Istorija pomorstva „na dlanu“ u knjigama Petra Palavršića

Posthumnim objavljivanjem knjige „Kapetani i jedrenjaci Prčanja” autora Petra Palavršića, uz njegovu monografiju “Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog”, koja je ugledala svjetlost dana za njegova života prije šest godina, poštovaoci kulturnog naslijeđa Boke i ljubitelji kvalitetne literature dobili su, u izdanju Pomorskog muzeja Crne Gore, najkompletniji prikaz i popise prčanjskih kapetana i jedrenjaka, istoriju pomorstva „na dlanu“, koja će biti nezaobilazan izvor svim budućim naučnim radnicima i istraživačima pomorstva.

Autor ovih djela je sačuvao sjećanje na bokeške kapetane i njihove jedrenjake i na taj način sebe upisao u istoriju Boke, koju je cijelog života znalački istraživao. Ovo je istakla mr Maja Uskoković, direktorka Pomorskog muzeja Crne Gore, čiji je dugogodišnji kustos Pomorsko-tehničke zbirke Palavršić bio. Rukopis knjige je za objavljivanje priredio Željko Brguljan, profesor, slikar, pisac, istraživač pomorske prošlosti porijeklom iz Prčanja, nastanjen u Zagrebu.

Gospođa Lala Palavršić, udovica pok. Petra Palavršića objašnjava da je rukopis svog supruga pronašla na stolici u dnevnoj sobi, odakle ga je sklonila u kućnu biblioteku, a kasnije, prema usmenoj oporuci svog supruga, predala Željku Brguljanu, dugogodišnjem prijateluj i saradniku Palavršića.

-Divan je osjećaj  vidjeti da je rukopis moga supruga uobličen u ovako lijepu knjigu. Poslenici Pomorakog muzeja su nam baš izašli ususret- Radojka uvijek opširna, detaljna i Željko je stvarno fantastičan čovjek, nije ni čudo što je s mojim mužem našao teme za raspravu. Direktorica Maja je opisala njegov lik i djelo, baš je sve bilo lijepo, kazala je za Boka News Lala Palavršić, koja je vrlo emotivno ispratila promociju u Galeriji Pomorskog muzeja.

Po riječima Brguljana, u odabiru i formiranju rukopisa Petru je svojim prethodnim radom izuzetno pomogao Prčanjanin  pok. konte Mario Luković, koji je formirao kartoteku prčanjskih kapetana, te u nju unio sve podatke iz brojnih dokumenata nekadašnje prčanjske crkvene opštine.

Promocija knjige Kapetani i jedrenjaci Prčanja – foto Anton Gula Marković

-Posebno mi je zadovoljstvo da smo večeras imali čast, uz prisustvo Petrove familije, prisjetiti se dragog prijatelja i poštovanog kustosa ove institucije, te i ovom knjigom skrenuti pažnju na njegov vrijedan i predan rad. Ako će ova knjiga uploviti u biblioteke pomorskih institucija, stručnjaka i ljubitelja pomorstva, trud će biti opravdan, a izdanje će tako doprinjeti trajnom sjećanju na autora Petra Palavršića koji je veliki dio svog života posvetio pomorskoj prošlosti Boke Kotorske, djelatnosti koja je i Prčanj uzdigla uz bok najznačajnijih pomorskih centara Jadrana i Sredozemlja, kazao je Brguljan.

Iz knjige pomorske trgovine Prčanja 1790-1803. godine

Nagovještavajući sadržaj Palavršićevog djela, govoreći o istoriji pomorstva Prčanja, muzejska savjetnica Radojka Abramović, istoričarka umjetnosti, opisala je kako je Odbor za gradnju Bogorodičinoga hrama na Prčanju uveo računsku knjigu u kojoj su ubilježeni svi prihodi i rashodi. U toku gradnje crkve, od 36. do 196. strane knjige vođeni su računi za svakog pojedinačnog trgovca, brodovlasnika, kao i za obrt kapitala za period 1790-1803. sa oznakom količine robe  kojom se trgovalo, gdje se ona razvozila, i posebno sa brojem otpremljenih voštanica.

-Kako su se prčanjski pomorci i trgovci obavezali da će davati ugovoreni postotak za gradnju Hrama, u sažetom obliku u ovoj knjizi obuhvaćena je ukupna pomorska trgovina  Prčanja tog razdoblja, ističe Abramović i dodaje da u simboličnom smislu, „na grobovima potonulih jedrenjaka i pomoraca, oni koje je sudbina vratila njihovim domovima, kroz pokoljenja, u kontinuitetu, podigli su mjesto raskošnih građevina i umjetničkih spomenika, brod od kamena sa jedriljem i zastavama, zvonicima i skulpturama koje streme ka nebu“.

Brza brodska pošta, gusari i ropstvo

Prčanj se u Kotorskom arhivu pominje već u XIV vijeku, a već u XVI ovo je mjesto steklo ugled u pomorstvu kroz privilegiju  da njegovi žitelji- vlasnici feluka, fusta i gaeta prevoze državnu poštu od Kotora  do Venecije. Ovi mali brzi brodovi sa jednim jarbolom i na vesla (koji su brzinom preticali mletačke brodove), sa posadom od oko 10 ljudi, stizali su u Veneciju sa obaveznim zadržavanjem u Zadru, za oko 15-20 dana. Jedan od „junaka toga doba“ bio je kapetan Tripo Lukov Luković (1585-1656)  koji je prevozio državnu poštu između Venecije, Zadra, Kotora i Krfa punih trideset godina, odolijevajući brojnim napadima gusara. U krvavim okršajima mnogi su Prčanjani- pomorci izgubili svoje živote ili su zapali u ropstvo na prisilnom radu u Albaniji, na grčkim  ostrvima, u Tripolisu, Tunisu, Alžiru, Carigradu i bliže – u Ulcinju.

-Frana Đurovića, zapovjednika tartane u vlasništvu Vuka Đurovića, za vrijeme prenošenja državne pošte napali su gusari u vodama između ostrva Zante na putu prema Veneciji i odveli ga u ropstvo. Turci su ga, zajedno sa desetočlanom posadom pogubili 1666. godine.

Božo Tripov Sbutega umire kao rob u Ulcinju 15. avgusta 1668. godine, a patrun Ivo Sbutega takođe je uimro vršeći poštansku službu u Herceg Novom 22. januara 1665. godine, navela je precizno Abramović, iznoseći niz značajnih imena prčanjskih kapetana, trgovaca, mecena i događaja koji su obilježili slavnu pomorsku i brodograditeljsku prošlost mjesta. Nije izostavila ni put oko svijeta Iva Visina (1806-1868).

Promocija knjige Kapetani i jedrenjaci Prčanja – foto Anton Gula Marković

Najugledniji trgovci i brodovlasnici

-Trgovačka kuća Verona bila je, uz trgovačke kuće porodica Florio, Ivanović i Tripković, jedna od ekonomski najmoćnijih u Boki Kotorskoj – u posjedu Verona bilo je 10 kuća i velika palata kapetana Antona Verone, podignuta 1780- 1790. godine.

Prčanj je 1729. godine posjedovao ukupno 22 broda, 1755. godine 35 brodova, 130 mornara i dva pomorska oficira, a između 1764. i 1797. godine na Prčanju je bilo 35 patentiranih brodova bez ubrajanja manjih plovnih jedinica. Privredni kapital koji je počivao na pomorskoj trgovini 1791. godine iznosio je 240 705 mletačkih talira, precizna je Abramović.

Najugledniji prčanjski brodovlasnici u XIX vijeku bili su: konte Anton Luković (Cardiff), Špiro i Tripo Florio (Trst), porodica Lazari (Venecija i Prčanj), Verona (Prčanj), Anton Sbutega sa sinovima Nikom i Jozom, Ivo Sbutega, Edvard i braća Sbutega, Đurović, Fatuta, Grando, Tomić, Ivo I Jozo Visin, Miletić, Špiro Miajlović, Božo Damjanović i Božo Matković.

Tartane, nave….

Tipovi prčanjskih jedrenjaka XIX vijeka bili su različiti: tartane, trabakule, pjelezi, škune, brigantine, brikovi, polake, bark-logeri, bark-škune, barkovi, nave. Razlika među njima ogledala se u načinu izgradnje, tipu jedara, veličini i nosivosti, a imali su topove trombone i puške kremenjače i sablje za odbranu od gusara.  U drugoj polovini XIX vijeka uz državnu zastavu viju I slavjanski barjak, a brodovi imaju narodna imena. Radili sui h u brodogradilištima na Korčuli, LOšinju, Rijeci I Trstu. Posljednji bark “Obilić” 427 t nosivosti, koji je pripadao Božu Matkoviću, sagrađen je u Malom Lošinju. Cijena gradnje broda od 600 t nosivosti iznosila je 50 hiljada forinti, navela je Abramović.

Usljed razvoja parabroda krajem XIX vijeka nastaje slom jedrenjaka, te brodovlasnici, svjesni nemogućnosti opstanka, oko 1880. godine polako rasprodaju svoje jedrenjake uglavnom Grcima i Albancima i to ispod njihove realne cijene.

Slike i portreti kao svjedočanstva prošlosti

-Velika i slavna prošlost prčanjskih jedrenjaka i njihovih posada, potopljenih po raznim okeanima i morima svijeta u svojim plavim grobnicama nijemi su svjedoci svoje burne istorije. Na njih podsjećaju samo svetionici koji u tamnim noćima osvjetljavaju put mornarima u raznim lukama svijeta. Na Prčanju se sjećanje na slavno doba prčanjskih jedrenjaka čuva na brojnim portretima pomorskih kapetana, slikama jedrenjaka prikazanih u plovidbi po mirnom moru, olujnim noćima i brojnim okršajima na moru, dokumentima, potsjeća Abramović, istoričarka umjetnosti.

Od ribara i pomorca do muzeologa, kustosa i publiciste

-Gospodin Palavršić je godine provedene u Pomorskom muzeju posvetio proučavanju pomorske prošlosti Boke Kotorske. Posao muzeologa, kustosa i kasnije publiciste započeo je prvi put 1975. godine upravo u našem muzeju. Kao kustos Pomorsko-tehničke zbirke radio je do 1974. godine kada je kao pomorac započeo desetogodišnju plovidbu svjetskim morima. Potom se četiri godine profesionalno bavio ribanjem, da bi se 1999. godine vratio u Pomorski muzej ponovo kao kustos Pomorsko-tehničke zbirke. Aprila 2012. godine otišao je u penziju, ali je i poslije toga nastavio plodnu saradnju sa muzejem. Autor je nekoliko monografskih djela iz istorije pomorstva Boke koju je odlično poznavao i s ljubavlju znalački istraživao. Pred kraj svog rada u muzeju, zajedno sa Slavkom Dabinovićem objavio je dragocjeno djelo „Plovidba Iva Visina oko svijeta”, istakla je Maja Uskoković.

/M.D.P./

Spajić: Došlo je vrijeme da izgradimo auto-puteve

0
Spajić: Došlo je vrijeme da izgradimo auto-puteve
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro

U Crnoj Gori se svake godine gube životi zbog neizgrađenje infrastrukture, kazao je premijer Milojko Spajić i poručio da je došlo vrijeme da budu izgrađeni auto-putevi.

“Neko radi i trudi se, a neko se podsmijava da je “Spajić izvozao građane neizgrađenim putevima””, napisao je Spajić na društvenoj mreži X.

On je istakao da su neizgrađeni putevi tu preko 80 godina, a da tek sad popravljaju tu užasnu situaciju koju su zatekli.⁣

“Svake godine gubimo prvo živote, pa onda vrijeme i živce zbog neizgrađene infrastrukture u našoj zemlji. Došlo je vrijeme da izgradimo auto-puteve”, poručio je Spajić.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara SO

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godina uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, tehnologije, teologije i knjiga za djecu.

Maroko 1968, porodica Belhadž pripada novoj buržoaziji koja napreduje i vjeruje u bolje sutra. Amin uspješno vodi imanje i privlači mnoge žene, Matilda je cijenjena u zajednici, ali je privatno nesrećna, a njihova deca, Ajša i Salim, traže svoje ja u godinama nakon dekolonizacije. Suočeni s korupcijom i prikrivenim rasizmom, razapeti između kompromisa i mladalačkih ideala o slobodi i jednakosti, Ajša i Salim pokušavaju da shvate ko su i u kojoj i kakvoj zemlji mogu i žele da žive. U romanu Gledajte kako plešemo Lejla Slimani se oslanja na inspirativnu priču svoje porodice. Opisujući postkolonijalni Maroko koji pokušava da prihvati tekovine modernog društva. Izdavač je Booka.

Elen je na pragu 40-te i pred njom je budućnost u kojoj će joj se društveni život svesti na časove joge i fine književne klubove gdje se čitaju samo ozbiljne knjige i svi su nacvrcani posle jedne čaše vina. Njen život je i bez toga prilično haotičan. Deca se ponašaju kao divljaci, pas je uopšte ne sluša, skoro kao ni muž. Elen samo želi da bude kao sve one uzorne majke koje na kapiji škole dočekuju svoju anđeosku djecu s osmjehom na licu. I riješena je da će baš ova školska godina biti prekretnica u životu njene porodice. Stvarnost je, međutim, često sasvim suprotna od onoga što priželjkujemo. Urnebesno smiješan i surovo iskren u opisima svakodnevnih frustracija u životu svake žene, roman Zašto mama pije iz pera Džil Sims je literatura koja se ne ispušta iz ruku. Izdavač je Odiseja.

Kada pređe na novi posao kako bi pobjegla od seksualnog uznemiravanja, Šibata otkriva da se od nje očekuje da kuva kafu, mijenja tonere, prazni korpe za smeće i radi sve ono što se podrazumijeva samo zato što je jedina žena u kancelariji. U trenutku bijesa objavljuje da ne može više da sklanja prljave čaše pune opušaka jer je – trudna. Trudna Šibata nije primorana da radi prekovremeno. Trudna Šibata se odmara, gleda TV, ide na aerobik za buduće majke i vodi dnevnik trudnoće. Jedini problem je što… Šibata nije trudna. Uskoro ta spontana laž izmiče kontroli, a granica između prevare i njenog života polako počinje da se briše. Izdavač romana Dnevnik praznine je Booka.

Za doktora Benedikta Prinsa, psihologa iz londonskog Harli strita, buđenje Ane O, kako je i naslovljen roman Metjua Blejka, moglo bi biti prekretnica u karijeri. On je vrhunski stručnjak, poznaje sva tamna mjesta uma, tajne zarobljene u podsvijesti. Proučavajući Anine snove i sjećanja, vraćajući Anu O na mjesto jezivog događaja, doktor Prins će uhvatiti nit mnogo skrivenije, mračnije misterije. Samo Ana zna istinu o kobnoj noći, ali jedino Benedikt može da je otkrije. Da li je Ana odgovorna za ubistva? Jesu li oboje u opasnosti zbog onog što će saznati? Anino buđenje nije kraj, već samo početak priče. Osvežavajuće nov pristup žanru. Izdavač je Laguna.

Šta je tačno vještačka inteligencija? Hoće li nam algoritmi odlučivati o životu u budućnosti? Kako bi izgledalo kad bi postojale mašine pametnije od ljudi? I da li su te mašine stvarno pametne? Vještačka inteligencija nam već olakšava svakodnevni život. Ujedno je i veoma uzbudljiva, posebno ako se zapitamo šta nas tek očekuje? U svojoj knjizi za male i velike čitaoce Veštačka inteligencija nije bauk autor Bas Haring objašnjava šta je zaista vještačka inteligencija i motiviše čitaoce da razmisle o mogućnostima i opasnostima kompjutera koji svakog dana postaju sve sposobniji. Izdavač je Odiseja.

Bogato ilustrovana, dvojezična Blagodatna knjiga je koja predstavlja likovne prikaze Bogorodice u našim manastirima. Jedinstveno izdanje, luksuzno i atraktivno, u punom koloru. Format omogućava da se uživa u fotografijama koje prate tekstovi koje su napisali istoričarka umjetnosti dr Ivana Lemkul i vladika Maksim. Tekstovi su napisani stručno a s druge strane veoma su prijemčivi i razumljivi. Posebnu vrijednost knjizi daje i njena dvojezičnost: tekstove možemo da čitamo i na engleskom i na srpskom jeziku. Idealna je za poklon ali i neizostavna na polici svake kućne biblioteke. Izdavač je Laguna.

Čarobni jedrenjak – Priča o Nikoli Tesli je avanturistički roman koji obiluje interesantnim istorijskim, naučnim, ali i podacima opšteg znanja. Zanimljiva je ideja autorke Maje Cvetković Sotirov da savremenom dječaku o čudesnom Nikoli Tesli ispriča magijom vječite borbe dobra i zla u kojoj je i sam Tesla čudesni borac. Knjiga je puna zabavnih obrta, komičnih situacija, uz dozu opasnosti i neizvijesnosti. Izdavači su Luka Books i Institut za dečku književnost Beograd.

Bokeška noć 2024. – Pobjednik “Fetiva Mahala”

0

U akvatorijumu Kotorskog zaliva pred više hiljada posjetilaca, u subotu je održana je tradicionalna Fešta nad feštama “Bokeška noć”.

Defile ukrašenih barki najavila je Gradska muzika Kotor i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor”, 32 maštovite kreacije ukrašenih barki, djela kotorskih meštara, predstavile su se publici i žiriju u tri đira i konkurisale su za nagrade u vrijednosti od 3.000 eura.

Ukupan fond nagrada podjeljen na pet barki.

Prvo mjesto i 1.200 eura osvojila je barka FETIVA MAHALA meštra Zvjezdana Šantića.

Drugo mjesto i 800 eura pripalo je  je kreacija YABA DABBADO koju je radio Drago Radimiri.

Bokeška noć 2024.

Treće mjesto i 400 eura  dobio je Ilko Marović sa svojom barkom VRATIJA SE ILKO.

Bokeška noć 2024.

Četvrto mjesto dijele dvije barke, tako da su po 300 eura  osvojili su Marko Ševaljević sa barkom ŠKALJARINA i Ilija Mirošević sa kreacijom BAGAT.

Bokeška noć 2024.

Žiri je radio u sastavu: kotorski meštar Mijo Milovanović, predsjednik i članovi – direktorica Kulturnog centra Radmila Beća Radulović i u ime sponzora, direktor „Luke Kotor“ AD Ljubo Radović imali su težak zadatak da izaberu tri najbolje.

Bokeška noć 2024.

Nakon proglašenja najboljih, Kotorani i gosti su uživali u fantastičnom desetominutnom vatrometu.

Podsjećamo, manifestacija Bokeška noć ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Bokeška noć 2024.

Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta se do ranih jutarnjih sati nastavila na trgovima u Starom gradu. Na Pjaci od sata goste su zabavljali   DJ NIGGOR i DANIJELA MARTINOVIĆ sa bendom.

Bokeška noć 2024.

Na Pjaci Sv. Luke  nastupili su  LUKA TARLE I LJUBO ČIKIĆ na Pjaci od muzeja  – TRIO MARE bend, na  Pjaci od brašna  –    DJ BURA i  THE GRUPA, na Pjaci Sv. Tripuna- DJ DIMI  i  VIS TETRA, na Škaljarskoj  pjaci    – JELENA i KIKO  i na  Pjaci od Kina – FANKULO BAND.

Organizator ove manifestacije je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, uz suorganizaciju lokalne Turističke organizacije i pokroviteljstvo Opštine Kotor, uz pomoć brojnih sponzora.

U Kotoru trenutno boravi 8.97 hiljada turista

0
U Kotoru trenutno boravi 8.97 hiljada turista
Kotor – foto Boka News

U Kotoru boravi 8.97 hiljada gostiju, saopšteno je iz kotorske Turističke organizacije.

U privatnom smještaju boravi 7.1 hiljadu turista, među kojima su najbrojniji državljani Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Francuske.

U hotelskom smještaju boravi 1.55 hiljada gostiju, najviše iz Velike Britanije, Kanade, Turske, Francuske, Italije i Belgije.

U hostelima je videntirano 265 gostiju, a u kampovima 51 gost.

Prema podacima Turističko-informativnog centra, Kotor je protekle sedmice obišlo 19.02 hiljade izletnika, među kojima su najbrojnije bile grupe iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država, Poljske, Rusije, Francuske i Velike Britanije.

 

Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda u Grblju okupili veliki broj izlagača

0

U organizaciji Turističke organizacije Kotora, grbaljskih mjesnih zajednica, kao i Društva pčelara Grbalj i Maslinarskog društva Boka, u petak je održana  manifestacija “Dani domaćih poljoprivrednih proizvoda” u Grblju. Veliki broj lokalnog stanovništva kao i gostiju okupio se na manifestaciji koja ima za cilj da očuva tradiciju ovog podneblja i skrene pažnju javnosti na poljoprivrednu proizvodnju i selo kao nosioca proizvodnje.

Prema riječima direktora TO Kotora, Jovana Ristića u Grblju su se okupili individualni proizvođači,oni koji su redovni gosti na grbaljskom sajmu kao i neki novi koji su se ranije bavili, ali u manjem obimu, proizvodnjom domaćih proizvoda.

“Drago mi je što su se okupili i neki novi prozvođači, koje je ovaj događaj podstakao da izlože svoje proizvode širem auditorijumu. Nadam se da će ovo okupljanje inicirati neke druge MZ u okviru naše opštine da počnu da organizuju neka slična dešavanja”, kazao je on.

Kako je dodao, grbaljsko podneblje kao i cijeli prostor kotorske opštine je idealno za proizvodnju autentične hrane, pića i različitih rukotvorina koji, uz turizam, mogu doprinijeti što boljoj i raznovrsnijoj turističkoj ponudi.

“Mi imamo jako veliku tradiciju u proizvodnji maslina, maslinovog ulja, vina…I mislim da je postojanje ovakvih događaja od velike koristi za sve nas. Ovdje su se danas, pored lokalnih izlagača, okupili i brojni drugi proizvođači iz različitih krajeva Crne Gore i to je ono što je i bio cilj”. poručio je on.

Čedo Jelić, proizvođač meda i raznih vrsta rakija došao je uz Andrijevice. Kako je kazao, samostalnom proizvodnjom se bavi nekoliko godina. U mjestu Trešnjevik ima malu prodavnicu gdje su izloženi svi domaći proizvodi iz njegovog gazdinstva.

“Počastvovan sam pozivom, prvi put izlažem svoje proizvode ovdje u Grblju.Moji roditelji su se bavili isključivo proizvodnjom domaće rakija, ja sam tu ponudu upotpunio sa medom.Mi prodaju uglavnom radimo preko preporuke, ovakav vid izlaganja nam je jako značajan”, kazao je on.

Bujković Stefanija, uzgajivač cvijeća sa primorja, samostalnom proizvodnjom se bavi već sedam godina. U plastenicima uzgaja isključivo hortenzije i sukulente.Pretežno uzgaja bokeljsko cvijeće jer kako je istakla, o njemu najbolje umije da brine.

“Ovo najbolje uspijeva u našoj klimi i u našim uslovima. Sukulente najviše volim, jer od njih radim razne “priče” gdje ujedno uspijevam da se umjetnički izrazim. U staklenim posudama uz cvijeće, pijesak i razne druge predmete pravim divne ukrasne predmete.Pored dosta znanja, za uzgoj cvijeća vam je potrebno dosta ljubavi i strpljenja”, poručila je ona.

U zabavnom dijelu programa nastupili su: Pjevačko društvo “Grbalj”, Teatar 303 i Bane Nedović sa bendom.Nakon programa, za sve goste i učesnike uslijedila je besplatna degustacija domaćih proizvoda.

Pokrovitelj manifestacije je Opština Kotor.

Festival gudača Perast – Duo Martinović- Krstev oduševili publiku sonatama za violončelo i klavir

0
Festival gudača Perast – Duo Martinović- Krstev oduševili publiku sonatama za violončelo i klavir
Festivala gudača Perast – koncert Krasteva i Martinovića

Mnogo je važno da na ovako divnom mjestu postoji Festival gudača, koji nudi mogućnost da se mladi gudači, violončelisti osjećaju izuzetno nadahnutim, najprije zato što počinju da povezuju profesiju sa putovanjima, kazao je za BN Atanas Krstev, violončelista iz Bugarske

Violončelista Atanas Krstev, vanredni profesor na Nacionalnoj muzičkoj akademiji u Sofiji i istaknuti crnogorski pijanista Bojan Martinović iz Kotora, profesor na Muzičkoj akademiji Cetinje, nastupili su u duu u Crkvi Sv. Duha u Kotoru u okviru XV Festivala gudača. Publika je imala priliku da uživa u sjajnim izvedbama dvojice vrsnih umjetnika, te da ih pozdravi toplim aplauzima.

Blistavi duo izveo je dvije antologijske kompozicije – “Treću sonatu za violončelo i piano u A-duru” Ludviga van Betovena kao i “Prvu sonatu za violončelo i piano u e-molu” Johanesa Bramsa, koje su među najdražim djelima publike, a na bis su počastili  prisutne predivnim komadom ”Requiebros”, koju je pisao virtuoz Gaspar Kasado iz Španije, jedan od najboljih violončelista XX vijeka.

Festivala gudača Perast – koncert Krasteva i Martinovića

-Veoma sam zahvalan što sam imao priliku da sviram sa Bojanom, sa zadovoljstvom bismo nastupili ponovo. Sa nestrpljenjem očekujem da napravimo naš sljedeći projekat, možda u Podgorici i u nekim drugim mjestima, kaže za BN Krstev, koji već drugi put učestvuje na Festivalu gudača. I ove, kao i prošle godine, vodi master-klas. Ima osam učenika koji dolaze iz Bugarske, Crne Gore, Srbije – najmlađa učesnica ima 13 godina, a ima i studente koji završavaju fakultete. Kaže da je prelijepo što se generacije miješaju, polaznici stvaraju veze, odnose, prijateljstva…

-Mnogo se radujem, ovo je esencija  naše profesije – putovanja, nastupi, druženje, mastrerklasi… Nevjerovatno je: prvo, samo mjesto, Bokokotorski zaliv, Kotor, Perast, zatim ljudi, uopšte cijela organizacija su fantastični. Smatram da je mnogo važno da na tako divnom mjestu postoji ovakav festival koji nudi mogućnost da se mladi gudači, violončelisti, osjećaju izuzetno nadahnutim, najprije zato što počinju da povezuju profesiju sa putovanjima. Jednostavno ih profesija vodi na ovakva prekrasna mjesta, kakva su uopšte u cijelom regionu. Pored toga, radimo mnogo “zdravo”, koncentrisano, a polaznici imaju priliku da nastupe na završnom koncertu koji će biti u Perastu ove sedmice. Zahvaljujem Marini Dulović, direktorici Festivala gudača  koja je sve ovo organizovala, kaže Krstev u izjavi za Boka News.

Bojan Martinović ističe da su izveli “genijalni program”, jer je “rijetkost da se spoje dvije sonate ovako zahtjevne i sadržajne”, kao što su Prva Bramsova i Treća Betovenova za čelo i piano.

-Prvi put sviramo zajedno, Krstev svira na jednom vrhunskom nivou, toliko prirodno i logično iz perspektive ovog našeg muzičkog jezika da je bilo pravo uživanje svirati zajedno sa njim. Već smo muzičari sa stažom, ali nisam očekivao da će biti toliko lako svirati sa njim, pošto smo se tek juče upoznali.  Pričali smo danas malo tokom dana o nekim mogućnostima za duge nastupe u Crnoj Gori i nadam se da će se stvoriti prilika za još neki zajednički nastup, kaže Martinović.

Naredni koncert je planiran za 25.08.2024. godine u crkvi sv Nikole u Perastu, u 20 sati, na kojem će se predstaviti polaznici radionica za violinu profesora Vujadina Krivokapića, violu Miše Berkuta i violončela Atanasa Krasteva.

U Perastu se očekuje završni koncert polaznika masterklasa Atanasa Krsteva. On je diplomirao na Nacionalnoj muzičkoj akademiji u Sofiji u klasi prof. Anatolija Krsteva i specijalizirao kod prof. Natalije Šahovske – u Escuela de Musica Reina Sofia u Madridu, a zatim i doktorirao. Od 2021. godine je vanredni profesor i predaje violončelo u NMA „Pančo Vladigerov“ i NMS „Ljubomir Pipkov.

/M.D.P./

Komnenović: Opština Tivat nije institucija koja se može baviti organizacijom produženog boravka djece u školi, ona može dati podršku

0
Komnenović: Opština Tivat nije institucija koja se može baviti organizacijom produženog boravka djece u školi, ona može dati podršku
Željko Komnenović

Shodno Zakonu o osnovnom obrazovanju, škola je ta koja u skladu sa svojim mogućnostima organizuje produženi boravak. Opština Tivat nije institucija koja se može baviti organizacijom produženog boravka djece u školi. Ona može dati podršku ovom i sličnim uslugama, onda kada su oni uspostavljeni od strane nadležnih, kazao nam je predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović u odgovoru na inicijativu građana o organizovanju produženog boravka za djecu tokom osnovnog obrazovanja u tivatskim školama.

“Kakvi i koliki su kapaciteti tivatskih osnovnih škola, pričamo godinama unazad, a osim što o tome vrlo javno pričamo, preduzimamo niz aktivnosti kako bi Tivat dobio novu školu i kako bi se stvorili uslovi da sva djeca u primjerenim uslovima redovno pohađaju školsku nastavu. U objektu iz 80-tih godina prošlog vijeka, predviđenom za 600 učenika, nastavu u smjenama pohađa 2000 učenika.

U situaciji kada se uprava škole bori da obezbjedi prostor za redovno odvijanje nastave za svu djecu, u situaciji kada se ta ista nastava organizuje u smjenama i međusmjenama, u situaciji kada lokalna uprava ulaže na stotine hiljada eura da prostor u kojem djeca borave bude dostojan 21. vijeka – ne vidim na koji način škola može obezbjediti prostor i vrijeme za produženi boravak. Onog trenutka kada to bude slučaj, Opština Tivat će podržati postojanje ovakve usluge na svaki mogući način” – poručio je Komnenović.

Podsjeća da ovaj problem nije nešto što se može rješiti u roku od nekoliko dana.

“Zahvaljujući razumijevanju Ministarstva prosvjete i ministarke Anđele Jakšić Stojanović mi trenutno gradimo novu školu u Radovićima vrijednu više od 4 miliona eura. Vrlo brzo ućićemo u obnovu područnih škola u Gradiošnici i Donjoj Lastvi.

Zajedničkim sredstvima adaptiramo prostorije u kojima će se nastava sprovoditi za vrijeme trajanja radova. Lokalna uprava kao nikada do sada, ulažući značajna sredstva, pokušava stvoriti dobre uslove za rad i učenje djeci i nastavničkom kadru. Ne vidim kako i na koji način se Tivat može poreditu sa drugim gradovima koji nemaju ovu vrstu problema i nemaju potrebu za organizacijom nastave u dvije smjene” – kazao je Komnenović.

Opština Tivat je samo u prošloj godini za potrebe đačkog prevoza, obnove školskog mobilijara, dodatnih NTC edukacija nastavnog osoblja, za potrebe stipendiranja utrošila više od 300.000€. Trenutno su u toku radovi na krovu centralnog objekta OŠ “Drago Milović” u koji je samo Opština Tivat uložila 250.000€, a značajna sredstva uložena su u projektnu dokumentaciju i rješavanje imovinskih pitanja u vezi sa novim objektima u Gradiošnici i Donjoj Lastvi.

“Lokalna uprava nije primila niti jedan zvaničan dopis, inicijativu ili neki drugi vid zvaničnog obraćanja na temu pružanja podrške organizaciji produženog boravka, kao dodatne školske usluge. Službi predsjednika dostavljen je, prije svega par dana, zahtjev za prijem kod predsjednika u kojem se spominje usluga produženog boravka. Zahtjev nije potpun i u njemu nije jasno definisan predmet razgovora.

Razumijem položaj roditelja i zaista razumijem potrebu za ovom vrstom sadržaja. Nadam se da će u doglednoj budućnosti on biti pružen roditeljima i djeci od strane onih institucija koje su za to zadužene, a to su škola i nadležno Ministarstvo. Opština će uvijek biti podrška projektima koji su od interesa za zajednicu ali u ovom slučaju za to se moraju stvoriti preduslovi. Ignorantski stav svakako nije taj koji se lokalnoj upravi Tivta može pripisati, posebno kada je u pitanju obrazovanje i potrebe obrazovnog sistema” – poručio je predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.

Jadrolinija: 50.000 eura za obitelji poginulih, 600 eura mjesečno za djecu

0
Jadrolinija: 50.000 eura za obitelji poginulih, 600 eura mjesečno za djecu
Mali Lošinj – Prizor s mjesta tragedije – Foto: Čitatelj / Jutarnji list

Jadrolinija je osigurala financijsku i psihološku pomoć obiteljima trojice pomoraca koji su 11. avgusta poginuli u nesreći u Malom Lošinju.

U nesreći su smrtno stradali vođa stroja Boško Kostović (58) iz Vinišća te kormilari Marko Topić (38) iz Solina i Denis Šarić (54) iz Zadra. Jedan član posade, koji je pao u more, zadobio je teške ozljede, ali je izvan životne opasnosti. Kostović je radio u Jadroliniji 35 godina, Šarić 18, a Topić tri godine.

Prema neslužbenim informacijama Večernjeg Lista, svaka obitelj poginulih pomoraca primit će jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od najmanje 50.000 eura. Osim toga, djeca preminulih pomoraca dobit će mjesečnu stipendiju od 600 eura do završetka školovanja, bilo da se radi o srednjoj školi ili fakultetu, ako se odluče na nastavak obrazovanja.

Jadrolinija je također osigurala jednokratnu financijsku pomoć u iznosu od 5000 eura za sve članove posade broda “Lastovo“, uključujući ozlijeđenog pomorca, koji je nakon pada u more zadobio teške ozljede, ali je izvan životne opasnosti. Uz financijsku pomoć, posadi i obiteljima pružena je i psihološka podrška te sva administrativna pomoć potrebna u ovakvim situacijama.

Uzrok nesreće još uvijek se istražuje, a u istragu je uključena i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, koja će do kraja godine izraditi nacrt izvještaja o tome što se točno dogodilo tog kobnog 11. avgusta.

Vlada HR staje na kraj masovnoj apartmanizaciji stambenih zgrada

0
Vlada HR staje na kraj masovnoj apartmanizaciji stambenih zgrada
Apartman – ured

Vlada staje na kraj apartmanizaciji i izmjenama Zakona o upravljanju zgradama pokušava ograničiti kratkoročni najam, posebno za turiste i strane radnike, prenosi N1...

“Ovaj zakon će regulirati pitanje stanova za kratkoročni najam u stambenim zgradama i za najam za radnika gdje će ubuduće biti potrebno prikupiti suglasnost 80 posto suvlasnika i neposrednih susjeda. Prepoznali smo ovaj problem i želimo ga riješiti”, izjavio je premijer Andrej Plenković.
“Imamo enorman broj praznih stanova koji se koriste u druge svrhe. To smanjuje ponudu stanova na tržištu, povećava se cijena kvadrata i, s druge strane, povećava se najamnina. To je neodrživo”, kaže potpredsjednik Vlade Branko Bačić.

Od 30.000 novih turističkih kreveta u privatnom smještaju u samo osam godina, u

Zagrebu, Splitu i Dubrovniku najveći je broj upravo u stambenim zgradama. A 80 posto ih je smještaj s tri zvjezdice.

“To su mali prihodi, koji se svode na prosjek po krevetu od 20 do 30 eura, što generira strukturu gostiju najniže platežne moći, koja želi popunjenošću iskoristi financijsku prednost takvog smještaja, a na taj način se pogoršava kvaliteta stanara koji tu žive”, mišljenja je ministar turizma Tonči Glavina.

Ne profitira turizam, ne profitira stambena zajednica, ali profitiraju vlasnici stanova. Reakcije u javnosti su podijeljene, posebno zbog prakse da se u stanove smješta veliki broj stranih radnika.

Ovim zakonom definira se najam stranim radnicima kojih je u prostoru više od četiri, a da nisu u srodstvu. Također, to neće ići bez suglasnosti 80 posto suvlasnika. Ovu mjeru podržava i Tin Bašić, predstavnik stanara i vlasnik specijaliziranog portala Zgradonačelnik.

“Mi podržavamo strože reguliranje najma za radnike jer imamo situaciju po cijeloj Hrvatskoj da u stanu od 100 kvadrata imate po 25 ljudi. Kako to neće narušiti mir i red u jednoj zgradi.

Kratkoročno, Vlada će možda i postuići cilj povećanja stanova za dnevni najam.

“Svakako da će mjera doprinijeti tome da se smanji broj kratkoročnog najma i da će dugoročno doprinijeti tome da se poveća broj stanova u dugoročnom najmu, a svima nam je potrebno povećanje fonda stanova u dugoročnom najmu”, govori agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor.

No struka upozorava, dugoročno problem je ozbiljniji.

“Nećemo uspjeti riješiti problem smještaja stranih radnika i ne želimo da nam se dogodi ono što se dogodilo u nekim zemljama zapadne Europe, da dođe do getoizacije stranih radnika i se smještaju u zapuštenim dijelovima gradova pa dugoročno generiraju problem nestabilnosti”, pojasnio je arhitekt Damir Ljutić.

Zakon definira i formiranje zajednica stanara koje će imati vlastiti OIB, povećava obveze i odgovornost upravitelja i predstavnika suvlasnika, ali i uvodi dugo očekivanu mjeru sufinanciranja dizala. S 33 posto iz budžeta država će sufinancirati nadogradnju liftovima u zgradama koje imaju više od tri kata.