Crnogorska Pravoslavna Arhiepiskopija Kotorsko – Primorska obavještava vjernike i sve ljude dobre volje da je pokrenuta inicijativa za rekonstrukciju Crkve Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca u Starom gradu Kotoru.
Crkva posvećena Svetom Petru Cetinjskom Čudotvorcu – crkvenom poglavaru, vojskovođi i vladaru Crne Gore – predstavlja zvanično ćedište naše Arhiepiskopije, ali i značajan duhovni i kulturni centar cijelog crnogorskog primorja.
Rekonstrukcija podrazumijeva unutrašnje i spoljašnje radove na sanaciji i zaštiti od propadanja, kao i izradu određenih elemenata koji će doprinijeti boljoj funkcionalnosti same Crkve, imajući u vidu njenu skromnu fizičku veličinu i specifičan položaj u okviru Starog grada.
Ovim putem pozivamo sve vjernike, poštovaoce, privrednike, institucije i dijasporu da, u skladu sa svojim mogućnostima, pruže finansijsku i svaku drugu vrstu podrške ovom značajnom poduhvatu. Svaki prilog, bez obzira na iznos, predstavlja dragocjen doprinos našoj borbi za opstanak Crnogorske Pravoslavne Crkve u ovim specifičnim i za nas teškim vremenima.
Donacije iz Crne Gore se mogu uplatiti na tekući žiro – račun Arhiepiskopije Kotorsko – Primorske: 510-0000000195802-66 (CKB banka).
Donacije iz inostranstva se mogu uplatiti na devizni račun Arhiepiskopije Kotorsko – Primorske, a podaci potrebni za uplatu su sljedeći:
Kruzer u Abu Dhabiju – Bodo Marks/Dpa Picture-alliance Via Afp
Crni oblaci dima uzdižu se iznad luke Abu Dhabi u Ujedinjenim Arapskih Emiratima. Fotografirala ih je u nedjelju poslijepodne turistkinja s balkona broda “Mein Schiff 4”. U vrlo kratkom vremenu, Bliski istok postao je ratna zona. A usred nje bile su tisuće njemačkih turista s kruzera, piše Bild, a prenosi Jutarnji.
“Mein Schiff 4” tvrtke TUI Cruises trenutno je usidren u Port Zayedu u Abu Dhabiju. U nedjelju poslijepodne po njemačkom vremenu tamo se dogodila snažna eksplozija. Ministarstvo obrane je naknadno objavilo da su odgovorna dva iranska drona koji su se srušili na skladište u pomorskoj bazi Al Salam u blizini luke. To je uzrokovalo požar dva kontejnera.
BILD je saznao od putnika na brodu: „Primili smo hitnu obavijest na mobitele oko 16:30 i rečeno nam je da se odmah okupimo u brodskom kazalištu.“ „U blizini se začuo glasan prasak“, izvijestio je drugi putnik. „Posada nam je rekla da uđemo unutra, izbjegavamo prozore i ostanemo mirni.“
Atmosfera na brodu je napeta. “Mnogi putnici, uključujući brojne obitelji s djecom, polako gube živce: panika, plač, strah od daljnjih udara. I nitko ne zna kako ili kada ćemo se odavde izvući.”
Sedmodnevna krstarenja “Magija Orijenta” na brodu “Mein Schiff 4” obično uključuju sljedeća zaustavljanja: Dubai, Abu Dhabi, Khasab, Muscat, Doha i povratak u Dubai. Cijene počinju od 899 eura po osobi za standardnu dvokrevetnu kabinu.
U Dubaiju, Abu Dhabiju i Dohi, glavnom gradu Katara, trenutno je usidreno ukupno šest kruzera. Kruzeri su već otkazali neka putovanja i surađuju s lokalnim vlastima i međunarodnim partnerima kako bi osigurali sigurnost svih na brodu.
Svi brodovi će zasad ostati u luci s putnicima na brodu. Zatvaranje zračnog prostora i napadi na zračne luke onemogućuju povratak kući zrakoplovom. Nastavak putovanja morem također ne dolazi u obzir. To bi zahtijevalo prolazak kroz Hormuški tjesnac, koji je udaljen samo nekoliko kilometara od iranske obale i trenutno je zatvoren za svu plovidbu.
Normalni hotelski poslovi na brodovima uglavnom se nastavljaju, tako da se o svima na brodu brine, izvješćuje se. Raspoloženje među putnicima je napeto. “Nakon raketnog napada, kapetan je naredio svim putnicima da se okupe unutar broda”, izvijestio je turist s broda “Mein Schiff 4”. Vanjske palube i balkoni ostaju zatvoreni.
Ipak, pohvaljena je i organizacija na brodu: „Voditelj za hranu, piće itd. trenutno traži od obitelji da prijave svoje potrebe za puderom, pelenama itd., kako bi se na brod mogla unijeti zaliha za tjedan dana. Isto se očito odnosi i na lijekove koje brodski liječnik nema na zalihi“, objasnio je jedan od turista za Bild.
Što se događa sljedeće? TUI Cruises kaže da nepredvidljiva situacija onemogućuje bilo kakva pouzdana predviđanja. Trenutno ovise o informacijama zrakoplovnih kompanija kako bi utvrdili mogu li se i kada povratni letovi održati. Tvrtka nadalje navodi: “Znamo da su mnogi ljudi trenutno zabrinuti za članove svoje obitelji i prijatelje na brodu. Sigurnost naših gostiju i posade uvijek nam je glavni prioritet.”
Svi polasci u regiji otkazani su do 2. ožujka uključujući i taj datum. Na web stranici Mein Schiff ne mogu se rezervirati daljnja krstarenja na Orijent za bilo koji datum nakon tog datuma. Pogođeni gosti dobit će puni povrat novca ili 10 posto popusta prilikom ponovne rezervacije na drugo krstarenje, piše Bild, a prenosi Jutarnji.
Vaterpolisti Jadrana pobijedili su večeras u Herceg Novom ekipu Šapca 13:10, u utakmici 12. kola Regionalne premijer vaterpolo lige.
Hercegnovski tim je u svom bazenu nadigrao rivala i napravio veliki korak ka finalnom turniru.
Domaćin je iskoristio više od 14 minuta igre bez gola gostiju i serijom 4:0 polovinom treće četvrtine poveo 7:3.
Jadran je u nastavku imao i šest golova prednosti (13:7), ali je Šabac sa tri vezana pogotka u samom finišu uspio da ublaži poraz.
Najefikasniji u pobjendičkom timu, na čijem se golu istakao Ilija Radović, bili su Strahinja Gojković i Danil Merkulov sa po tri gola, po dva su postigli Srđan Janović i Vasilije Radović, dok su se po jednom upisali Dmitri Holod, Fran Valera i Matija Sladović.
U ekipi Šapca istakao se Nemanja Stanojević sa šest pogodaka.
Galija, kočija, avion, cepelin projurili su danas novskim ulicama praćeni aplauzima velikog broja gledalaca koji su sa uživanjem pratili sedmo izdanje atraktivne trke karića – Karotrc.
Trku održanu u okviru programa 57. Praznika mimoze obilježili su obaranje rekorda staze, izuzetni maškarani karići, odlična posjećenost i besprekorna organizacija.
Zvuci kuglagera i sjajna energija vladali su Herceg Novim dok su se karići spuštali strmom stazom od nekadašnjeg hotela Rudnik do Škvera. Svoje umijeće u savladavanju nizbrdice i krivina pokazalo je više od stotinu vozača koji su se do cilja se spustili u jednosjedima, dvosjedima i maškaranim karićima.
Rekord staze oborio je Ernes Senadović iz Kotora koji je do cilja stigao za 1:49 minuta i osvojio prvo mjesto u kategoriji jednosjed. Drugo najbolje vrijeme imao je Dejan Kustudić, a treće Đorđe Danilović, obojica iz Kotora.
Najbrži u kategoriji dvosjed bio je kotorski tandem Dejan Kustudić i Ernes Senadović, drugo mjesto osvojio je još jedan kotoski tim, Nemanja Kašćelan i Ahmer Senadović, a treće tim iz Herceg Novog, Velimir Pavlović i Strahinja Radmilović.
Trka karića 2026.
U kategoriji maškaranih karića prvu nagradu osvojila je Galija, drugu karić-avion Flying socks, a treće mjesto Steampunk Zeppelin. Priznanja su dodijeljena i za karić-autobus nazvan V na kvadrat, kariću The Flintstones koji je prevozio porodicu Kremenko i kariću-kočiji pod nazivom Princ i princeza.
„Utisci su odlični. Prvi smo i ove godine, lični rekord sam oborio za tri sekunde. Staza je bila fenomenalno sređena, obezbijeđena, sve u odličnim uslovima“, kazao je rekorder staze, Ernes Senadović, dodajući da su za dobar rezultat potrebni trening i iskustvo, želja za pobjedom i malo sreće.
Trka karića 2026.
„Organizacija je perfektna, bolja nego prošle godine, svake godine je sve bolja. Trka je bila odlična, momci odlični. Imali smo malo vremena da se spremamo, dugo je bila kiša, zadnju sedmicu dana nema kiše, dva dana smo vježbali i bilo je dobro“, rekao je Dejan Kustudić, osvajač prve nagrade u kategoriji dvosjeda i drugog mjesta u kategoriji jednosjeda.
Đorđe Danilović, treći u kategoriji jednosjeda, takođe je pohvalio organizaciju događaja, na kojem je i ranije osvajao nagrade: „Isti karići, ista je staza. Staza je super kao uvijek, bilo je super“.
Trka karića 2026.
Najbolji maškarani karić, Galija ekipe GOT iz Herceg Novog postaće poklon za najmlađe sugrađane, kazao nam je član tima, Vuksan Stamenković.
„Odlučili smo, s obzirom na izgled našeg ovogodišnjeg rada, da karić u stilu galije poklonimo zabavištu „Naša radost“, tako da ovaj naš projekat ide na Toplu i nadam se da će poslužiti za neke njihove igre i predstave“, poručio je Stamenković.
Trka karića 2026.
Ovogodišnja organizacija ocijenjena je kao najuspješnija do sada, a domaćini će se potruditi da trka karića nastavi da raste, kazao je organizator, Ivan Peulić iz NVO „Maškare“.
„Imali smo preko sto učesnika zvanično – Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i naravno, najviše iz Crne Gore, odnosno Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva i Podgorica“, naveo je Peulić.
Kako je istakao, poseban utisak ostavilo je devet maškaranih karića, a vrhunac takmičarskog dijela bilo je obaranje rekorda staze.
„To su dva momka koji već godinama uzimaju nagrade u brzini i oni ne popuštaju nikako. Mi smo mislili da se ovaj rekord neće moći oboriti, odnosno rekord od prošli put ali oni su prespremni. Radari mjere brzinu karića, i oni nekad dostižu i do pedeset i jedan kilometar na čas, to je bila neka maksimalna izmjerena brzina“, ispričao je Peulić.
Trka karića 2026.
Organizatori, NVO „Maškare“ zahvalili su svima koji su pomogli da trka prođe u najboljem redu – gradskim preduzećima Čistoća i Parking servis, komunalnoj i saobraćajnoj policiji, vatrogasnoj i službi hitne pomoći, kao i pokrovitelju događaja, Opštini Herceg Novi i brojnim sponzorima i prijateljima manifestacije.
U okviru 57. Praznika mimoze održane su na desetine programa, a Herceg Novi je tokom petnaest festivalskih dana posjetilo više od 20.000 ljudi, istaknuto je na sinoćnoj završnici festivala. Herceg Novi će i u narednim mjesecima imati bogat kalendar kulturnih i zabavnih manifestacija, a zanimljiv program zakazan je i za prvomajske praznike – 01. maja koncert YU grupe, a 02. maja Kaliopi.
Organizatori i pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku brojnih prijatelja i sponzora festivala.
Foto: Milos Samardzic SM Photography, dron foto: Vuk Ilić
U peraškoj palati Bujović u subotu 28. februara je svečano obilježen dan osnivanja Muzeja grada Perasta i 89 godina postojanja ove značajne ustanove kulture.
Program je okupio brojne građane i građanke Perasta, predstavnike/ce lokalne vlasti, ali i kulturnog, naučnog i javnog života naših grada i zemlje. Svečanost je otvorena pozdravnom riječju urednice programa Jelene Vukasović koja je u ime kotorskih „Muzeja” istakla višedecenijsku ulogu ove ustanove kao čuvara materijalnog i nematerijalnog nasljeđa Perasta. „Sa posebnom zahvalnošću danas se obraćamo građanima i građankama Perasta čija su podrška, povjerenje i pružena ruka dragocjena potvrda da Muzej predano i dostojno čuva peraško kulturno nasljeđe” – rekla je Vukasović.
Muzej osnovan 1937. godine iz opštinske zbirke dokumenata, umjetnina i predmeta svakodnevnog života, kao izraz odgovornosti Peraštana prema sopstvenoj prošlosti i svjedočanstvo o tome ko su bili i kakav grad žele da ostave budućim generacijama. Tako je Muzej grada Perasta od osnivanja mnogo više od čuvara predmeta – to je prostor u kojem se, kako je istaknuto, prepoznaje identitet ovog grada i o njemu najviše saznaje.
Dan Muzeja Perasta
Danas čuva više od 3000 predmeta iz perioda od XV do XX vijeka, a ova muzejska ustanova kontinuirano ulaže u unapređenje uslova čuvanja i prezentacije zbirki. Tokom protekle godine postavljene su nove profesionalne muzejske vitrine i savremeni rasvjetni sistemi u kapetanskom salonu, diplomatskoj i etnografskoj sobi, a od novina u postavci istaknuta je rekonstruisana uniforma kontea Luiđija Viskovića.
Centralni događaj svečanosti bila je premijera dokumentarnog filma reditelja Dušana Vulekovića „Tri peraška običaja” realizovanog u produkciji kotorskih „Muzeja”. Film donosi svjedočanstva o tri važna fenomena nematerijalne kulturne baštine – Kićenju mađa, Gađanju kokota i Fašinadi – kroz kazivanja samih Peraštana/ki.
U nastavku programa u kapetanskom salonu je nastupila ženska klap
Dan Muzeja Perasta
a „Incanto”, a potom je organizovano stručno vođenje kroz muzejsku postavku čiji su dio, za ovu priliku, bili i likovni radovi đaka peraškog odjeljenja Osnovne škole „Veljko Drobnjaković” iz Risna. Svečanost je završena uz posluženje tradicionalnih peraških poslastica.
ACG, tokom predstojeće ljetnje sezone aerodrom Podgorica biće povezan sa oko 70 destinacija, dok će u Tivtu biti operativno oko 60 ruta, uz napomenu da su najave podložne promjenama u skladu sa planovima avio-kompanija.
Kada je riječ o novim linijama iz Podgorice, Wizz Air uvodi znatan broj novih ruta. Putnici će moći da lete ka Bazelu, Parizu Bove, Kelnu, Hamburgu, Baden-Badenu, Kataniji na Siciliji, Rimu, Viljnusu, Mastrihtu, Gdanjsku, Poznanju, Žešovu, Vroclavu, Bratislavi, Ljubljani, Barseloni i Malmeu.
U Tivtu će tokom ljetnje sezone biti otvorene tri nove rute: Madrid, koji će opsluživati Iberia, Amsterdam sa TUI Netherlands, kao i London Hitrou, na kojem će saobraćati British Airways.
Pored novih linija, ACG su uspjeli da motivišu postojeće partnere da dodatno ojačaju prisustvo, posebno u Tivtu, koji je izrazito sezonalni aerodrom sa punim intenzitetom saobraćaja od kraja marta do kraja oktobra. Tokom ljetnje sezone Tivat će biti povezan sa Španijom, Engleskom, Njemačkom, Švajcarskom, Holandijom, Belgijom, Francuskom, Norveškom, Danskom, Švedskom, Letonijom, Litvanijom, Estonijom, Turskom i Izraelom, ali i sa Azerbejdžanom, Dubaijem i Kuvajtom.
Već od kraja marta i početkom aprila započinje prvi talas sezonskih letova iz Tivta. Među njima su Barselona (Vueling), Berlin (easyJet), Mančester (Jet2 i easyJet), London Getvik (easyJet), London Luton (easyJet), London Stansted (Jet2), Bristol (easyJet), Ženeva (easyJet), Birmingem (Jet2), Luksemburg (Luxair), Kuvajt (Jazeera Airways), Pariz (Transavia), Baku (Azerbaijan Airlines), Tel Aviv (El Al, Israir i Arkia), Istanbul (Turkish Airlines) i Jerevan (FlyOne Armenia).
Od sredine aprila i tokom maja mreža se dodatno širi ka Rigi (Air Baltic, Norwegian i Heston), Beču (Austrian Airlines), Helsinkiju (Norwegian), Dizeldorfu (Eurowings), Minhenu i Frankfurtu (Lufthansa), London Hitrou (British Airways), Briselu (TUI Fly Belgium), Amsterdamu (TUI Netherlands), Štutgartu i Berlinu (Eurowings), Dubaiju (Fly Dubai), Viljnusu (Avion Express i Heston) i Talinu (Heston). Od juna se uvode i letovi ka Cirihu (Edelweiss), Oslu (Norwegian i SAS), Stokholmu (SAS), Kopenhagenu (Norwegian i SAS), Kišinjevu (SkyUp MT), Ljubljani (Trade Air) i Madridu (Iberia).
Aerodromi Crne Gore
U Podgorici, Ryanair već od kraja marta vraća svoje redovne sezonske linije ka Berlinu, Briselu, Gdanjsku, Krakovu, Vroclavu i Poznanju. Wizz Air od proljeća ponovo uspostavlja sezonske letove ka London Getviku, Varšavi i Katovicama.
Nacionalni avio-prevoznik Air Montenegro tokom marta i aprila iz Podgorice ponovo aktivira linije ka Frankfurtu, Parizu, Pragu, Nantu i Lilu, dok grčki nacionalni prevoznik Aegean Airlines obnavlja vezu sa Atinom.
Kada je riječ o cjelogodišnjim linijama, Podgorica je povezana sa Beogradom (Air Montenegro i Air Serbia), Istanbulom (Air Montenegro i Turkish Airlines), Istanbulom – Sabiha Gokčen (Pegasus Airlines), Bečom (Austrian Airlines), Budimpeštom, Dortmundom, Memingenom i Milanom (Wizz Air), Ankarom i Izmirom (Pegasus Airlines), Ljubljanom (Air Montenegro), London Stanstedom (Ryanair), Rimom (Air Montenegro), Varšavom (LOT Polish Airlines) i Cirihom (Air Montenegro).
Tivat ima cjelogodišnje linije Beograd (Air Montenegro i Air Serbia) i Istanbul (Air Montenegro). Do decembra je Tivat bio povezan i sa Tel Avivom preko kompanije El Al, a od januara su ti letovi preusmjereni na Podgoricu.
Sve češće nesreće na putevima aktuelizuju priču o postavljanju stacionarnih radara u zemlji. Godinama ih nadležni najavljuju a kako sada stvari stoje Crna Gora bi mogla da ih dobije do kraja godine. Biće na više desetina lokacija.
Kada krenete iz Podgorice ka Cetinju radari će vas dočekati odmah u Donjoj Gorici, potom u mjestu Šteke, u Barutani, Meterizima. Do Cetinja ubuduće nema brze vožnje jer vas radar prati – a kazna dolazi direktno na kućnu adresu. Kroz prste više nema gledanja, moraćete pažljivo i preko Obzovice do Budve pa sve do Tivta. I kada krenete prema najjužnijem gradu u zemlji, moraćete sporije. Radari će biti kod Virpazara, Bara sve do Ulcinja. Od Podgorice do Nikšića- radari će biti upravo na lokacijama gdje se sada najčešće događaju nesreće. Od Tunjeva do Drenoštice, Nikšića pa sve do Šavnika i Žabljaka.
U prethodnom periodu definisano je 88 lokacija širom Crne Gore na kojima će biti postavljeni stacionarni radari. Predviđeno je i da im se mogu mijenjati lokacije pa vozači neće sa sigurnošću znati gdje se radar nalazi. Očekuje se efikasno kažnjavanje svih koji krše saobraćajne propise. Kazne će stizati na kućnu adresu i neće se gledati kroz prste prekršiocima. O stacionarnim radarima govori se godinama i dugo čekamo njihovu primjenu.
“Sami sistemi sigurno da ne koštaju baš tako malo. Tu je s jedne strane neophodno obezbijediti resurse. S druge strane smo imali i zakonodavne prepreke pogotovo kad je u pitanju prosječna brzina i tu ćemo sada izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja imati čistu sliku i naravno niz drugih operativnih aktivnosti: pripremiti ljudstvo, uraditi analizu. To je sve nešto što zahtjeva vrijeme i eto vjerovatno zbog čega se sve čekalo, naravno i politička volja je veoma važna da bi se ovo u krajnjem slučaju realizovalo”, kaže Boško Matović, profesor na Mašinskog fakulteta UCG.
“Sad je naredni korak da se ta tehnička dokumentacija kompletira, da kažem da je to već u nekoj završnoj fazi i da Ministarstvo unutrašnjih poslova izabere način kako će sprovesti nabavku tog sistema”, objašnjava direktor Direktorata za saobraćajMiroslav Mašić.
Još nije poznato koliko će sistem stacionarnih radara koštati ali se pretpostavlja da će to biti nešto manje od 10 miliona eura. Međutim, iskustvo zemalja koje ih imaju, poput Bosne i Hercegovine, govori da se ovi sistemi isplate za otprilike godinu dana. Po evropskoj metodologiji računanja, troškovi koji se javljaju zbog izgubljenih života odnosno teških povreda u saobraćajnim nezgodama, su enormno visoki za državu.
“Po poginulom idetri miliona, po teško povrijeđenom pola miliona i po nezgodi sa materijalnom štetom oko 40.000 eura. Pošto je broj stradalih i teško povrijeđenih u Crnoj Gori značajno viši u odnosu na države Evropske unije to je kod nas iznosilo za 2024. godinu 8% budžeta. Oko 400 miliona eura su ti troškovi izračunati na osnovu te evropske metodologije”, objašnjava Mašić.
A kakve efekte možemo očekivati nakon postavljanja stacionarnih radara?
“Smanjenje procenta saobraćajnih nezgoda, smanjenje poginulih i teško povrijeđenih. Neka iskustva nam pokazuju da je otprilike broj saobraćajnih nezgoda poslije postavljanja stacionarnih radara i radarskih sistema u prosjeku, zapravo on je u opsegu u istraživanjima, negdje između 7 i 70%. U prosjeku je to negdje oko 35%. Kada su u pitanju poginuli tu je još bolja statistika. Da kažemo prosječno negdje se očekuje 50% manje poginulih da imamo na putevima”, kaže Boško Matović.
Sistem kojeg će činiti stacionarni radari i komandni centar opremljen najsavremenijim IT uređajima, u kojem će pripadnici Uprave policije obrađivati podatke, između ostalog mjeriće i prosječnu brzinu kretanja vozila na određenim dionicama puta. Nakon usvajanja izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja u Skupštini biće raspisan tender za nabavku i postavljanje uređaja, a naši sagovornici, koji su članovi radne grupe za realizaciju ovog projekta, očekuju da do kraja ove godine sistem stacionarnih radara profunkcioniše.
Drage kolege iz DPS-a sa najgorim rezultatom i najmanjom političkom podrškom u istoriji, Modus operandi uništavanja obale Bokokotorskog zaliva koji su sprovodili upravo vaši tajkuni i upravo vaši funkcioneri za svoje privatne džepove ostaće najcrnjim slovima upisan u crnu hroniku sva četiri bokeška grada.
Mrežu posebnih tumačenja, izmišljenih kombinacija propisa i ćutanja administracije patentirali ste upravo vi, i što je još gore, uveli ste tu praksu u pravni promet države Crne Gore. Za svaki iole normalan projekat, vaši su politički oci sebi decenijama gradili po novu vilu ili cijelo naselje u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Budvi, pa u Podgorici crtali planove za još!
Isti modus operandi izmislili ste za stranačko zapošljavanje gdje je u vašem sistemu bukvalno svako mjesto bilo pokriveno isključivo partijskim kadrom. Najnoviji primjer vidimo u Budvi gdje čelnici DPS dobijaju fotelje i funkcije samo kad se uz pomoć neke radikalne struje povampirite pa čupnete dio vlasti. To se u Herceg Novom, naravno, nikada više neće desiti.
Stoga ne čudi što vam je nepojmljiva situacija u kojoj jedan sekretar za urbanizam dođe na to mjesto kao ekspertski kadar bez ikakve stranačke pripadnosti, te funkciju obavlja jednako i u godinama kada je Novska lista vlast i u godinama tokom kojih je Novska lista bila izbačena iz vlasti. Vladislav Velaš kao odbornički kandidat po svoje mišljenje u oblasti urbanizma nikada nije i nikada neće dolaziti u kancelariju Novske liste.
Uvjereni smo u profesionalnost sekretara za urbanizam u dosadašnjem radu, te smo kao i u svim ranijim slučajevima kada ste prozivali naše članstvo, pozvali nadležne da se ispita svaki pojedinac i da svako snosi odgovornost za svoje postupke. Za razliku od naših funkcionera, koji su u svakom slučaju bili uvijek čisti, ovi vaši su svakog dana sve brojniji iza rešetaka pa ne čudi što se UIKS bori za proširenje kapaciteta i još par stotina kreveta u Spužu.
Pogledajte malo bolje, drage naše kolege. U Baošićima se naš brod nije nasukao. On lovi (mafijašku) hobotnicu!
ACI marina Palmižana – Adriatic Croatia International Club
Lanac marina ACI ostvario je u 2025. godini ukupne prihode od 40,3 milijuna eura i neto dobit od 400 tisuća eura, saopštio je ACI u petak.
Ukupni prihod povećan je za 1,2 milijuna eura ili tri posto u odnosu na 2024. godinu.
Rast je ponajprije ostvaren na temelju prihoda od usluga godišnjeg veza koji su porasli šest posto, odnosno 1,1 milijun eura u odnosu na prethodnu godinu. Znatan porast prihoda od prodaje zabilježen je u ACI marinama Dubrovnik, Split, Skradin i Milna, koje su u ukupnom povećanju sudjelovale s približno 70 posto.
U 2025. godini ostvarena je neto dobit od 400 tisuća eura, pri čemu je, kako se navodi, na konačni financijski rezultat ponajprije utjecao i rast ukupnih rashoda, koji iznose 39,6 milijuna eura što predstavlja povećanje od 1,8 milijuna eura, odnosno pet posto u odnosu na godinu prije.
Tijekom protekle godine uloženo je ukupno 1,4 milijuna eura, od čega 400 eura u investicijsko održavanje, radi očuvanja sigurnosti, funkcionalnosti i kvalitete infrastrukture u svim marinama.
ACI napominje da dugoročnu dinamiku investicijskog i razvojnog ciklusa i dalje ograničava pitanje produženja ugovora o koncesijama. Naime, većini ACI-jevih marina koncesije istječu 2030., dok marini Veljko Barbieri u Slanom ugovor o koncesiji istječe već 2027.
Pravovremeno rješavanje pitanja koncesijskih ugovora ključno je za stabilizaciju investicijskog ciklusa i daljnje jačanje financijskih pokazatelja u sljedećim razdobljima. Unatoč postojećim ograničenjima, ACI nastavlja poslovati uz naglasak na financijsku odgovornost, kvalitetu usluge i dugoročnu održivost sustava, kaže se u ACI-jevu priopćenju.
Suđenjem glavnom krivcu za nevolje Novljana, Zobiolitisu Nervozitisu Maksumusu, i vrhunskim koncertom regionalne zvijezde Aca Pejovića, zatvoren je 57. Praznik mimoze u Herceg Novom.
U završnici najznačajnije manifestacije u regionu uživalo je više od 10 000 posjetilaca, koji su pjesmom vjerno pratili popularnog pjevača, stvarajući atmosferu za pamćenje. Praznik mimoze je nanovo potvrdio svoju popularnost, privlačeći sve veći broj gostiju tokom svih festivalskih dešavanja.
Do „sudnice“ krivca su dopratili trombonjeri, Maškare, Gradska muzika i mažoretke Herceg Novi i Mjesna muzika Đenović. Zobiolitisu Nervozitisu Maksumusu suđeno je jer „sve manje cvijeća i stabala, palmi, pinija, tamarisa, mimoze, famozne rajske ptice i kamelije, a sve više cementa, betona, stakala, cigala, armature, false pitura, eloksira i gvožđurije. On je kriv što je u Novom sve manje Novljana i što nam furešti nameću svoje, a ne razumiju nijednu našu užancu“. Kriv je i što nema zaobilaznice, pa „kad se ‘ukopčaš’ s Kamenara… stoj, odnosno sjedi u autu i čekaj. Kao pred Strašni sud“. Zato je osuđen „da narodu svane i da ga pomiluje ruka pravde“.
Program je nastavljen koncertom Novljanina Dejana Draškovića i bend, a potom i regionalne zvijezde Aca Pejovića, koji je završnicu učinio spektakularnom.
Publika je s njim pjevala od prvog takta upućenog sa scene, onako kako je i najavio.
„Raspoložen sam i nadam se da će večeras biti dobro, kao što uvijek i bude u Herceg Novom. Nije ovo prvi, a nadam se ni zadnji put da sam tu. Stigao sam s odmora, takoreći sa skija na nulu, tako da sam odlično i spreman za koncert“, kazao je Aco Pejović pred koncert.
Otkrio je šta je to što čini njegovu posebnu vezu sa Herceg Novim, pa su koncerti uvijek izuzetno posjećeni i traju duže od planiranog.
Završnica 57 Praznika mimoze
„To je vjerovatno neko poštovanje moje prema njima i njihovo prema meni. I to gajimo i oni i ja. I onda to traje“, kazao je Pejović.
Veliko je zadovoljstvo nastupiti pred publikom u svom gradu, naročito za Praznik mimoze, koji je najprepoznatljiviji simbol Herceg Novog, kazao je Dejan Drašković.
„Željeli smo da napravimo nešto drugačije, slagali smo repertoar desetak dana, pokušali da uključimo više žanrova. Bilo je sjajno. Herceg Novi nudi bogat kulturni program, mnogo festivala, ali smo mi posebno vezani za ovaj Praznik“, kazao je Drašković i najavio dvije nove pjesme do kraja godine, u kojima će se oprobati kao kantautor.
Tokom samo 15 dana Herceg Novi je posjetilo više od 20.000 ljudi, što potvrđuje koliki je značaj Praznika mimoze za razvoj turizma u vansezonskom periodu, kazala je direktorica Turističke organizacije Herceg Novi, Darija Banićević. Naglasila je da su svi programi, posebno centralni tokom vikenda, bili podjednako dobro posjećeni, što ukazuje na dobru promociju i kvalitetnu distribuciju programa prema ciljanim tržištima.
Završnica 57 Praznika mimoze
„Popunjenost hotelskih kapaciteta je od 80 do 100 posto, što je zaista sjajan rezultat. Ono što slijedi je priprema ljetne turističke sezone. Uz redovne aktivnosti, očekuju nas koncerti Yu grupe 1. maja, Kaliopi 2. maja na Trgu Nikole Đurkovića. Slijedi otvaranje ljetne sezone, Buđenje ljeta, Strip festival, Trg od knjige, Dani muzike, Filmski festival, HAPS, a tu je i Guitar Art Summer Fest. Očekuje nas nešto svečano, nešto što ranije nije bilo, ali detalje ćemo otkriti u narednom periodu“, najavljuje Banićević.
Danas (1. mart) na programu je atraktivna Trka karića – Karotrc, koja će biti vožena na stazi od centra grada do Škvera, a start je u 12 časova.
Organizatori i pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi, JUK Herceg Fest i Turistička organizacija Herceg Novi, uz podršku prijatelja.
