Trgovci traže da rade nedeljom tokom sezone – Jedina šansa za opstanak malih prehrambenih prodavnica

0
Trgovci traže da rade nedeljom tokom sezone – Jedina šansa za opstanak malih prehrambenih prodavnica
Trgovina – foto www.unsplash.com

Ukidanje neradne nedjelje aktuelizovano je uoči početka turističke sezone. Iz Udruženja malih prehrambenih trgovina Crne Gore za Gradsku RTV kažu da bi ovaj potez, tokom ljetnje sezone, značilo njihovo spašavanje kako bi opstali tokom čitave godine. Za radnu nedjelju zalažu se i u Uniji Poslodavaca.

Na korak od nove ljetnje turističke sezone stara pitanja ponovo aktuelna. Udruženje malih trgovina traže da im se dozvoli rad nedjeljom. Ne odustaju od borbe i očekuju da im se omogući da rade četiri mjeseca tokom sezone kako bi održali biznise, pojašnjava predsjednik Udruženja malih prehrambenih trgovina Željko Ćetković.

– Nama odgovara jun, jul, avgust, septembar, malim prehrabmenim radnjama u odnosu na velike lance, mi jedva opstajemo, to bi za nas značio opstanak, a za građane da kupuju povoljnije nego na benzinskim pumpama – kazao je Ćetković

Moguće je, dodaje je Ćetković, iskontrolisati eventualna kršenja prava radnika.

– Pet odsto je 1.700 radnika koliko zapošljavaju male prehrambene trgovine, to je lako iskontrolisati i napraviti dogovor. Oni moraju raditi ljeti, da bi zimi primali pune i redovne plate koje nisu male, a radnik je postao suvo zlato – istakao je Ćetković.

Rad nedjeljom, uz poštovanje zakonskih propisa, zagovaraju i u Uniji Poslodavaca.

– Da se plati uvećana dnevnica za one zaposlene koji rade, da se radi samo jedna smjena. Ima još par nekih uslova i smatramo da smo napravili rješenje koje uvažava interese svih , ali do epiloga povoljnog nije došlo, Da li će to biti ove godine, mi ćemo raditi ono što smatramo da je ispravno i što podržava crnogorsku privredu – kazao je Filip Lazović iz Unije Poslodavaca.

A da bi trebalo pronaći najbolje zajedničko rješenje mišljenja je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović.

– Jesam za to da ostane neradna, to je dan za odmor, kad se porodica okuplja, ali sa druge strane, kao ekonomista i kao neko ko podstiče privredu i sve naše turističke djelatnike da ostvare što bolji profit u toku sezone jesam za to da sjednu sindikati, poslodavci i da vide koja je to mjera kompromisa – istakla je Popović.

Podsjetimo, neradna nedelja uvedena je 2019. godine, čime je rada, u posljednjem danu sedmice oslobođeno oko 37 hiljada zaposlenih u sektoru trgovine.

Za ubistvo u Herceg Novom Marić osuđen na 40 godina robije, Delić oslobođen

0
Za ubistvo u Herceg Novom Marić osuđen na 40 godina robije, Delić oslobođen
Sud

Sudija Veljko Radovanović izrekao je, u ponovljenom postupku presudu za ubistvo Ljiljane Simić kojom je Zoran Marić osuđen na 40 godina robije za teško ubistvo, dok je Radomir Delić oslobođen optužbi za učešće u teškom ubistvu.

Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46 časova, u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić.

Sud je, između ostalog,u obrazloženju presude naveo da je Marić na podmukao način i iz koristoljublja izvršio ubistvo.

Sudija je naveo da je i iz odbrane Delića utvrđeno da je Marić ubio Simić.

Podsjećamo, Simić je nestala 6. septembra 2020. kada je iz Kotora, gdje je živjela posljednjih šest mjeseci, krenula u Kanadu gdje je provodila ostatak godine.

Njen nestanak prijavila je prijateljica koja je Simić trebala da vozi na aerodrom u Dubrovnik. Neposredno prije dogovorenog polaska prijateljica je pozvala, ali joj je telefon bio isključen. Prijateljica Simić, nakon više pokušaja da je dobije, obavijestila je policiju. Organizovana je potraga u koju se uključila i porodica ubijene žene. Utvrđeno je da se Simić nije ukrcala na let za Kanadu za koji je ranije kupila kartu.

Optužnicom se navodi da su Marić i Delić 3. septembra 2020. godine, nakon 14.46 časova, u selu Mokrine kod Herceg Novog, iz koristoljublja ubili Ljiljanu Simić. VDT navodi da su oni zajedno došli do stambene zgrade u naselju Dobrota u Kotoru, u kojoj je stanovala oštećena.

“Okrivljeni Marić je pod izgovorom da će da je povede u Herceg Novi i da joj pokaže prirodu i zalazak sunca, namamio oštećenu da sa njim i okrivljenim Delićem, uđe i sjedne na mjesto suvozača vozila ‘nissan rogue”, navode u optužnici.

Optuženi Marić je osuđivan nekoliko puta u Osnovnom sudu u Herceg Novom, Okružnom sudu u Beogradu i Vranju, te Višem sudu u Podgorici, za iznudu u pokušaju, krađu, tešku krađu…

Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa uređene obale – pobjeda favorita

0
Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa uređene obale – pobjeda favorita
DP OBALA DOBRE VODE

Bar – U nedelju 30. marta su u Dobrim vodama održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa uređene obale za juniore U16 i seniorke.

Prvo mjesto u kategoriji juniora pripalo je Damiru Papračaninu iz KSR „Ribar“ Baošići sa 54 boda. Drugi je bio Marko Pekić iz KSR „Pristan“ Bar sa 10, a treći Miljan Maksimović iz istog kluba sa 9 bodova.

DP OBALA NAJ JUNIORI

Zlatnu medalju u kategoriji seniorki osvojila je Tijana Kekić iz KSR „Bojana“ Ulcinj sa8 bodova, srebrnu Elena Vukčević (KSR „Širun“) sa 2, a bronzane Biljana Novaković (RSK „Lampuga VP“ Dobre vode) i Staša Petranović (KSR „Pristan“ Bar) sa 1 bodom.

Uzoran tehnički organizator bio je klub „Lampuga  VP“ iz Dobrih voda.

DP OBALA NAJ SENIORKE

Takmičarska sezona nastavlja se već iduće nedelje, kada će u Herceg Novom biti održan I krug državnog prvenstva u ribolovu iz usidrenog broda za seniore.

Odličan start crnogorskih jedriličara na međunarodnoj regati 54. Trofej princeze Sofije

0
Odličan start crnogorskih jedriličara na međunarodnoj regati 54. Trofej princeze Sofije
Start Majorka 2025.

Reprezentativci Crne Gore u jedrenju, Milivoj Dukić i Ilija Marković, započeli su takmičenje na međunarodnoj regati 54. Trofej princeze Sofije na Palma de Majorci, koja je jedna od pet regata iz Grand Slam serije, što je do ove godine bio Svjetski kup. Ova prestižna regata u zalivu Palme označava zvaničan početak takmičarskog ciklusa u olimpijskim klasama za Olimpijske igre Los Anđeles 2028.

Nakon prvog dana i dva održana jedrenja, crnogorski takmičari ostvarili su izuzetne rezultate u konkurenciji 174 jedriličara u olimpijskoj klasi ILCA7. Milivoj Dukić zauzima 19. mjesto u generalnom plasmanu sa rezultatima (2,10), dok je Ilija Marković na 29. poziciji sa plasmanima (10,12).

Obzirom na veliki broj učesnika, takmičenje je organizovano u dvije kvalifikacione grupe, što dodatno potvrđuje jak intenzitet i visoku konkurenciju ove prestižne regate. Na regati se takmiče jedriličari u svih deset olimpijskih disciplina, a ukupno učestvuje preko 1000 jedriličara iz 60 zemalja svijeta. U klasi ILCA7 nastupaju jedriličari sa Olimpijskih igara Pariz 2024, uključujući i osvajače podijuma.

Dukić i Marković su se za ovu sezonu pripremali na ostrvu Lanzarote u Španiji, a početkom marta su stigli na Palmu kako bi nastavili završne pripreme pred početak regate.

Regata traje do 5. aprila, a takmičenje se sastoji iz kvalifikacione serije jedrenja, te  ukoliko se završi minimum šest jedrenja, biće organizovana i finalna Medal Race, koju jedre najboljih deset jedriličara  finalne serije plasiraće.

Crnogorski jedriličari nastavljaju takmičenje s ciljem ostvarivanja što boljih rezultata i borbe za visok plasman u nastavku regate.

Potražnja za radnicima u crnogorskom turizmu – Novi zakon kao rješenje?

0
Potražnja za radnicima u crnogorskom turizmu – Novi zakon kao rješenje?
Tivat / foto Boka News

Potražnja za radnicima u crnogorskom turizmu i ove godine je izuzetno velika, a domaća radna snaga deficitarna. Država pokušava da riješi ovaj problem novim Zakonom o stalnom sezoncu, ali detalji o nacrtu zakona još su nepoznati. Iz Unije slobodnih sindikata ističu podršku Zakonu i nadaju se da će zadržati radnike u turizmu da ostanu u Crnoj Gori. Hotelijeri s druge strane, strahuju da troškove stalnih sezonaca država prebaciti na poslodavca.

Potražnja za radnicima u turizmu i ove godine je izuzetno velika. Samo u Budvi, potrebno je više od 8.000 sezonskih radnika. Taj problem država će pokušati da riješi Zakonom o stalnom sezoncu.

Za sada, Ministarstvo rada ne želi mnogo da otkrije o nacrtu zakona u šta smo se i sami uvjerili nakon što nijesmo dobili tražene odgovore. U Uniji slobodnih sindikata, s druge strane, imaju više detalja.

Srđa Keković iz Unije slobodnih sindikata kaže da bi sezonski radnici novim Zakonom o stalnom sezoncu bili osigurani tokom cijele godine.

– Dakle, povezan bi im bio radni staž ili penzijski staž. Ostvaruju sva prava kao da su na radu i tokom ovog perioda kada nisu angažovani. Dobiće nadoknadu koja je u ovom trenutku projektovana na 120% od obračunske vrijednosti koeficijenta. Dakle, to je iznos od nekih 108 EUR – rekao je Keković.

A stalnim sezoncima, objašnjava Keković, se neće ukidati socijalna pomoć dok čekaju novu sezonu.

– Njihova obaveza bi bila da naredne sezone dođu i rade kod tog poslodavca, nastave taj ugovor o stalnom sezonskom poslu. Ugovor o stalnom sezonskom angažmanu može biti najkraće 6 mjeseci, zaključeno, odnosno najduže 8 mjeseci. Dakle, ostaje od 4 do 6 mjeseci da se uplaćuje doprinos za produženo osiguranje – rekao je Keković.

On poručuje da najavljeni Zakon treba da stimuliše sezonske radnike da ostanu u Crnoj Gori i time se zaustavi njihov odlazak u inostranstvo.

S druge strane, hotelijeri podržavaju to zakonsko rješenje, ali ne kriju ni da su skeptični po pitanju njegove efikasnosti. Strahuju da će troškove stalnih sezonaca država prebaciti na poslodavca.

Hotelijer Žarko Radulović kaže da novi Zakon ima puno nepoznanica.

– Pitanje je u periodu kad ne rade, ko plaća? On ne može bez para da sjedi kući i da čeka da ga ja pozovem, nego mora da ima neka primanja. To u Sloveniji je, recimo, regulisala država. U Hrvatskoj nije. U Hrvatskoj skoro da nema nekih uspjeha, a u Sloveniji donekle – rekao je Radulović.

On poručuje da treba strateški razmišljati i edukovati radnu snagu za šta su, kaže, poslodavci raspoloženi.

– Mi treba da se potrudimo da naše ljude edukujemo, da preskočimo srednji menadžment. Da napravimo njih specijaliste. Da napravimo vrsnog kuvara. Koji može ovdje i u Njujorku i u Tokiju da radi kao kuvar. E to je pravi put – rekao je Radulović.

U Crnoj Gori najviše se traže kuvari, konobari, šankeri, roštiljdžije, sobarice, servirke. A kako je domaća radna snaga sve manje dostupna očekuje se da će i ove godine te poslove obavljati radnici iz Albanije, Srbije, Bosne i Hercegovine.

Za vikend uhapšena 122 vozača

0
Za vikend uhapšena 122 vozača
Policija CG

Crnogorska policija uhapsila je za vikend 122 vozača, od čega 51 zbog vožnje pod dejstvom alkohola, saopštili su iz Uprave policije.

Navodi se da su 34 vozača uhapšena zbog vožnje pod dejstvom droga i 37 zbog počinjenih drugih težih prekršaja, većinom zbog prekoračenja propisane brzine kretanja vozila.

“Najviše uhapšenih, 49, bilo je na teritoriji Glavnog grada, zatim deset vozača u Budvi, po devet u Kotoru i Nikšiću i osam u Baru”, kaže se u saopštenju.

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bar, kako se dodaje, uhapsili su D.M.(21) iz Ćuprije i G.G.(32) iz Vrbasa, koji su upravljali vozilom pod dejstvom marihuane.

“Kod G.G. je pregledom u vozilu pronađena marihuana nakon čega je protiv njega podnijet zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga”, rekli su iz policije.

Oni su kazali da je G.G. sudija za prekršaje kaznio sa 21 dan zatvora.

Navodi se da je hercegnovska policija uhapsila M.I.(23) državljanina Bosne i Hercegovine, sa privremenim boravkom, zbog toga što se, u dva navrata nije zaustavio na jasno dat znak “stop” policijskih službenika tokom kontrole saobraćaja.

Iz policije su rekli da je u Budvi na bulevaru Jadranski put, kontrolisan i uhapšen E.R. (54) iz Budve zbog vožnje pod uticajem kokaina.

Beranska policija uhapsila je A.V. (20) koji je na vozilu postavio uređaje za davanje svjetlosne signalizacije, tzv.blinkere koji se koriste isključivo na vozilima sa prvenstvom prolaza kao i vozilima pod pratnjom.

A.V. je, kako se dodaje, počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Iz policije su naveli da je od petka do nedjelje, evidentirana 31 saobraćajna nezgoda na putevima u Crnoj Gori, sa jednim poginulim u Baru, dok su četiri osobe zadobile teške i 27 lake tjelesne povrede.

“Službenici saobraćajne policije su izdali 1.222 prekršajna naloga, podnijeli 226 prekršajnih prijava i oduzeli 22 para registarskih oznaka”, kaže se u saopštenju.

Zaplijenjena jahta bjeloruskog kriminalca ide na dražbu za 10 miliona eura

0
Zaplijenjena jahta bjeloruskog kriminalca ide na dražbu za 10 miliona eura
Jahta – Foto: Youtube Screenshot

Jahta Stefania, duga 41 metar, nakon gotovo dvije godine mirovanja ide na prodaju putem javne dražbe. Početna cijena iznosi 10 miliona eura.

Plovilo je 2023. godine zaplijenjeno od bjeloruskog državljanina Časlava Konjuha, koji je, prema navodima francuskih vlasti, bogatstvo stekao krijumčarenjem oružja i narkotika. Osim jahte, oduzeta mu je i vila vrijedna jednako toliko.

Francuska je od Italije zatražila zapljenu neposredno prije isplovljavanja jahte prema Dubaiju, gdje bi oduzimanje bilo znatno otežano.

Aukciju će voditi odvjetničko društvo De Baecque, a interes javnosti već je velik, s obzirom na luksuz i tehničke performanse koje Stefania nudi.

Izgrađena 2021. u poznatom brodogradilištu Dynamiq u Toskani, ova aluminijska jahta kombinira europski dizajn i američki luksuz. Nizozemski studio Van Oossanen odgovoran je za njezinu pomorsku arhitekturu, dok su vanjski izgled osmislili dizajneri iz Monaka (Dobroserdov Design), a interijer potpisuje Giuseppina Arena iz Miamija.

Pokreću je dva snažna motora od po 1650 konjskih snaga, s dosegom od 5000 nautičkih milja pri brzini od 10 čvorova i ekonomičnoj potrošnji od samo 50 litara na sat. Maksimalna brzina iznosi 21 čvor.

Na Stefanii može boraviti do 10 gostiju u pet luksuznih kabina, uz profesionalnu posadu od šest članova.

Nastavlja se podrška CEDIS-a Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore

0
Nastavlja se podrška CEDIS-a Vaterpolo i plivačkom savezu Crne Gore
CEDIS i PVSCG

Izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, Vladimir Ivanović i predsjednik Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Nikola Milić poptpisali su sponzorski ugovor vrijedan 30 hiljada eura.

Nakon višegodišnje i uspješne saradnje, CEDIS nastavlja svoju ulogu sponzora VPSCG. Ovaj korak dodatno potvrđuje posvećenost CEDIS-a odgovornom poslovanju i strateškom ulaganju u društvenu zajednicu, dok istovremeno predstavlja i značajan doprinos unapređenju sporta u Crnoj Gori. Vaterpolo kao jedan od najuspješnijih sportova u državi, dobija snažnu podršku koja pomaže jačanju nacionalnog tima i promociju sportskih vrijednosti.

CEDIS, kao društveno odgovorna kompanija, posvećena je stvaranju dugoročnih vrijednosti. Upravo je takva saradnja sa Vaterpolo i plivačkim savezom Crne Gore. Ona predstavlja pravi primjer kako se udruženim snagama može raditi na promociji timske saradnje i šampionskog duha. Podrška ovom timu još jedan je dokaz naše posvećenosti unapređenju sportskih i društvenih vrijednosti. Vjerujem da će ova podrška pomoći našim sportistima da pokažu svoj puni potencijal i postignu najbolje rezultate u predstojećim takmičenjima – izajvio je nakon poptpisivanja ugovora Vladimir Ivanović, izvršni direktor CEDIS-a.

Crnogorski elektrodistributivni sistem je od samog osnivanja, odnosno od 2016. godine bez prekida u pulu sponzora našeg Saveza. Period saradnje koji je iza nas, jasno pokazuje da je ista bila na obostrano zadovoljstvo, pa mi ostaje samo da poželim da se saradnja nastavi i u dugom nizu godina pred nama. Veliko nam je zadovoljstvo što je CEDIS kao društveno odgovorna i uspješna kompanija osta kao podrška najuspješnijoj reprezentativnoj selekciji u Crnoj Gori.  Trudićemo se da opravdamo očekivanja naših prijatelja, i da zajedničkim snagama dođemo do novih velikih pobjeda i medalja, rekao je Nikola Milić, predsjednik VPSCG.

Pružajući kontinuiranu podršku vrhunskim sportistima, CEDIS na taj način doprinosi razvoju cjelokupne društvene zajednice, te motiviše i ostale društveno odgovorne kompanije u zemlji da slijede naš primjer.

Nade spasilaca blijede nakon smrtonosnog potresa u Mjanmaru

0
Nade spasilaca blijede nakon smrtonosnog potresa u Mjanmaru
Potres u Mjanmaru
Foto: Stringer / REUTERS

Sve je manje nade da će se pronaći još preživjelih u ruševinama Mandalaya, gdje su neki stanovnici treću noć proveli spavajući na otvorenome, nakon što je u razornom potresu poginulo najmanje 1700 ljudi u Mjanmaru i susjednom Tajlandu.

Rano u ponedjeljak spasilački timovi bili su manje aktivni u središnjem mjanmarskom gradu s više od 1,7 milijuna stanovnika. Uvjeti su teški, očekuje se da će temperatura dosegnuti 40 Celzijevih stupnjeva.

Vrućina je iscrpila spasioce i ubrzava raspadanje tijela, što bi moglo otežati identifikaciju.

– Kao posljedica tako jakog potresa većina zgrada potpuno je srušena pa je u prizemnim dijelovima i dalje nepoznat broj ljudi. Najveći je zadatak identificirati ih jer se vode ili kao nestali ili kao poginuli ili, pak, kao zatočeni u ruševinama. U pronalaženju svih tih ljudi sudjeluju sve državne službe, ali nemamo dovoljno kapaciteta. No najveći je problem u zdravstvenom sustavu jer je većina bolnica teško oštećena te je i u tom sektoru stanje kaotično, rekao je Min Min Thein, ravnatelj zavoda za rehabilitaciju u Mjanmaru.

Muslimanski vjernici u ponedjeljak ujutro okupili su se u blizini uništene džamije u tom gradu, na prvoj molitvi Ramazanskog bajrama, blagdana koji slijedi nakon islamskog mjeseca posta ramazana.

U ponedjeljak se očekuju i pogrebi stotina žrtava.

Početni potres magnitude 7,7 dogodio se blizu Mandalaya u petak rano poslijepodne, a nekoliko minuta poslije slijedio naknadni potres, magnitude 6,7.

Srušene su zgrade i mostovi te uništene ceste, a neka od najtežih razaranja pretrpio je središnji dio Mjanmara.

Morsko dobro – poziv lokalnim NVO povodom obilježavanja “Dana Planete Zemlje”

0
Morsko dobro – poziv lokalnim NVO povodom obilježavanja “Dana Planete Zemlje”
Dan planete Zemlje

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom poziva zainteresovane lokalne NVO da predlože aktivnosti za zajedničku realizaciju povodom promovisanja međunarodne manifestacije “Dan planete Zemlje” 2025. godine.

Pravo učešća na ovom Pozivu imaju lokalne nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori, isključivo sa sjedištem u primorskim opštinama (Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj), odnosno opštinama obuhvaćenim zonom morskog dobra.

Cilj ovog Poziva je saradnja sa nevladinim organizacijama i dobijanje najboljeg predloga za
realizaciju lokalnih aktivnosti povodom obilježavanja 22. aprila, Dana Planete Zemlje u svakoj od 6 primorskih opština, a koje imaju za cilj zaštitu obale, mora i podmorja.

Ovim pozivom je planirana dodjela finansijskih sredstava za najbolje ponuđeno riješenje promovisanja Dana Planete Zemlje i to, za po jednu aktivnost u svakoj opštini pojedinačno, u iznosu od bruto 700 eura.

O uslovima na web strani Morskog dobra.