Hrvatski književnik, pjesnik i prevoditelj iz Dubrovnika, akademik Luko Paljetak umro je u nedjelju u 81. godini, nakon teške bolesti.
Paljetak je rođen 1943. godine u Dubrovniku, gdje je završio Učiteljsku školu, a na Filozofskom fakultetu u Zadru 1968. diplomirao je kroatistiku i anglistiku.
Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1992. radom o književnom djelu Ante Cettinea. Radio je u Zadarskom kazalištu lutaka kao umjetnički ravnatelj, redatelj i dramaturg. Bio je i asistent na Filozofskom fakultetu u Zadru te jedan od urednika Zadarske revije.
Akademik Luko Paljetak objavio je 40-tak zbirki pjesama, desetak zbirki pjesama za djecu, među kojima je jedna od najpoznatijih ‘Miševi i mačke naglavačke’, te grafičko-pjesničkih mapa, dva romana. Pisao je i drame, radiodrame, bajke za djecu, dječje i lutkarske igrokaze, haiku poeziju, feljtone, kazališne kritike, književnopovijesne studije i eseje, studije o lutkarskom kazalištu, a bio je i vrstan prevoditelj.
Mnoge od njegovih pjesama su uglazbljene i postale su nezaobilazni dio dubrovačke i hrvatske pop-kulture (U svakom slučaju te volim, Na Stradunu, pjesme za dječji zbor Mali raspjevani Dubrovnik i druge). Pisao je i igrokaze koji su, uprizoreni, bili namijenjeni djeci. Isto tako napisao je i veliki broj radio-drama namijenjenih odrasloj publici. Jedan od njegovih najpoznatijih dramskih komada nosi naslov Poslije Hamleta i prvi je put objavljen 1997. Napisan je po opsadi Dubrovnika na početku Domovinskoga rata, kada je bio i prikazan u Dubrovniku.
Luko Paljetak Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti „Leonardo da Vinci“ te dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.
Dobitnik je brojnih književnih nagrada, odličja i priznanja, među kojima Nagrade Goranov vijenac za cjelokupan pjesnički opus 1995., Nagrade Grada Dubrovnika za životno djelo 2005., Nagrade „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2012. i Nagrade „Iso Velikanović“ za životno djelo za književne prijevode.
Povodom Noći muzeja, 15. maja 2024. u 19 sati JU Pomorski muzej Crne Gore organizuje predavanje i prezentaciju na temu “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja”. Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i Boki Kotorskoj sve do sredine 20. vijeka bilo značajna privredna grana, a za pojedinačna domaćinstva izvor prihoda, nekada veći nekada manji. Danas, tradicionalna vještina uzgoja svilene bube i izrada svilene niti, kod nas je zaboravljena.
Kod naših susjeda, u Konavlima, Republika Hrvatska, ova stara vještina još je živa. Konavoske bubice su zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske pod nazivom “Tradicijsko umIjeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana”.
Predavanjem o svilarstvu u Boki Kotorskoj i prezentacijama pokušaćemo da pobudimo interesovanje za plemenitu vještinu uzgoja i proizvodnje svilene niti.
Gospođa Olja Fatić iz NVO Edukativni centar Bar i Antonia Rusković – Radonić vlasnice umjetničkog obrta AR Atelier i Jelena Karadžić, etnološkinja u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, koje se bave izučavanjem i istraživanjem svilarstva, podsjetiće nas na ovu nekada značajnu privrednu granu koja je nepravedno zaboravljena i zapostavljena, u slučaju Crne Gore, a dobra praksa u Konavlima.
Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru nastavlja s istraživanjima 7.000 godina starog neolitičkog potopljenog lokaliteta Soline na otoku Korčuli. Sustavna istraživanja vodi izv. prof. dr. sc. Mate Parica.
Iako još traju istraživanja, otkriveni su ostatci veće kamene arhitekture unutar nalazišta, s jasno definiranom linijom obalnoga zida. Uz izvrsno sačuvani suhozid, na mjestu gdje cesta ulazi u naselje vidi se proširenje te se može pretpostaviti da su na tom mjestu bile dvije povišene kružne konstrukcije, izvorno učvršćene drvenim pilonima zabijenima u tlo.
U prošlogodišnjim istraživanjima pronađeno je nekoliko koštica maslina, te mnoštvo ljuštura badema. Radiokarbonske analize su učinjene direktno na koštici masline i ljušturi badema i pokazuju okvirnu starost od 6.900 godina.
ZADARSKI ARHEOLOZI NA VRIJEDNOM NALAZIŠTU – foto Zadarski list
– U vrijeme prije gotovo 7.000 godina na ovom prostoru evidentan je uzgoj bajama, dok su masline najvjerojatnije trgovinom uvezene s istočnog Mediterana, i to su zasad najstariji tragovi maslina na Jadranu, ističe Parica.
Istraživanja financiraju Hrvatska zaklada za znanost (Potopljena neolitička nalazišta u podmorju hrvatskog dijela Jadrana) i udruga Lipa rič (sredstva Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije). Uz Sveučilište u Zadru, sudjeluju arheolozi iz različitih institucija i tvrtki: Dubrovački muzeji, Muzej grada Kaštela, Muzej grada Korčule, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru te Kantharos d.o.o.
Na turističkim tržištima Skandinavije i Baltika, Njemačke, Francuske, Češke i Slovačke te Kine potražnja za Hrvatskom veća je nego lani te se može očekivati veći turistički promet nego lani, ističu za Hinu direktori predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
U Skandinaviji, a posebice Švedskoj, na percepciju Hrvatske i potražnju se već odražava uspješan nastup Baby Lasagne na Eurosongu, održanog u toj zemlji, kao i mnogi napisi u švedskim medijima, među kojima su bile i poruke da se “požure tražiti smještaj po Zagrebu i po Hrvatskoj jer će biti velika potražnja, iznosi za Hinu direktor HTZ-a za Skandinaviju i Baltik Vedran Sušić.
Prepričava i da su zajedno s veleposlanstvom u Švedskoj pojačali promotivne aktivnosti na tom tržištu zbog nastupa na natjecanju u Malmou i vjeruje da će to uz ostale aktivnosti kao i veći broj letova ove godine povećati turistički promet s tog, ali i iz drugih nordijskih i baltičkih zemalja koje pokriva.
– Na tim tržištima turistička Hrvatska raste iz godine u godinu i krećemo se u dobrom smjeru, a kako i avioprijevoznici otvaraju nove linije to pokazuje i zanimanje za nas. Sve više uključuju se individualni turisti i to sa značajnijim porastima od oko 20 posto, ali i u odnosu na organizirane grupe. To pokazuje i određeni oprez njihovih touroperatora zbog cijena u Hrvatskoj, koje su veće, kao i cijene letova, što ih uz nedostatak kapaciteta donekle ometa, ali i dalje dosta rade”, kaže Sušić.
Među svim skandinavskim zemljama iz Švedske je prema Hrvatskoj najveći turistički promet, a iz baltičkih zemalja, odakle se također najavljuju nove sezonske aviolinije za ovu sezonu, pojedinačno su to još male brojke, no, kako dodaje, “kada ih se kupi, to i nije tako malo”, a kako im standard raste moguće će ih biti i više.
Najveća konkurencija Hrvatskoj na skandinavskom tržištu su Španjolska, Grčka i Turska, ali imaju sličan rast kao i u Hrvatskoj, s time da je u 2023. imala i veći porast i posjetu u postocima nego Grčka, čemu dodaje da Hrvatska nije za njih još elitna destinacija poput Italije i Francuske, ali podjednako nam dolaze i turisti srednje i malo više klase.
– Prvi puta ove godine će mladi iz Stockholma, njih na stotine, doći u Split ovo ljeto u srpnju, na svoj tzv. Stockholm week, koji provode izvan zemlje, i već se naveliko kupuju aviokarte za Split te je to trenutno i najveći trend, ljetovanje u Hrvatskoj, među njihovim mladim turistima, najavljuje Sušić.
Kako Eurosong u Švedskoj, tako se u Njemačkoj vidi određeni utjecaj nogometnog EURO-a na turističku potražnju, što može ovisiti i o plasmanu Hrvatske, ali i bez obzira na to, za lipanj i srpanj se po sadašnjim pokazateljima vidi rast potražnje njemačkih turista, kaže direktor HTZ-a u Njemačkoj Romeo Draghicchio.
Dalmacija – Palmižana – foto Boka News
Podsjeća da EURO ni prijašnjih godina nije umanjio dolaske Nijemaca u Hrvatsku, pa se to ne očekuje ni sada, nego da će Nijemaca normalno dolaziti i u lipnju i ukupno više njih nego lani.
– Dobro smo konsolidirani na tom tržištu i možemo i ove godine očekivati dobar rezultat, što je već vidljivo od početka godine, a trenutno je Hrvatska među prve četiri strane zemlje za ljetne odmore Nijemaca. Dugo godina radimo intenzivno na imidžu i promociji turizma, ove godine ima i više letova nego lani, pa i za Berlin, što će sigurno utjecati i na više dolazaka sa sjevera Njemačke, uz već tradicionalno dobar odaziv iz Bavarske i drugih njihovih pokrajina, ističe Draghicchio.
Važnim drži i razne marketinške aktivnosti HTZ-a na tom tržištu za potporu sportu, ali i i drugim atrakcijama, čega je dio i otvaranje hrvatskog paviljona u najpoznatijem njemačkom zabavnom parku Europapark, što je također važno za Hrvatsku i za dobiti goste i nekih drugih profila nego do sada.
– Puno veća potražnja za Hrvatskom nego lani primjetna je u Francuskoj i mislim da možemo ove godine očekivati rekordne brojke, što pokazuju i već prva četiri mjeseca i s više od 30 posto više dolazaka i noćenja nego lani, kaže direktorica HTZ predstavništva u toj zemlji Danijela Mihalić Đurica.
Kaže da Francuzi sve više otkrivaju Hrvatsku, da ih sve više dolazi i u pred, glavnoj i posezoni i svim vrstama prijevoza, i individualno i organizirano, i mladi i stariji, kao i obitelji, čemu pridonose i više letova zadnjih godina, što će biti i ove godine, ali i to što putuju nekoliko puta godišnje jer imaju i puno dana godišnjeg i slobodnih dana povezanih s praznicima i blagdanima.
– Ove godine cijela je Francuska pokrivena letovima za Hrvatsku, a osim Dubrovnika kojeg tradicionalno vole, sve više ih dolazi i u Split, regije Istre i Kvarnera, Zagreb, Slavoniju i drugdje i raste nam i tržišna pozicija na tom tržištu, s kojeg raste i potrošnja njihovih turista u Hrvatskoj. Zanima ih priroda i more, ali i kontinent, još i više kultura i baština, kao i gastronomija, a shvatili su i da smo im relativno blizu i sigurna destinacija, te su stoga i jako dobri gosti za produljenje sezone”, iznosi Mihalić Đurica.
Na pitanje oko Olimpijade u Parizu, smatra da je i to plus za nas, jer Pariz i inače ima problema s prometom te se već sada zna da će mnogi Parižani u srpnju zbog toga potražiti odmore izvan grada ili i zemlje i Hrvatska tu, kaže, “definitivno figurira na listi najpopularnijih destinacija”.
– Hrvatska na češkom i slovačkom turističkom tržištu ove godine ima stabilnu poziciju, a nakon lanjskog blagog pada zbog oporavka konkurencije i rekordnih rezultata u godini prije (2022.). Prema najavama za glavnu sezonu očekuje nas još jedna jako dobra godina iz Češke, što su potvrdili i dosadašnji rezultati s porastima dolazaka i noćenja od oko pet posto u odnosu na isto vrijeme 2023., kaže za Hinu direktor HTZ predstavništva za te dvije zemlje Miodrag Mlačić.
Napominje i da su češki turisti sve zahtjevniji, traže kvalitetu, hotele sa četiri i pet zvjezdica, apartmane i kuće za odmor, kao i aktivni odmor, pa traže i sve više kvalitetne kampove, iako su cjenovno skuplji, ali time, kao i u nautici, gdje su lani bili na trećem mjestu, zapravo ulaze u tzv. premium segment gostiju.
Iz Slovačke se također očekuje dobra, pa moguće i rekordna posjeta ove godine, čemu će pridonijeti, kao i iz Češke, novi letovi, ali i novi vlak iz Bratislave do Splita, koji je za cijelu sezonu već sada dobro popunjen, a važnim Mlačić ističe i to što sada u Hrvatsku i iz Češke i iz Slovačke dolaze turisti svih profila i iz gotovo svih dijelova tih zemalja.
Direktorica HTZ-a u Kini Franka Gulin kaže da nakon pandemijskih godina, može ponovo normalno raditi na kineskom tržištu, koje se zaželjelo putovanja svijetom.
– Cijelo vrijeme smo radili i održavali radionice i druge aktivnosti za zadržavanje vidljivosti i turističke potražnje za Hrvatsko, i to se sada vrednuje u konkretnim dogovorima te se nadamo većoj posjeti kineskih turista Hrvatskoj. Teško da ćemo brzo stići 2019., kada su i Kinezi, ali i turisti iz Indonezije, Malezije i sličnih ‘potentnih’ tržišta rekordno dolazili, ali trend je jako pozitivan, dodaje Gulin.
Kaže da je primjetno da se turisti iz Kine vraćaju u Europu, pa i u Hrvatsku, sve je više i individualaca koji traže posebne ponude, duže ostaju i više troše, ali ima dosta upita i za velike grupe, i to najviše za Dubrovnik, Zagreb i Plitvička jezera, ali raste zanimanje i za druga odredišta.
– Hrvatska nudi stvarno puno u smislu prirodne, kulturne i povijesne baštine, raznoliku kuhinju i ukupnu ponudu, što Kineze uvijek najviše privlači, a vole otkrivati i novo. Iako se piše o padu njihove ekonomije, oni dobro financijski stoje i mogu si priuštiti putovanja, a na nama je da se na tom tržištu nastavimo što bolje pozicionirati, kaže Gulin.
Ruski protuzračni sistemi uništili su 16 projektila i 31 dron koje je u noći na ponedjeljak na ruski teritorij lansirala Ukrajina, uključujući 16 projektila iznad pogranične oblasti Belgorod, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, dodajući da je u nedjelju u ukrajinskom napadu na to područje poginulo 15 ljudi.
Belgorodski guverner Vjačeslav Gladkov napisao je na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da je, prema preliminarnim podacima, u današnjem napadu oštećeno pet kuća.
Rusko ministarstvo navodi u ponedjeljak da je 12 navođenih projektila ispaljeno iz ukrajinskih višecjevnih raketnih bacača Vilkha te da su iznad Krima oborena četiri krstareća projektila Storm Shadow, koji se ispaljuju s aviona, te sedam dronova.
Osam dronova je oboreno iznad oblasti Kurska, a četiri su presretnuta iznad Lipetska, dodaje ministarstvo.
Prije točno godinu dana Velika Britanije je postala prva država koja je najavila isporuku projektila dugog dometa Storm Shadow. Ti krstareći projektili imaju domet veći od 250 kilometara.
U električnoj centrali u Kursku, dron je izazvao manji požar koji je brzo ugašen, ali žrtava nema, rekao je guverner te oblasti Igor Artamanov.
U nedjelju su uslijed ukrajinskog napada na Belgorod fragmenti projektila iz sovjetskog razdoblja pogodili stambeni blok koji se potom urušio, a živote je izgubilo 15 ljudi, dok je 20 ranjeno.
Radi se o jednom od najsmrtonosnijih napada na oblast Belgoroda, navode ruski dužnosnici i dodaju da je ukrajinska strana u tom napadu koristila balističke projektile Točka i Adler te sustave višecjevnih raketnih bacača RM-70 Vampire (MLRS).
Prema snimkama, u tom ukrajinskom napadu se urušilo najmanje 10 katova jedne zgrade. Snimke prikazuju ljude koji su panično bježali iz zgrade dok se urušavala i hitne službe koje pretražuju ruševine kako bi pronašli preživjele. Među nestalima je i jedno dijete, navodi ruska strana.
Dok privatnici nasipaju plaže, građane sabijaju u ćošak
Godinu dana je prošlo od kada je oko 650 građana i građanki Kotora potpisalo peticiju -GRAĐANSKU INICIJATIVU ZA VRAĆANJE GRADSKE – “ŽUTE” PLAŽE GRAĐANIMA KOTORA, a odgovora ni do danas nisu dobili ni od Morskog dobra, ni od lokalne uprave, te smatraju da je državna uprava svjesno ignorisala njihovo pravo da neposredno odlučuju o uređenju života u zajednici.
U međuvremenu, Žuta plaža je ovih dana nasuta tucanikom, iako su zaštitnici prirodnih i kulturnih dobara izričito protiv vještačkog “prihranjivanja” plaža. Trenutno od ukupno oko 200 metara plaže ima samo oko 50 metara na kojima se ne naplaćuje ulaz, a sve ostalo je zaposjednuto privatnim zakupcima.
ODUZELI IM PRAVO NA UŽIVANJE U PRIRODNIM DOBRIMA
Ali, nije u pitanju samo Žuta plaža, radi se o strategiji kojom se građanima Crne Gore oduzima pravo na uživanje u prirodnim dobrima – oduzete su im plaža “Markov Rt”, plaža kod hotela “Splendido”, mala plaža na “Glavate”, plaža starog hotela “Slavija”, plaža starog hotela “Fjord”, pontonsko kupalište na “Kampu”, kao i plaža na “Bajovoj Kuli”.
Potrebno je da se u akvatoriju Kotorsko-risanskog zaliva napravi ravnoteža i da se građanima i turistima omogući besplatan pristup nekim dijelovima plaža.
-Svjesno su prekršili Zakon o lokalnoj samoupravi i nisu se o tome izjasnili na prvoj sjednici Skupštine, kada su to morali da stave to na dnevni red. Onda dolazimo do Morskog dobra- njihov odgovor je bio: “Mi nijesmo nadležni”, ali radi se o tome da se djelovi obale oduzimaju zbog intenzivnog razvoja Luke Kotor. Naša inicijativa se ne bavi samo plažom, nego uopšte ugrožavanjem prava građana da koriste prirodna dobra zbog klasičnog primjera “divljeg kapitalizma” kada je samo novac bitan, a svi se kunu u javni interes i dobrobiti građana. Rade isključivo za svoje privatne interese i interese zakupaca plaža – zakupci plate 10.000 godišnje, a uzmu 300.000 eura na bazi stolica, ležaljki, suncobrana, plus prodaju sladolede, pića, štogod, bez fiskalnih računa.
Na sceni je teško licemjerje, svi sebe nazivaju “demokratama”, a postupaju izrazito nedemokratski. Pravo na odlučivanje građanima je apsolutno blokirano, kako sa nivoa Opštine, tako sa nivoa Morskog dobra, tako sa nivoa Vlade Crne Gore, kaže predstavnik građana Predrag Bjelobrković za Boka News.
Predrag Bjelobrković
On je imao uvid u dokument Svjetske banke koji je bio osnova za uspostavljanje preduzeća Morsko dobro, gdje piše će se voditi briga i o interesima građana, te ističe da je neophodno da lokalna uprava napravi balans između javnog interesa i potrebe da plaže izgledaju dobro.
ZASTARIO ATLAS CRNOGORSKIH PLAŽA
Bjelobrković vidi poteškoću i u tome što nije pripremljen Atlas crnogorskih plaža, te je Vlada, da bi smanjila štetu, donijela odluku da se još ovu godinu bez konkursa plaže daju postojećim zakupcima na godinu dana, po istim cijenama, pa će za sljedeću godinu pripremiti novi cjenovnik. Nije u redu, ističe on, što Vlada nije razmotrila suštinu: da se vidi zašto su 95 posto plaža privatne: “Zašto stanovništvo nema pristup plažama, zašto ne učine da 25 posto plaža bude dostupno građanima?”, pita Bjelobrković.
Nasipanje Žute plaže
-Praktično, nemamo nijednu slobodnu plažu, sve su postale privatne, što je u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, kojim se građanima garantuje pristup prirodnim dobrima, a Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija kaže da građani imaju pravo da odlučuju o stvarima koje su bitne za njihov život u lokalnoj zajednici. Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi, građanska inicijativa je institut preko koga građani neposredno učestvuju u obavljanju poslova lokalne uprave, a kada prikupite više od tri odsto glasova od ukupnog broja upisanih birača u Opštini Kotor, što je ovdje ispunjeno (imamo preko 650 ovjerenih potpisa), Opština – predsjednica Skupštine je dužna da, nakon hitnog pribavljanja mišljenja nadležnih sekretarijata, to stavi na dnevni red Skupštine i da se o tome odlučuje, kaže Bjelobrković.
U pomenutoj peticiji podsjećaju da već decenijama traje proces tjeranja Kotorana sa morskih obala – prvo su im uzeli ”Lužu”, a sada Luka Kotor ograđuje djelove rive. Upozoravaju da vlasti na opštinskom i državnom nivou kroz prostorne planove, studije lokacija i planove upravljanja morskim dobrom iz godine u godinu oduzimaju plažu po plažu. Hiljade Kotorana koji žive u Škaljarima, Starom Gradu i Dobroti i njihovi gosti (od Peluzice do Plagenata) satjerani su u ćošak jedine gradske tzv. “žute” plaže”, koja se, uz to ne održava kako treba.
Ignorisani zahtjevi
Podsjetimo, peticijom koja je 14. marta 2023. godine dostavljena Sekretarijatu za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora, Predsjednici Skupštine Opštine Kotor i direktoru JP Morsko Dobro-Budva, građani su tražili da Skupština Opštine zaduži Predsjednika Opštine da, bez odlaganja, uputi zahtjev JP Morsko Dobro-Budva da se promptno raskine ugovor o zakupu koji je zaključen sa zakupcem gradske tzv. “žute” plaže – lokacije označene kao 10 B i 10 C u Atlasu crnogorskih plaža i kupališta; zatim, da isti izda odgovarajuće naloge nadležnim organima lokalne samouprave i opštinskim preduzećima za vodovod i kanalizaciju i održavanje čistoće da se plaža u najkraćem roku uredi te da se obezbijedi njeno redovno i uredno održavanje, saglasno standardima za javne plaže i koja će, bez bilo kakvih restrikcija i plaćanja naknade za njeno korištenje, biti dostupna svima.
Takođe, traže da Predsjednik zatraži od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma da se sva planska dokumenta koja se tiču pojasa morskog dobra u Opštini Kotor, preispitaju sa aspekta dostupnosti istog domicilnom stanovništvu i njihovim gostima, kao i da izda obavezujuće naloge predstavnicima Opštine Kotor u organima upravljanja “Luka Kotor “AD kojima će se obezbijediti da se sklone tj. u narednom periodu više ne postavljaju ograde na dijelu rive koji nije u ograđenom prostoru luke tj. graničnog prelaza.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” (Petrovac), u utorak 14. maja 2024 godine, sa početkom u 20 sati biti otvorena izložba slika umjetnice Dijane Lazović, pod nazivom „Uvijek sa prirodom (dodiri slobode)“.
Kustos izložbe je mr Jasmina Lazović, a izložbu će otvoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
… “Dijanine slike pored kompleksnih figuralnih predstava nijesu izgubile jasnoću i nemaju anegdotski karakter. Ikonografiju nemogućeg postigla je proćišćenim, jasnim elementima likovnog jezika. Prateći ritmove pokreta, ona objedinjuje oblike u koherentne forme u čijoj se likovnoj interpretaciji pušta mašti na volju do granice u kojima njena vizija ne gubi vezu sa stvarnošću.
Slikarski svijet Dijane Lazović sučeljavanjem Utopije i Stvarnosti metaforički ukazuje na sve veću potrebu savremenog društva za bliskošću, ljubavlju, prijateljstvom, sa kojima nas umjetnica suočava na nenemetljiv i suptilan način.”… – dio teksta koji prati katalog izložbe, autor istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković.
Dijana Lazović rođena je na Cetinju 23. marta 1984. godine. Diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Milanu (Italija) u klasi profesora Itala Bresana (Italo Bressan).
Pored brojnih samostalnih izložbi, učesnik je grupnih izložbi i likovnih kolonija u zemlji i inostranstvu.
Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 2015. godine.
Izložba će trajati od 14.maja (utorak) do 2.juna (nedelja) 2024.
Herceg Novi se vratio na staze stare slave i opet zauzima jedno od 15 mjesta u regionu koje su internacionalni turisti najradije obilazili i u njemu provodili više dana tokom 2023. godine. Statistika je rađena na osnovu podataka dobijenih iz nacionalnih institucija Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Bolja ukupna turistička posjeta koju Herceg Novi bilježi tokom prethodne godine svrstao ga je, nakon više godina pauze, na listu 15 gradova među kojima su Beograd, Dubrovnik, Split, Rovinj, Poreč, Bled, Pula i drugi. Za boravak u našem gradu tokom 2023. godine odlučilo se 371 093 inostranih gostiju, dok je ukupan broj posjetilaca Herceg Novog 389 705, što ga svrstava na drugo mjesto najposjećenijih gradova u Crnoj Gori. Strani turisti ostvarili su, tokom prethodne godine, 2 882 311 noćenja i time Herceg Novi pozicionirali na šesto mjesto u regionu po ostvarenom broju noćenja.
Raduje podatak da je interesovanje za Herceg Novi kao turističku destinaciju u konstantnom porastu. Predsezona 2024. godine bilježi čak 30% bolju posjetu nego lani, što je odlična najava za još uspješniju glavnu sezonu.Tome u prilog i podatak da je za samo nekoliko prazničnih dana početkom maja, hercegnovske kule i Kuću nobelovca Iva Andrića obišlo za 331% više posjetilaca nego prošle godine u isto vrijeme.
Sasvim je sigurno da je tome doprinijela bolja promocija grada na različitim tržištima, povećanje broja smještajnih kapaciteta, kvalitetan kulturni, sportski i zabavni program sa velikim brojem festivala, valorizacija aktivnog turizma u planinskom zaleđu kao i sveukupna atraktivnost destinacije. Zbog toga je tokom prethodne godine i biran među deset naboljih primorskih mjesta na svijetu.
Sud za prekršaje u Budvi je za prva tri mjeseca 2024.godine naplatio ukupno 487.849,55 eura na ime izrečenih novčanih kazni, troškova postupka i sudskih taksi, što jepovećanje za oko 25 odsto u odnosu na uporedni period 2023.godine ili u apsolutnom iznosu za 110.249,16 eura, saopšteno je iz tog Suda.
Sud je, kako su naveli, za izvještajni period imao ukupno u radu 9455 predmeta, što je manje povećanje u odnosu na 2023.godinu.
“Takođe, za isti period riješena su ukupno 3868 predmeta, što je povećanje za 553 predmeta u odnosu na prošlu godinu, dok je ažurnost iznosila 115,19%, pa se broj zaostalih predmeta iz ranijeg perioda smanjuje”, kazali su iz tog Suda.
Rezultati rada posebno dobijaju na značaju, ako se zna da sud već duže vremena postupa sa jednim sudijom manje.
“Intenzitet rada će, kao i svake godine imati konstantan trend rasta sa početkom ljetnje turističke sezone, a javnost će o rezultarima rada biti blagovremeno obavještavana”, kazali su iz tog Suda.
U saobraćajnoj nesreći večeras u Tunelu “Mogren” u Budvi stradala je jedna osoba.
“U 22.50 časova na magistralnom putu Kotor-Budva u Tunelu ‘Mogren’ došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj je smrtno stradao D.B. (1981) iz Budve”, kazali su iz OKC Uprave policije.
