Uskok i crnogorsko specijalno tužiteljstvo pokrenuli su, nakon prijave dubrovačko-neretvanske policije, istrage protiv dvojice krijumčara najmanje 300 kilograma marihuane, Hrvata (25) i Crnogorca (27), osumnjičenih da su drogu vrijednu barem 600.000 eura iz Crne Gore morem prebacili u Hrvatsku.
Policija koja je do međunarodnih krijumčara došla tragom dvije ranije zapljene marihuane izvijestila je da je hrvatski osumnjičenik uhićen tokom jučerašnjeg dana na području Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 27-godišnji Crnogorac uhapšen u svojoj državi i procesuirat će ga nadležno tužiteljstvo Crne Gore.
Uskok je izvijestio da je sucu istrage Županijskog suda u Splitu predložio određivanje istražnog zatvora protiv hrvatskog okrivljenika.
Istražitelji sumnjaju da su se uhićenici od 27. decembra 2022. do 14. marta 2023. udružili radi nabave većih količina marihuane na području Crne Gore i krijumčarenja te droge u Hrvatsku radi njene daljnje prodaje u Hrvatskoj i drugim državama Evropske unije.
Marihuanu su krijumčarili u plovilima morskim putem iz Crne Gore u Hrvatsku, nakon čega su je skrivali i potom prevozila do kupca, kažu u policiji.
Uskok navodi da su obojica povezali u zajedničko djelovanje više drugih osoba, a u realizaciji plana i dogovora koristili su posebno nabavljene mobitele i internetske aplikacije, kao i kriptirane telefone.
“Preostalim osobama koje su povezali u zajedničko djelovanje, okrivljenik i osoba iz Crne Gore izdavali su naloge da prevezu prokrijumčarenu drogu vozilima koje je okrivljenik iznajmio. Osim toga im je okrivljenik bio prethodnica radi izbjegavanja policijskih ophodnji i pronalaska droge”, izvijestio je Uskok.
Na taj su način u tri navrata prokrijumčarili zasad neutvrđenu količinu droge, dok je policija u dva navrata oduzela ukupno 250 kilograma marihuane tako prokrijumčarene u Hrvatsku, saopštilo je tužiteljstvo.
Lokalni autobuski sobraćaj – čekaju prevoz kao malo vode na dlanu – foto M.D.P
Kako redovno koristim javni prevoz u Kotoru, u prilogu Vam šaljem članak tj. otvoreno pismo koje bih molila bih da objavite u okviru Vašeg medija. Smatram da je važno da se čuje glas građana na ovu temu kako bi se skrenula pažnja na ovaj zaista gorući problem, piše naša čitateljka dr Jelena Goranović:
“Po malo gužva (ni slučajno onako kako umije da bude, uglavnom svi putnici sjede) i jedna gospođa s negodovanjem kaže “Što ovi turisti ne uzmu taksi nego idu ovako autobusom?! Znaju li oni da mi u Kotoru imamo taksi?”, verovatno misleći na par strankinja s malom djecom koje su sklopljena kolica stavile pozadi u prolaz između sedišta jer drugde nisu imale.
E sad, svako ko je i malo putovao po evropskim gradovima zna da turisti, kao uostalom i građani, uglavnom svuda koriste javni prevoz a ređe taksi. Ali nije sad tema to je li doticna gospođa bilo gdje mrdnula iz ovih krajeva ili ne, već me njena reakcija potakla da razmišljam o jednom mnogo dubljem problemu koji se tiče svih nas.
Njen komentar ukazuje na to da je pojam “javni prevoz” (koji često zovemo “Blue Line”, jer već godinama isključivo oni voze linije u našem gradu) u svesti svih nas zapravo sinonim za “dva polu-raspala autobusa koja idu na svakih sat vremena mada povremeno i kasne ili čak preskoče vožnju kad su gužve”. Rekla bih da samo nekih 200 nas koristi ovaj prevoz redovno, a po gospođinim riječima bi se čak moglo zaključiti da je to neka naša privilegija na koju turisti naravno ne treba da imaju pravo.
Ono oko čega bi gospođa, kao i svako od nas, zapravo trebalo da negoduje je NE ZAŠTO su turisti u autobusu i još se pri tom drznuli da utovare i dječija kolica, već ZAŠTO Opština i dalje ništa ne čini da bi nam omogućila javni prevoz dostojan tog imena, prevoz koji bi pre svega nama građanima olakšao život i vratio nam lično dostojanstvo.
Pod ‘dostojanstvom’ ne mislim samo na pravo nas (privilegovanih?!) redovnih putnika da se ne vozimo više u neprikladnim vozilima, gde samo gledam gde ću pocepati najlonku ili će me neko zveknuti torbom, gurnuti mi svoju zadnjicu u facu dok se provlači izmedju sedišta i slično. Ne, mislim i na dostojanstvo da ne stojimo po sat i više na ulici čekajuci autobus koji može uopšte i da ne dođe.
A zamislite još i takav luksuz (dozvolite mi malo da fantaziram, imam bujnu maštu!) da imamo prevoz koji bi nam omogućio da ne razmišljamo previše o redu vožnje i svoje obaveze planiramo kako god nam odgovara jer znamo da autobus nailazi svakih 15-20 minuta, i da još pride možemo da uzmemo autobus i skoknemo do industrijske zone kad nam zatreba!
Ne mogu a da ne pomenem i dostojanstvo pa, na kraju, i osnovna ljudska prava ljudi sa malom djecom u kolicima, invalida i starih ljudi – tužno je gledati starce kad se jedva penju uz strme i uzane stepenice da udju u autobus, a ovaj naš “javni prevoz” apsolutno nije čak ni opcija za ljude u invalidskim kolicima. Pa da, zašto bismo kao ostale zemlje brinuli o ovim demografskim grupama, neka se snadju već nekako… kao sto reče ona gospođa juče, neka uzmu taksi!
Naravno, ne treba da vam govorim da bi takva transformacija javnog prevoza o kakvoj govorim išla na ruku ne samo nama koji ga već sada redovno koristimo (uključujući i vozače ovih autobusa koji su pravi superheroji jer voze često bez odmora a sa ogromnom dozom strpljenja i vještine), već bi unapredila uslove života i svih naših sugrađana. Broj onih koji biraju da idu u grad autobusom umesto kolima bi se sigurno povećao ako bi ovaj javni servis bio podignut na neki prihvatljiv standard, a samim tim bi se i broj automobila na putu drastično smanjio – jer, kako nam je objašnjeno na nedavnoj prezentaciji NVO Expedio vezanoj za unapredjenje javnog prevoza, jedan prosečan autobus može prevesti onoliko putnika koliko stane u 40 automobila.
Zamislite samo, 3-4 autobusa na sat na jednoj autobuskoj liniji bi u svakom trenutku značilo 120-160 automobila manje u saobraćaju!
Zamislite: saobraćaj teče brže, kako za nas u autobusu tako i za vas koji idete kolima!
Vozači, zamislite i to da od jednom nema više zastoja i stresa oko traženja parkinga, nego kao gospoda dođete u grad, lako nadjete mesto za parking, pa čak i kafu natenane imate vremena da popijete umjesto da jurite u bijelom usijanju.
A tek će turisti, kojima je ionako trauma da voze po ovom našem putu uz more, više nego rado ići našim javnim prevozom, što znači onda JOŠ manje zastoja (pogotovo između Lepetana i Mua, gde vozači koji nisu odavde prave totalnu blokadu a mi svi besnimo na njih iako je njihova neveštost razumljiva s obzirom da nigde na svetu ovakav put ne bi bio glavna saobraćajnica u dva smjera). I opet… zamislimo kako smanjenje broja tih “nesposobnih” turista za volanom čini naš život lakšim i ljepšim!
Kotor – Muo
Vraćam se opet na početak price i izvinjavam dotičnoj gospodji ako prepozna sebe u ovom mom pisaniju. Ponavljam, nije problem u njoj već me je njen komentar samo potakao da sagledam suštinu problema. Izgleda da smo nekako svi već godinama prihvatili status quo: ko je morao i mogao, prilagodio se upotrebi ovako jadnog prevoza i prihvatio besomučan gubitak vremena i ljudskog dostojanstva, a ko god može to da izbjegne (npr. ima kola) jednostavno ne koristi autobus.
I eto, kukamo svi, i vozači i korisnici javnog prevoza, ali uglavnom svi upiru prst na pogrešnu stranu.
Krivi su nam turisti vozači za potpuni kolaps saobraćaja i kvaliteta života tokom sezone koja, eto, iz godine u godinu sve duže traje, a krivi su izgleda i oni turisti koji nam prave gužvu u autobusu.
Osim turista, naravno, upire se prstom i u Blue Line – sram ih bilo što prevoz nije bolji! Ali zapravo nije kriv Blue Line, oni su jedna privatna firma koja naravno da samo gleda svoj profit i nije ni u kakvoj obavezi prema nama građanima osim da nas bezbjedno preveze. Blue Line je jedino u obavezi prema našoj Opštini jer sa njima imaju ugovor, i Opština je ta koja treba da im na osnovu potreba građana postavi uslove poslovanja do sitnih tančina (znači redovnost, broj linija, kvalitet vozila), i kontroliše ispunjenje tih uslova. U svim normalnim poslovnim odnosima, ako jedna firma ne ispuni ono što se od njih očekuje, ili izgubi ugovor (dobije ga neka druga firma) ili čak plaća odštetu klijentu (u ovom slučaju to bi bila Opština).
Dakle jedini pravi krivac je Opština, koja izgleda apsolutno ne namjerava da se posveti razvoju javnog prevoza u cilju rasterećenja saobraćaja i, samim tim, poboljšanja kvaliteta života svih nas tokom cijele godine.
Nedavno je Expedio sproveo veoma uspešno istraživanje i sastavio listu preporuka o javnom saobraćaju ali bojim se da će i to ostati mrtvo slovo na papiru kao i slično istraživanje i predlozi iz 2016. I koji je razlog za to? Pa krivci smo MI, što po malo samo negodujemo, tek po neki komentar na Fejsbuku, na autobuskom stajalištu ili, kao gospođa juče, u autobusu, ali ne vršimo nikakav ozbiljan pritisak na jedinog odgovornog krivca oko problema koji strahovito ozbiljno utiče na naše psiho-fizičko zdravlje. Moje pitanje je samo: Dokle?!
Spomenik Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri – foto Boka News
Opština Tivat u srijedu 17. aprila organizuje komemoraciju povodom 83. godišnjice od potapanja razarača “Zagreb” i stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.
Komemoracija će početi u 12,30 sati, u Velikom gradskom parku u Tivtu, polaganjem vijenaca na spomen obilježje, nakon čega je predviđeno i obraćanje predsjednika Opštine Tivat, Željka Komnenovića.
Polaganje vijenaca na spomen obilježje uz taktove trube iz sastava “GPD Tivat”. Vijence će položiti:
• Opština Tivat
• Mornarica Vojske Crne Gore
• OBNOR Tivat
• Bokeljska Mornarica, Podružnica Tivat
• Ambasada Republike Srbije u Crnoj Gori
• Ambasada Republike Slovenije u Crnoj Gori
• Istorijska sekcija Osnovne škole “Drago Milović”
• Građani
Spasić – Mašera – Čast nema cijenu
Nakon toga je planirano isplovljenje delegacije sa pristaništa Pine za Valu Zagreb i polaganje zajedničkog vijenca u more na mjestu potapanja razarača.
Pripadnici Mornarice Vojske Crne Gore sa Školskog broda “Jadran” danas su uređivali spomenik u parku.
Zahtjevan i veoma značajan projekat rekonstrukcije dijela Njegoševe ulice, vrijedan oko od 1,5 miliona eura sa pdv-om, počeće u drugoj polovini septembra. Centar Herceg Novog dobiće potpuno drugačiji izgled prema projektu koji je radila Agencija za izgradnju i razvoj grada.
Opština Herceg Novi je donijela odluku o izboru najpovoljnije ponude za realizaciju projekta u Njegoševoj ulici, po kojoj će radove izvoditi konzorcijum u kojem su Asfalt-beton gradnja, Flowmax, Tofi, Builder fox, Studio prostor i Geotin MNE.
Slijedi potpisivanje ugovora sa izvođačem i period koji im je ostavljen za pripremu i nabavku materijala, ističe predsjednik Opštine, Stevan Katić.
„Imaćemo prilaz cetru grada kakav i dolikuje Herceg Novom. U dijelu od zgrade Opštine do Gradske kafane radiće se zamjena kompletne infrastrukture – kanalizaciona, vodovodna i atmosferska mreža, kao i asfaltiranje kolskog dijela na toj dionici. Takođe, trotoar će na tom potezu biti popločan veoma kvalitetnim kamenom, a prema projektu dobićemo širi šetališni dio na strani gdje su poslovni prostori, ali i na dijelu ka parku Boka“, kazao je predsjednik Katić.
Njegoševa – HN
Projektom je predviđeno i postavljanje nove javne rasvjete, kao i drugi sadržaji.
„Biće izgrađeno i novo autobusko stajalište. Sa privatnicima će se uraditi uređenje fasada i tendi, sa CEDIS-om riješiti problem spuštanja kablova koji sada narušavaju izgled objekata duž trase koja će biti rađena. Mislim da će rekonstrukcija oplemeniti prostor Njegoševe ulice i učiniti ga prijatnijim kako za naše građane tako i za turiste“, kazao je predsjednik Katić i dodao da će radovi početi u drugoj polovini septembra jer je grad već ušao u predsezonu.
U Kostanjici je u nedjelju održano Državno prvenstvo u ribolovu štapom sa neuređene obale za juniore U16 na kojem su učestvovalo 34 takmičara iz 13 klubova.
Prvo mjesto osvojio je Vladimir Malovar član SRK „Pagar“ Tivat sa 1.034 boda, drug Filip Buzović (KSR „Širun“ Budva) sa 880, a treće Đorđe Milović (KSR „Delfin“ Budva) sa 808 bodova.
Državno prvenstvo u ribolovu štapom
Nakon proglašenja rezultata medalje najuspješnijima uručio je predsjednik Saveza Mladen Rostović.
Uzoran tehnički organizator, kao i više puta do sada, bio je KSR „Ama“ Kostanjica.
Državno prvenstvo u ribolovu štapom
Takmičarska sezona nastavlja se već iduće nedelje kada će se u Meljinama održati II krug državnog prvenstva štapom iz barke za seniore.
Nova IDEA Meljine – renoviran objekat, bogat asortiman, odlične cijene i vrijedne nagrade
Na adresi Ulica Zemunska br. 143 u Meljinama, danas je svoja vrata kupcima otvorila ljepša, bolja i tvoja renovirana IDEA prodavnica.
Moderni objekat koji se prostire na 465 metara kvadratnih zapošljava 23 radnika i donosi bogatu ponudu od čak 10.000 artikala, dajući još savremeniji i potpuniji odgovor na potrebe naših potrošača.
IDEA Meljine
Proširena ponuda na sektorima svježih namirnica, delikatesa, mesare i pekare samo dio je onoga što vas očekuje u renoviranoj IDEA prodavnici. IDEA Meljine može se pohvaliti i gastro odjeljenjem gdje potrošači svakodnevno mogu birati između više od 20 vrsta gotovih jela spremanih po najkvalitetnijoj recepturi. U skladu sa svjetskim trendovima proširen je i asortiman zdrave hrane, a potrošačima je na raspolaganju i samouslužni aparat za kafu i cijeđene sokove.
Prema riječima Jelene Doderović, direktorice Područja marketinga i komunikacija u IDEA-CG, zadovoljstvo potrošača kompletnim iskustvom kupovine u IDEA prodavnicama je i dalje najvažniji zadatak na koji kompanija uvijek teži da da najbolji odgovor:
„Kao najšire rasporistranjen trgovački lanac u Crnoj Gori i ujedno najveći poslodavac, naša misija je da svim potrošačima u svakoj našoj prodavnici pružimo samo najbolje. To se odnosi kako na kvalitet i bogatstvo ponude, tako i na uslugu. Nadamo se da će ova ljepša, bolja, renovirana IDEA prodavnica ostati prvi izbor naših vjernih potrošača u Meljinama, ali i da će osvojiti srca novih kojima će ubrzo postati sinonim za dobru, kvalitetnu i isplativu kupovinu“, kazala je Doderović.
IDEA Meljine
Sve kupce renoviranog objekta u Meljinama, povodom novog početka rada ove tregovine očekuju tri dana odličnih akcija i poklona,te brojnih sjajnih prilika za kupovinu i uštedu.
Na dan otvaranja, svi kupci imaće priliku da ostvare 20 posto popusta na ukupnu kupovinu, a prvih 1000 kupaca dobit će i brendirani IDEA ceger sa poklonima. Najmlađi sugrađani će od 17 do 19 časova uživati u facepaintingu i druženju s animatorima.
U srijedu, 17. aprila, svi kupci koji ostvare račun veći od 100 eura, automatski dobijaju i srećku koja donosi vrijedne nagrade poput Beper aparata za kokice, Tesla tostera, Xiaomi brzog punjača, električnog bokala Vivax i slično.
IDEA Meljine
Tu naravno nije kraj iznenađenjima, jer je tokom trećeg dana od otvaranja (18. aprila) svaka 50. kupovina gratis!
Vrata renovirane IDEA prodavnice u Meljinama širom su otvorena za sve potrošače koji žele da uživaju u garantovano kvalitetnoj kupovini, a uz to se i dobro zabave.
Oldtimer klub Dubrovnik organizira drugi OLDTIMER RALLY STON: 50 milja Pelješca, koji će se održati u subotu, 20. aprila 2024. Start je u 10 sati s odmorišta Komarna na kopnenoj strani Pelješkog mosta, odakle će sedamdesetak povijesnih vozila odvesti prvu etapu do Janjine. Nakon kratke pauze u Poljoprivrednoj zadruzi Pelješki vrhovi u podne će krenuti u vožnju preko Potomja, kroz Tunel Dingač do Trstenika i dalje do Putnikovića gdje će posjetiti Dom vinarske tradicije. Posljednja etapa će startati u 14 sati i voditi preko nove pelješke ceste kojom će oldtimeri stići u Ston. Automobili će biti izloženi na Placi u Stonu od 15 do 18 sati.
Drugi Oldtimer Rally Ston je ukupne duljine oko 80 kilometara, odnosno 50 milja zbog čega u spomen na povijesne ispite izdržljivosti nosi tematski naziv 50 milja Pelješca. Skup promotivnog karaktera je uvršten u kalendar Hrvatskog oldtimer saveza. Cilj OTK Dubrovnik je nastaviti jačati ovu manifestaciju koja predstavlja Pelješac kao atraktivnu automobilističku destinaciju, ovaj put kroz kontrast novog i starog, od impresivnog Pelješkog mosta do ručno prokopanog tunela Dingač. Podršku Rallyu su uz Općine Ston i Janjina pružili Dubrovačko-neretvanska županija, Poljoprivredne zadruge Putnikovići i Pelješki vrhovi te Libertas Dubrovnik. Rally se održava na javnim prometnicama uz poštivanje prometnih pravila i neće remetiti redovno odvijanje prometa.
Oldtimer klub Dubrovnik organizirano djeluje od 2004. te je poznat po organizaciji dubrovačkog susreta starodobnih automobila koji se svake godine na jesen održava na Stradunu. Dobna granica za ostvarivanje statusa oldtimera je 30 godina od datuma proizvodnje, a povijesna vozila se osim po starosti posebno cijene po očuvanosti, izvornosti i rijetkosti. Na Pelješcu se očekuju automobili do 70 godina starosti.
Početkom ove godine Institut za oceanografiju i ribarstvo krenuo je s projektom “Undersea” (Interreg Italija – Hrvatska), a u saradnji s talijanskim partnerima, započele su aktivnosti koje imaju cilj zaštititi naše dragocjeno Jadransko more od podvodne buke.
Podvodna buka predstavlja pritisak na morske organizme koji se prate u okviru pokazatelja vezanog za stanje bioraznolikosti, a koji uključuje, između ostalog, morske sisavce i morske kornjače. U tom smislu kroz dokumente Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem, definira se stanje navedenih pokazatelja, utvrđuju ciljevi i mjere za postizanje dobrog stanja morskog okoliša te izrađuje i provodi monitoring.
Nakon odrađene administracije, održan je inicijalni sastanak i prva edukacija.
Projekt, punog naziva “UNDerwatER Soundscape bEyond Ais”, trajat će 30 mjeseci, a plan je istražiti različita rješenja za smanjenje podvodne buke u Jadranskom moru. Projektni tim udružio je snage kako bi razvio nove digitalne alate za bolje prekogranično upravljanje i zaštitu morske bioraznolikosti.
– Undersea nadograđuje postignuća projekta Soundscape, proširujući trenutni sustav praćenja na nove lokacije, te uvodeći inovativne tehnike monitoringa, čime će se identificirati dodatni izvori onečišćenja bukom. Osam partnera i dva pridružena partnera iz Hrvatske i Italije, uključujući i Institut za oceanografiju i ribarstvo, će zajedničkim snagama razvijati digitalne alate za integrirano upravljanje prekograničnom zaštitom i tako doprinijeti zaštiti i očuvanju jadranske bioraznolikosti. Završetak projekta predviđen je za 31. srpnja 2026. godine – poručuju iz IZOR-a.
Napad nožem na asirsku crkvu teroristički čin Foto: Jaimi Joy / Reuters
Australska policija u utorak je priopćila da je napad nožem na biskupa asirske crkve i neke sljedbenike u Sydneyu bio teroristički čin motiviran navodnim vjerskim ekstremizmom, dok je zemlja uzdrmana drugim masovnim napadom nožem u zadnja tri dana.
Najmanje četvero ljudi ranjeno je u napadu, uključujući biskupa Mar Mari Emmanuela iz asirske Crkve Krista dobrog pastira, kada je muškarac nasrnuo na njega nožem tijekom službe koja se u ponedjeljak prenosila uživo.Incident u zapadnom predgrađu Sydneya Wakeley izazvao je sukobe ispred crkve između policije i bijesne gomile biskupovih sljedbenika koji su zahtijevali da im se napadač preda.
Policija je uhitila tinejdžera na mjestu događaja i bila ga je prisiljena zadržati u crkvi radi njegove vlastite sigurnosti.
– Vjerujemo da postoje elementi koji su zadovoljeni u smislu religijski motiviranog ekstremizma, izjavila je policijska čelnica države New South Wales Karen Webb dodavši da je nakon dosadašnje istrage zaključeno da se radi o terorističkom incidentu.
Policija navodi da je postojao predumišljaj i da je napadač s nožem putovao u crkvu, daleko od svog doma. Također je navedeno da policija u ovoj ranoj fazi istrage vjeruje da je napadač djelovao sam.
Crkva Krista dobrog pastira u priopćenju je napad nazvala izoliranim incidentom i rekla da se čekaju policijski nalazi o motivu napadača.
– Crkva osuđuje odmazdu bilo koje vrste, rečeno je.
Ekipe hitne pomoći objavile su da su zbrinule oko 30 ljudi nakon sukoba ispred crkve, a sedam ih je prebačeno u bolnice s ozljedama. Nekoliko policajaca također je hospitalizirano s ozljedama, a 20 policijskih vozila je oštećeno, rekao je Webb.
Bio je to drugi veliki napad nožem u samo tri dana u najnaseljenijem australskom gradu nakon što je u subotu šest ljudi ubijeno, a 12 ozlijeđeno u napadu nožem u trgovačkom centru na plaži u području Bondija.
Premijer Anthony Albanese rekao je da u Australiji nema mjesta za nasilni ekstremizam.
– Mi smo nacija koja voli mir. Ovo je vrijeme da se ujedinimo, a ne podijelimo, kao zajednica i kao država, rekao je tijekom konferencije za medije.
Propovijedi biskupa Emmanuela koje se prenose uživo privlače globalnu publiku, a njegovi video isječci skupljaju stotine tisuća pregleda na internetu. Postao je poznat po svojim tvrdokornim stavovima tijekom pandemije kada je karantene opisao kao “masovno ropstvo”, izvijestili su tada mediji. Propovijed postavljena na YouTube prošle godine pokazala je kako biskup kritizira islam.
Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera formiralo je radnu grupu za izradu nacrta izmjena i dopuna Zakona o boravišnoj taksi, kojim će se povećati iznos ove naknade koja ulazi u cijenu smještaja za turiste i na novi način definisati raspodjela tog prihoda između opštinskih turističkih organizacije, Nacionalne turističke organizacije i opštinskih i državnog budžeta.
To je saopšteno iz ovog resora na pitanja Vijesti u kojoj je fazi izrada izrada izmjena ovog Zakona i kada se može očekivati da se on nađe na sjednici Vlade.
Kako su objasnili predloženim programom rada Vlade za 2024. godinu predviđeno je utvrđivanje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi za treći kvartal ove godine (jul, avgust, septembar). To znači da bi do septembra Vlada pripremila predlog novog zakonskog rješenja i poslala ga Skupštini, odnosno da ne bi bilo primjenjivano na ovogodišnju ljetnju turističku sezonu.
– Kada govorimo o pitanju visine boravišne takse, po mišljenju ovog Ministarstva, to se mora riješiti na način da se visina takse odredi imajući u vidu ekonomska kretanja u proteklim godinama, uključujući i inflaciju. Tačan iznos uvećanja, će biti određen na osnovu detaljne ekomonsko-fiskalne analize koja će biti sprovedena u postupku pripreme teksta ovog zakona. Drugo pitanje koje se odnosi na mehanizam raspodjele sredstava naplaćenih po ovom osnovu je značajno složeniji po svojoj prirodi. Naime, boravišna taksa je javni prihod, u smislu definicije ovog termina, te shodno tome pripada državi, a sredstva koja se po tom osnovu naplaćuju, iako im je zakonom određena namjena, se realizuju preko državnog trezora i planiraju se zakonom o budžetu – naveli su iz ovog Ministarstva.
Oni kažu da će u koordinaciji sa Ministarstvom finansija osmisliti mehanizam prikupljanja, raspodjele i transfera sredstava naplaćenih po ovom osnovu.
– Prema podacima Ministarstva finansija, prihod od boravišne takse, odnosno onaj dio prihoda koji ide u Državni trezor, naplaćen tokom 2023. godine iznosio je 2.284.497,22 što predstavlja rast od 22,57% u odnosu na prihod ostvaren od boravišne takse u 2022. godini. Prema Zakonu o boravišnoj taksi, predviđeno da se 20 odsto ukupnog prihoda od boravišnih taksi preusmjeri za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije (NTO), a 80% za finansiranje djelatnosti lokalnih turističkih organizacija – naveli su iz Ministarstva.
Nacionalna turistička organizacija do sada bila zakinuta
Iz NTO-a su proteklih godina često dovodili u pitanje način raspodjele novca i tvrdili da su zakinuti, odnosno da im se ne prosljeđuje puni iznos novca koji im pripada. To na pitanje Vijesti potvrđuju i iz Ministarstva turizma.
Kotor – foto boka News
– Za razliku od lokalnih turističkih organizacija koje svoj dio namjenskih sredstava dobijaju direktno i u cjelosti, NTO-u se namjenska sredstva opredjeljuju kroz Zakon o budžetu Crne Gore i to djelimično. Primjera radi, NTO je Zakonom o budžetu za 2023. godinu opredjeljeno ukupno 3.014.394,36 EUR (od čega 2.429.222,00 namjenskih sredstava). Iznos naplaćenih namjenskih sredstava, koja bi shodno pomenutim zakonima trebalo da se koriste za finansiranje programa rada NTO u 2023. godini iznosio je preko četiri miliona eura. Važno je da NTO raspolaže sredstvima u visini koja je propisana zakonom kako bi bila u mogućnosti da izvršava sve aktivnosti koje su joj Zakonom o turističkim organizacijama stavljene u nadležnost, što istovremeno snažno doprinosi unaprijeđenju turizma te shodno tome i prilivu sredstava u Budžet Crne Gore – odgovorili su iz Ministarstva, navodeći i da je to jedan od razloga zbog čega su formirali radne grupe za izradu nacrta predloga zakona o boravišnim taksama i turističkim organizacijama.
