Ivicu Kostelića i državljanina Francuske spasio je večeras patrolni čamac za brze intervencije Mornarice Vojske Crne Gore, javljaju Vijesti.
Iz Ministarstva odbrane potvrdili su da su spašene dvije osobe koje su se izgubile na moru u blizini ušća Bojane.
U potrazi za dvojicom nestalih sudjelovao je i helikopter Vojske Crne Gore, a akcija je pokrenuta predvečer kada je preko Pomorskog operativnog centra u Baru stigla informacija da se nekoliko milja od Ade Bojane u moru nalaze dvije osobe.
Prema neslužbenim informacijama, riječ je o poznatom hrvatskom sportisti, skijašu Ivici Kosteliću, i jednom francuskom državljaninu, koji su se bavili kajakingom.
Njihove kajake prevrnulo je jako jugo i valovi visoki preko tri metra, a pronađeni su zahvaljujući naporima spasilaca iz sistema traganja i spašavanja na moru.
Kostelića i Francuza u uzburkanom moru pronašla je i spasila posada jednog od novih brzih patrolnih čamaca Mornarice VCG.
Kako doznaju Vijesti, dvojica spašenih muškaraca su dobro, ali su iz predostrožnosti predani ekipi Hitne pomoći koja ih je čekala u luci Bar, gdje je patrolni čamac uplovio oko 22:45 sati.
Astronomske ponude budućih zakupaca obilježile su otvaranje ponuda za kupališta duž budvanske rivijere, koje su višestruko veće od minimalnih početnih cijena zakupa koje je Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom ponudilo u tenderu za zakup 89 kupališta u metropoli turizma.
Novinar “Vijesti” prisustvovao je otvaranju ponuda za djelove petrovačke rivijere koje su dostigle vrtoglave cifre, čak milionske. Otvaranje ponuda bilo je organizovano u tri kancelarije u Zavodu za izgradnju, u blizini upravne zgrade Morskog dobra, a u svakoj je bilo prisutno privatno obezbjeđenje, dok su policijski imspektori bili u predvorju.
Za dio petrovačke gradske plaže dužine 62 metra, oznaka 25A, početna cijena 3.291 eura pristiglo je pet ponuda i to: firma Dregos 25.800 eura bez PDV-a, N.N. 35.000 eura, G.D. 61.000, Mian DOO 3.300 eura, dok je D.B. ponudila nevjerovatnih 800.000 eura.
Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, čija je minimalna cijena sezonskog korišćenja bila 7.609 eura, pristigle su tri ponude i to: N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je M.Š. ponudio astronomskih 800.000 eura.
Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, oznaka 25E, čija je minimalna cijena sezonskog zakupa bila 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, A.S. 950.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura.
Predstavljanje ponuda – foto Mediabiro
Svakako najinteresantnije je bilo otvaranje ponuda za popularnu plažu Ponta dužine 39 metara, minimalna cijena zakupa 20.957 eura, za koju su pristigle tri ponude i to: Žuti zec DOO 89.002 eura, Neimar investment construction DOO Bar milion eura i Ponta DOO Petrovac 30.000 eura.
Za zakup plaže Lučice kod Petrovca, čija je dužina 215 metara i minimalna cijena sezonskog zakupa 44.570 eura, pristigle su četiri ponude i to: podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura, Pešter Co 45.000, S.P. milion eura.
Privredna komora (PKCG) učestvovaće u tematskom projektu pod nazivom Reconnect – Kreativno zanatstvo za industrijsku simbiozu u sektorima plave ekonomije, odobrenom u okviru četvrtog poziva programa saradnje Interreg Euro-MED 2021-2027.
Iz PKCG je saopšteno da je ukupna vrijednost projekta 1,7 miliona EUR, a vodiće ga t2i – Agencija za transfer tehnologija i inovacija iz Italije.
“Opšti cilj projekta je unapređenje cirkularnosti u Mediteranu, promovisanjem uloge zanatskog sektora kao ključne komponente za razvoj industrijske simbioze, sa fokusom na sektor plave ekonomije (mala i srednja preduzeća bazirana na zanatskoj proizvodnji i šire društveno-inovativne zanatske prakse)”, navodi se u saopštenju.
Cilj je da se podstakne obnova i ponovna upotreba otpada iz ribarstva i algi kako bi se ostaci transformisali u visokovrijedne bio-bazirane sastojke.
Pored toga, projekat ima cilj da proširi koncept simbioze izvan isključivo industrijske dimenzije ka širem razumijevanju društvenih praksi i ekonomskih procesa, koji omogućavaju ostvarenje cirkularnosti.
“Pristupi cirkularnosti su trenutno fragmentisani – srednja i velika preduzeća primjenjuju formalizovane pristupe, dok se manji proizvodni subjekti oslanjaju na spontanije prakse”, rekli su iz PKCG.
Uz PKCG, partneri su iz Italije, Španije, Grčke i Albanije, i to Privredna komora Venice-Rovigo, Poslovno inovativni centar Malage, Andaluzijski morski i pomorski klister, KINNO – posrednik za inovacije, AULEDA – Agencija za lokalni ekonomski razvoj, Univerzitet u Rijeci i Centar za istraživanje i tehnologiju Grčke.
Takođe, projekat će uspostaviti i prekograničnu mrežu, koja će nastaviti saradnju i nakon njegovog završetka.
Predviđeno je da realizacija projekata počne 1. aprila ove godine, a trajaće 30 mjeseci.
Malo ko ne voli roštilj. No, to što možda nije sezona boravka na otvorenom, odnosno roštiljanja ne mora značiti da morate biti zakinuti za taj ukusni obrok.
Meni su u cijeloj toj priči najomiljeniji ražnjići i to oni s piletinom i povrćem.
Pa, kako vikendom imam vremena za ovakve pothvate, tačnije rezuckanje i onda nabadanje na štapiće, odlučila sam neki dan tako pripremiti za ručak pileće ražnjiće s povrćem iz pećnice.
Zapravo je sve vrlo jednostavno, i ono najvažnije, prefino.
Sastojci:
500 g pileća prsa
5-6 gljiva
crvena paprika
1-2 crvena luka
2 tikvice
10 kom cherry rajčica
2 žlice BBQ umaka bez kalorija
himalajska sol, papar, peršin
ražnjić/drveni štapići
Postupak:
Izrežite povrće na komadiće, posolite i popaprite.
Izrežite pileća prsa na komadiće, dodajte BBQ umak bez kalorija i pomiješajte.
Poredajte povrće i piletinu na štapiće proizvoljno.
Rasporedite na limu za pečenje koji ste prethodno obložili papirom za pečenje.
Stavite ražnjiće u pećnicu zagrijanu do 180°C, pecite ih oko 15-20 minuta.
Nakon pečenja, možete ih posuti i s nasjeckanim peršinom.
Jutros je na Sjevernom moru došlo do sudara tanker koji prevozi naftu i teretnog broda, pri čemu je je oba broda zahvatio plamen. Spašeno je najmanje 30 članova posada, a za nekima se još traga. Svi članovi posade tankera su na sigurnom. Tanker je prevozio avionsko gorivo, koje sada curi u Sjeverno more.
Do nesreće je došlo uz obalu istočnog Yorkshirea, a alarm je oglašen u 10:48 po hrvatskom vremenu. Obalna straža odmah je pokrenula veliku akciju spašavanja, u kojoj sudjeluju brodice i helikopter iz Humbersidea. Uz njih, prema mjestu sudara upućeni su i zrakoplov obalne straže te obližnji brodovi s protupožarnom opremom.
BBC je dobio fotografiju koja prikazuje guste oblake dima koji se dižu iz tankera nakon sudara u Sjevernom moru (naslovna fotografija). Obalna straža u priopćenju za javnost navodi da je “incident i dalje u tijeku”.
Prema neslužbenim informacijama, kontejnerski brod MV Solong udario je u naftni tanker MT Stena Immacule, koji je bio usidren. Tanker plovi pod američkom zastavom te je jedan od 10 tankera zaduženih za opskrbu američke vojske naftom. Kontejnerski brod plovio je pod portugalskom zastavom.
Ministar odbrane Dragan Krapović posjetio je danas Opštinu Tivat u okviru redovnih aktivnosti jačanja saradnje između Ministarstva odbrane i lokalnih samouprava. Tom prilikom sastao se sa predsjednikom opštine Željkom Komnenovićem, sa kojim je potpisao Sporazum o poslovno-tehničkoj saradnji.
Potpisivanje Sporazuma nastavak je jačanja partnerskih odnosa u više oblasti između Ministarstva odbrane i Opštine Tivat, u cilju promocije vojno-pomorske tradicije Boke Kotorske, kao i bližeg definisanja budućih dugogodišnjih zajedničkih projekata od opšteg društvenog interesa.
Ministar Krapović izrazio je veliko zadovoljstvo što je konačno došlo i do formalizacije odnosa između Ministarstva odbrane i Opštine Tivat u smislu korišćenja, valorizacije i prezentacije unapređenja simbola Crne Gore, Mornarice VCG, a svakako i simbola Tivta, kao što je ŠB ”Jadran”.
„Ovim dokumentom regulisaće se i ostala pitanja, posebno kada se radi o pomorskom nasljeđu i kulturnoj baštini Crne Gore, koja je u Tivtu vrlo vrijedna i obimna, a do sada nije imala adekvatan tretman“, istakao je ministar Krapović.
Komnenović se zahvalio ministru, kao i Komandi Mornarice Vojske Crne Gore na dosadašnjoj saradnji, kao i na konačnoj formalizaciji saradnje koja ima izuzetnu vrijednost za građane Tivta a ogleda se, prije svega, u povraćaju ŠB ”Jadran” u njenu matičnu luku Tivat na ponos svih građana ovog grada.
„Operativni vez je na obali Pine, i tako će ostati i u budućnosti“, zaključio je Komnenović.
Ministarstvo odbrane i Opština Tivat sarađivaće i na projektu očuvanja vojno-pomorskog nasljeđa kroz stvaranje jedinstvene muzejske zbirke koju će činiti vrijedni eksponati povezani sa postojanjem i tradicijom pomorskog Arsenala u Tivtu. Po riječima Komnenovića, Muzej i galerija Tivat preuzela bi eksponate Zbirke pomorskog nasljeđa i oni bi postali okosnica kulturne ponude grada.
Sa sastanka u Tivtu
Ova posjeta je još jedan pokazatelj opredijeljenosti Ministarstva odbrane ka aktivnom doprinosu lokalnim zajednicama, kao i unapređenju bezbjednosti i kvaliteta života svih građana.
Plan restrukturiranja Instituta Dr Simo Milošević u Igalu predviđa prenamjenu Dječijeg odjeljenja Instituta u prostor za osnovnu školu. Međutim, ovaj objekat nije obična zgrada – riječ je o remek-djelu moderne arhitekture, djelu Nikole Dobrovića, jednog od najistaknutijih jugoslovenskih arhitekata 20. vijeka, poručuju iz NVO EkoKulMedia – Herceg Novi.
Želimo jasno istaći: nismo protiv adaptacije objekta za školu. Naprotiv, smatramo da obrazovanje mora imati prioritet i podržavamo rješavanje višedecenijskog problema smještaja škole u Herceg Novom. Ali isto tako, insistiramo da se ovaj arhitektonski dragulj sačuva i adaptira na način koji će poštovati njegovu kulturnu i arhitektonsku vrijednost. Primjeri iz svijeta pokazuju da se modernistička arhitektura može uspješno revitalizovati i prilagoditi savremenim potrebama – poput pretvaranja nekadašnjih industrijskih i medicinskih kompleksa u školske i univerzitetske kampuse u Francuskoj, Njemačkoj i Španiji.
Institut dječije odjeljenje
Dobrovićevo djelo jedno je od najmarkantnijih primjera moderne arhitekture na prostoru bivše Jugoslavije i jugoistočne Evrope. Njegovi projekti u Herceg Novom ( zgrada Pošte, dogradnja zgrade Opštine I Dječije odjeljenje Instituta) predstavljali su iskorak u emancipaciji prostora i vizuelne kulture naše sredine.
Dječije odjeljenje Instituta Igalo, kao jedinstven je spoj modernističkog izraza i lokalnih arhitektonskih elemenata izgrađeno 1962. godine na temeljima bivše francuske kablovske telefonske centrale. Njegova prepoznatljivost leži u jasnim linijama i specifičnoj materijalizaciji – upotrebi domaćih oblutaka na fasadi – što ga čini jednim od rijetkih primjera ovakvog pristupa arhitekturi u jugoistočnoj Evropi.
Nažalost, inicijativa mladih hercegnovskih arhitekata za zaštitu ovog objekta kao kulturnog dobra nije prije nekoliko godina naišla na odgovor nadležnih institucija. Uprava za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru i Opština Herceg Novi nisu preduzele konkretne korake ka valorizaciji ovog arhitektonskog bisera, uprkos njegovoj evidentnoj istorijskoj i umjetničkoj vrijednosti.
Institut dječije odjeljenje
Pozivamo nadležne institucije da hitno preispitaju plan prenamjene i pronađu model adaptacije koji će omogućiti da objekat zadrži svoju autentičnu arhitektonsku formu, dok istovremeno ispunjava zahtjeve moderne obrazovne ustanove. Stručna praksa u svijetu pokazuje da je moguće spojiti funkcionalnost i očuvanje kulturne baštine – zašto Herceg Novi ne bi bio primjer takvog uspjeha?
Ne smijemo dozvoliti da nemar i brzopleta rješenja izbrišu važan dio našeg kulturnog identiteta. Herceg Novi zaslužuje školu, ali zaslužuje i očuvanje svog arhitektonskog nasljeđa!
Potpisivanje Memoranduma – foto Kancelarija za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore
U okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, danas je potpisan Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta.
Ovim Memorandumom crnogorski naučnici dobijaju pristup istraživačkim ekspedicijama na Antarktiku, čime se otvara novo poglavlje u međunarodnoj naučnoj saradnji Crne Gore.
Predsjednik Milatović izrazio je zadovoljstvo postignutim memorandumom, ističući da je ovo istorijski trenutak za crnogorsku naučnu zajednicu:
“Ovo partnerstvo omogućava našim istraživačima da postanu dio globalnih naučnih napora u proučavanju klimatskih promjena i ekosistema Antarktika. Crna Gora ovim korakom pokazuje da ima kapaciteta da doprinese međunarodnoj nauci kroz učešće u globalnim istraživačkim projektima”, istakao je predsjednik Milatović.
Potpisivanju ovog Memoranduma prethodila je prva misija crnogorske naučne zajednice na Antarktiku, u kojoj je kao dio bugarske misije Sv. Kliment Ohridski učestvovala dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora Kotor.
Njeno učešće u bugarskoj ekspediciji je rezultat incijative predsjednika Milatovića tokom susreta sa predsjednikom Radevim u Podgorici kada je predložio da se naši naučnici priključe njihovim istraživanjima Antarktika.
Predsjednik Milatović je, prepoznajući značaj crnogorskog učešća u globalnim istraživanjima, inicirao potpisivanje ovog memoranduma kako bi osigurao da crnogorski naučnici i u budućnosti budu dio međunarodnih istraživačkih projekata na Antarktiku.
Memorandum su potpisali direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović, i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev.
U njemu se definiše više oblasti saradnje, uključujući zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka, obuke i razvoj istraživačkih kapaciteta, kao i razmjenu istraživača i studenata.
Crna Gora time jača svoju naučnu diplomatiju i pozicionira se kao aktivni učesnik u međunarodnim naučnim istraživanjima od globalnog značaja.
Turistička organizacija Tivat uspješno je predstavila turističke potencijale destinacije na jednom od najznačajnijih međunarodnih sajmova turizma ITB Berlin, koji se održao u periodu od 4-6. marta u glavnom gradu Njemačke.
Učešće na ovom prestižnom sajmu bila je izuzetna prilika da Tivat predstavi svoje jedinstvene prirodne ljepote i bogatu turističku ponudu. Turistička organizacija Tivat je kroz brojne poslovne sastanke i susrete sa međunarodnim turističkim partnerima imala priliku da dodatno unaprijedi svoju prepoznatljivost na svjetskom tržištu i osnaži postojeće veze sa ključnim akterima u turističkoj industriji.
Veliko interesovanje posjetilaca na štandu Tivta potvrđuje da destinacija nastavlja da privlači pažnju kako individualnih putnika, tako i organizatora putovanja, koji u Tivtu prepoznaju grad sa visokim potencijalom za razvoj održivog turizma i luksuznih turističkih sadržaja.
TO Tivat na ITB sajmu u Berlinu
Direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević istakla je značaj ovog sajma za dalji razvoj turizma.
“ITB Berlin je jedno od najvažnijih mjesta susreta turističkih profesionalaca, gdje imamo priliku da predstavimo Tivat kao atraktivnu destinaciju na svjetskom nivou. Ove godine, kroz brojne sastanke i kontakte sa partnerima, uspjeli smo dodatno učvrstiti poziciju Tivta kao nezaobilaznog mjesta na mapi luksuznog i održivog turizma. Nastavljamo da radimo na unapređenju naše ponude i privlačenju novih tržišta”, kazala je Lakičević.
Predstavnik Turističke organizacije Tivat prisustvovao je i svečanoj dodjeli nagrada za Top 100 story awards u sklopu Green Destinations, gdje se Tivat našao u užem izboru u kategoriji priroda i pejzaž sa svojom pričom „Less is more – Billboard remowal results of Tivat“.
TO Tivat na ITB sajmu u Berlinu
ITB je jedna od dvije najznačajnije turističke manifestacije u svijetu, koja se organizuje u B2B segmentu. Ove godine, na najposjećenijoj turističkoj berzi, nastupili su preko 5.800 izlagača iz čak 170 zemalja.
Tržište Njemačke je značajno emitivno tržište za Crnu Goru. Tokom prethodne godine, našu zemlju je posjetilo oko 145.000 turista iz Njemačke, koji su ostvarili više od 700.000 noćenja.
Pored Turističke organizacije Tivat, turističku ponudu prezentovale su i lokalne turističke organizacije Herceg Novog, Budve, Kotora i Bara kao i avio kompanija Air Montenegro i drugi turistički predstavnici iz Crne Gore.
Tokom proteklog vikenda su na crnogorskim putevima evidentirane 34 saobraćajne nezgode u kojima je jedno lice smrtno stradalo, u Podgorici, četiri lica su zadobila teške tjelesne povrede, dok je 10 lica zadobilo lake tjelesne povrede. U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su, u okviru represivnih aktivnosti, podnijeli 205 prekršajnih prijava, izdali 1.274 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja – saopšteno je iz Uprave policije.
Dodaju da je slobode lišeno 60 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
– Od tog broja, njih 26 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, 10 vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, i 24 vozača zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Od ukupnog broja lica lišenih slobode, izdvajamo 36 vozača lišenih slobode u Podgorici, devet vozača lišenih slobode u Baru i šest vozača lišenih slobode u Bijelom Polju – navodi se u saopštenju.
Napominju vozače da je od 15. novembra prošle godine do 1. aprila na snazi Naredba o vremenskom periodu i putu odnosno djelovima puta na kojima je obavezna upotreba pneumatika za zimsku upotrebu, te da će u skladu sa tim službenici saobraćajne policije vršiti pojačane kontrole učesnika u saobraćaju u narednom periodu.
Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da strpljivom, odgovornom i opreznom vožnjom prilagođenom uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju poštujući saobraćajne propise, kako bi doprinijeli ukupnoj bezbjednosti građana.
