U okviru programa „Baština područja Kotora – očima mladih“ u subotu, 28. februara 2026. godine,realizovana je prva, od četiri planirane, besplatne edukativne ture za lokalno stanovništvo područja Kotora. Ideja je da ove ture vode mladi licenciarni turistički vodiči, kako bi građani/ke usvojili, ili obnovili, znanja o vrijednostima lokalne baštine. Oko 40 građana i građanki Kotora i okolnih mjesta, okupilo se kod Glavnih vrata, kako bi kroz šetnju Starim gradom, sagledali poznate prostore iz perspektive mlade turističke vodičkinje Isidore Stanišić. Tura je bila namijenjena prvenstveno lokalnom stanovništvu, mladima, porodicama, zapravo svima koji žele da bolje upoznaju grad u kojem žive.
Obilazak je započeo ispred Vrata od mora, gdje su učesnici imali priliku da čuju kratki istorijski uvod o gradu. Šetnja je nastavljena ka glavnom gradskom javnom prostoru – Trgu od oružja, uz priču o Tornju sa satom, stubu srama, nekadašnjem Napoleonovom pozorištu i Kneževoj palati.
Foto Expeditio
Na putu ka Trgu od brašna, pažnja je posvećena grbu porodice Beskuća i istoriji ove porodice, dok je na samom trgu priča nastavljena o palati porodice Pima. Na Trgu Svetog Tripuna, ispred istoimene katedrale, učesnici/e su čuli legendu o donošenju moštiju gradskog zaštitnika Svetog Tripuna u Kotor.
Obilazak je nastavljen ka Pjaci od Muzeja, gdje su prisutni dobili informacije o palati Grgurina (današnji Pomorski muzej Crne Gore). Učesnici su se podsjetili priče o gradskoj česmi nazvanoj Karampana, nekadašnjem važnom gradskom mjestu susreta. Na Trgu Svetog Luke bilo je riječi, naravno, o istoimenoj crkvi, kao i o obližnjoj crkvi Svetog Nikole, te o Muzičkoj školi koja nosi ime kompozitorke Vide Matijan.
Kod crkve Svete Marije od Rijeke (Blažena Ozana) učesnici su saznali više o životu ove kotorske svetice, uz osvrt na reljef na vratima crkve koji prikazuje scene iz njenog života.
Foto Expeditio
Tura je okončana na Pjaci od kina, ispod stare topole, najvećeg drveta u gradu.
Interesovanje lokalnog stanovništva za ovu turu još jednom je potvrdilo koliko je važno da stanovnici iznova otkrivaju vrijednosti svog grada.
Gradovi ne bi trebalo da budu samo atraktivna destinacija za turiste, već i prostor koji njegovi građani i građanke poznaju, razumiju, cijene, i za njega se aktivno zalažu.
Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u suradnji s kolegama iz Ujedinjenog Kraljevstva, po prvi put su rekonstruirali povijest taloženja mikroplastike u slanim močvarama hrvatskog dijela Jadrana analizom slojeva sedimenta kroz vrijeme, objavili su iz IZOR-a.
Slane močvare prirodni su spremnici sedimenta i zagađivala te mogu služiti kao arhiv plastičnog otpada. U Mediteranu, a osobito u Jadranu, ekosustavi slanih močvara su slabo istraživani iako je poznato da se plastika u njima može trajno ugraditi u sediment, zajedno s “plavim ugljikom” te postati dio dugoročnog zapisa ljudskog utjecaja na more.
Stoga su znanstvenici našeg Instituta u suradnji sa Liverpool John Moores University, u sklopu projekata #PRIMOS i #KLIMPRON (EU NextGenerationEU) te uz potporu ERASMUS+ i Turing programa, istraživali količinu, tip, starost i uvjete taloženja mikroplastike, te njezinu povezanost s organskom tvari i tipom sedimenta. Rezultati ovog istraživanja objavljeni su u međunarodnom znanstvenom časopisu Microplastics.
Uzimane su sedimentne jezgre s lokacija u Morinjskom zaljevu kod Šibenika i Blace kod ušća Neretve, rezane po centimetar kako bi se dobio vremenski zapis taloženja. Slojevi su datirani radiokarbonskim i radionuklidnim metodama, mikroplastika je izdvajana i analizirana mikroskopom te infracrvenim spektrometrom za identifikaciju plastike kojeg posjeduje naš Laboratorij za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju mora. Paralelno su određivani geokemijski parametri: organska tvar, ugljik, dušik, oblici fosfora i veličina zrna sedimenta te provedene statističke analize u svrhu detekcije povezanosti mikroplastike i karakteristika sedimenta.
Iz rezultata je vidljivo da se mikroplastika u Morinjskom zaljevu pojavljuje već oko 1950., a u Blacama nakon 1960., pri čemu koncentracije rastu prema novijim slojevima sedimenta, prateći globalni porast proizvodnje plastike. U Morinjskom zaljevu su veće vrijednosti (do 0,5 čestica po gramu) i dominiraju vlakna povezana s urbanim i pomorskim izvorima, dok su u Blacama koncentracije niže (do 0,05 čestica po gramu) i prevladavaju fragmenti povezani s lokalnim izvorima poput poljoprivrede i ambalaže. U usporedbi s drugim europskim lokalitetima, gdje su zabilježene koncentracije i do 2–3 čestice po gramu sedimenta, vrijednosti na hrvatskoj obali su znatno niže, što upućuje na manji intenzitet ljudskog pritiska, ali ipak jasno pokazuje da su i naši obalni sustavi dio globalnog problema.
Ovo istraživanje potvrđuje da plastika nije samo problem površine mora i plaža, nego i sedimenta obalnog područja u kojem ostaje desetljećima, a slane močvare su jedan od najočitijih dugoročnih arhiva mikroplastike. Dobiveni podaci presudni su za planiranje zaštite obalnih ekosustava i pokazuju na koji način možemo uspješno dugoročno pratiti utjecaj mikroplastike u Jadranu na ovakvim područjima.
Ali Hamnei; Foto: EPA-EFE/IRANIAN SUPREME LEADER OFFICE HANDOUT
Iran je potvrdio da je ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa Irana, mrtav. Na njegovom X profilu objavljena je poruka:
“U uzvišenom imenu Hajdara (Imama Alija), mir neka je s njim. Bez njega nema ni neba ni zemlje. Bez njega nema ljubavi poput Zejnebine.”
“Hajdar” je jedno od imena, odnosno počasnih naziva imama Alija (Alija ibn Ebi Taliba), a izraz “alejhi selam” znači “mir s njim” i koristi se kao znak poštovanja.
I američki predsjednik Donald Tramp potvrdio je da je Hamnei mrtav.
“Hamnei, jedan od najgorih ljudi u istoriji, je mrtav. Ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance i ljude iz mnogih zemalja širom svijeta koje su Hamnei i njegova banda krvožednih nasilnika ubili ili osakatili.
Nije uspio da izbjegne naše obavještajne i visokosofisticirane sisteme za praćenje te, u uskoj saradnji sa Izraelom, nije bilo ničega što je on, ili drugi vođe ubijeni s njim, mogao da učini. Ovo je najveća prilika za iranski narod da preuzme svoju zemlju.
Čujemo da se mnogi pripadnici njihove Revolucionarne garde, vojske te drugih bezbjednosnih i policijskih snaga više ne žele boriti i traže od nas imunitet. Kao što sam rekao sinoć: „Sada mogu dobiti imunitet, kasnije dobijaju samo smrt!“
Nadamo se da će se Revolucionarna garda i policija mirno pridružiti iranskim rodoljubima i sarađivati kao cjelina kako bi zemlji vratili veličinu koju zaslužuje. Taj proces bi trebalo da započne uskoro jer je, osim smrti Hamneija, zemlja u samo jednom danu teško uništena, čak i zbrisana.
Međutim, teško i precizno bombardovanje nastaviće se bez prekida nedjelju dana ili koliko god bude potrebno da postignemo naš cilj mira na cijelom Bliskom istoku i, naravno, u svijetu!
Hvala vam na pažnji posvećenoj ovoj stvari.
Predsjednik Donald J. Tramp”
Ranije danas visoki izraelski zvaničnici su za više medija izjavili da je ajatolah mrtav. Prema tvrdnjama koje prenose izraelski mediji, njegovo tijelo pronađeno je u ruševinama palate. Iran International je takođe objavio da je ajatolah mrtav.
Izraelski Kanal 12 objavio je i da je premijeru Benjamin Netanjahu navodno predočena dokumentacija o Hamneijevom tijelu.
Američki zvaničnik izjavio je za Fox News da se Sjedinjene Države slažu s izraelskom procjenom da su ajatolah Ali Hamnei i pet do deset drugih najviših iranskih zvaničnika ubijeni u inicijalnom izraelskom napadu na kompleks u Teheranu.
Uništena rezidencija vrhovnog vođe
Iranska agencija Tasnim izvijestila je jutros da je sedam raketa pogodilo područje u blizini predsjedničke palate i kompleksa vrhovnog vjerskog vođe u Teheranu. Satelitski snimci otkrili su da je rezidencija ajatolaha potpuno uništena u napadu.
Ranije su iranski mediji prenijeli da je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei van Teherana, prebačen na sigurnu lokaciju, a potom je preneseno i da je iranski predsjednik Masud Pezeškijan “na sigurnom i zdrav”.
Ko je Ali Hamnei?
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, jedna od najuticajnijih figura na Bliskom istoku, ima posljednju riječ o svim ključnim politikama, vrhovni je komandant oružanih snaga i kontroliše Revolucionarnu gardu.
Hamnei je rođen 1939. godine u Mašhadu, drugom najvećem iranskom gradu, u porodici sveštenika. Tamo je stekao vjersko obrazovanje, nakon čega se posvetio političkom aktivizmu protiv šaha, monarha koji je vladao zemljom do Islamske revolucije 1979. godine. Tokom 1960-ih bio je u egzilu, a vratio se tek nakon svrgavanja šaha.
Bio je blizak saradnik vođe revolucije, ajatolaha Ruholah Homeini, te se brzo uspinjao u državnoj hijerarhiji. Nakon što su druge ključne političke figure ubijene u atentatima, a i sam Hamnei je preživio jedan napad u kojem mu je paralizovana desna ruka, postao je predsjednik Irana na izborima bez protivkandidata.
Uspon do vrhovnog vođe
Homeinija je naslijedio nakon njegove smrti 1989. godine, kada je postao vrhovni vođa. Imenovala ga je Skupština stručnjaka, tijelo od 88 članova. Iako se članovi Skupštine biraju na izborima, njihove kandidature mora odobriti 12-člano Vijeće čuvara, od kojih šestoricu imenuje sam Hamnei. To klerikalno tijelo takođe provjerava kandidate za predsjedničke i parlamentarne izbore.
Teoretski, Vijeće nadzire republiku kako bi osiguralo njenu usklađenost s islamskim zakonom. U praksi, međutim, vrhovni vođa pažljivo upravlja sistemom kako bi uravnotežio suprotstavljene interese, sproveo vlastite prioritete i osigurao da niko ne dovodi u pitanje Islamsku Republiku niti njegovo vođstvo.
Uticaj i pitanje nasljednika
Njegova 35-godišnja vladavina znači da se njegov uticaj proteže širom Bliskog istoka, s obzirom na iransku podršku Hamasu i Hezbolahu. Smrt iranskog predsjednika Ebrahima Raisija u padu helikoptera u maju 2024. predstavljala je veliki izazov za vrhovnog vođu.
Raisija, kojeg su smatrali glavnim kandidatom za Hamneijevog nasljednika, na predsjedničkoj funkciji zamijenio je Masud Pezeškijan. Raisijeva smrt povećala je izglede da bi nasljednik mogao postati Hamneijev sin, Modžtaba Hamnei.
Nezadovoljstvo naroda i brutalna represija
Islamska Republika osnovana je nakon revolucije 1979. kao alternativa monarhiji, a njeni lideri su je predstavljali kao sistem superioran zapadnim demokratijama, vojnim diktaturama i monarhijama na Bliskom istoku. Međutim, mnogi Iranci danas vide državu kao korumpiran i diktatorski režim. Nezadovoljstvu doprinose i zapadne sankcije povezane s nuklearnim programom zemlje, koje su razorile ekonomiju.
To je dovelo do masovnih protesta koji su izbili širom zemlje u decembru 2025. i januaru ove godine. Demonstracije, koje su započele zbog ekonomskih teškoća i političke obespravljenosti, brzo su prerasle u široke antivladine nemire. Iranske snage bezbjednosti odgovorile su brutalnim gušenjem protesta, pri čemu su hiljade ljudi ubijene. Procjene organizacija za ljudska prava kreću se od više od 5.000 do 33.000 žrtava, dok jedna neprovjerena tvrdnja pominje čak 50.000 ubijenih.
U Trebinju u OS Jovan Jovanović Zmaj, u petak je započela obuka i priprema učenika za učešće na medjunarodnom školskom turniru u touch ragbiju ,koji ce biti održan u aprilu u Tivtu.
Sa učenicima su radili članovi ragbi liga kluba Arsenal iz Tivta ,kao i članovi Ragbi liga Saveza Crne Gore.
,,S obzirom da je ovo prvi put da se djeca u Trebinju susreću sa touch ragbijem ,mi smo pozitivno iznenađeni odazivom broja učenika za sam turnir. Pokazali su da je Trebinje sa pravom Evropski grad sporta , jer imali smo priliku da radimo sa veoma talentovanom djecom za sport
Nas u narednom periodu očekuje nastavak obuke i rad u drugim školama u Trebinju.
Takodje , danas je u Opštini Bileca održan sastanak sa načelnicom Odeljenja za drustvene djelatnosti Marijanom Vukoje ,sa kojom je dogovoreno i učešće učenika iz Bilece na medjunarodnom turniru u Tivtu.
Nadamo se da će Opstine Tivat ,Herceg Novi I Kotor prepoznati značaj skolskih takmicenja i u saradnji sa Opštinama Trebinje i Bileca podržati organizaciju samog dogadjaja u narednom periodu , jer vec nakon ovog turnira u planu je organizovanje takmicenja koje bi okupilo škole iz više zemalja Evrope , kao i pokretanje Regionalne školske lige.
Učenici i profesori SMŠ „Ivan Goran Kovačić“ danas su priredili četvoročasovni program „Školski gušti“ u Njegoševoj ulici, u centru Herceg Novog. Premda su redovni učesnici u brojnim gradskim manifestacijama i aktivnostima, prvi put su na ovakav način učestvovali na Prazniku mimoze, podržavajući najveći festival u svom gradu i predstavljajući školu, talenat i znanje na najljepši način.
Postavili su izazov – da naprave najdužu njoku u istoriji Boke i u tome uspjeli, jer je na očigled posjetilaca napravljena njoka duga 425 metara! Bogatim programom pokazali su da su rasadnik znanja i umijeća, snaga na koju se može osloniti tradicija Praznika mimoze i bogatstvo na koje je Herceg Novi ponosan.
Profesor Đorđe Ratković pojašnjava da su i učenici i profesori sa radošću prihvatili ideju i odvažno se upustili u realizaciju.
„Pripreme su trajale nekih petnaestak dana, od pripreme dugačkih stolova do pripreme namirnica, a juče smo krenuli sa sjeckanjem za gulaš, koji ćemo služiti uz njoke. Uključili smo dosta djece pa je i realizacija bila mnogo lakša. Učenici su dobro prihvatili ideju, svima je zanimljivo jer je u pitanju nešto nesvakidašnje“, kazao je Ratković, upućujući zahvalnost na podršci JUK Herceg fest i direktorici Tatjani Ateljević.
Razvukli njoku od 425 metara
Od početne ideje do realizacije, „Školski gušti“ su prerasli u cjelokupnu manifestaciju pa su se danas predstavili skoro svi obrazovni profili i više sekcija. Dok su gastronomi pripremali njoke, ugostitelji su služili raznovrsne koktele, sekcija CSBH jezika tumačila izraze bokeških lokalizama, preduzetnici prodavali slatke delicije i novac namijenili u humanitarne svrhe, ekonomisti sproveli anketu o inflaciji.
Sa druge strane ulice građevinci su predstavljali različite projekte, hemičari izvodili eksperimente, frizeri pravili frizure, fizioterapeuti masirali, a zdravstveni tehničari mjerili šećer i krvni pritisak. Za dobru žurku pobrinuo se DJ tim i solo pjevači, a program su odlično vodile učenice Milica Vitorović i Ksenija Rađenović. Poseban dio programa bilo je Bokeško kolo, koje su zaigrali sa posjetiocima. Kada je njokada bila spremna, počašćeno je oko 400 posjetilaca ala maka, odnosno besplatno.
Programom su oduševljeni i profesori i 30 učenika Užičke gimnazije koji su gosti grada i hercegnovske srednje škole.
„Školski gušti“ predstavili su školu, svima donijeli radost i pokazali koliko im je važno da pokažu da su dio Praznika mimoze, kazala je direktorica škole Ljiljana Karanović.
„Zahvaljujem Herceg festu što su nam omogućili da se predstavimo na ovakav način i da svima priuštimo dan pun užitaka. Zaista je prelijepo, osjeća se duh zajedništva, a to je veoma važno. Učenici su jedva čekali Školske gušte. Od trenutka kada je pomenuta ideja, njihova reakcija je bila odlična i svaki put se raduju kreativnim zadacima i vannastavnim aktivnostima – vidi se to po tome koliko su srećni. Ovo je lijepa uvertira za ono što slijedi, a to je Dan škole, koji proslavljamo 21. marta, dok ćemo priredbu imati dan ranije“, kazala je Karanović.
/Foto: Miloš Samardžić SM Photography / Zvezdana Vuksanović/
Izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić i predstavnici kineskog konzorcijuma Power China-Stecol-PCCD, potpisali su danas ugovor o projektovanju i izgradnji druge dionice auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica. – prenosi RTCG.
Monteput je sredinom januara, nakon sprovedene tenderske procedure u skladu sa pravilima Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), izabrao konzorcijum Power China-Stecol-PCCD za izvođača za projektovanje i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica.
Njihova ponuda je vrijedna gotovo 694 miliona eura.
Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD od 200 miliona eura i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura.
„Od izabranog projektanta očekujemo profesionalnost i poštovanje rokova“, rekao je Ljiljanić i rekao da je ova dionica podsticaj razvoja sjevera Crne Gore.
Druga dionica auto-puta Bar-Boljare, Mateševo-Andrijevica, predstavlja nastavak realizacije jednog od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Crnoj Gori.
„Što se tiča početka, stvoreni su preduslovi, i na izvođaču radova je da uđe u prirpemne aktivnosti.Očekujemo početak radova na terenu krajem aprila, odnosno rokom maja ove godine“, kazao je Ljiljanić.
U ime konzoricijuma Power China medijima se obratio Lju Saučan, i rekao da je riječ o infrastrukturnom projektu od velikog značaja.
„Za nas ovaj projekat predstvlja najznačajniji infrastrukturni projekat u Crnoj Gori. Na ovaj projekat gledamo kao na priliku da pokažemo svoju posvećenost. Svjesni smo složenosti projekta, velikog broja tunela i mostova, geoloških izazova“, rekao je on.
Kaže da je potpisivanje početna tačka, a u narednim mjesecima stupiće u ostale faze projekta.
Prva dionica auto-puta, Smokovac–Mateševo, otvorena je u julu 2022. godine i izgradila ju je kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC). Ta dionica, duga oko 41 kilometar, ocijenjena je kao jedan od najsloženijih infrastrukturnih poduhvata u regionu, s obzirom na veliki broj mostova i tunela.
Auto-put Bar–Boljare planiran je u ukupnoj dužini od oko 165 kilometara, a podijeljen je u više faza.
SJEDINJENE Američke Države i Izrael su u subotu objavili da su napali Iran, pozivajući Irance da preuzmu vlast, a međunarodna zajednica je reagirala zabrinutošću zbog rizika od eskalacije te porukama podrške, ali i osude.
Teheran je najavio “čvrst odgovor” na vojno djelovanje Washingtona i Tel Aviva te izveo raketne napade, prvenstveno protiv Izraela.
Evo glavnih međunarodnih reakcija, koje uključuju poruke podrške, ali i osude, pri čemu se ističe značajna zabrinutost zbog rizika od eskalacije.
Europska unija
Šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas je u subotu kazala da je “najnoviji razvoj događaja diljem Bliskog istoka opasan” te da blok u koordinaciji s arapskim partnerima razmatra diplomatska rješenja, javlja Reuters.
Kallas je također rekla da je razgovarala s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom i da europska konzularna mreža pomaže državljanima Europske unije da napuste regiju.
“Neesencijalni djelatnici EU-a se povlače iz regije”, dodala je.
Rusija
Bivši predsjednik i sadašnji zamjenik tajnika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev vjeruje da je SAD napadima pokazao svoje “pravo lice”, izvijestila je francuska agencija AFP.
“Svi pregovori s Iranom su bili samo paravan. Nitko nije sumnjao u to. Nitko nije želio pregovarati ni o čemu”, poručio je Medvedev na komunikacijskoj platformi Telegram.
Libanon
Libanon neće biti “uvučen” u sukob s Iranom, izjavio je premijer zemlje Nawaf Salam dok vlasti strahuju od mogućeg uključivanja proiranske milicije Hezbolah.
“Ponavljam da nećemo prihvatiti da bilo tko uvuče zemlju u avanture koje prijete njenoj sigurnosti i jedinstvu”, poručio je Salam na društvenoj platformi X.
Australija
Australija podupire napore SAD-a radi sprečavanja Irana da se domogne nuklearnog oružja, kazao je premijer Anthony Albanese.
“Dugo je poznato da iranski nuklearni program predstavlja prijetnju globalnom miru i sigurnosti”, napisao je Albanese na X-u.
“Podržavamo napore Sjedinjenih Država da spriječe Iran (u njegovoj namjeri) da se domogne nuklearnog oružja i da nastavi prijetiti međunarodnom miru i sigurnosti”, dodao je.
Ujedinjeno Kraljevstvo
Britanska vlada je rekla da ne želi “vidjeti da se situacija pogorša i preraste u širi regionalni sukob”, kazao je u priopćenju njezin glasnogovornik.
“Imamo cijeli raspon obrambenih sposobnosti u regiji koje smo nedavno pojačali. Spremni smo braniti naše interese”, dodao je glasnogovornik, ističući da je sigurnost britanskih državljana u regiji “prioritet”.
Francuska
Prioritet Francuske je zaštita njezinih državljana i vojnika na Bliskom istoku, kazala je visoka dužnosnica francuskog ministarstva oružanih snaga nekoliko minuta nakon izvješća o napadima.
“Za nas je, očito, zaštita naših državljana i zaštita naših snaga u regiji prioritet u ovim situacijama”, rekla je Alice Rufo.
“Očito smo u situaciji u kojoj je u tijeku vojna eskalacija. Moramo vidjeti što će se zbiti u narednim satima”, dodala je.
Norveška
Norveški ministar vanjskih poslova je izrazio žaljenje zbog toga što pregovori Teherana i Washingtona “nisu doveli do diplomatskog rješenja” sukoba, naglašavajući važnost toga da se Iranu onemogući razvoj nuklearnog oružja.
“Duboko sam zabrinut sada kada imamo još jedan velik rat na Bliskom istoku”, rekao je Espen Barth Eide za javnu televiziju NRK.
Nizozemska
“Nizozemska poziva sve strane na suzdržanost kako bi se spriječila daljnja eskalacija. Stabilnost u regiji je ključna”, rekao je na X-u nizozemski šef diplomacije Tom Berendsen.
Slovenija
Slovenski premijer Robert Golob je nakon američko-izraelskih napada na Iran izrazio svoju nepokolebljivu podršku za hrabrost iranskog naroda u njihovoj borbi za bolju budućnost i poštivanje njihovih prava. Sve strane je pozvao na suzdržanost od napada na nevine civile.
“Svijetu ne trebaju novi ratovi”, objavio je ured premijera.
Golob, koji eskalaciju situacije u Iranu prati s velikom zabrinutošću, naglasio je da diplomacija mora imati prioritet.
“Hrabrost iranskog naroda u njihovoj borbi za prava i bolju budućnost uvijek će imati našu nepokolebljivu podršku”, citirao ga je njegov ured u priopćenju.
Opštinski odbor DPS Herceg Novi reagovao je povodom gradnje hotela u naselju Baošići. Oni su pozvali predsjednika Opštine Stevana Katića i sekretara za prostorno planiranje Vladislava Velaša da se odgovorno ponesu prema aktuelnoj situaciji.
Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
Lokalna politička scena u Herceg Novom svašta je vidjela u posljednjim godinama i decenijama. Ipak, ono što smo juče imali prilike da pročitamo svakako će ući u anale. Naime, juče je Novska lista „izrazila zabrinutost“ zbog devastacije obale u Baošićima. I u svemu tome ne bi bilo ništa sporno da dozvolu za sporni zahvat nijesu potpisali upravo oni, odnosno njihov kadar Vladislav Velaš, koji je na prethodnim izborima bio deseti na njihovoj listi.
Ipak, nijesu se na ovome zaustavili, već su otišli i korak dalje kada su priznali da je devastacija obale postala „modus operandi“, zaboravljajući pritom da su već godinama vlast i na lokalnom i na državnom nivou. Prećutali su ono glavno – da će, uprkos svemu tome, ostati vlast jer su privilegije i funkcije važnije od građana.
Odluka o prodaji parcele
Da se vratimo, ipak, na važnije teme, a to je ono što u konkretnom slučaju interesuje sve građanke i građane Novog. Demokratska partija socijalista javno poziva predsjednika Opštine Stevana Katića i sekretara za prostorno planiranje Vladislava Velaša da se odgovorno ponesu prema aktuelnoj situaciji, te da:
1. Odmah objave kompletnu dokumentaciju na osnovu koje je izdata dozvola;
2. Hitno zaustave sve radove do razjašnjenja zakonitosti postupka;
3. Omoguće vanredni inspekcijski nadzor uz javno objavljene rezultate;
4. Građanima objasne Odluku g-dina Katića o prodaji opštinske parcele u Baošićima kompaniji Carine DOO, krajem decembra 2025, neposrednom pogodbom, i tu dokumentaciju učine javnom (Odluka SO, procjena vrijednosti zemljišta – metodologija, javni poziv…).
Odluka o prodaji parcele
Finalno, Novskoj listi poručujemo: prekinite sa političkim glumatanjem i preuzmite odgovornost ili, ukoliko odgovornost nije vaša i zaista vjerujete u tvrdnje koje iznosite u svom reagovanju na baošićka zbivanja, pozivamo vas da izađete iz vlasti i pridružite se novskoj opoziciji u borbi za interese građana.
Sinergija orkestara Boke, u čast 140 godina Gradske muzike Herceg Novi - foto Miloš Samardžić i...
1 od 9
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske 140 godina Gradske muzike Herceg Novi Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
Gradske muzike Herceg Novog, Kotora i Budve, Glazbeno prosvjetno-društvo Tivat i Mjesna muzika Đenović nastupili su danas zajedno u parku Boke, u čast 140 godina Gradske muzike Herceg Novi. Današnji događaj na 57. Prazniku mimoze predstavlja uvod u programe planirane za ovu godinu, kojima će najstarija kulturna institucija Herceg Novog proslaviti svoj jubilej.
Orkestri su nastupili na tri lokacije, na Trgu Nikole Đurkovića, Škveru i na platou ispred Opštine, nakon čega su se susreli i zajedno odsvirali dva marša. Parkom su snažno odjeknuli taktovi kompozicija „Dalmatinska koračnica” i “Splitske kale”, a okupljeni građani su uživali u prilici da čuju kako zvuči kada se ujedine pet orkestara koji su izuzetna kulturna vrijednost Boke.
Sjajna saradnja među orkestrima Boke omogućila je organizaciju današnjeg događaja, istakao je predsjednik Gradske muzike Herceg Novi, Oliver Nedović.
Oliver Nedović – 140 godina Gradske muzike Herceg Novi
“To su ljudi koji znaju svoj posao i vole to što rade. Tu nema nikakvih interesa, osim čiste ljubavi prema muzici i prema tim društvima, a to se i vidjelo”, poručio je Nedović. On je istakao zadovoljstvo što se veliki broj muzičara odazvao njihovom pozivu, uz poruku da su ovi orkestri veliko bogatstvo koje treba čuvati i podržavati.
On je najavio da će tokom cijele godine različitim programima obilježiti veliki jubilej, 140 godina postojanja Gradske muzike, a centralna svečanost biće održana u oktobru, kada i ovo društvo i grad Herceg Novi slave svoj praznik.
“Potrudićemo se da napravimo mnogo sadržaja u toku ove godine, jer ovaj jubilej vrijedi obilježiti, ovaj grad i ljudi to zaslužuju”, kazao je Nedović.
140 godina Gradske 140 godina Gradske muzike Herceg Novi Herceg Novi
Otkrio je da centralnu svečanost planiraju početkom oktobra i dodao: “Predviđena je velika fešta, veliki šušur, da tako kažem, da napravimo džumbus koji će se zaista pamtiti u pozitivnom smislu.”
Gradska muzika Herceg Novi je najstarija kulturna institucija u gradu i simbol Herceg Novog, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić, koji je u ime lokalne uprave primio zahvalnicu za podršku radu orkestra. On je Gradskoj muzici uputio čestitku povodom jubileja čija proslava je počela danas, a trajaće tokom cijele godine.
“Ja vam želim da trajete još dugo, da nosite slavu Herceg Novog, zajedno sa vašim mažoretkama, kroz Praznik mimoze i sve ostale manifestacije. Vi ste prije svega simbol Herceg Novog, simbol ovog praznika koji traje već 57. godina i koji je ove godine ponovo oborio neke rekorde i bio jedan od najbolje organizovanih do sada”, istakao je Katić.
140 godina Gradske muzike Herceg Novi
Ovim povodom, Gradska muzika je zahvalnice za saradnju uručila svim orkestrima – Gradskoj muzici Kotor, Gradskoj muzici Budva, Glazbeno-prosvjetnom društvu Tivat i Mjesnoj muzici Đenović. Zahvalnice za podršku u radu dodijeljene su i Sekretarijatu za kulturu i obrazovanje i Sekretarijatu za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Javnoj ustanovi kulture Herceg-fest i kompaniji Biro konto.
🟡57. Praznik mimoze biće svečano zatvoren večeras tradicionalnim Suđenjem karnevalu i koncertom Aca Pejovića u Igalu, a program će trajati i sjutra kada će biti održana atraktivna trka karića, Karotrc. Svi detalji o programima dostupni su na www.praznikmimoze.me
Vjekovne ribarske prakse prepoznate u pregovorima sa Evropskom unijom
Ribe slobodno migriraju kroz mora, ali ribarstvo u Evropskoj uniji ima jasna pravila. Upravljanje ribljim fondom, ribarskom flotom i tržištem ribe regulisano je Zajedničkom ribarskom politikom Evropske unije (ZRP). Kako objašnjava dr Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora iz Kotora, ribarstvo je možda i najkonkretniji primjer zajedničkog djelovanja unutar Evropske unije.
„Ništa nije toliko zajedničko u Evropskoj uniji kao ribarstvo i zato se zove Zajednička ribarska politika. Resursi ribe nisu samo crnogorski, nemaju pasoše, pa onda ona pliva čas u Hrvatskoj, čas u Albaniji, čas u Crnoj Gori“, ističe Joksimović.
Zajednička ribarska politika EU ima nekoliko ključnih ciljeva: zaštitu ribljeg fonda, pametno i održivo upravljanje flotom i resursima, kao i jačanje međunarodne saradnje kroz razmjenu podataka i sporazume o zaštiti mora i ribljih vrsta. Kroz evropske fondove, ZRP istovremeno pruža podršku ribarima – od modernizacije flote i opreme do mehanizama pomoći u kriznim situacijama.
Institut za biologiju mora_laboratorije
„Kada uđemo u porodicu evropskih zemalja, više nisu važni naši nacionalni zakoni. Prihvatamo Zajedničku ribarsku politiku EU, koja tačno propisuje pravila i sve ono što treba da radimo“, kaže Joksimović.
Tokom pregovora posebno je razmatrano pitanje očuvanja tradicionalnog ribolova. Crna Gora je dobila tri derogacije, odnosno privremena izuzeća od pune primjene ZRP, kako bi se zaštitile vjekovne ribarske prakse.
Dva izuzeća odnose se na Bokokotorski zaliv, na upotrebu obalnih mreža potegača sa manjim okom za ribolov sardela i inćuna i korišćenje okružujućih mreža plivarica na ograničenom području unutar zaliva bliže obali i na manjim dubinama. Treća derogacija odnosi se na izuzeće od ograničenja visine mreže na 120 metara, na otvorenom moru. Derogacije su oročene na period od tri godine.
Info table o projektima
„Tražili smo derogaciju, odnosno izuzeće za mreže potegače u Boki. To je nešto što kod nas traje skoro 800 do 900 godina. Želimo da to ostane tradicija, ništa to neće ugroziti resurse Evropske unije, Mediterana ili Jadrana. Duboko vjerujem da je Evropskoj uniji stalo da nešto što traje osam vjekova ima kao svoje buduće bogatstvo”, ističe Joksimović.
Istovremeno, pritisci na divlje riblje fondove sve su izraženiji, zbog čega se sve veći značaj daje i marikulturi. Riječ je, kako objašnjava dr Milica Mandić iz Instituta za biologiju mora, o jednom od ključnih odgovora na smanjenje količine ribe u moru, izazvano prekomjernim izlovom, klimatskim promjenama, zagađenjem i pojavom invazivnih vrsta.
„Brojni su pritisci koji smanjuju količinu divlje ribe, tako da je marikultura način da se prevaziđu takve situacije i da se više usmjerimo na proizvodnju ribe, a manje na izlov prirodnih resursa“, objašnjava Mandić.
Milica Mandić
U Crnoj Gori, međutim, taj sektor je još uvijek slabo razvijen. Upravo zato Institut za biologiju mora, uz podršku evropskih fondova, posljednjih godina intenzivno jača svoje kapacitete kako bi dao naučnu i stručnu podršku razvoju marikulture.
„Povlačeći sredstva kroz IPA projekte i Interreg program, uspjeli smo da nadogradimo zgradu Instituta i formiramo savremenu Laboratoriju za uzgoj kamenica, školjki i proizvodnju mikroalgi, koje predstavljaju osnovu ishrane u uzgoju“, navodi Mandić. Laboratorija, kako ističe, ujedno omogućava postojećim i budućim uzgajivačima da se upoznaju sa kompletnim procesom proizvodnje.
Izgradnja laboratorije i njeno kompletno opremanje realizovani su u sklopu projekta Food4Health, koji je podržan kroz Interreg IPA program prekogranične saradnje Italija – Albanija – Crna Gora 2014-2020, kojeg finansira Evropska unije kroz Instrument pretpristupne podrške (IPA).
Iako zatvaranje poglavlja 13 ne znači kraj obaveza, u Institutu za biologiju mora saglasni su da ulazak u EU otvara novu razvojnu fazu za Crnu Goru.
„Danom ulaska u Evropsku uniju počinje nova era Crne Gore. Najvažnije je da u fokusu svih politika bude korist običnog čovjeka, ribara i zajednica koje žive od mora“, zaključuje Joksimović.
