“Političke i geografske ‘sive zone’ na Balkanu su izuzetno opasne”, napisala je ministarka u autorskom tekstu uoči jubileja. Tekst prenose mediji u zamljama poput Litvanije, Letonije, Rumunije i Grčke.
“Takve sive zone sebi ne možemo priuštiti jer su za Putina (ruskog predsednika Vladimira) one poziv za mešanje, za destabilizaciju”, dodala je Berbokova.
U EU su 1. maja 2004. ušli Estonija, Letonija, Litvanija, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija, Mađarska, Malta i Kipar.
“Najkasnije od agresije Rusije na Ukrajinu znamo da je proširenje naše EU danas i geopolitička neophodnost”, napisala je ministarka. Kao što je bio slučaj pre 20 godina, milioni Evropljana danas ponovo vide priliku i obećanje u tome da postanu građani EU.
“Ne možemo ponovo da dozvolimo da čitava generacija provede vreme u čekaonici EU, kao u državama Zapadnog Balkana”, upozorila je Berbokova. “Ne smemo da proigramo šansu da našu Uniju učinimo većom i jačom – i samim tim bezbednijom.”
Generacija iz kruga proširenja 2004. morala je da skupi hrabrost “da je ne odvrate čeoni vetrovi i populistički slogani”, podsetila je.
“Naša generacija sada ima zadatak da brani i jača projekat mira i slobode u Evropi, čak i ako je za to potrebna neverovatna količina energije.”
Da to uspe, neophodne su reforme u koje spada i ograničavanje prava veta u Savetu EU. To znači da za neke odluke nije potrebna saglasnost svih članica EU, što je sada slučaj, već većine.
U Briselu se smatra da je, što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, u približavanju EU najdalje otišla Crna Gora. Pristupni pregovori sa Crnom Gorom počeli su 2012.
Na začelju je Bosna i Hercegovina kojoj je Unija početak pregovora odobrila prošlog meseca. Međutim, prva konferencija o pristupanju biće tek kada ta država sprovede reforme koje do sada nije, kao što je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.