Vatrogasne ekipe i dalje dežuraju pored izgorele jahte „Ramonda“ u marini Portonovi u Kumboru, iz preventivnih raezloga jer iz jahte i dalje dimi. Građani se žale na zagađeni zrak i dim.
Tokom prethodne noći, vatrogasci su ponovo intervenisali i sanirali manje varničenje na jahti dugoj 30 metara koja je prije dva dana izgorjela. Međutim, u njenim rezervoarima se i dalje nalazi oko 8.000 litara goriva, a za prebacivanje tog goriva angažovano je specijalizovano, licencirano Preduzeće za sanitarnu i ekološku zaštitu na moru ,“Hemo san“ d.o.o iz Bara čiji će stručnjaci prebaciti gorivo sa „Ramonde“ u cistijerne, čim prestane opasnost od varničenja.
Iz Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi poručuju da će vatrogasne jedinice nastaviti s dežurstvom dok god postoji opasnost od novih incidenata.
Požar na jahti „Ramonda“ izbio je pre dva dana u marini Portonovi, a uzrok požara još nije poznat.
Ugovor o prodaji nekadašnjeg dječjeg odjeljenja Instituta Igalo za potrebe izgradnje osnovne škole u Igalu potpisan je u četvrtak u Herceg Novom.
Kako je saopšteno, ugovor su potpisali ispred Instituta Igalo izvršni direktor Zoran Kovačević, a u ime Vlade direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
– Institut Igalo je shodno Planu restrukturiranja, koji je usvojila Skupština Akcionara 24. februara i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11. marta prema javnom pozivu od 28. februara prodao za 4.870.000 EUR objekat nekadašnjeg dječjeg odjeljenja za potrebe izgradnje Osnovne škole u Igalu – navodi se u saopštenju Instituta.
Tema mog interesovanja je čovjek, ljudska psihologija, moja emocija, kaže umjetnik
Izložbom crteža i slika u kotorskoj Gradskoj galeriji predstavlja se slikar Miroslav Miro Šuković, koji živi i radi na relaciji Kolašin-Podgorica. U postavci su crteži – portreti i figuracije, rađeni kombinovanim tehnikama na papiru i kartonu i slike velikih formata apstraktnog izraza lišenog sadržaja, rađene tehnikom akrila na platnu.
-Posebno mi je zadovoljstvo što izlažem opet u Gradskoj galeriji Kotor iz razloga što je moja prva “ozbiljnija” samostalna izložba pod nazivom “Čovjek” bila otvorena upravo ovdje 2014. godine. Takođe, 2021. godine sam se predstavio i izložbom “Ljubim modro” u Galeriji solidarnosti. U ovom gradu se uvijek osjećam jako lijepo, kaže Šuković za Boka News.
Objašnjava da su u postavci njegove najnovije slike iz 2025. godine, koje je radio donedavno i u toku 2024. godine. Posjetioci u Gradskoj galeriji Kotor imaju privilegiju da ih prvi pogledaju. Pored novih radova, tu su i jedna slika i nekoliko crteža koji su izlagani prošle godine na izložbi “Svjetovi i snovi” u Modernoj galeriji u Budvi. Slike rađene u maniru apstrakcije, nose dozu duhovnosti, sakralnosti, otuda i nazivi “Iskra božanstvena”, “Dvije boje anđela”, “Stvaranje”…
Likovni kritičar Dejan Đorić upoređuje umjetnički senzibilitet i stil Miroslava Šukovića sa stvaralaštvom Mihaila Čurljonisa, Vasilija Kandinskog, Hilme af Klint i Pola Klea, a kad su u pitanju naši umjetnici, smatra da je “likovno na polu između Uroša Toškovića i Petra Lubarde, unutar figuracije i apstrakcije nikada lišenih začudnosti”.
Dvije boje anđela, akril na platnu
“Tako se Miro Šuković iskazuje kao smela i osobena pojava na crnogorskoj, srpskoj i balkanskoj likovnoj sceni, ona koja otvara nove puteve vizije i saznanja, spaja ljudsku figuru i bespredmetnost, slikom i crtežom koji nisu ništa drugo do čista likovnost, nemušti govor kojim romore trave, drveće i planine, krepeći dušu i ponirući duboko u unutrašnje, tajanstvene dimenzije postojanja”, zaključuje Dejan Đorić u svom osvrtu, objavljenom u pratećem katalogu.
-Tema mog interesovanja je čovjek, ljudska psihologija, moja emocija. Što se tiče portreta, u pitanju je prvenstveno moja introspekcija, kaže umjetnik i dodaje da njegove slike nisu stvarane sa namjerom da mijenjaju nekoga ili nešto. One su nastale kroz njegov lični proces duhovnog i umjetničkog razvoja: “Ako neko u njima prepozna neku istinu- dobro je, ko ne prepozna -opet je dobro”. Smatra da slikara određuju njegov rad, razvoj i rezultati koje postiže u procesu umjetničke realizacije.
Šuković je laureat Cetinjskog likovnog salona “Trinaesti novembar” 2015. godine. Član je Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Umjetnika je predstavio Milenko Premović, akademski slikar i galerista, koji je otvorio izložbu.
Međunarodna konferencija o sinergiji poljoprivrede, ishrane i kulture - Foto Bauo
1 od 10
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
Foto Bauo
„Kulturne i kreativne industrije & baština: Agroculture“, naziv je 4. Međunarodne multidisciplinarne konferencije koju je Društvo za kulturni razvoj „Bauo“ iz Petrovca na Moru realizovalo od 20. do 23. marta u ovom gradu i u obližnjim Reževićima.
Konferencija je svečano otvorena 20. marta na terasi Spomen-doma „Reževići“, a nakon toga uslijedio je veliki festival hrane, lokalnih gastro i poljoprivrednih proizvoda, kao i ručnih radova, na kojem su posjetioci imali priliku da besplatno degustiraju izložene proizvode i uživaju u raznim ukusima i aromama.
Foto Bauo
Tokom četiri dana trajanja konferencije bilo je upriličeno više posjeta seoskim gazdinstvima Paštrovića, kako bi se preko 40 učesnika/ca konferencije iz zemlje i inostranstva bliže upoznalo s tradicionalnim i savremenim načinom prerade i proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, te uspostavile saradnje u budućnosti.
Takođe, osim naučnog i stručnog dijela, tokom cijele sedmice održano je više interaktivnih radionica i predavanja namijenjenih djeci-učenicima petrovačke osnovne škole „Mirko Srzentić“.
U programu svečanog otvaranja u ime organizatora prisutne je pozdravio Dušan Medin, Društvo za kulturni razvoj „Bauo“, Petrovac na Moru – predsjednik Organizacionog odbora, dok je konferenciju otvorio Zoran Dabetić, državni sekretar Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Crne Gore.
Na 4. Međunarodnoj multidisciplinarnoj konferenciji „Kulturne i kreativne industrije & baština: Agroculture“ organizovane su brojne zanimljive panel diskusije i radionice na kojima su učestvovali brojni stručnjaci i eksperti.
Oni su multidisplinarnim pristupom učesnicima na interesatan način približili teme iz oblasti arheologije i antropologije hrane, gastronomije, zelene tranzicije, gastronomije i turizma, tradicija i hrana kao kultura, odnosno identitet jednog naroda; okusi prošlosti u digitalnoj budućnosti: istraživačka perspektiva održivosti prehrambene baštine, tradicionalna medicina i liječenje aromatičnim biljem; eko preduzetništvo; iskustva iz turizma i agrobiznisa u Crnoj Gori…
Foto Bauo
U Galeriji “Marko Krstvo Gregović” u Spomen-domu “Crvena komuna” svečano je otvorena izložba “STARO I NESTALO VOĆE SRBIJE” Aleksandra SAVIĆ (Prirodnjački muzej u Beogradu), koja je održala i stručno predavanje “Diverzitet starih sorti voća Balkana i njihov značaj u etnobotanici i kreativnim industrijama”.
Projekat je sufinansiran od Sekretarijata za privredu Opštine Budva putem Javnog poziva za podršku razvoju poljoprivrede u 2024. godini, a partnersku podršku pružila je, drugu godinu zaredom, Privredna komora Crne Gore, kao i brojne institucije na lokalnom nivou.
Snovi hercegnovskog Jadrana o osvajanju trećeg trofeja u regionalnoj ligi srušeni su u duelu s imenjakom iz Splita – na Škveru je u polufinalu fajnal-fora bilo 12:9 za tim iz Dalmacije.
Presudila je serija Splićana od 7:0.
– Igrali smo dobro prvih nekoliko minuta, potom je realizacija bila vrlo loša, mnogo pogrešnih lopti i loših procjena. Izgubili smo meč od sredine prve do kraja druge četvrtine. Primili smo sedam uzastopnih golova, poslije toga pokazali energiju, probali da se vratimo i prilazili na ,,minus 3“, ali oni su dovoljno iskusni da bi to tako lako ispustili – rekao je trener Jadrana MTEL Vladimir Gojković.
Novljani su bili u seriji od 17 uzastopnih pobjeda u Premijer ligi, ali za splitski Jadran očigledno nemaju rješenje jer je tim koji vodi Jure Marelja i u oktobru slavio na Škveru, upravo prije trijumfalnog niza crnogorskog predstavnika.
– U posljednje dvije četvrtine bili smo dominantni, stvarali više šansi, ali to je donekle i normalno jer nijesmo imali što da izgubimo. Prije svega je bila loša odbrana, ne primamo inače tako lako golove kao što smo u prve dvije četvrtine, ali i napad je bio nikakav. Žao mi je što nijesmo pobjedom uzvratili publici na podršci, ali ovo je malada ekipa i imaće još šansi – ocijenio je Gojković, čiji je tim nedavno eliminisan i u četvrtfinalu Evrokupa.
Ovog vikenda ponovno pomičemo kazaljke na satu – u noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena. O učincima te promjene na ljudski organizam i kako se prilagoditi u razgovoru s psihologinjom Mladenkom Tkalčić.
– Pomicanje kazaljki za jedan sat čini se kao mala promjena, ali može znatno utjecati na naše tijelo i um. Posebno su tome izložene osjetljivije osobe – stariji, hronični bolesnici, ali i školarci. Uzrok problema je u tome što prelaskom na ljetno računanje vremena remetimo uobičajene obrasce spavanja, a kvalitetan san temelj je zdravlja i životne ravnoteže, tumači prof. dr. sc. Mladenka Tkalčić s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, za HRT.
– U tijelu u našem mozgu postoji unutrašnji, cirkadijani sat koji reguliše različite fiziološke i psihofiziološke procese u organizmu. Ciklički variraju u razdoblju od otprilike 24 sata razine hormona u krvi, krvni tlak, motoričko i kognitivno funkcioniranje. Naš unutarnji sat ima vlastiti ritam, ali nije potpuno neovisan o faktorima iz okoline. Resetira ga i smjena tame i svjetla te regulira naš najvažniji cirkadijani ritam – ciklus budnosti i spavanja, objašnjava Tkalčić.
Kako bolje preproditi prelazno razdoblje?
Otprilike sedam dana potrebno je prosječnoj osobi da se potpuno prilagodi na ljetno računanje vremena. Organizmu i sami možemo pomoći da što bezbolnije prođe to razdoblje. Ove sdmice trebali bismo svake večeri na počinak ići desetak minuta ranije i buditi se jednako toliko ranije. Ako treba, poslijepodne možemo odrijemati, ali ne dulje od 30 minuta. Jutarnje aktivnosti, ako možemo, trebali bismo u prvoj sedmici nakon prelaska na ljetno vrijeme pomaknuti za sat vremena.
Ljudi koji se ne budu pridržavali ovih savjeta vjerojatno će se prvih dan, dva poslije promjene osjećati umorno, smušeno. Nedostatak sna uzokovan pomicanjem sata prolazno može utjecati i na produktivnost na radnom mjestu ili u školi. Neka istraživanja pokazala su i da se u danima nakon prelaska na ljetno računanje vremena događa i više prometnih nesreća.
Ipak, pomicanje sata ima i neke pozitivne učinke. Duži dani i više dnevnog svjetla omogućuju nam duži boravak na otvorenom i može poboljšati raspoloženje.
Nematerijalno kulturno dobro ili nematerijalna kulturna baština, po definiciji UNESKO -a, predstavlja praksu, prezentaciju, izražavanje, kao i udružena znanja i neophodne vještine, koje zajednice, grupe, i u nekim slučajevima pojedinci, prepoznaju kao dio svog kulturnog nasljeđa.
Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz naraštaja u naraštaj, zajednice i grupe stalno iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruženje, svoje međusobno djelovanje s prirodom i svojom istorijom, koja im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta, te tako unaprjeđuju poštivanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaštitila je, za sada, sljedeća kulturna dobra:
Fašinadu, Bokeljsku noć,Bokeljska mornaricu, Vještinu izrade dobrotske čipke, Vještinu izrade dobrotske/peraške torte,Legendu o nesrećnoj ljubavi peraštanke Katice Kalfić i francuskog vojnika, Legende o postanku Kotora, Legende o tri sestre, Izradu Bihorskog ćilima, Tradicionalne igre kolašinskog kraja, Vještinu izrade i ukrašavanja crnogorske svečene nošnje, Predanje o Pavi i Ahmetu, Ribarenje kalimerama, Vještina izrade čunova, Izrada gusala, Izrada lisnatog sira, Crnogorski oro, Guslanje – sviranje i pjevanje uz gusle, Gađanje kokota.
Jedno nematerijalno dobro Crne Gore, Bokeljska mornarica, uvrštena je na listu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, 16.12.2021. godine.
Hidroelektrana „Piva“, jedan od najvažnijih i najsloženijih energetskih objekata u Crnoj Gori, obilježava 49 godina od početka rada. Ova impresivna građevina, smještena u kanjonu rijeke Pive, već gotovo pola vijeka doprinosi stabilnosti crnogorskog elektroenergetskog sistema i predstavlja stub hidroenergetske pouzdanosti države.
Uprkos izazovima koje su donijele slabije hidrološke prilike, HE „Piva“ i ove godine zadržava izuzetnu pogonsku spremnost. Trenutno stanje akumulacije je iznad planiranog za 64 GWh, iznoseći oko 176 GWh.
Radovi na revitalizaciji infrastrukture teku po planu. Zamjena blok transformatora i pripadajućih visokonaponskih kablova na agregatu A1 je u toku, dok je remont na agregatu A2 uspješno završen tokom 2023. godine. Uskoro se očekuje početak radova i na transformatoru agregata A3.
HE Piva proslava
Izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović izrazio je zadovoljstvo dinamikom radova i ukupnim razvojem ovog važnog postrojenja:
„Ulaganjem u HE ‘Piva’ ulažemo u prave vrijednosti – one koje dugujemo generacijama koje su gradile ovaj objekat, i onima koje dolaze poslije nas. Ova elektrana nije samo energetski resurs, ona je simbol zajedničkog napora, žrtve i vizije. Posebno me raduje angažman mladih stručnjaka koji ovdje dobijaju priliku da se usavršavaju i profesionalno rastu – jer to je ulaganje u budućnost“, poručio je Bulatović.
Izvršni rukovodilac FC Proizvodnja Miro Vračar zahvalio se zaposlenima HE „Piva“ i podsjetio na istorijsku težinu ovog objekta:
„Njeno učešće u ukupnoj proizvodnji električne energije u Crnoj Gori je nemjerljivo. Od puštanja u rad do danas, HE ‘Piva’ je proizvela oko tri milijarde i sedam stotina miliona kilovat-sati, što čini oko 27% ukupne crnogorske proizvodnje. Ne smijemo zaboraviti ni da je u izgradnju ovog objekta uloženo deset godina mukotrpnog rada i da je 28 života položena za ono što danas svi imamo i koristimo“, naglasio je Vračar.
Rukovodilac Podružnice – HE „Piva“ Nikola Daković kazao je da je plan za 2024. godinu već uveliko u realizaciji.
Foto EPCG – HE Piva
„Investicije koje su bile planirane za prošlu godinu su uspješno završene, čime je zatvoren jedan važan investicioni ciklus modernizacije. HE ‘Piva’ je danas u mogućnosti da, osim proizvodnje, obavlja i dodatne sistemske funkcije u okviru prenosne mreže. Time potvrđujemo njenu stratešku važnost i odgovornost koju nosi“, rekao je Daković.
Govoreći o narednim koracima, Daković je najavio:
„Predstoji nam zamjena sistema za gašenje požara na generatorima, završetak sistema ventilacije i protivpožarne zaštite, izgradnja novog magacinskog prostora i izrada Studije o mratinjskom klizištu – sve s ciljem dodatnog jačanja sigurnosti i operativne stabilnosti.“
Važno je istaći i to da je izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović potpisao, nedavno, četiri ugovora, vrijedna 9,48 miliona eura, o realizaciji projekata kojim će se znatno unaprijediti saobraćajna infrastruktura i modernizovati radni procesi u opštini Plužine, ali i konačno ispuniti sve obaveze koje je naša kompanija preuzela još prilikom izgradnje HE „Piva“ 1976. godine. Te obaveze odnosile su se na infrastrukturno opremanje i unapređenje područja zahvaćenog izgradnjom tog kapitalnog energetskog objekta.
Povodom Dana HE „Piva“ izvršni direktor EPCG Ivan Bulatović sa saradnicima položio je vijenac na spomen obilježje neimarima stradalim tokom izgradnje tog hidroenergetskog objekta.
Hercegnovski Moto klub MC „Cruiser“ u subotu (29. marta) u Domu kulture u Bijeloj organizuje 12. moto žurku. Početak druženja sa bajkerima iz zemlje i okruženja je u 20.00 sati, a goste će zabavljati rok grupe “Low voltage” iz Herceg Novog i “Infuzija” iz Bratunca.
Ova subota je rezervisana za dobar provod, posebno ako ste ljubitelj motora i rokenrola. Članovi Moto kluba MC „Cruiser“ iz Herceg Novog posledenje subote u martu organizuju tradicionalnu moto žurku, koja iz godine u godinu okuplja sve više bajkera i klubova iz gradova širom Crne Gore, ali i država regiona. I ove godine je interesovanje veliko, pa očekuju dolazak velikog broja gostiju, kao i sugrađana koje, kao i uvijek, očekuje opušteno druženje i zabava. Za dobru atmosferu pobrinuće se hercegnovski rok duo “Low voltage” i porodični rok bend “Infuzija“ iz Bratunca, koji su već svirali na moto žurkama i skupovima u organizaciji najstarijeg moto kluba u Crnoj Gori.
Ulaz je, kao i uvijek, besplatan, dobrodošli su svi ljubitelji dvotočkaša, a iz Moto kluba MC „Cruiser“ zahvaljuju na podršci Mjesnoj zajednici Bijela, koja im je ustupila prostor Doma kulture.
Aerodromi Crne Gore očekuju više od tri miliona putnika, u Tivtu 50, a u Podgorici 45 novih avio-linija, saopšteno je iz te kompanije. Španska niskobudžetna avio-kompanija Vueling prvi put dolazi u Crnu Goru i 1. jula otvara liniju Tivat-Barselona.
Prema najavama, na Aerodromu Tivat tokom ljeta biće aktivno oko 50 avio-linija, a najvažnija novost je to što španska niskobudžetna avio-kompanija Vueling prvi put dolazi u Crnu Goru i 1. jula otvara liniju Tivat-Barselona.
“Ističemo i to da je niz dosadašnjih partnera i prevoznika, poput easyJet-a i Jet2.com-a najavio povećanje rotacija tokom skoro cijele ljetnje sezone što je dobar signal da ona u Crnoj Gori može da traje punih sedam mjeseci, a ne samo dva ili tri mjeseca”, navodi se u saopštenju.
Kada je riječ o Aerodromu Podgorica, u najavi je preko 45 avio-linija.
“Od čega je pet novih i to: Prag (Air Montenegro), Brno (Air Montenegro), Baku (Air Montenegro), Kairo (Petroleum Air Services) – charter i Madrid (Iberia) – charter”, navodi se u saopštenju.
Foto ACG
Aerodromi Crne Gore rade na tome da linija Podgorica-Madrid od naredne godine postane redovna sezonska linija.
“Podsjećamo, ACG su tokom 2024. godine opslužili preko 2.800.000 putnika, od čega u Podgorici preko 1.750.000, a u Tivtu preko milion. Tokom 2025. godine očekujemo da promet putnika bude i iznad tri miliona”, saopšteno je iz te kompanije.
