediti što prije, kako ne bi bila ugrožena sigurnost plovidbe, posebno u susret ljetnjoj turističkoj sezoni.

“Ovo je velika stvar za državu. Po osnovu ovog ugovora država će godišnje prihodovati više od million eura. Fiksna koncesiona naknada koja je do sada bila 250 hiljada eura, sada iznosi 900 hiljada eura, plus varjabilna koncesiona naknada. To je značajan iskorak, jer će se povećati sigurnost plovidbe, kao i prihodi države i kotorske opštine”, kazao je Husić.

Aneks 1 Ugovora o prvenstvenoj koncesiji pored pilotaže rješava i pitanje sidrišta u Dobroti koje će biti izmješteno na drugu lokaciju.  Aneks je takođe regulisao plaćanje koncesionih naknada za period pandemije korona virusa, kada je uslijed zabrana bilo onemogućeno redovno poslovanje koncesionara “Luka Kotor” AD. Takođe, zbog zabrane uplovljavanja brodova, određene investicione obaveze su morale biti odložene u odnosu na prvobitni plan. Inovirano poglavlje 8. Poslovnog plana – investicioni program za period koncesije je sastavni dio Aneksa 1.

Ugovor između UPSUL-a i Luke Kotor potpisan je na osnovu zaključka Vlade, koja dala saglasnost da Luka Kotor preuzme lučku pilotažu na osnovu Ugovora o prvenstvenoj koncesiji.

Na jubileju Jadran Veterani 17 ekipa na turniru

0
Na jubileju Jadran Veterani 17 ekipa na turniru
Jadran veterani turnir na Skveru maj 2024

Na Škveru će se, u organizaciji kluba Jadran Veterani, u petak i subotu 24. i 25. maja održati četvrti Međunarodni vaterpolo turnir masters serije za veterane, a povodom jubileja – 10 godina postojanja kluba.

Turnir će okupiti 17 ekipa iz Italije, Holandije, Litvanije, Slovačke, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore.

Takmičenje se održava u dvije kategorije. U kategoriji 40 + (igrači stariji od 40 godina)u grupi 1. Igraju Ćivitavekija (Italija), Baltik Turtkes (Vilnjus, Litvanija), Vardar Veterani (Skoplje) i Incel (Banja Luka), dok su u grupi 2. Amersfort (Holandija), Mrož (Ljubljana),  Sofija masters i HBS Amateri (Samorin, Slovačka)

U kategoji 30 + (30 godina i stariji) u grupi A igraju: Partizan (Beograd), Šibenik i Valis (Valjevo). U grupi B su Bijela Veterani, Vučko (Sarajevo) i Jadran Veterani. U grupi C: Beograd, Vardar 2 i Budva.

Posle takmičenja po grupama, u subotu se igraju četvrfinalni, polufinalni susreti, kao i finale i mečevi za plasman.

Svečano otvaranje turnira zakazano je za petak, 24. maj u 21 sat na Škveru. Proglašenje pobjednika i uručivanje nagrada biće upriličeno dan kasnije, odnosno nakon završetka turnira u Lanž baru Holidej u Njivicama.

Rijedak slučaj: Pirati izveli napad usred Atlantika, posadu vezali i opljačkali

0
Rijedak slučaj: Pirati izveli napad usred Atlantika, posadu vezali i opljačkali
Pirati

Sigurnosna izvješća pokazuju da su pirati opljačkali posadu tankera za proizvode usred Atlantika u petak, 17. maja, što predstavlja rijedak slučaj piratstva izvan zona poput Somalije, Singapurskog tjesnaca ili Gvinejskog zaljeva. Posada je neozlijeđena, a pirati su pobjegli nakon što su uzeli novac i nešto brodske imovine.

Međunarodni pomorski ured ICC-a izvješćuje da se na neidentificirani tanker za proizvode ukrcalo 10 naoružanih pirata s AK-47 puškama dok je brod plovio otprilike 363 nautičke milje južno-jugozapadno od Zelenortskih otoka. Stručnjaci za sigurnost ističu da je to izvan normalnog operativnog dometa pirata u Gvinejskom zaljevu, a dužnosnici na Zelenortskim otocima provode istragu, piše The Maritime Executive.

Prema detaljima dostavljenim IMB-u, pirati su preuzeli kontrolu nad mostom i naredili svim članovima posade da se tamo okupe, te su im vezali ruke i noge. Časnicima stroja je rečeno da zaustave motore i puste brod da pluta Atlantikom.

Pirati su uzeli gotovinu i druge dragocjenosti, a IMB nagađa da su pokušavali ukrasti teret ili gorivo s broda.

Posada je premještena u jednu prostoriju te su im pirati rekli da su na svim vratima postavljene eksplozivne naprave i da mogu izaći tek za dva sata, navodi Splash247. Međutim, kada se posada uspjela osloboditi, pirati su nestali i nikakav teret ili gorivo nisu bili ukradeni.

“Pirati su oštetili nekoliko stvari, poput komunikacijskog sustava, interneta, navigacijske opreme i cijevi za kontrolu zraka za glavni motor, prije nego što su pobjegli”, piše IMB u svom izvješću.

Posada je uspjela popraviti dio opreme koja je bila oštećena. Eksploziv na brodu nije pronađen i nema izvještaja o ozlijeđenima, a brod je nastavio svoju plovidbu.

Identitet pirata ostaje nepoznat. Zelenortski otoci udaljeni su otprilike 350 nautičkih milja zapadno od Afrike. Stručnjaci za sigurnost u prošlosti su upozoravali na prijetnje duž obale u blizini zemalja kao što je Mauretanija, stoga je neobično da se incident dogodio toliko udaljen od obale.

Plan Rusije o izmjeni granica u Baltičkom moru izazvao zabrinutost

0
Plan Rusije o izmjeni granica u Baltičkom moru izazvao zabrinutost
Baltičko more Foto: Ilustracija / Shutterstock

Plan Rusije da revidira svoje morske granice u Baltičkom moru izazvao je zabrinutost kod europskih susjeda, nakon što je rusko ministarstvo obrane u utorak objavilo inicijativu za “određivanje geografskih koordinata” u Baltičkom moru jer su nekadašnje sovjetske granice neprecizne.

Prema dokumentu, koji je tijekom dana nestao s internetske stranice bez objašnjenja i uz napomenu “nacrt je izbrisan”, radi se o izmjeni granica u blizini ruskih otoka u Finskom zaljevu i ostalih otoka nasuprot obalnim gradovima Baltiysk i Zelenogradsk u ruskoj enklavi Kalinjingrad koja graniči s Poljskom i Litvom.

Koordinate iz sovjetskog vremena ne omogućuju kontinuiranu graničnu crtu, objasnilo je ministarstvo obrane u dokumentu.

Ministarstvo je također istaknulo da su se kod prijašnjih sovjetskih mjerenja granice iz 1985. rabile pomorske karte iz sredine 20. stoljeća te stoga potpuno ne odgovaraju suvremenijim kartografskim koordinatama.

Litva je odmah reagirala kako je to “još jedan dokaz da ruska agresivna i revizionistička politika predstavlja prijetnju sigurnosti susjednih zemalja i Europe u cijelosti”.

Radi se, priopćilo je litavsko ministarstvo vanjskih poslova o “namjernoj, ciljanoj i eskalirajućoj provokaciji” u cilju zastrašivanja susjednih zemalja. Litva će, dodaje ministarstvo, pozvati ruskog izaslanika na razgovor te će s partnerima raspraviti o tom dokumentu.

Finski predsjednik Alexander Stubb je na X-u napisao da “Rusija nije kontaktirala s Finskom vezano za to pitanje”.

– Finska djeluje kao i uvijek: smireno i na temelju činjenica, dodaje Stubb u objavi na društvenoj mreži.

Švedski ministar obrane Micael Byden upozorava na teritorijalne pretenzije Moskve u Baltičkom moru, posebice kada se radi o velikom švedskom otoku Gotlandu.

– Siguran sam da Putin priželjkuje Gotland. Njegov je cilj preuzeti kontrolu nad Baltičkim morem, rekao je Byden.

Švedski premijer Ulf Kristersson za novinsku agenciju TT kazao je: “Rusija ne može jednostrano odlučiti o novim granicama.”

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna rekao je: “Na prvi pogled, čini se da je to apsurdna ideja.”

Njemačka vlada objavila je da je uzela na znanje medijska izvješća o ruskom prijedlogu izmjene granice u Baltičkom moru, ali da za sada nije jasno što bi to značilo.

– Naravno, pomno pratimo situaciju, rekao je glasnogovornik vlade i dodao da je, prema međunarodnom zakonu, prije izmjene bilo koje granice potreban konsenzus svih susjednih država na koje bi se ta promjena odnosila.

Kako javlja dpa, ruske novinske agencije danas su izvijestile kako vojni izvori opovrgavaju da je ta inicijativa pokušaj širenja ruskog teritorija.

Glasnogovornik Kremlja Dimitrij Peskov rekao je da inicijativa nema političku pozadinu.

Slovenija produžila kontrole na granicama za još šest mjeseci

0
Slovenija produžila kontrole na granicama za još šest mjeseci
Slovenija

Slovenija će produžiti kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom za još šest mjeseci, odnosno do 21. decembra, objavio je slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar, prenosi slovenska agencija STA.

Poklukar je poručio da će nadzor i dalje biti usmjeren na sprječavanje kriminala, uz što manji utjecaj na lokalno stanovništvo.

Slovenija je to odlučila na dan kad je i talijansko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo da će se kontrole na granici sa Slovenijom nastaviti još šest mjeseci, piše talijanska agencija ANSA.

Slovenija i Italija te su kontrole uvele u oktobru zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećane opasnosti od terorizma.

Kako je na konferenciji za novinare objasnio Poklukar, ondje se situacija nije popravila ili se pogoršava.

– Budući da se stanje nije popravilo, a sigurnosna situacija na Bliskom istoku i dalje se pogoršava, Slovenija će produljiti kontrole za sljedećih šest mjeseci, rekao je Poklukar.

Dva velika događaja u EU-u ovog ljeta – Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj i Olimpijske igre u Francuskoj – zahtijevaju dodatnu pozornost na granicama, smatra ministar unutarnjih poslova.

Prema ministrovim riječima, kontrole će kao i dosad biti ciljane.

Poklukar je u srijedu telefonski obavijestio kolege u Hrvatskoj i Mađarskoj o produljenju.

ANSA piše da je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi u telefonskom razgovoru s Poklukarom rekao kako je odluka o produljenju kontrola djelomično vezana za povišenu razinu sigurnosti zbog talijanskog predsjedanja formatom G7.

Talijansko predsjedanje trajat će do 31. decembra ove godine, a najvažniji skup, onaj na koji stižu čelnici sedam država, održat će se od 13. do 15. juna u Apuliji, stoji na službenim stranicama.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ožujku je izrazio nadu da će se unutarnje granične kontrole zamijeniti drugim mehanizmom suradnje do početka turističke sezone.

Poklukar je u srijedu izrazio nadu da će Slovenija s Hrvatskom i Italijom uspjeti dogovoriti mješovite policijske patrole koje bi pomogle u nadzoru vanjske schengenske granice u Hrvatskoj.

– To je jedna od alternativnih mjera, pa bi onda bilo moguće ukinuti unutarnju kontrolu i Italije i Slovenije i Slovenije i Hrvatske i Mađarske, ali taj dogovor još nije postignut, rekao je, istaknuvši da je sada na potezu Hrvatska.

Poklukar je ocijenio da je slovenska kontrola učinkovita jer je policija, među ostalim, obradila više od 26.000 neovlaštenih prelazaka slovenske granice, a za više od 1500 osoba odbila je ulazak u Sloveniju jer nisu ispunjavale uvjete.