Vaterpolisti Primorca do 12 godina nedavno su učestvovali na međunarodnom turniru “Tomo Udovičić” u Dubrovniku, koji okuplja veliki broj ekipa iz cijelog svijeta.
Nakon toga su boravili na trodnevnim pripremama u Novom Sadu, a za naredni vikend očekuje ih prvenstvo Crne Gore u Kotoru.
Trener Nikola Mršulja je zadovoljan.
“Učestvovali smo sa dvije ekipe, do 12 i do 14 godina. Ekipa do 12 godina koju sam predvodio je u konkurenciji 28 ekipa zauzela sedmo mjesto, a generacija do 14 godina, deveto mjesto, u konkurenciji 40 ekipa.
Odigrali smo solidan turnir, lično sam očekivao više, u četvrtfinalu smo izgubili od KPK,a u grupi smo ih lako pobijedili.
To pokazuje da smo na dobrom putu, ali da moramo puno da radimo, kako bi napravili bolji rezultat.
U Novom Sadu smo sa Vojvodinom,koja je druga u prvenstvu Srbije, odradili pet zajedničkih treninga, koji su nam dobro poslužili kao priprema za prvenstvo Crne Gore narednog vikenda u Kotoru, gdje očekujemo dobar rezultat”, rekao je Mršulja, kome je pomoćnik na klupi bio Igor Kostić.
Kotorani su u Dubrovniku nastupili u sastavu:
Josip Vukašinović, Pavle Broćić, Petar Roganović, Luka Ševaljević, Dimitri Perov, Relja Gopčević, Luka Zvicer, Luka Grbović, Novak Vučetić, Martin Janković, Blažo Paunović, Damjan Milaš, Andrija Bjelčević, Petar Stepanov, Luka Grbović i Vido Moškov.
Primorac je u grupi savladao Bolonju 10-5, KPK 7-4, u šesnaestini finala Novi Beograd 7-2, a u osmini finala izgubio od KPK 5-2.
U meču za 5. mjesto Kotorani su poraženi od Colegio Brains 7-5, a u duelu za sedmu poziciju, bili su bolji od Barselonete 7-4.
Na državnom prvenstvu u bazenu “Zoran Džimi Gopčević” od 19. do 21. aprila, izabranici Nikole Mršulje u prvom kolu u petak od 18 sati igraju sa ekipom Nikšića, a u subotu od 9 i 30 protiv Mladosti iz Bijele i u 18 i 50 sa ekipom Budućnosti.
Hrvatska u srijedu bira zastupnike 11. saziva Hrvatskog sabora, u 7 sati otvoreno je se više od 6 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati do kada je na snazi i dvodnevna izborna šutnja.
Državno izborno povjerenstvo (DIP) pozvalo je birače da ostvare svoje pravo i glasuju. „Vidimo se na biralištu“, poručuju biračima iz DIP-a.
Osim u Hrvatskoj, saborske zastupnike hrvatski će birači birati u još 41 državi diljem svijeta, u njima se glasuje dva dana, u utorak i u srijedu, a vremenska zona u kojoj se nalaze, određuje vrijeme otvaranja i zatvaranja 110 biračkih mjesta koliko ih se u njima nalazi.
Prva su se otvorila, u ponedjeljak u 23 sata, i prva će se zatvoriti tri biračka mjesta u Australiji, u srijedu u 11 sati po hrvatskom vremenu.
U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, osam biraju pripadnici nacionalnih manjina u 12. jedinici, a tri birači bez prebivališta u Hrvatskoj u 11. izborno jedinici koju čini cijeli svijet.
O zastupnicima 11. saborskog saziva odlučuje 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Svoje pravo birači će moći ostvariti na gotovo sedam tisuća biračkih mjesta, u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj u srijedu ih je otvoreno 6. 544, najviše u 2. (854), najmanje (365) u 1. izbornoj jedinici.
Privremeno upisani birači glasovat će na 102 posebna biračka mjesta, oni u ustanovama socijalne skrbi na 91, zatvorenici na 28, pomorci na 15 te birači u Oružanim snagama RH na dva posebna biračka mjesta.
Preferencijalni glas
Birači koji se odluče izaći na izbore, glasuju tako da na glasačkom listiću zaokruže broj ispred imena liste koju drže najboljom. Mogu iskoristiti i preferencijalni glas, pa zaokružiti broj ispred imena jednog kandidata na određenoj listi.
Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi, što znači da u Sabor može ući i kandidat koji je bio na posljednjem mjestu.
Biračima na parlamentarnim izborima se u 11 izbornih jedinica nudi 165 lista, a za jedno zastupničko mjesto natječe se 15 kandidata.
Birači bez važeće osobne iskaznice; svi uredi državne uprave dežurni od 7 do 19 sati
Član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski upozorava na dvije moguće situacije na izborni dan, jedna od njih su birači koji nemaju važeću osobnu iskaznicu.
„U izvatku iz popisa birača, koji će se u srijedu naći na svim biračkim mjestima, nalaze se svi birači s važećom osobnom iskaznicom, no onaj tko ju nema, ne znači da taj dan neće moći ostvariti svoje pravo“, kaže Hojski i objašnjava što takav birač treba poduzeti.
„Treba napraviti dodatan korak, otići do upravnog odjela, to je u pravilu matični ured, izvaditi plavu potvrdu, s njom se vratiti na biračko mjesto, dobiti glasački listić i glasovati“, dodao je.
Naglasio je da su svi uredi državne uprave u srijedu dežurni od 7 do 19 sati i uredno će izdavati te potvrde.
Hojski ističe i kako birači koji na izborni dan neće biti u mjestu prebivališta, a privremeno su se upisali ili su uzeli potvrdu za glasovanje, primjerice iz Osijeka za Dubrovnik, ne mogu u Dubrovniku glasovati na bilo kojem biračkom mjestu, nego na posebnom.
Na 102 biračka mjesta u Hrvatskoj, a to su u pravilu svi veći gradovi, imamo takva posebna biračka mjesta, tamo birač iz Osijeka može doći i dobiti glasački listić svoje, 4. izborne jedinice i na njemu glasovati, objašnjava.
DIP-ova poruka poslodavcima – omogućit svim zaposlenima da stignu na birališta
Izbore za 11. saziv Hrvatskog sabora nadzirat će 5. 400 promatrača, u izbornoj administraciji bit će angažirano više od 70 tisuća osoba.
Iako je izborna srijeda neradni dan, puno zaposlenika, ipak, će raditi, pa je DIP poslao poruku njihovim poslodavcima.
Zamolili smo ih da osiguraju rad u smjenama kako bi se svim biračima omogućilo da stignu na biračko mjesto i glasuju, kazao je Hojski.
DIP će u srijedu u podne i u 17 sati izvijestiti javnost o odazivu birača, a u 21 sat objaviti prve izborne rezultate, koje će osvježavati svakih 15 minuta, tako da bi između 23 i 24 sata trebalo biti obrađeno tri četvrtine biračkih mjesta.
Tada ćemo, dosta izvjesno, vidjeti i raspored zastupnika u Saboru, najavio je član i glasnogovornik DIP-a.
Prvo mjesto u nagradnoj igri Ulov mjeseca mart i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Nenad Vuković sa ulovljenim brancinom od 8.2kg.
Nenad je brancina ulovio u jutarnjim časovima sa obale u tivatskom zalivu, kao mamac je koristio živog šparića.
Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru osvojio je Beli Alivodić sa gofom od 24.3kg.
Mart 2.mjesto – Beli Alivodić – gof 24.3kg
Gof je ulovljen na barskoj seki, troling tehnikom na živu lignju.
Od opreme je korišten štap Penn bataglion 20lbs i Penn multiplikator, najlon 0.70 fluorocarbon i Mustad 5 udica.
Borba je trajala 17min.
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Ivan Vasković sa licom od 14.4kg
Mart 3.mjesto – Ivan Vasković – lica 14.4kg
Ulov je ostvaren “shore jigging” tehnikom na Rtu Vesla.
Od opreme je korišten štap Palms Shore Gun Evolve i mašinica Daiwa Saltiga. Riba je udarila na džig Gekito od 65g i na dubini od 20ak metara.
Ne tako davne 2008. hrvatsku je javnost šokirao slučaj dubrovačkog kapetana Krista Laptala. Kapetan Laptalo je 13. jula 2007. uhićen u luci Pirej nakon što je na njegovom brodu Coral Sea pronađeno više desetaka kilograma kokaina, nakon čega je nevin proveo 16 mjeseci u grčkom zatvoru. Razlog? Sumnja na šverc narkoticima koja se na kraju pokazala neutemeljenom, piše Dalmacija Danas.
16 godina nakon, u Turskoj je zatočen splitski kapetan
Točno 16 godina nakon, kapetan duge plovidbe iz Splita Marko Bekavac nalazi se u sličnoj situaciji: već je sedam mjeseci zatvoren u turskom zatvoru u Ankari, a mjesecima nikakvog pomaka jednostavno nema.
Svakim novim danom, njegova obitelj u Splitu proživljava agoniju pitajući se hoće li i kada ugledati Marka. Pomorac je od 1989., a kapetan duge plovidbe posljednjih 20 godina. Tijekom dosadašnjeg rada koji je u pomorstvu izrazito odgovoran, nikada nije imao problema s vlastima naše ili bilo koje druge države.
Sukladno navedenom, a prema riječima njegove odvjetnice, postoji ozbiljna sumnja da je kapetan Bekavac žrtva međunarodne krijumčarske organizacije i određenih propusta u policijskoj istrazi, te da je slijedom toga nevin i neosnovano uhićen i zatvoren.
Što se dogodilo?
Tijekom posljednje plovidbe kapetan Bekavac je zapovijedao brodom Phoenician 1 koji se nalazi u vlasništvu turske kompanije i koji plovi pod panamskom zastavom. Kapetan je trebao preuzeti teret na navedeni brod u luci Barranquilla u Columbiji i prevesti ga natrag u Tursku. Radilo se o teretu koji se krcao u vrećama (gnojivo).
Kao i inače, prema riječima odvjetnice, kapetan Bekavac je poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći da se posao obavi po propisanoj sigurnosnoj proceduri, pa je u tom smislu poduzeo sve sigurnosne mjere sukladno sigurnosnom planu broda koji je bio prilog ostaloj brodskoj dokumentaciji koja je bila predočena lokalnim vlastima. Prema tom planu, pristup je brodu i teretu bio onemogućen svim neovlaštenim osobama.
Osim toga, iako se prvi put u svojoj karijeri našao u toj luci i općenito u tim vodama oko Kolumbije i Kariba, a znajući da se radi o luci koja je poznata po krijumčarenju drogom, zatražio je od brodara (kompanija Iskenderun) dodatne mjere osiguranja tj. postavljanje kamera i
angažiranje privatne zaštitarske agencije, ali je vlasnik to odbio tako da se ostalo kod postojećih mjera koje uključuju 24-satno dežurstvo za što su bili zaduženi prvi i drugi časnici palube, navodi Dalmacija Danas.
Ukrcavanje tereta na brod trajalo je od 25. kolovoza 2023. do 6. rujna 2023. godine.
Međutim, 5. rujna 2023. u 12 sati i 49 minuta na brod je stigao tim za borbu protiv krijumčarenja narkotika. Zaustavili su ukrcaj tereta i izvršili pretragu broda.
Brod su napustili isti dan u 17 sati i 46 minuta, a da kapetanu Bekavcu nisu ništa rekli.
Tim za borbu protiv krijumčarenja narkotika na brod je ponovno došao sljedeći dan, 6. rujna 2023. u 13 sati i 20 minuta sa psom dresiranim za otkrivanje prisustva narkotika i taj je dan pronađeno 14 vreća u After Peak tanku sa sumnjom da bi se moglo raditi o drogi. Vreće su ukupno težile između 20 i 30 kilograma.
Već spomenuti tim je iskrcao navedene vreće, ali bez provjere što se u njima nalazi, tako da kapetanu Bekavcu nije predočeno što je nađeno, niti je o pronalasku potpisan ikakav dokument.
Zašto je brod s navodno pronađenom drogom nastavio plovidbu prema Turskoj?
Intervencijom turskog veleposlanstva brod je pušten i nastavlja s plovidbom prema Turskoj bez daljnjih intervencija ili akcija od strane kolumbijskih vlasti prema posadi.
Nakon što je brod uplovio u tursku luku Eregli, kapetan Bekavac je osobno obavijestio policiju o incidentu u Kolumbiji, nakon čega je turska policija pretražila brod i duboko u skladišnom dijelu su pronašli određeni broj vreća koje su navodno sadržavale drogu.
Kapetanu ponovo ništa nije predočeno, niti je pred njim provjereno što se u tim vrećama nalazilo. Uz to, oduzet mu je njegov osobni USB stick koji mu do današnjega dana nije vraćen.
Pola članova posade je pušteno, a pola zadržano?
Od 20 članova posade, 10 članova je odmah pušteno, a 10 je zadržano. Među zadržanim i uhićenim članovima je i kapetan Marko Bekavac koji se od listopada 2023. nalazi u zatvoru u turskom glavnom gradu Ankari.
Imena i prezimena članova posade koji su uhićeni poznati su redakciji Dalmacije Danas, ali neće biti objavljena. Naveli su da se radi o jednom državljaninu Finske (porijeklom Sirijcu), jednom Poljaku, jednom Rusu, te šest državljana Filipina.
Još nije održano niti jedno ročište pred sudom u Turskoj
U međuvremenu, obitelj kapetana Bekavca je angažirala odvjetnika, ali do danas niti jedna ozbiljna pravna radnja nije poduzeta.
Kapetan je imao samo dvije posjete osobe iz Konzulata Republike Hrvatske. Također, do danas se nije održalo niti jedno ročište pred sudom.
“Niz nelogičnosti upućuju na to da je droga (ako je uopće nađena na brodu) podmetnuta“
Prema tvrdnjama kapetanove odvjetnice, iz slijeda događaja može se vidjeti niz nelogičnosti koje upućuju na to da je droga (ako je uopće nađena na brodu), podmetnuta u Kolumbiji. Nadalje, unatoč tome brod je pušten da otplovi, a nakon svega kapetan Bekavac je osobno obavijestio policiju u Turskoj o incidentu u Kolumbiji, te da su sumnjive vreće oduzete i odnesene s broda, a da kapetanu Bekavcu kao kapetanu nije predočeno što je nađeno. Uz to sve, uhićen je samo dio posade – ne zna se po kojem kriteriju, a kapetan Bekavac nema uvid u tijek događanja, niti kako će teći sudski postupak i slično.
“Kapetan je suglasan da se o provede detaljna istraga i utvrdi istina“
Odvjetnica kapetana Bekavca tvrdi da je on suglasan da se o ovom slučaju obavijeste i Interpol i DEA, kao i sve institucije vlasti u Republici Hrvatskoj i Turskoj, da se provede detaljna istraga i utvrdi istina.
“Kapetan Bekavac jedino zna da je on nevin i da je žrtva neke organizirane i opasne mafijaške organizacije. Radi se o hrvatskom državljaninu koji se našao u teškoj situaciji u stranoj zemlji, te su njegova ljudska i građanska prava ugrožena“, stoji u priopćenju odvjetnice.
Razgovor s kapetanovom obitelji
U razgovoru s njegovim bratom, gospodinom Jozom Bekavcem iz Splita, Dalmacija Danas je saznala detalje ovog mučnog slučaja.
“Marko je ozbiljan čovjek koji ima obitelj i dvoje djece u Splitu. Oni su u velikom stresu i njihovi su se životi iz temelja poremetili. O detaljima je još uvijek prerano govoriti, ali ovo sve skupa ne izgleda nimalo dobro”, uvodno nam je rekao, pa nastavio:
“Kapetan cijelu situaciju teško podnosi, iako se ne da. Ima hranu, ono osnovno, ali s njim su u zatvoru kriminalci svake vrste. On sada čeka u neizvjesnosti, bio mu je u posjetu jedan odvjetnik iz Turske, no, rekao mu je da će ga sve puno koštati, da se ‘neće tako lako izvući’. Puno je tu još informacija koje dolaze s različitih strana, a niti jedna nije ugodna. Do sada mu je obitelj uplatila više tisuća eura samo za napisati žalbu, jer je nedavno bio jedan od žalbenih rokova”.
Tvrdi da su kapetana Bekavca posjetili iz hrvatske ambasade i rekli mu ono osnovno, da čita knjige, šeta. Ništa konkretnije. Također, rekli su mu da će doći na ročište kao podrška kada se sud očituje.
“Odvjetnica je dopis poslala premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Zoranu Milanoviću, no jedino se Veleposlanstvo očitovalo rekavši da su ga posjetili i to je to. Ali sve nas brine što se već sedam mjeseci ništa nije pomaknulo s mrtve točke.
Brine nas i što je pola posade pušteno, zašto? Naravno, on je po zapovjednoj odgovornosti kapetan, ali kao da on može pratiti svakog člana posade što u svakom trenutku radi. Uz to, bio je svjestan da ide u Kolumbiju pa je tražio i kamere, ali njegov je zahtjev za dodatnom zaštitom odbijen”, komentirao je brat uhićenog.
Kapetan se na plovidbu uputio preko polazišne agencije za ukrcaj u Splitu. Polazišna ga je agencija uputila na agenciju u Njemačkoj, u Hamburgu, koja se, kako nam Jozo Bekavac kaže, ‘sada pravi luda i ne zna ništa’.
“Sve miriše na namještaljku, jednostavno je upao u ‘kašetu brokava’”, kaže.
Napomenuo je i da brod na svom putu iz Kolumbije u Tursku nigdje nije stao, tako da droga, ako se o njoj doista radilo, nije mogla biti naknadno ubačena.
“Zašto bi se on uopće upuštao u te mutne poslove? Nikada nije niti plovio na toj ruti, prvi put je došao na taj brod i plovio za tu kompaniju. Upao je u gadni lanac trgovine narkoticima.
Naglasio sam odvjetnici da dopis pošalje i DEA Kolumbiji koji bi trebali biti upućeni. Čudi me kako oni o tome ništa ne znaju, ako su njihove vlasti pronašle drogu?”, pita se naš sugovornik.
Nema informacija u medijima
Prema informacijama kapetanovog brata, niti u turskim medijima nije se puno pisalo o ovom slučaju. Tek jedan članak u novinama kao kratka vijest da je na brodu pronađena droga.
“Nitko mu ništa ne govori, nitko ništa ne zna, imao je kao jedno ročište prije par mjeseci na kojem ga se jedino pitalo je li kriv ili nije, a on je krivnju negirao. Nije bilo razgovora, rasprave, ničega, iako je on htio iznijeti svoju obranu. Sutkinja ga je tada prekinula i rekla da ne može iznositi nikakve detalje.
On osim što je hrvatski građanin, ujedno je i europski građanin i trebao bi imati zaštitu, treba se znati je li kriv ili nije, ne mogu ga toliko držati u zatvoru. Na kraju dana, žao mi ga je, cijeli život je plovio, sada ima 60 godina i nikada nikakvih problema nije imao, i ovo mu se desi “, zaključio je kapetanov brat Jozo Bekavac.
Predstavnici Opštine Herceg Novi, Ministarstva rada i socijalnog staranja i organizacije HELP, danas su položili kamen temeljac za izgradnju zgrade u Nemiloj u kojoj će biti šest stanova za raseljena i socijalno ugrožena lica.
Time će biti nastavljen veoma uspješan Regionalni stambeni program po kojem je do sada zbrinuto 25 porodica u našem gradu.
Sarađujući na temeljima povjerenja i uvažavanja, požrtvovanog rada i profesionalizma, vodeći se principima humanosti i solidarnosti, akcenat je stavljen na riješavanje stambenih pitanja za najugroženije kategorije društva, istakla je ministarka Naida Nišić.
„Herceg Novi je po tome uvjek prednjačio u prethodnom periodu, a da je tako svjedoči i povod današnjeg okupljanja. Izgradnja šest stanova čija ukupna vrijednost projekta iznosi oko 500 hiljada eura predstavlja potvrdu da smo sa riječi prešli na djela i da malim koracima možemo napraviti velika djela“, kazala je ministarka Nišić.
Dodala je da dobri rezultati obavezuju na odgovoran i posvećen odnos koji garantuje požrtvovanost i punu integraciju svakog pojedinca u društvu, kako sada tako i u narednom periodu.
„Pored ovog projekta, zahvaljujući dobroj saradnji sa Opštinom Herceg Novi, obezbijeđena su trajna i održiva stambena rješenja za 25 porodica u okviru Regionalnog stambenog programa, a u toku je i izgradnja objekta za individualno stanovanje“, istakla je ministarka Nišić i iskazala spremnost za nove inicijative bazirane na naučenim lekcijama i pozitivnim iskustvima.
Foto Opština HN
Dosadašnja uspješna saradnja sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i organizacijom HELP dobar je primjer zajedničkog djelovanja lokalnog i državnog nivoa, kao i međunarodnih organizacija i dokaz da je moguće naći kvalitetno rješenje ako za tim ima volje i spremnosti za rad.
„Mislim da ne postoji ništa tako veliko i značajno kao obezbijediti krov nad glavom porodicama koje su svoj dom izgubile zbog ratnih dešavanja, ili nisu u prlici da ga sagrade uprkos predanom trudu i radu. Opština Herceg Novi se, po ovom pitanju, već duži niz godina pokazala kao veoma društveno odgovorna lokalna samouprava.Kroz najnoviji projekat, shodno memorandumu o saradnji od septembra prošle godine, u zgradi čija gradnja počinje biće mjesta za dvije raseljene porodice i četiri porodice koje su do sada bile smještene u trošnim barakama u Bajkovini. U ovakvim situacijama teško je reći da je nekome bilo važnije ili hitnije dodijeliti stan, ali smo svi bili svjedoci preke potrebe da se nađe rješenje za porodice koje su živjele u ovim barakama“, kazao je predsjednik Katić.
Kako je kazao, u ovom trenutku se grade još dvije kuće za individualno stanovanje, a u planu su još dvije.
„Sasvim sigurno da ovdje nećemo stati jer je naš cilj da pomognemo svima kojima je naša pomoć potrebna. Naravno, misija lokalne samouprave je obezbijediti bolje uslove života svim građanima i Herceg Novi učiniti prestižnom turističkom destinacijom, gradom koji zaslužuje vodeće mjesto u državi. Za to su nam potrebni zadovoljni i osnaženi građani što je osnov da svima njima pružimo podršku“, kazao je predsjednik Katić i poručio partnerima na projektu da je Opština Herceg Novi voljna da nastavi istim pravcem i započne nove projekte.
Direktorica HELP-a za Crnu Goru, Dijana Anđelić istakla je zadovoljstvo početkom konkretne realizacije projekta kojem je prethodilo više mjeseci zajedničkog rada na tehničkim pripremama.
„Drago mi je što smo još jednom vaši partneri da u okviru naše misije HELP pomognemo i doprinesemo boljoj integraciji svih ranjivih kategorija u opštini Herceg Novi kao i u cijeloj Crnoj Gori. Nadam se da će se saradnja na ovom projektu pokazati kvalitetnom i dobrom kao i do sada i da će ovaj projekat biti platforma za nastavak saradnje u budućnosti“, istakla je Anđelić.
Predstavnici Opštine Herceg Novi, Ministarstva rada i socijalnog staranja i organizacije HELP, danas su položili kamen temeljac za izgradnju zgrade u Nemiloj u kojoj će biti šest stanova za raseljena i socijalno ugrožena lica.
Time će biti nastavljen veoma uspješan Regionalni stambeni program po kojem je do sada zbrinuto 25 porodica u našem gradu.
Sarađujući na temeljima povjerenja i uvažavanja, požrtvovanog rada i profesionalizma, vodeći se principima humanosti i solidarnosti, akcenat je stavljen na riješavanje stambenih pitanja za najugroženije kategorije društva, istakla je ministarka Naida Nišić.
„Herceg Novi je po tome uvjek prednjačio u prethodnom periodu, a da je tako svjedoči i povod današnjeg okupljanja. Izgradnja šest stanova čija ukupna vrijednost projekta iznosi oko 500 hiljada eura predstavlja potvrdu da smo sa riječi prešli na djela i da malim koracima možemo napraviti velika djela“, kazala je ministarka Nišić.
Dodala je da dobri rezultati obavezuju na odgovoran i posvećen odnos koji garantuje požrtvovanost i punu integraciju svakog pojedinca u društvu, kako sada tako i u narednom periodu.
„Pored ovog projekta, zahvaljujući dobroj saradnji sa Opštinom Herceg Novi, obezbijeđena su trajna i održiva stambena rješenja za 25 porodica u okviru Regionalnog stambenog programa, a u toku je i izgradnja objekta za individualno stanovanje“, istakla je ministarka Nišić i iskazala spremnost za nove inicijative bazirane na naučenim lekcijama i pozitivnim iskustvima.
Dosadašnja uspješna saradnja sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i organizacijom HELP dobar je primjer zajedničkog djelovanja lokalnog i državnog nivoa, kao i međunarodnih organizacija i dokaz da je moguće naći kvalitetno rješenje ako za tim ima volje i spremnosti za rad.
„Mislim da ne postoji ništa tako veliko i značajno kao obezbijediti krov nad glavom porodicama koje su svoj dom izgubile zbog ratnih dešavanja, ili nisu u prlici da ga sagrade uprkos predanom trudu i radu. Opština Herceg Novi se, po ovom pitanju, već duži niz godina pokazala kao veoma društveno odgovorna lokalna samouprava.Kroz najnoviji projekat, shodno memorandumu o saradnji od septembra prošle godine, u zgradi čija gradnja počinje biće mjesta za dvije raseljene porodice i četiri porodice koje su do sada bile smještene u trošnim barakama u Bajkovini. U ovakvim situacijama teško je reći da je nekome bilo važnije ili hitnije dodijeliti stan, ali smo svi bili svjedoci preke potrebe da se nađe rješenje za porodice koje su živjele u ovim barakama“, kazao je predsjednik Katić.
Kako je kazao, u ovom trenutku se grade još dvije kuće za individualno stanovanje, a u planu su još dvije.
„Sasvim sigurno da ovdje nećemo stati jer je naš cilj da pomognemo svima kojima je naša pomoć potrebna. Naravno, misija lokalne samouprave je obezbijediti bolje uslove života svim građanima i Herceg Novi učiniti prestižnom turističkom destinacijom, gradom koji zaslužuje vodeće mjesto u državi. Za to su nam potrebni zadovoljni i osnaženi građani što je osnov da svima njima pružimo podršku“, kazao je predsjednik Katić i poručio partnerima na projektu da je Opština Herceg Novi voljna da nastavi istim pravcem i započne nove projekte.
Direktorica HELP-a za Crnu Goru, Dijana Anđelić istakla je zadovoljstvo početkom konkretne realizacije projekta kojem je prethodilo više mjeseci zajedničkog rada na tehničkim pripremama.
„Drago mi je što smo još jednom vaši partneri da u okviru naše misije HELP pomognemo i doprinesemo boljoj integraciji svih ranjivih kategorija u opštini Herceg Novi kao i u cijeloj Crnoj Gori. Nadam se da će se saradnja na ovom projektu pokazati kvalitetnom i dobrom kao i do sada i da će ovaj projekat biti platforma za nastavak saradnje u budućnosti“, istakla je Anđelić.
Antituristički pokreti množe se u Španjolskoj, mediteranskoj zemlji koju je lani posjetilo 85 milona turista, pa vlasti pokušavaju pomiriti interese lokalnog stanovništva i unosnog sektora. Okupljajući se pod sloganom “Kanari imaju limit”, skupina prosvjednika na španjolskom arhipelagu uz sjeverozapadnu obalu Afrike priprema niz prosvjeda za subotu.
“Naši otoci su blago koje moramo braniti”, rekao je glasnogovornik prosvjeda Victor Martin tijekom brifinga za novinare. Kanarski otoci su poznati po vulkanskim krajolicima i cjelogodišnjem suncu pa privlače milijune posjetitelja iz svijeta. Lani su primili 16 milijuna gostiju, što je drastično više od lokalne populacije koja broji 2.2 milijuna stanovnika.
Žele zaustaviti izgradnju novih hotela
“To je neodrživa razina s obzirom na ograničene resurse arhipelaga”, izjavio je Martin. “To je samoubilački model gospodarskog rasta”, dodao je. On i istomišljenici žele da vlasti zaustave radove na dvama novim hotelima na Tenerifeu, najvećem i najrazvijenijem od sedam otoka arhipelaga.
Također traže da se lokalnom stanovništvu da veće pravo glasa u svjetlu onoga što smatraju nekontroliranim razvojem koji šteti okolišu. Nekoliko članova kolektiva Rasprodani Kanari započelo je štrajk glađu prošli tjedan kako bi izvršili pritisak na vlasti. Slični antituristički pokreti pojavili su se i drugdje u Španjolskoj te su aktivni na društvenim mrežama.
U južnoj luci Malagi, uz koju se prostire pješčana obala Costa del Sol, osvanuli su na zidovima naljepnice i grafiti na kojima piše “Ovo je nekad bio moj dom” i “Idite kući”. Aktivisti su u Barceloni i na Balearskim otocima postavili lažne natpise na ulaze u neke popularne plaže, upozoravajući na engleskom jeziku na rizik od “pada stijena” ili “opasnih meduza”.
Poskupjele nekretnine
Mještani se žale da im zbog porasta smještaja na platformama za kratkoročni najam, kao što je Airbnb, nedostaje stambenog prostora. Ističu da su im poskupjele najamnine, posebno u gradovima. Priljev turista također povećava buku i zagađuje okoliš.
U sjeveroistočnoj regiji Kataloniji, koja je u veljači proglasila izvanredno stanje zbog suše, raste bijes zbog nedostatka vode. Hoteli na tamošnjoj obali Costa Brava nastoje se izboriti za osiromašene rezerve vode.
“Postoje turistička odredišta koja su na granici svojih kapaciteta”, izjavio je Jose Luis Zoreda, potpredsjednik udruge turističkih agencija Exceltur. “To je problem koji se povremeno pojavljuje u visokoj sezoni i u određenim dijelovima zemlje, ali sada se pogoršava”, dodao je.
Uvedena ograničenja za turiste
Prosvjedni pokreti protiv prekomjernog turizma već su se pojavili u Španjolskoj, posebno u Barceloni, prije nego što je pandemija koronavirusa bacila globalnu turističku industriju na koljena 2020. godine.
Sada kada su ukinuta ograničenja putovanja zbog pandemije turizam se “osvetnički vratio”. Španjolska je, naime, prošle godine primila rekordnih 85.1 milijun stranih posjetitelja. Kao odgovor na to, nekoliko gradova poduzelo je mjere pokušavajući ograničiti prenapučenost.
Sjeverni primorski grad San Sebastian prošli mjesec je ograničio veličinu turističkih skupina u središtu na 25 osoba i zabranio korištenje zvučnika tijekom vođenih tura. Južni grad Sevilla razmišlja o naplati naknade nerezidentima za ulazak na znamenitu Plazu de España.
Barcelona je pak ukinula autobusnu liniju popularnu među turistima s Google Mapsa kako bi pokušala napraviti više mjesta za lokalno stanovništvo.
Ministrica stanovanja i urbanizma Isabel Rodriguez izjavila je tijekom vikenda da je “potrebno poduzeti mjere kako bi se ograničio broj turističkih stanova”. Naglasila je, međutim, da je njena lijeva vlada “svjesna važnosti turističkog sektora” koji čini 12.8 posto španjolskog bruto domaćeg proizvoda.
Miraš Martinović, laureat Godišnje nagrade časopisa KOMUN@
Dobitnik Godišnje nagrade časopisa “Komuna” za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore za 2023. godinu je Miraš Martinović, jedan je od najautentičnijih savremenih crnogorskih pisaca, Član DANU – Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske, saopšteno je iz Komune.
Odluku je na sinoćnjoj sjednici donio tročlani stručni žiri za dodjelu nagrade u sastavu: Dragan Mitov Đurović (predsjednik) i Darko Drljević i Braho Adrović (članovi).
U obrazloženju žirija navodi se da je Martinović prepoznatljiv na regioinalnim i širim prostorima po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore, koje je oživio u romanensknim prozama, koji je oživio davno nestale gradove u svojim knjigama poput „Glasovi iz Doklee“, modernog romana koji svojim enciklopedijskim karakterom, pričama i podacima koje sadrži, upućuje čitaoca na ono što je duhovna mjera jednoga naroda, njegove legende, mitovi, istorija, pismo i jezik, bez kojih se neće moći sagledati identiteti Crne Gore u svojoj cjelovitosti, jer on uj njegovim djelima potvrđuje milenijumski kontinuitet jedne kulture, besprekidnost trajanja jedne zemlje i njene bogate tradicije.
Martinović je, između ostalih, objavio romane: Jeretik, Vavilonski mudraci, Poslednji Eshilov dan, Harfistkinja iz Ura, te roman o Njegošu Drugoga sunca luče, knjige priča Povatak u Aleksandriju, Glasovi i roman Teuta kraljica Ilira.
“Bogatu Martinovićevu stvaralačku riznicu koja je opredijelila žiri da ovom eminetnom književniku i publici dodijeli Godišnju nagradu KOMUN@ upotpunjuju njegove pjesničke knjige: Nevidljivi ljetopis, Govor kraljeva, Govor zemlje, Sašpatavanje s memorijom, Luk i lira, Glasovi iz kamena, Dan koji nije prošao, Krug začaranog vremena (izbor iz poezije), Sveska od maslinina lišća, Dan i noć u Butui, Nezapisana istorija, Bogumilske, Pesačica u kamenu, Troja domovina moja i Tužaljke iz davnine, Plesačica u kamenu i Doba velikih poema. Takođe priredio je izbor iz poezije Radovana Zogovića Pjesme nepokorne, koji je objavila Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU), 2018. i knjigu Artikulisana riječ istog pjesnika, u izdanju JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović u Podgorici (2021), te Antej pjeva na svojoj zemlji, izbor iz poezije Stijepa Mijovića Kočana. Živa antika, naziv je monografije o Martinovićevom životu i književnom djelu (2023)., a prevođen je na nekoliko jezika”, navodi se u saopštenju.
Martinović je dobitnik Regionalne književne nagrade Teuta za ukupno djelo, Međunarodne književne nagrade Zlatni zmaj za doprinos fantastičnoj književnosti i Oktobarske nagrade Herceg Novog, grada u kome živi.
Osim Godišnje nagrade, žiri je odlučio da dodijeli tri specijalne plakete i to: posthumno Ibrahimu Ibru Rekoviću, slikaru, publicisti i nekadašnjem društvenom i kulturnom radniku koji je cio svoj život posvetio radu na očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Plava i Gusinja, pokazujući time da upravo te specifičnosti i autentičnosti čine najveće bogatsvo i vrijednost multikuturne Crne Gore.
Ibrahim Reković ( posthumno) Specijalna plaketa časopisa Komun@
“On se za života svojim radom i djelima trudio da sačuva od zaborava ljude, nekadašnji život, običaje, kulturu i tradiciju plavsko-gusinjskog kraja, da ih sačuva za generacije koje dolaze, a objavio je knjige: Izgubljeni ambijent, Plavsko-gusinjski biseri, Plavljani i Gusinjani u anegdotama i Rječnik plavsko-gusinjskog govora (koji posjeduje 5.000 riječi). Ako se za nekoga može reći da je bio hroničar svog zavičaja, onda je to svakako Reković, iako će neki koji su ga poznavali iz prve reći da je bio slikar, drugi da je bio pisac, ali ipak, svi su saglasni u jednom, a to je, da je Ibro u svakom trenutku, živio i stvarao za svoj zavičaj, jer niko kao on nije svoj život posvetio ideji da sačuva Plav,Gusinje i Crnu Goru od zaborava generacijama koje dolaze, a svojim crtežima i slikama trudio se da otrgne od zaborava nekadašnji stari izgled plavske i gusinjske čaršije sa okolinom, jer je bio svjestan da one polako nestaju pred našim očima iz dana u dan”, poručuju iz Komune.
Žiri je takođe odlučio da Specijalnu plaketu dobije: Marijan Mašo Miljić, književnik, književni kritičar, istoričar, publicista i esejista koji već decenijama bogati crnogorsku stvaralačku misiju.
Marijan Mašo Miljić, laureat Specijalne plakete časopisa Komun@
“Objavio je samostalno ili u koatorstvu veliki broj djela i radova, samostalnih knjiga i studija, članaka i priloga. Jedan je od najvjerodostojnijih i najobjektivnijih znalaca i tumača bogate crnogorske prošlosti, i to ne samo crnogorske nacionalne već i prošlosti, nasljeđa, kulture, baštine i stvaralaštva svih drugih nacija koji žive u našoj zemlji. Na taj način dao je i daje izuzetno veliki i visoki doprinos i kvantitetu i kvalitetu multikulturalnog i interkulturalnog života Crne Gore. Miljić je u ovom smislu i na svoj način, svoj osobeni, originalni neponovljivi, posebni način uspio dati svima prepoznatljivi a reprezentativni višestruki pečat –nacionalni, jezički, književni, kulturni, moralni, baštinski, običajno-pravni… – kojim je umnogome obogatio autentični pogled na svijet Crne Gore i svih njenih nacija i građana, vjera i kultura, kao jedinstven i samonikli sistem vrlina, kao univerzalnih vrijednosti ne samo crnogorske društvene zajednice, nego i čovječanstva kao zajednice ljudskog roda”, navode iz Komune.
Plaketa Komun@ po odluci žirija pripala je Fondaciji Sveti Petar Cetinjski koja je osnovana 1999. godine od sto i više intelektualaca, akademika, književnika, publicista, istoričara i mladih stvaraoca s ciljem da radi na afirmaciji i jačanju kulturno- istorijskog i državotvornog karaktera, očuvanja kulturne baštine, razvoja i nasljeđa Crne Gore.
“U svom radu se pokazala kao institucija od respekta i uvažavanja, izdajući mnogo knjiga proze, poezije, publicistike, kao i organizovanju okruglih stolova, koncerata duhovne muzike i likovnih izložbi sa posebnom tematikom. Tokom 2022. godine raspisala je Javni konkurs za izradu umjetničkog djela, slike – ulje na platnu – Vladara Crne Gore i od većeg broja akademskih slikara, profesionalaca, naivaca, studenata likovnih akademija, samoukih slikara, obezbijedila preko 50 slika, ulja na platnu u znak poštovanja prema crnogorskoj baštini i tradiciji, što je bio veliki izazov za Fondaciju, a posebni izazov za umjetnike, a slike su shodno uslovima konkursa postale vlasništvo Fondacije”, poruka je uredništva Komune.
Datum organizovanja svečanosti povodom dodjele nagrade i plaketa “Komuna” biće naknadno saopšten.
Uskok i crnogorsko specijalno tužiteljstvo pokrenuli su, nakon prijave dubrovačko-neretvanske policije, istrage protiv dvojice krijumčara najmanje 300 kilograma marihuane, Hrvata (25) i Crnogorca (27), osumnjičenih da su drogu vrijednu barem 600.000 eura iz Crne Gore morem prebacili u Hrvatsku.
Policija koja je do međunarodnih krijumčara došla tragom dvije ranije zapljene marihuane izvijestila je da je hrvatski osumnjičenik uhićen tokom jučerašnjeg dana na području Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 27-godišnji Crnogorac uhapšen u svojoj državi i procesuirat će ga nadležno tužiteljstvo Crne Gore.
Uskok je izvijestio da je sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložio određivanje istražnog zatvora protiv hrvatskog okrivljenika.
Istražitelji sumnjaju da su se uhićenici od 27. decembra 2022. do 14. marta 2023. udružili radi nabave većih količina marihuane na području Crne Gore i krijumčarenja te droge u Hrvatsku radi njene daljnje prodaje u Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.
Marihuanu su krijumčarili u plovilima morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega su je skrivali i potom prevozila do kupca, kažu u policiji.
Uskok navodi da su obojica povezali u zajedničko djelovanje više drugih osoba, a u realizaciji plana i dogovora koristili su posebno nabavljene mobitele i internetske aplikacije, kao i kriptirane telefone.
“Preostalim osobama koje su povezali u zajedničko djelovanje, okrivljenik i osoba iz Crne Gore izdavali su naloge da prevezu prokrijumčarenu drogu vozilima koje je okrivljenik iznajmio. Osim toga im je okrivljenik bio prethodnica radi izbjegavanja policijskih ophodnji i pronalaska droge”, izvijestio je Uskok.
Na taj su način u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma marihuane tako prokrijumčarene u Hrvatsku, saopštilo je tužiteljstvo.
Lokalni autobuski sobraćaj – čekaju prevoz kao malo vode na dlanu – foto M.D.P
Kako redovno koristim javni prevoz u Kotoru, u prilogu Vam šaljem članak tj. otvoreno pismo koje bih molila bih da objavite u okviru Vašeg medija. Smatram da je važno da se čuje glas građana na ovu temu kako bi se skrenula pažnja na ovaj zaista gorući problem, piše naša čitateljka dr Jelena Goranović:
“Po malo gužva (ni slučajno onako kako umije da bude, uglavnom svi putnici sjede) i jedna gospođa s negodovanjem kaže “Što ovi turisti ne uzmu taksi nego idu ovako autobusom?! Znaju li oni da mi u Kotoru imamo taksi?”, verovatno misleći na par strankinja s malom djecom koje su sklopljena kolica stavile pozadi u prolaz između sedišta jer drugde nisu imale.
E sad, svako ko je i malo putovao po evropskim gradovima zna da turisti, kao uostalom i građani, uglavnom svuda koriste javni prevoz a ređe taksi. Ali nije sad tema to je li doticna gospođa bilo gdje mrdnula iz ovih krajeva ili ne, već me njena reakcija potakla da razmišljam o jednom mnogo dubljem problemu koji se tiče svih nas.
Njen komentar ukazuje na to da je pojam “javni prevoz” (koji često zovemo “Blue Line”, jer već godinama isključivo oni voze linije u našem gradu) u svesti svih nas zapravo sinonim za “dva polu-raspala autobusa koja idu na svakih sat vremena mada povremeno i kasne ili čak preskoče vožnju kad su gužve”. Rekla bih da samo nekih 200 nas koristi ovaj prevoz redovno, a po gospođinim riječima bi se čak moglo zaključiti da je to neka naša privilegija na koju turisti naravno ne treba da imaju pravo.
Ono oko čega bi gospođa, kao i svako od nas, zapravo trebalo da negoduje je NE ZAŠTO su turisti u autobusu i još se pri tom drznuli da utovare i dječija kolica, već ZAŠTO Opština i dalje ništa ne čini da bi nam omogućila javni prevoz dostojan tog imena, prevoz koji bi pre svega nama građanima olakšao život i vratio nam lično dostojanstvo.
Pod ‘dostojanstvom’ ne mislim samo na pravo nas (privilegovanih?!) redovnih putnika da se ne vozimo više u neprikladnim vozilima, gde samo gledam gde ću pocepati najlonku ili će me neko zveknuti torbom, gurnuti mi svoju zadnjicu u facu dok se provlači izmedju sedišta i slično. Ne, mislim i na dostojanstvo da ne stojimo po sat i više na ulici čekajuci autobus koji može uopšte i da ne dođe.
A zamislite još i takav luksuz (dozvolite mi malo da fantaziram, imam bujnu maštu!) da imamo prevoz koji bi nam omogućio da ne razmišljamo previše o redu vožnje i svoje obaveze planiramo kako god nam odgovara jer znamo da autobus nailazi svakih 15-20 minuta, i da još pride možemo da uzmemo autobus i skoknemo do industrijske zone kad nam zatreba!
Ne mogu a da ne pomenem i dostojanstvo pa, na kraju, i osnovna ljudska prava ljudi sa malom djecom u kolicima, invalida i starih ljudi – tužno je gledati starce kad se jedva penju uz strme i uzane stepenice da udju u autobus, a ovaj naš “javni prevoz” apsolutno nije čak ni opcija za ljude u invalidskim kolicima. Pa da, zašto bismo kao ostale zemlje brinuli o ovim demografskim grupama, neka se snadju već nekako… kao sto reče ona gospođa juče, neka uzmu taksi!
Naravno, ne treba da vam govorim da bi takva transformacija javnog prevoza o kakvoj govorim išla na ruku ne samo nama koji ga već sada redovno koristimo (uključujući i vozače ovih autobusa koji su pravi superheroji jer voze često bez odmora a sa ogromnom dozom strpljenja i vještine), već bi unapredila uslove života i svih naših sugrađana. Broj onih koji biraju da idu u grad autobusom umesto kolima bi se sigurno povećao ako bi ovaj javni servis bio podignut na neki prihvatljiv standard, a samim tim bi se i broj automobila na putu drastično smanjio – jer, kako nam je objašnjeno na nedavnoj prezentaciji NVO Expedio vezanoj za unapredjenje javnog prevoza, jedan prosečan autobus može prevesti onoliko putnika koliko stane u 40 automobila.
Zamislite samo, 3-4 autobusa na sat na jednoj autobuskoj liniji bi u svakom trenutku značilo 120-160 automobila manje u saobraćaju!
Zamislite: saobraćaj teče brže, kako za nas u autobusu tako i za vas koji idete kolima!
Vozači, zamislite i to da od jednom nema više zastoja i stresa oko traženja parkinga, nego kao gospoda dođete u grad, lako nadjete mesto za parking, pa čak i kafu natenane imate vremena da popijete umjesto da jurite u bijelom usijanju.
A tek će turisti, kojima je ionako trauma da voze po ovom našem putu uz more, više nego rado ići našim javnim prevozom, što znači onda JOŠ manje zastoja (pogotovo između Lepetana i Mua, gde vozači koji nisu odavde prave totalnu blokadu a mi svi besnimo na njih iako je njihova neveštost razumljiva s obzirom da nigde na svetu ovakav put ne bi bio glavna saobraćajnica u dva smjera). I opet… zamislimo kako smanjenje broja tih “nesposobnih” turista za volanom čini naš život lakšim i ljepšim!
Kotor – Muo
Vraćam se opet na početak price i izvinjavam dotičnoj gospodji ako prepozna sebe u ovom mom pisaniju. Ponavljam, nije problem u njoj već me je njen komentar samo potakao da sagledam suštinu problema. Izgleda da smo nekako svi već godinama prihvatili status quo: ko je morao i mogao, prilagodio se upotrebi ovako jadnog prevoza i prihvatio besomučan gubitak vremena i ljudskog dostojanstva, a ko god može to da izbjegne (npr. ima kola) jednostavno ne koristi autobus.
I eto, kukamo svi, i vozači i korisnici javnog prevoza, ali uglavnom svi upiru prst na pogrešnu stranu.
Krivi su nam turisti vozači za potpuni kolaps saobraćaja i kvaliteta života tokom sezone koja, eto, iz godine u godinu sve duže traje, a krivi su izgleda i oni turisti koji nam prave gužvu u autobusu.
Osim turista, naravno, upire se prstom i u Blue Line – sram ih bilo što prevoz nije bolji! Ali zapravo nije kriv Blue Line, oni su jedna privatna firma koja naravno da samo gleda svoj profit i nije ni u kakvoj obavezi prema nama građanima osim da nas bezbjedno preveze. Blue Line je jedino u obavezi prema našoj Opštini jer sa njima imaju ugovor, i Opština je ta koja treba da im na osnovu potreba građana postavi uslove poslovanja do sitnih tančina (znači redovnost, broj linija, kvalitet vozila), i kontroliše ispunjenje tih uslova. U svim normalnim poslovnim odnosima, ako jedna firma ne ispuni ono što se od njih očekuje, ili izgubi ugovor (dobije ga neka druga firma) ili čak plaća odštetu klijentu (u ovom slučaju to bi bila Opština).
Dakle jedini pravi krivac je Opština, koja izgleda apsolutno ne namjerava da se posveti razvoju javnog prevoza u cilju rasterećenja saobraćaja i, samim tim, poboljšanja kvaliteta života svih nas tokom cijele godine.
Nedavno je Expedio sproveo veoma uspešno istraživanje i sastavio listu preporuka o javnom saobraćaju ali bojim se da će i to ostati mrtvo slovo na papiru kao i slično istraživanje i predlozi iz 2016. I koji je razlog za to? Pa krivci smo MI, što po malo samo negodujemo, tek po neki komentar na Fejsbuku, na autobuskom stajalištu ili, kao gospođa juče, u autobusu, ali ne vršimo nikakav ozbiljan pritisak na jedinog odgovornog krivca oko problema koji strahovito ozbiljno utiče na naše psiho-fizičko zdravlje. Moje pitanje je samo: Dokle?!
