Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama zamijenila je lučko svjetlo u Luci Budva, koje je bilo dotrajalo, zbog čega se stvorila potreba za postavljanjem novog. Zbog same pozicije svetionika, isti je godinama bio izložeen lošim vremenskim uslovima i slanoj vodi, što je dovelo do njegovog propadanja i nemogućnosti daljeg saniranja i održavanja.
Postavljanje novog lučkog svjetla značajno i sa stanovišta da uskoro kreće pomorska linija Budva-Dubrovnik, kao i špic ljetnje turističke sezone, kada se očekuje upovljavanje velikog broja brodova, zbog čega je bilo neophodno unaprijediti uslove za bezbjednu i sigurnu plovidbu.
Zaposlenima u Upravi pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, podršku i pomoć prilikom zamjene lučkog svjetla pružili su i predstavnici Luke Budva i Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama nastaviće da unapređuje objekte sigurnosti plovidbe u svim lukama u cilju podizanja sigurnosti ploovidbe.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama nastaviće da unapređuje objekte sigurnosti plovidbe u svim lukama u cilju podizanja sigurnosti plovidbe.
U floti JP “Morsko dobro” na liniji Kamenari–Lepetane je osam trajekata. Svi su različitih karakteristika i zahtijevaju veliku profesionalnost i umijeće upravitelja broda.
Najzahtjevniji je, najveći, preko 76 metara dug trajekt “Ruka pravde”, kojim zbog gabarita još uvijek ne mogu upravljati svi kapetani.
Kapetan Nikola Leković koji je tim trajektom nedavno plovio i do brodogradilišta u Malom Lošinju, za Radio Crne Gore govorio je o izazovima sa kojima se susrijeće kao upravitelj broda.
Nakon deset godina provedenih u preduzeću Pomorski saobraćaj, kapetan Nikola Leković karijeru je nastavio u javnom preduzeću Morsko dobro, u sektoru Pomorskog i Priobalnog saobraćaja, gdje je jedan od svega četvorice kapetana koji mogu i znaju upravljati najvećim trajektom u floti “Ruka pravde”.
Novinarka Radija Crne Gore iskoristila je vožnju od Lepetana do Kamenara i nazad da razgovara sa kapetanom Lekovićem i uvjeri se u ljepotu poziva kojim se bavi ali i u odgovornost koju nosi dok vozi “Ruku pravde”.
-To je najveći brod u floti, on je nekih 76 metara preko svega, on je malo drugačiji od ovih brodova koje imamo u firmi jer je na drugačiji pogon, ima dva šotela ali brod ko brod je dosta dobar i imamo generalno problem sa njim što nemamo adekvatna pristaništa jer su pristaništa pravljena za ostale ove brodove, nijesmo imali mogućnosti da se prilagodimo njemu ali što se tiče karakteristika broda on je definitivno jedan od boljih-kazao je Leković.
Trajekt “Ruka pravde” je upravo stigao sa remonta.
-Sad smo bili u Malom Lošinju, bili smo 15 dana i obavljen je taj podvodni, bio je na doku brod-kazao je Leković.
I ranije je kaže imao iskustva sa remontom brodova ali je prvi put, kako je kazao, ovo je prvi put da su vadili brod na dok.
Trajekt Ruka pravde
Do Malog Lošinja u Hrvatskoj vožnja je, kaže, trajala 33 do 34 sata bez pauze.
-Nemamo pauzu jer dobijemo dozvolu samo za taj jednokratan prolaz i onda ne smijemo da stajemo nigdje nego od tačke A do tačke B u jednom komadu-kazao je Leković za Radio Crne Gore.
To je kaže, veoma odgovoran posao kao i sam prevoz putnika na liniji Kamenari-Lepetane.
-Generalno smatram da mi ovdje dosta dobro smo u igrani i da dosta dobro obavljamo naš posao što je do nas.
Trajekt – Foto Morsko dobro
Ali generalno imate druge probleme gdje su saobraćajnice zastarjele, gdje su pravljene za neke 60-te ili 70-te godine i jednostavno ne mogu više da istrpe saobraćaj koji je danas.
Jer ova dva mjeseca je što turisti, što domaći. Svjedoci ste da ima saobraćaja i tokom zime.
Što su ljudi u tranzitu i onda su svi malo, kao što su generalno svi danas, nervozni, umorni, svi žure.
I onda generalno imamo problema te prirode, te vrste gde su ljudi nervozni, malo ulaze u konflikte, neće da razumiju. Moraju malo da sačekaju.
Generalno nema nekog čekanja, 15-20 minuta. Svuda u svijetu su trajekti na polascima, razumijete, na sat, na dva, na pola sata.
Ovdje je generalno to dobro uigrano tako da ovim putem pozivamo javnost da nas razumije i da jednostavno ono što se kaže zajedničkim snagama, jednim drugima izlazimo u susret-kazao je Leković.
Leković kaže da generalno problema nema ili nekih rizičnih situacija osim kako je kazao, zimi kad je nevrijeme. Ipak, kaže, i tada trajekti moraju da saobraćaju.
-Rizik je i sve, ali trudimo se da ispoštujemo kad god smo u mogućnosti da vozimo, da se saobraća i ne prekida.
Ja tu sam 11 godina, ja nijesam bio svjedok da je saobraćaj bio obustavljan. Jeste, u manjem obimu, ali da je bio u prekidu nije-objasnio je Leković.
Radi se i noću.
-Noćna smjena je od 10 do 6, zimi radi jedan brod, ljeti se to poveća na dva, vikendima čak na tri, prati se, intenzitet saobraćaja-kaže kapetan.
Vi ste spremni za ovu sezonu?
Svake godine se, svjedoci smo, povećava gužva, povećava broj vozila samim i mi imamo svi po dva auta, porodice, vidite kako brzi život, a ljeti su još tu turisti i tranzit, tako da može samo da ide što se nam stiče na bolje.
Trajekti su, ističe, spremni za sezonu.
Trajekt foto Boka News
-Brodovi su dosta spremni, bili su neke na remonte, 30. avgust je još na Krku na remontu, treba da dođe za desetak dana, tako da, mislim da smo dosta spremni-kazao je Leković.
Kapetan Leković koji je radio i u prethodnom preduzeću koje je upravljalo trajektima kaže da velike razlike nema.
-Nije se nešto specijalno promijenilo, možda ima malo više zaposlenih sada u ovoj novoj firmi, pa eto, mogu da kažem da je to neka olakšavajuća okolnost.
A inače, preuzeto je dosta stvari od njih i nastavljeno je tim nekim tokom i trudimo se da to bude još na većem nivou.
Ni bivši poslodavac, ja sam radio i tamo, nije to sve išlo odmah, nego je trebalo godina da se isprave greške, tako i ovdje, neke stvari su odmah preuzete, neke nijesu, ali mislim da ide dobrim tokom na bolje-kazao je Leković.
On je pozvao sugrađane i sve goste da imaju malo više strpljenja jer kaže dužih čekanja ni tokom sezone nema.
-Nema dužeg čekanja od 20 minuta.
Svi brodovi su ispravni i uvijek je adekvatan broj brodova za tu gužvu i tako da mislim da će sve biti okej i ove sezone-kazao je kapetan Leković.
U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 29 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe teže povrijeđene.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je sedam osoba lakše povrijeđeno.
U Podgorici se dogodilo šest nezgoda, Bijelom Polju pet, Kotoru i Budvi po četiri, Baru tri, na Cetinju i u Nikšiću po dvije, Danilovgradu, Ulcinju i Plužinama po jedna.
Izdato je 329 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, uz često prisustvo visoke oblačnosti, a najviša dnevna temperatura iznosiće 32 stepena.
Ujutru, na sjeveru po kotlinama moguća kratkotrajno magla, a u popodnevnim satima, prvenstveno u planinskim oblastima, ponegdje kratkotrajna nestabilnost.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar slab do umjeren, najčešće južni.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 20, a najviša dnevna od 23 do 32 stepena.
A od sutra do idućeg vikenda temperature će još rasti i do 36 stepeni.
U organizaciji Turističke organizacije Herceg Novi uspješno je završena treća akcija ”Boje i mirisi novskih đardina”. U bašti kuće nobelovca Iva Andriča sinoć je upriličeno proglašenje i dodjela nagrada kandidatima koji su bili najuspješniji.
Tročlana stručna komisija u sastavu: inženjerka pejzažne arhitekture Milica Berberović, rukovoditeljka Sektora za održavanje zelenila u Komunalno stambenom preduzeću Herceg Novi, Vanja Spaić i Jasmina Ivović, komunalna inspektorka za hortikulturu Opštine Herceg Novi, izabrala je najbolje učesnike u dvije kategorije, najljepši vrt/bašta i najljepši balkon/terasa.
Tri prvorangirana u kategoriji Najljepši vrt/bašta su Nikola Lučić nagrađen sa 350 eura, Milica Zorić nagrađena iznosom od 300 eura i Jelena Rosić kojoj je pripala novčana nagrada od 250 eura.
Foto TO HN
Specijalna nagrada u ovoj kategoriji pripala je Relji Živojnoviću i iznosi 250 eura. U kategoriji Najljepši balkon/terasa prva nagrada i 300 eura pripala je Stanki Tešović, drugoplasirana je Mirjana Ivović kojoj je pripala nagrada od 250 eura a na trećem mjestu je Vesna Nakićenović koja je dobila novčanu nagradu u iznosu od 200 eura.
Nagrada za održivost i očuvanje starih vrsta biljaka pripala je Katici Perović a nagradu za kreativnost i originalnost u bašti osvojio je Andrija Dević. Njima su pripale novčane nagrade od po 100 eura. Za doprinos uređenja površina oko stambenih zgrada sa po 100 eura nagrađeni su Aco Vuković i Nenad Stojimirović.
Foto TO HN
Turistička organizacija Herceg Novi još jednom čestita nagrađenima i zahvaljuje svim učesnicima, sa zaljom da slijedeci njihove primjere nastavimo da doprinosimo podizanju ekološke svijesti gradjana i stvaramo jos ljepši ambijent grada.
U đardinu ljetnjikovca Buća u Tivtu u petak je svečano otvoreno treće izdanje manifestacije “Tivatsko kilturno ljeto 2024” koje realizuje JU Gradska biblioteka i tokom kojeg će publika u ovom gradu imati priliku da čuje neke od najeminentnijih književnika sa prostora bivše Jugoslavije.
Manifestaciju je otvorio predsjednik Opštine Željko Komnenović koji je tom prilikom istakao da treće izdanje Tivatskog književnog ljeta, još jednom publici nudi relevantne, originalne, čitane autore i naslove koji nam stižu iz zemalja regiona.
“Gradska biblioteka vrši pažljiv izbor, osluškujući interesovanje publike, oslanjajući se pri tom i na mišljenje struke. Protekla dva ljeta uživali smo u kvalitetnom sadržaju, a vrijeme će pokazati, u to sam ubijeđen, da Tivat nećemo prepoznavati samo po pozorištu, već i po poznatim licima regionalne književne scene”, kazao je Komnenović.
On je podsjetio da Opština Tivat ove godine u oblast kulture ulaže 2,5 miliona eura.
Tivatsko kulturno ljeto 2024
“Vrlo brzo tivatska kulturna scena dobija i novi prostor u Donjoj Lastvi, otvorenu ljetnju pozornicu za manje događaje i kino projekcije. Iskoristiću priliku da vam preporučim književne ali i druge umjetničke programe koje vam Tivat kao destinacija nudi ovog ljeta, na poznatim, ali i na novim lokacijama” poručio je Komnenović.
Jelena Petrovič je pročitala pismo podrške ministrice kulture i medija Tamare Vujović koja je bila spriječena da prisustvuje dogadjaju a u kojem se između ostalog kaže:
“Posebno bih željela da istaknem značaj biblioteka i bibliotečkih programa. Nadalje, da svi pohvalimo JU Gradska bilbioteka Tivat kao mladu bilbioteku koja je postala samostalna rezultatom odluke Opštine Tivat da ispuni zakonsku obavezu prema Zakonu o bibliotečkoj djelatnosti. Kvalitet književbnosti i njen zvuk se mora probiti kroz graju leta, jer ona ima poseban značaj našem društvu, jer obogaćuje kulturni život i emotivni izraz jedne zajednice, oslikava ideale, ono što je bilo, što možda nismo umeli i uči nas šta možemo i šta smo u stanju”, napisala je Vujović.
Tivatsko kulturno ljeto 2024
Na otvaranju manifestacije upriličeno je književno veče na kojem je gost bio Miodrag Majić, ugledni sudija iz Beograda, koji je promovisao svoj roman “U ime naroda”
“Satira se pojavila u mojim pričama jer je to izgleda bio najlakši način da se obračunam sa tim tipovima sa kojima se suočavam i sa tim pojavama. Da se nisam zaklonio iza satire ko zna šta bi bilo. Meni su ti likovi i pojave iz pravosuđa očigledno izazivali potrebu da se sa tim njihovim karakternim osobinama, beskrajnim poltronizmom, beskrajnom plašljivošću, nekako našalim. Nisam našao ništa ozbiljnije,. Da sam ih doživio ozbiljnije bio bi to fijasko i onda sam počeo intelektualno da se sprdam sa njima, da bih ostao koliko toliko pristojan. To srećemo na žalost i u drugim državnim institucijama. Vjerovatno je to bio moj zaklon. I tačno je da ja nisam imao milosti prema tim tipovima u mom pisanju”, kazao je Majić.
Autor je odgovarao i na pitanja publike a u muzičkom dijelu programa učestvovao je kvartet saksofona profesora Gorana Turkalja.
Ovogodišnji 23. po redu Međunarodni festival klapa Perast počeo je sinoć, a trajaće tri večeri. Prema riječima predsjednice Nevladine organizacije Međunarodni festival klapa Perast, Tine Braić Ugrinić Festival se nalazi na razmeđi klasičnog poimanja klapskog pjevanja i svijeta koji nosi sa sobom, i onog novog instrumentalnog, primamljivijeg za većinu koja sluša i voli ovu vrstu pjevanja.
“Kako smo i sami svjesni da je ono starije uvijek temelj i da ako ga srušimo novo neće biti održivo, ove godine smo se odlučili za njihov spoj. U ove tri večeri koje su pred nama napravili smo program koji će zadovoljiti oba, prividno oprečna ukusa klapskog pjevanja, odnosno slušanja”, poručila je ona.
Tina Braić- Festival klapa Perast 2024.
I pored muzičkog trenda u regionu klapska pjesma opstaje, kazala je Braić Ugrinić. Naglasila je brojnost sve većih dječijih klapa koje se razvijaju u Crnoj Gori, a koje, prema njenim riječima, stvaraju kvalitetan i trajan put opstanka klapske pjesme.
“Uprkos svim drugim okolnostima i nepredvidljivostima mi i dalje najavljujemo, nadamo se sve bolje festivale, koji ove godine ima i novinu. Nakon takmičarskog i revijalnog dijela očekuju nas koncerti iskusnih i renomiranih klapa”, rekla je ona.
Mnogo je festivala klapskog pjevanja, ali malo je onih koji se mogu pohvaliti ovakvom tradicijom, istakao je na otvaranju direktor Turističke organizacije Kotor Jovan Ristić. On se tom prilikom zahvalio svima koji se bave ovom vrstom pjevanja, i time čuvaju tradiciju uprkos svim izazovima koje nosi savremeno življenje.
Jovan Ristić- Festival klapa Perast 2024.
“Zahvalio bih se organizatorima koji su sve ove godine prošli kroz različite faze i uprkos tome uspjeli da opstanu. Pozvao bih sve da posjete Festival i uživaju u anđeoskim glasovima , na ovom čudesnom mjestu”, kazao je on i proglasio festival otvorenim.
Tokom prve večeri nastupile su ženske klape Divna, Alata i Lira, i to iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U revijalnom dijelu programa nastupile su Klapa Maris, Bisernice Boke i Kaše. Kako su najavili organizatori drugo veče je sadržajem najbogatije. Od dječijih klapa nastupiće klape iz Hrvatske – Splita i Zagreba, kao i iz Crne Gore – Kotora, Tivta, Bijelog Polja, Kolašina, Nikšića, Podgorice. Nakon dječijih predstaviće se tri mješovite klape iz Crne Gore i Hrvatske. Takođe, te večeri nakon takmičarskog dijela biće priređen koncert klape „Kumpanija“ iz Vele Luke na Korčuli. Treća veče, 16. juna, rezervisana je za muške klape, njih sedam, koje takođe dolaze iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Nakon takmičarskog i revijalnog dijela čeka nas koncert klape “Valdibora” iz Rovinja”.
Program sve tri večeri počinje od 21 sat na Pjaci Svetog Nikole u Perastu.
NTO CG: Prema posljednjim podacima u Crnoj Gori boravi 60.784 turista
Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTO CG) zadovoljna je početkom ljetnje turističke sezone. Kao je kazala agenciji Media Biro predstavnica te organizacije Dragica Rašković, očekivanja za naredni period su optimistična. Napomenula je da su rezultati ankete turističke privrede, koju su nedavno sproveli, pokazali da su turistički djelatnici uglavnom zadovoljni početkom sezone.
„Prema nalazima ove ankete,najveći broj njih najave ocjenjuje dobrim. Čak preko 80 odsto učesnika ankete smatra da su najave na nivou prošlogodišnjih ili bolje u odnosu na prethodnu godinu. Prema rezultatima te ankete, pored regiona, najviše najava imamo sa tržišta Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Primjetan je i rast interesovanja sa tržišta kao što su, baltičke zemlje, skandinavske zemlje i Poljska”, kazala je ona.
U mjesečnim izvještajima Evropske komisije za putovanja, Crna Gora se dvije godine nalazi u TOP 10 najbolje ocijenjenih destinacija od strane posjetilaca na online platformama za putovanja.
“U aprilskom izvještaju zauzeli smo visoko četvrto mjesto i iskreno se nadamo da ćemo i tokom ljeta bilježiti dobre ocjene”, rekla je Rašković.
Prema nezvaničnim podacima koje lokalne turističke organizacije dostavljaju NTOCG u Crnoj Gori je 13. juna boravilo 60.784 turista, što je 6,65 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine i nešto više u odnosu na 2019. godinu.
Kotor – foto Boka News
„Najveći rast se bilježi u opštinama Budvi i Herceg Novom, s tim što bih napomenula da je evidentiran rast od 23% turista u Herceg Novom u odnosu na isti period predhodne godine.
Prema istim podacima koje smo dobili od lokalnih turističkih organizacija pored regiona najveći broj turista imamo iz velike Britanije, Njemačke i Francuske,
U prethodnom periodu NTO CG sprovela je brojne promotivne aktivnosti na raznim tržištima. U okviru Destinacijskog foruma 60 renomiranih njemačkih turoperatora, novinara i turističkih agenata tokom pet dana posjete bilo je prilici da se bliže upozna sa turističkom ponudom Crne Gore.
“Pored destinacijskog foruma, istakla bih i neke aktivnosti na tržištu Velike Britanije. Prethodnog mjeseca, kao nastavak saradnje s globalnom medijskom kućom BBC, ekipa njihove emisije o putovanjima Travel show, koja ima preko 70 miliona gledalaca na nedjeljnom nivou, je snimala čitavu epizodu emisije o Crnoj Gori.”, poručila je ona.
Učešćem na mnogobrojnim sajmovima i drugim promotivnim aktivnostima, poput studijskih posjeta medija, influensera, turoperatora i marketinških kampanja, NTO CG je promovisala destinaciju u oko 25 zemalja. Poseban fokus ove godine usmjeren je ka digitalnim kanalima promocije, te je najveći dio budžeta opredijeljen za ovaj vid promocije, poručuju iz ove organizacije.
Gastro manifestacija koja promoviše i čuva od zaborava tradicionalni recept kotorske krempite “Kotorska pašta” biće održana večeras, subota, 15. jun od 21 sat, na Pjaci Svetog Tripuna.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće gradski hor “Nikola Đurković” i klapa “Incanto”.
Svi restorani u Kotoru u svojoj ponudi imaju kotorsku paštu – krempitu. Ova manifestacija se tradicionalno se organizuje u predsezoni.
Trajekt italijanske kompanije Adria Ferries stigao je u Bar, u okviru probne vožnje na liniji Bar – Ankona, saopšteno je iz Vlade.
Kako su podsjetili, planirano je da trajekt već početkom jula počne da saobraća na liniji Bar – Ankona.
“Trajekt kompanije Adria Ferries, koja je partner naše Barske Plovidbe u ovom poslu, je upravo uplovio na gat V Luke Bar” kazao je na društvenoj mreži X premijer Milojko Spajić.
