“Senior fest Kotor 2024“ svečano otvoren u Starom gradu

0

“Senior fest Kotor 2024“, manifestacija namijenjena starijoj životnoj populaciji, svečano je danas otvoren u Starom gradu. Riječ je o premijernom dvodnevnom dešavanju takmičarskog, kulturnog i humanitarnog karaktera iza kojeg stoji Dom starih „Grabovac“ iz Risna, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije opštine Kotor i Kulturnog centra „Nikola Đurković“.

Skretanje pažnje na ranjive društvene kategorije i promocija javnih ustanova za smještaj odraslih i starih lica prioriteni su ciljevi manifestacije, koja je u Kotoru okupila štićenike svih pet domova za stare u Crnoj Gori.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić, otvarajući manifestaciju, naglasila je značajnu ulogu Kotora u pružanju pažnje i podrške starijim generacijama, za koje je istakla kako su mladima omogućile obrazovanje, vaspitanje i sve one vrijednosti koje danas baštinimo.

„Dužni smo da vam na tome zahvalimo i na jedan solidaran način to i vratimo. Ministarstvo rada i socijalnog staranja, sarađujući sa gradom Kotorom i ostalim lokalnim samoupravama, kao i sa domovima starih, trudiće se da što kvalitetnije upotpuni vaše vrijeme”, kazala je Nišić, zahvalivši na saradnji Opštini Kotor i Domu starih „Grabovac“, te uputila podršku zaposlenima u domovima starih, za koje je naglasila da „ne rade samo za novac, već golim srcem“.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić iskazao je zadovoljstvo organizovanjem manifestacije u Kotoru, naglasivši intenciju Opštine Kotor da u narednom periodu proširi opseg usluga namijenjenihd starijim licima, kao i broj dnevnih boravaka.

„Naš grad posjećuju milioni ljudi godišnje, a ovi trgovi generišu nevjerovatnu zaradu. Naša je ideja bila i zato smo danas ovdje, da naše trgove, barem na nekoliko dana zaustavimo od komercijalne upotrebe i predamo ih na uživanje onima koji su to najviše zaslužili, jer su svojim radom i životom gradili ne samo ovaj grad, nego i ovu državu“, kazo je Jokić i poručio kako ovaj festival neće biti jedini događaj posvećen starijim generacijama.

“Senior fest Kotor 2024“ svečano otvoren u Starom gradu
Senior fest Kotor 2024

Srđan Dragomanović, direktor Doma starih „Grabovac“ podvukao je značaj svih ustanova za starija lica u Crnoj Gori, naglasivši kako je rad domova i briga zaposlenih za štićenike na evropskom nivou. Takođe je naglasio vaninstitucionalnu ulogu risanskog doma starih i plodonosnu saradnju koju imaju sa Opštinom Kotor.

„Započeli smo taj proces prije nekoliko godina licenciranjem usluga podrške za život u zajednici, ali sve usluge su zaživjele onog trenutka kad je lokalna uprava spoznala njihov značaj i pozvala nas na saradnju. Sve usluge za pripadnike treće životne dobi u Kotoru su besplatne“, naglasio je Dragomanović, dodavši kako se uskoro očekuje i zajedničko pokretanje Dnevnog boravka za dementna lica.

Manifestacija, čiji moderator je doajen crnogorskog novinarstva Dušan Davidović, otpočela je nastupom Gradske muzike Kotor i klape „Bisernice Boke“. Na Pjaci od kina igra se šah, briškula i trešeta, odbojka, bacanje vreće i gađanje obručima ispred katedrale, a časovi salse i grupna fizikalna terapija su na Pjaci sv. Luke. Automati za košarku, pikado i boks nalaze se na glavnom gradskom trgu, dok će štafeta biti održana na Citadeli. Zahvalnice i nagrade pobjednicima uručiće se sjutra, u 18 sati, kada počinje program svečanog zatvaranja, uz „papaladu ala maku“ i muzičke nastupe KIC pop hora i Exodusa.

Opština Kotor finansirala je „Senior fest Kotor 2024“ sa pet hiljada eura, a manifestaciju su pomogli i brojni sponzori.

Radulović: Strože mjere protiv zagađivača mora

0
Radulović: Strože mjere protiv zagađivača mora
Ministar Radulović

Ministarstvo saobraćaja i pomorstva posvećeno radi na povećanju ekološke odgovornosti, naročito kada je u pitanju prevencija zagađenjam mora i vodenih površina, kazao je resorni ministar, Filip Radulović.

On je otvarajući međunarodnu konferenciju “Boka Kotorska kao održiva nautička destinacija” u Tivtu, najavio da će tokom ove godine biti predstavljeno novo zakonsko rješenje koje se odnosi na zaštitu mora, koje će biti usklađeno sa propisima Međunarodne pomorske organizacije i ostalih međunarodnih konvencija.

“Cilj nam je da uvedemo strože mjere za zaštitu našeg prirodnog okruženja kroz zabranu zagađenja sa plovnih objekata i unapređenje sigurnosti plovidbe. To su koraci koji će doprinijeti da će Crna Gora, ne samo ispuniti međunarodne standarde, već će postaviti nove, više ciljeve u oblasti održivog razvoja”,poručio je Radulović.

Promocija dekarbonizacije i prevencija zagađenja mora i vodenih površina, ali i i prirode u u cjelosti, ostaje trajni cilj, istakao je Radulović.

“Očuvanje prirodnih ljepota Crne Gore, našeg izvanrednog biodiverziteta i ekosistema, iziskuje neprekidnu posvećenost svih nas jer ipak naša zemlja je naša odgovornost i legat koji treba da ostavimo našim naraštajima u boljem, a ne gorem stanju”, kazao je Radulović.

Međunarodna, naučno-stručna konferencija pod nazivom “Boka Kotorska, kao održiva nautička destinacija” održana je po drugi put u okviru Festivala vjetra 2024, a organizovali su je: Pomorski fakultet u Kotoru, Univerzitet Crne Gore i Jedriličarski klub “Delfin” iz Tivta. Na Konferenciji su govorili predsjednik Opštine Tivat, Željko Komnenović, predsjednik JK Delfin, dr Frano Tripović, dok je o značaju ovakvog naučno-stručnog skupa govorila dekanica Pomorskog fakulteta Kotor, prof. dr Tatijana Dlabač.

“Camellia Trophy” program posvećen, promociji i očuvanju drvenih barki 12. maja

0
“Camellia Trophy” program posvećen, promociji i očuvanju drvenih barki 12. maja
Camellia trophy – foto Z.N. Boka News

“Camellia Trophy“ naziv je programa posvećenog, promociji i očuvanju drvenih barki biće održan u nedjelju, 12. maja u centru Stoliva, u okviru manifestacije “Fešta kamelija 2024”.

Okupljanje učesnika planirano je u 5.30 na stolivskom mulu. Defile plovila iz Jedriličarskog kluba Lahor Kotor i utrka veslača u drvenim barkama predviđeni su u 10 sati, a svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja/kamelija biće u 11 sati.

Nakon toga, uslijediće razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara, uz stručne savjete i detaljnije informacije o pomoći lokalne zajednice u očuvanju i restauraciji drvenih barki.

„Camellia Trophy“ – foto Z. Nikolić

Druženje učesnika uz ribu, vino i zabavni program planirano je u 12 sati. Takmičari se prijavljuju na broj telefona 069 644 506.

Organizator manifestacije “Fešta kamelija 2024” je NVU „Kamelija“ Stoliv, uz pokrovitelje Turističku organizaciju i Opštinu Kotor.

Vijeće sigurnosti UN-a traži istragu masovnih grobnica u Gazi

0
Vijeće sigurnosti UN-a traži istragu masovnih grobnica u Gazi
Rafah
Foto: Hussam Al Masri / Reuters

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u petak je pozvalo na istragu masovnih grobnica otkrivenih u blizini bolnica u Pojasu Gaze.

Grobnice s nekoliko stotina tijela otkrivene su blizu bolnica Naser u Kan Junisu i Al Šife u gradu Gazi proteklih tjedana.

Prošli mjesec, ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kojemu je izvor bila palestinska civilna obrana, rekao je da su neka tijela pronađena svezanih ruku.

Bolnice i druge zdravstvene ustanove imaju pravo na posebnu zaštitu prema međunarodnom humanitarnom zakonu.

Izraelska strana kaže da su neutemeljene optužbe da su izraelske snage zakopale tijela Palestinaca. Izraelski vojnici tek su pregledali grobnice u potrazi za izraelskim taocima, tvrde izraelski dužnosnici.

– Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda poziva na trenutnu, nezavisnu, cjelovitu, sveobuhvatnu, transparentnu i nepristranu istragu masovnih grobnica otkrivenih uz zdravstvene ustanove Naser i Al Šifa u Gazi, navodi se u priopćenju britanske misije pri UN-u.

– Mora postojati odgovornost za kršenje međunarodnog prava.

Izrael kritikuje glasanje o Palestini u UN-u, Palestinci pozdravili odluku

Izraelski ministar vanjskih poslova rekao je da je glasanje u UN-u u petak za punopravno članstvo palestinske države pokazalo da se “nasilje isplati” i nagradilo je palestinski Hamas za njegov krvavi napad 7. listopada na Izrael.

Usvojena ogromnom većinom, rezolucija Opće skupštine UN-a “nagrađuje ubojice i silovatelje Hamasa i potkopava napore da se oslobode taoci” koje je palestinski pokret oteo 7. listopada, piše na X-u Israel Katz, za kojeg je poruka koju šalje UN “regiji ispunjenoj boli: nasilje se isplati.”

– Apsurdna odluka donesena danas na Općoj skupštini UN-a naglašava strukturnu pristranost UN-a i razloge zašto se pod vodstvom glavnog tajnika (Antonia) Guterresa UN pretvorio u nebitnu instituciju, rekao je Katz

Opšta skupština UN-a podržala palestinsko članstvo, Hrvatska suzdržana

Opća skupština UN-a podržala je u petak palestinski zahtjev za punopravnim članstvom, ustvrdivši da ispunjava uvjete i pozvala Vijeće sigurnosti da “pozitivno ponovno razmotri to pitanje”.

Izjašnjavanje 193 članice bila je globalna anketa o tome tko podupire palestinski zahtjev ili tko de facto priznaje Palestinu kao državu, nakon što je SAD prošlog mjeseca uložilo veto u Vijeću sigurnosti na palestinski zahtjev.

Opća skupština je usvojila rezoluciju sa 143 glasa za i devet protiv, uključujući SAD i Izrael, a 25 država je bilo suzdržano, među njima i Hrvatska.

Od članica EU-a, protiv su bile Mađarska i Češka, a suzdržane Hrvatska, Italija, Bugarska, Austrija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Nizozemska, Rumunjska i Švedska.

Rezolucija automatski ne daje Palestincima punopravno članstvo u UN-u, nego samo utvrđuje da ispunjavaju uvjete za priključivanje.

UN: Više od 100.000 ljudi pobjeglo iz Rafaha

Oko 30.000 ljudi napusti Rafah “svaki dan” u bijegu pred prijetnjom izraelske ofenzive velikih razmjera i sad ih je oko 110.000 koji su potražili utočište drugdje u uskoj enklavi, priopćili su u petak dužnosnici UN-a.

– Najnovija naredba izraelske vlade o evakuaciji povezana s vojnom operacijom u Gazi tiče se više od 110.000 ili više raseljenih prema sjever”, rekao je Georgios Petropoulos, dužnosnik Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova UN-a (OCHA) u Gazi.

– Svaki dan Rafah napusti oko 30.000 ljudi, rekao je i dodao da je većina već pet do šest puta bila raseljena od početka borbi između Izraela i Hamasa.

Prema UN-u, oko 1,4 milijuna ljudi se naguralo u taj grad na jugu enklave pobjegavši od žestokih borbi i bombardiranja na sjeveru.

UN dodaje da je izraelska vojska pokrenula ograničenu kopnenu operaciju i zatvorila prijelaz između Rafaha i Egipta, ključnu rutu za dostavu humanitarne pomoći.

Premijer Benjamin Netanyahu je obećao sveobuhvatniju operaciju kako bi uništio Hamas, islamistički pokret koji vlada Pojasom Gaze.

OCHA upozorava da će bez goriva veliki broj zdravstvenih institucija, uključujući bolnice pod nadzorom Hamasa i UNRWA-e te klinike, teško moći nastaviti s radom, a problem predstavlja i nedostatak pitke vode na sjeveru enklave i u gradu Gazi gdje oko 450.000 ljudi imaju ograničeni pristup vodi. I opskrba pitkom vodom Rafaha zatajila je.

Svjetski program za hranu (WFP) i UNRWA trebali bi sljedećih dana raspodijeliti samo dio hrane jer je glavno skladište WFP-a nedostupno, precizira OCHA, a nikakva hrana nije ušla u Rafah već dva dana.

Povodom Dana Evrope: plemenita periska i posidonija na prigodnim poštanskim markama!

0
Povodom Dana Evrope: plemenita periska i posidonija na prigodnim poštanskim markama!
Foto Hrvatska pošta

Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 9. maja 2024., povodom Dana Evrope, dvije nove prigode poštanske marke iz serije “Europa“. Motivi na ovogodišnjoj seriji prigodnih maraka su plemenita periska i posidonija. Autorica izdanja je zagrebačka dizajnerica Alenka Lalić, a autor fotografija Dalibor Andres, fotograf iz Siska. Pojedinačna vrijednost maraka je 2,20 eura, a otisnute su u nakladi 40.000 primjeraka po motivu, u zajedničkom arku od šesnaest maraka (8 x 2). Hrvatska pošta štampala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Nove prigodne marke mogu se kupiti u poštanskim uredima ili online na internetskoj stranici https://www.epostshop.hr/.

Tekst pratećeg letka uz prigodne marke napisao je dr. sc. Ante Žuljević, a u nastavku ga prenosimo u cijelosti:

“Plemenita periska (Pinna nobilis) endemična je sredozemna vrsta, ujedno i najveći školjkaš Sredozemnog mora, a i među najvećim je školjkašima na svijetu. Obično naraste između 30 i 50 cm, ali može doseći dužinu od 120 cm te doživjeti pedesetak godina. Naseljava pjeskovita dna i naselja morskih cvjetnica, od površine do dubine oko šezdeset metara. Svojim se stražnjim šiljastim krajem ljušture dijelom ukopa u sediment te se za njega pričvrsti brojnim tzv. bisusnim nitima. Drugi je kraj lepezastog oblika, svjetlosmeđe do crvenkaste boje. Dvije su ljušture identične, a periska ih otvori tek centimetar kako bi filtrirala morsku vodu i iz nje sakupljala plankton i organske čestice. Dnevno može profiltrirati stotine litara mora. Osjeti li se ugroženom, stisnut će ljušture. Možda je na opasnost upozori i račić, periskin čuvar (Nepinnotheres pinnotheres), koji u njoj vrlo često živi.

Periska je od davnina bila cijenjeni školjkaš – od njezinih se izdržljivih bisusnih niti izrađivala kraljevska odjeća, uresi i rukavice koji su na suncu sijali poput zlata. Ljušture su se upotrebljavale kao ukras zbog grandiozne veličine i unutrašnje glatke sedefaste strukture. U mnogim je krajevima bila tradicionalna vrhunska delicija, a ponekad su se u perisci pronalazili i mali nepravilni biseri.

Povećanjem svjesnosti o potrebi njezina očuvanja, ali i proglašenjem periske strogo zaštićenom vrstom, u Hrvatskoj je početkom 21. stoljeća periska na mnogim područjima razvila gusta naselja. No tijekom jeseni 2016. u Španjolskoj je zabilježen pomor ove vrste vjerojatno uzrokovan bolešću koja se hrvatskim dijelom Jadrana proširila već 2019. uzrokujući masovno ugibanje periski. Točan uzročnik bolesti nije poznat, a proširila se na cijelo Sredozemno more dovodeći gotovo do izumiranja plemenite periske kao vrste.

Početkom 2024. u podmorju Hrvatske poznato je tek dvadesetak živih jedinki. Ipak, njihovo preživljavanje, a i nalaženje živih jedinki na nekim drugim područjima Sredozemlja, poput Mramornog mora, pruža nadu da će se plemenita periska ponovo proširiti našim podmorjem.

Posidonija (Posidonia oceanica) morska je cvjetnica tamno zelenih do metar dugačkih listova koji rastu u čupercima iz vrhova njezinih isprepletenih stabalaca. Stabalca rastu tek jedan

centimetar godišnje i često su prekrivena sedimentom, ponekad u metrima debelim slojevima. Takva stabalca počela su svoj rast prije više tisuća godina čineći posidoniju jednim od najdugovječnijih organizama na Zemlji!

Znanstveni naziv roda Posidonia dan je prema Posejdonu, grčkom bogu mora, a ime vrste oceanica slavni joj je biolog Carl Linnaeus dao misleći kako živi u oceanima. Posidonija je, međutim, endemični sredozemni organizam, a njezini su najbliži srodnici u morima Australije.

Kao i kopnene cvjetnice, posidonija se razmnožava cvatom u kojem su muški i ženski cvjetovi. Cvate u nepravilnim godišnjim razmacima, a neugledan zeleni cvat procvjeta tijekom jeseni. Ponekad se pronađe pokoji, a ponekad je cvat prisutan u svakom od stotina čuperaka na površini kvadratnog metra. Nakon oplodnje nitastim i ljepljivim polenom nošenim morem razvije se plod nalik maslini. Plod u proljeće sazrije, otkine se od stapke i na površini pluta nekoliko dana. Kada se raspukne, iz njega ispadne sjemenka koja tone na dno. Potone li na dno pliće od 40 m, na kojem je dovoljno svjetla za razvoj posidonije, počet će spori rast. Puzećim rastom i grananjem stabalca razvit će se tijekom desetljeća naselje promjera tek nekoliko metara. Tijekom stoljeća možda će prerasti dio manje uvale, a trebat će tisućljeća da naselje dosegne razmjere kakve posidonija ima danas u hrvatskom podmorju. Zbog tako izrazito sporog rasta svako je uništavanje njezinih i najmanjih naselja neobnovljivo u okvirima trajanja ljudskog života.

Naselja posidonije udomljavaju brojne organizme te se smatraju područjima najveće biološke raznolikosti Sredozemnog mora i područjima najveće organske proizvodnje. Njezini listovi pročišćavaju vodeni stupac, a nakon što otpadnu nakupljaju se na obali kao „lažina“ koja tijekom zime štiti pješčane obale od erozije uzrokovane valovima. U Hrvatskoj se u njezinim naseljima stoljećima tradicionalno lovila riba gira. Listovi posidonije se i danas koriste za izradu madraca i jastuka, a njezina ukopana stabalca trajno pohranjuju ugljik i time smanjuju utjecaj globalnog zagrijavanja. Kada dođete blizu mora, udahnite duboko, udahnut ćete i kisik koji je proizvela najvažnija biljka Sredozemnog mora – posidonija”, napisao je dr. Žuljević.

Dan Dubrovačko-neretvanske županije – uručene nagrade laureatima

0
Dan Dubrovačko-neretvanske županije – uručene nagrade laureatima
Foto Hina

Svečana sjednica Županijske skupštine u povodu blagdana svetog Leopolda Bogdana Mandića i Dana Dubrovačko-neretvanske županije održana je u petak u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, a laureatima su dodijeljene nagrada za životno djelo te godišnje nagrade županije.

Nagrada županije za životno djelo pripala je posthumno prof. Nikoli Miroševiću, a nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su Neven Fazinić, Veslački klub Neptun, Caritas Dubrovačke biskupije i udruga “Radost” iz Ploča.

Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu za proteklo jednogodišnje razdoblje pripala je dr. sc. Pavu Orepiću i Mandolinskom orkestru Kulturno umjetničkog društva Metković.

Foto HinaFoto Hina

Izaslanik premijera, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić istaknuo je na svečanoj sjednici da je županija u provedbi brojnih projekata imala pomoć Vlade.

“Dužnost je središnje vlasti prepoznati projekte koji se u sinergiji s lokalnom upravom ostvaruju na dobrobit ljudi tog kraja. Samo pametnom politikom korištenja nacionalnih sredstava i strateškim konceptom realizacije europskih sredstava može se graditi Hrvatska pa i Dubrovačko-neretvanska županija, koja je po svemu među najboljima u Hrvatskoj”, rekao je Bačić.

Župan Dobroslavić pozvao predsjednika Milanovića da podnese ostavku

Župan Nikola Dobroslavić između ostaloga je poručio da županija doprinosi kvalitetnijem životu svojih građana, radu udruga i boljem djelovanju gospodarstva te naveo niz ostvarenih projekata.

“Najviše se oslanjamo na kreativnost naših ljudi, jer ona je glavni čimbenik napretka”, istaknuo je.

Dobroslavić je predsjednika Republike Zorana Milanovića pozvao da podnese ostavku. “Hrvatski mu je narod to poručio na nedavnim izborima. Ne može osoba koja je kršila Ustav i prekršila svoju prisegu na Ustav biti na čelu ponosne i demokratske Hrvatske”, rekao je.

Prigodnim govorom obratili su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, dubrovački gradonačelnik i saborski zastupnik Mato Franković te predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač.

Među uzvanicima na svečanoj sjednici bili su, između ostalih, i saborski zastupnik Božo Petrov, predsjednik Vlade Zapadno-hercegovačke županije Predrag Čović, državni tajnici Zrinka Raguž i Frano Matušić, te brojni lokalni dužnosnici i predstavnici pravosuđa, vojske i policije, vjerskih zajednica i nacionalnih manjina.

Svečanoj sjednici je prethodilo odavanje počasti poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama iz Domovinskoga rata na gradskom groblju Boninovo, a dodijeljene su i nagrade najuspješnijim županijskim sportašima.

Više od 500 posjetilaca uživalo u “Noći tvrđava“ na Forte Mare

0

Jedinstveni ambijent drevnih zidina, srednjevjekovna trpeza, vitezovi i izložba starih zanata bili su recept za putovanje kroz vrijeme u kojem je sinoć uživao veliki broj Novljana i turista, zahvaljujući manifestaciji “Noć tvrđava” koju je hercegnovska Javna ustanova kulture “Herceg-fest” organizovala na tvrđavi Forte Mare.

Posjetioci svih generacija, među kojima brojni stranci, imali su priliku da probaju jela koja se spremaju vijekovima, i to pripremljena na otvorenoj vatri koja je dala dodatni pečat srednjevjekovnoj atmosferi. Tokom više od četiri sata besplatnog programa prisutni su uživali u ukusnim zalogajima koje je pripremao Dragan Petrović iz “Gastro tima” i u druženju uz prigodnu muziku, a posebnu pažnju, naročito onih najmlađih, privukli su članovi novskog viteškog društva “Vitezovi Svetog Stefana” i dame obučene u srednjevjekovne kostime.

Više od 500 posjetilaca koji su, prema procjenama organizatora, sinoć prošli tvrđavom Forte Mare dovoljan su argument da drugu novsku “Noć tvrđava” proglasimo uspješnom, ali i da zaključimo da su građani i gosti Herceg Novog prepoznali atraktivnost i potencijal ove manifestacije čiji cilj je afirmacija i promocija novske kulturne baštine, sa posebnim akcentom na fortifikaciono naslijeđe.

“Želim da istaknem da je ovo manifestacija koja povezuje region, tačnije održava se u šest zemalja regiona na 45 različitih fortifikacija. Cilj je da podignemo svijest građana, da se vidi gdje živimo, kakvu kulturnu baštinu imamo”, kazala je Biljana Belušević u ime organizatora, Javne ustanove kulture “Herceg-fest”.

Noć Tvrđava Forte Mare

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da Herceg Novi drugu godinu zaredom učestvuje u kulturno-turističkoj manifestaciji koja se održava na utvrđenjima i doprinosi valorizaciji baštine kao generatora razvoja kulturnog turizma. Kako je objasnila, u “Noći tvrđava”  učestvuju gradovi iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Češke, Rumunije i Crne Gore: “Dogovor je bio da u 20 sati na svih 45 lokaliteta krenemo sa manifestacijom i na taj način se povežemo, da budemo jači i da jačim korakom idemo naprijed”.

Jedan od organizatora, Danilo Babović, istakao je da je inicijator ove manifestacije novska Javna ustanova kulture “Herceg fest” na čelu sa direktoricom Tatjanom Ateljević, te zahvalio “Gastro timu” koji je i ove godine bio zadužen za gastronomsku ponudu na tvrđavi, kao i “Vitezovima Svetog Stefana”.

“Ovaj događaj smo prošle godine prvi put radili i dopao se i nama, i građanima i naročito strancima, tako da smo ove godine na vrijeme počeli da razmišljamo o organizaciji”, kazao je Babović, te iskazao zadovoljstvo odzivom turista i izrazio očekivanje da će program “Noći tvrđava” u narednim godinama biti još bogatiji.

Noć Tvrđava Forte Mare

“Noć tvrđava” je prvi put održana 2022. godine na području Crne Gore, Hvatske i Bosne i Hercegovine kao rezultat zajedničkog projekta prekogranične saradnje „Fortitude”, a uključivanjem još tri zemlje ove godine je iz regionalnog prerasla u evropski događaj. Organizacijom “Noći tvrđava” kao prekogranične kulturne manifestacije gradovi-partneri žele da pošalju poruku da su ponosni na svoju kulturnu baštinu, te da će nastaviti da rade na tome da je adekvatno zaštite i afirmišu.

Probudila kolektivna sjećanja na djetinjstvo

0

Izložba slikarke Gabrijele Šafarčik iz Njemačke u Gradskoj galeriji Kotor



Svoje dvanaestogodišnje druženje sa likovnim umjetnicima/umjetnicama na Balkanu kroz učešće u brojnim likovnim kolonijama na ovim prostorima, pa i u Crnoj Gori, akademska umjetnica Gabriela Šafarčik (Gabriele Schaffartzik) iz Bremena, Njemačka, „krunisala je“ u Gradskoj galeriji u Kotoru izložbom koju je posvetila svojim pretkinjama. Zaboravljenim fotografijama njene bake Mete  Šnakenberg, koje je u vrijeme „korona“ pandemije izvukla iz porodičnih albuma, Gabrijela je udahnula novi život, stavljajući ih u novi likovni kontekst, spajajući dokumentarno i imaginarno u jedinstvenu cjelinu. Za ovdašnje prilike autorka je iz projekta „Arhiv“, koji obuhvata i film i instalaciju, izdvojila 20 slika rađenih uljem na kartonu.

Toplim bojama na slikama je istakla portrete svojih pretkinja, lica je uokvirila frizurama u jarkim bojama i ovjenčala ih krunama i oreolima.

-Ove slike su i fotografije mojih pretkinja, ja sam sa na ovu izložbu „došla“ svojom porodicom. To su moje baka Meta, prabaka Katarina, djedova sestra, prabake po drugoj liniji…I sve su one za mene kraljice, jer su toliko mnogo toga preživjele i doživjele. Baka je preživjela Drugi svjetski rat, bila mi je jako bliska, puno mi je pričala o životu, a kada sam bila studentkinja, svaki put mi je iz podruma donosila po teglu slatkog ili džema. Sve ove žene su bile snažne. Iz dokumenata -fragmenata jedne biografije, razumjela sam koliko je težak bio njihov život. Prabaka je imala osmoro djece, dvoje ih je umrlo odmah po rođenju, što tada nije bila rijetkost. Arhiv je prošlost, on je mrtav, zato sam te fotografije izvadila i dala im svoju interpretaciju. Ostavila sam lice takvo kakvo je na fotografiji i dodala svoj umjetnički kontekst, objasnila nam je umjetnica.   Pošto su njena lična sjećanja na neki način i kolektivna, nakon otvaranja izložbe u Njemačkoj, ljudi su bili dirnuti njenom pričom, ostajali su i u razgovoru sa Gabrijelom evocirali uspomene iz svog djetinjstva.  Tako je bilo i nakon otvaranja izložbe u Gradskoj galeriji u Kotoru.

Gabrijela Šafarčik je nekoliko puta bila učesnica kolonija u Crnoj Gori, sjeća se one u Budvi prije osam godina, zatim u Starom Baru, Bijelom Polju i drugim mjestima, odakle su ponikla i prijateljstva sa slikarkama Seadom Škrijelj iz Bara i Anitom Kalač iz Rožaja, koje su došle na otvaranje ove izložbe, kao i sa slikarom Abazom Dizdarevićem iz Bijeloga Polja, koji je otvorio izložbu.

-Ovo područje bivše Jugoslavije mi je jako interesantno,  ima dosta kolonija i u Turskoj, putovala sam i učestvovala na mnogim međunarodnim kolonijama i shvatila da su ljudi svigdje isti- svejedno je da li je slikar iz Bosne, Srbije, Njemačke ili Turske, koliko god da smo različiti, ima nešto što nas povezuje u ovim teškim vremenima, kaže Gabriele za Boka News.

 Život umjetnika u Njemačkoj je skoro isti kao i život umjetnika u Crnoj Gori i šire, primjećuje Gabrijela, koja je o tome razgovarala sa kolegama i koleginicama nakon zatvaranja u vrijeme „korone“, kad su ponovo počeli da se okupljaju na likovnim kolonijama.

-Svi imamo iste probleme, teško je, ali znači nam podrška države. Kod nas je nakon „korone“ država pokrenula program podrške za projekte i ja sam aplicirala sa ovim projektom, koji je država sufinansirala. To mi je mnogo značilo, jer nakon pandemije je bilo jako teško ponovo početi sa umjetničkim radom, potsjeća Gabrijela Šafarčik.

Njena izložba u Kotoru će biti otvorena narednih 20 dana, a ona će od 11. do 18. maja biti učesnica likovne kolonije u Ulcinju.

Omaž pretkinjama

Stvaralačka solidarnost

Slikar, pjesnik i pisac Ethem Bajmak, porijeklom sa Kosova, došao iz Istanbula specijalno za otvaranje Gabrijeline izložbe. On je svoje stvaralaštvo likovnoj publici u Kotoru predstavio na izložbi u Gradskoj galeriji 2022. godine, a otvaranje izložbe tada je ispratila i Gabriele.

-Ovo je jako teško vrijeme, zato mi umjetnici imamo potrebu da se uzajamno pomažemo, da pružimo jedan drugome ruku i da se podržavamo, da se solidarišemo. Gasbrijela je na moju izložbu došla prije dvije godine, a sada sam ja došao u Kotor samo zbog njene izložbe. Zahvalni smo galeristi Milenku Premoviću koji nas takođe podržava, kazao je za BN Baymak, koji će ovoga ljeta biti učesnik „Festivala svjetlosti“ u Kotoru.

Bake-princeze sjećanja

-Svaki od ovih radova na poseban način odiše nekim Gabrijelinim sjećanjem na djetinjstvo: od onih višanja u slatkom, preko nekih tapeta, životinja koje se pojavljuju kao figure koje su ucrtane u memoriji autora. To Gabrijela kroz određenu vrstu ekspresije prezentuje u svojim djelima i to se može tretirati kao “katastar sjećanja”. Ako uđete u analizu svakog pojedinačnog djela, vidjećete koliko visoko ta figura zauzima mjesto u Gabrijelinom životu, jer praktično na svakoj slici nad glavom njene bake nalazi se određeni oreol, a ja čak čitam neku vrstu krune, kazao je Abaz Dizdarević otvarajući izložbu.

/M.D.P./

U Kotoru o Planu rasta za Zapadni Balkan

0
U Kotoru o Planu rasta za Zapadni Balkan
Kotor – foto Boka News

Samit lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije (EU) biće održan u četvrtak 16. maja u Kotoru, tokom koga će lideri zemalja regiona, predstavnici Unije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) razmatrati Plan rasta za Zapadni Balkan.

Kako je saopšteno iz Vlade, domaćin Samita biće premijer Milojko Spajić.

Sastanku lidera regiona prisustvovaće i evropski komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji i pomoćnik američkog državnog sekretara zadužen za Evropu i Evroaziju, Džejms O’Brajen.

Kako se navodi, Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija”.

Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije Savjet za regionalnu saradnju, Evropska banka za obnovu i razvoj, Evropska investiciona banka, Svjetska banka, Transportna zajednica.

Na događaj su, kako se dodaje, pozvani i Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici EK.

Iz Vlade su rekli da će u srijedu biti održan sastanak ministara evropskih poslova i finansija zemalja Zapadnog Balkana, predstavnika EK i partnerskih organizacija.

Oni su podsjetili da su tokom prethodnih mjeseci održani ministarski sastanci i regionalni samiti lidera Zapadnog Balkana u Skoplju i Tirani.

Na tim sastancima, kako se dodaje, lideri i ministri zemalja regiona i predstavnici Unije i SAD-a razgovarali su o Planu rasta za Zapadni Balkan.

Podsjeća se da taj Plan uključuje šest milijardi EUR bespovratne pomoći i kredita za ubrzanje socioekonomskog približavanja EU, odnosno dvije milijarde u grantovima i četiri milijarde u povoljnim kreditima koje garantuje Unija.

Treći finalni meč Jadrana i Primorca 11. maja

0
Cattaro i Primorac srijeda 30. april
vaterpolo

Vaterpolisti Jadrana i Primorca odigraće u subotu 11. maja u Herceg Novom treći meč finala prvenstva Crne Gore.

Primorac, nakon dva odigrana meča, vodi 2:0 u polufinalnoj seriji.

Prvi duel u Herceg Novom dobio je 9:6, dok je u drugom, nakon boljeg izvođenja peteraca, pred svojim navijačima slavio 15:13.

U finalu igra se na tri dobijena meča.

Duel u Herceg Novom počeće u 19 sati.

Primorac čeka titulu još od 2008. godine.

Bio je prvak i godinu ranije.

Šampion bivše SFRJ Jugoslavije bio je u sezoni 1985/86, dok je 2009. godine bio evropski prvak.

Jadran igra za desetu uzastopnu, ukupno 13. titulu prvaka Crne Gore.

Trofej je, osim posljednjih devet (2014, 2015, 2016, 2017, 2018, 2019, 2020, 2021, 2022. i 2023), osvajao i 2009, 2010. i 2012. godine. Bio je prvak i bivše FNRJ (1958. i 1959) i Srbije i Crne Gore (2003, 2004. i 2006).