Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 676.84 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. aprila do 3. maja iznosio 62,92 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Pravoslavni vjernici proslavljaju danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja kucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa – rađanja života.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.
Tito u Igalu – foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina
Na današnji dan prije 44 godine, u Ljubljani je preminuo doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito.
Josip Broz Tito je preminuo 4. maja 1980. godine, u 15.05, u Kliničkom centru u Ljubljani.
Kovčeg sa Titovim posmrtnim ostacima stigao je sjutradan Plavim vozom iz Ljubljane, preko Zagreba, u Beograd.
Tri dana kasnije, na sahranu je došlo 700.000 ljudi. Prisutno je bilo 209 državnih delegacija iz 128 zemalja svijeta. Bio je to najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku, podsjeća RTS.
Posljednju poštu osnivaču Pokreta nesvrstanih odali su 31 predsjednik države, 22 premijera, četiri kralja, šest prinčeva i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata. Iz Hladnim ratom podijeljenog svijeta, u Beograd su doputovali državnici iz oba tabora.
Na sahrani su bili i Margaret Tačer, potpredsednik SAD Volter Mondejl, Indira Gandi, Hosni Mubarak, Sadam Husein, Leonid Brežnjev, Nikolaj Čaušesku, švedski kralj Karl XVI Gustav.
Tito je sahranjen u Kući cvijeća na Dedinju, gdje od 2013. godine pored njega počiva i supruga Jovanka. Njegov grob je, uz obližnji Muzej Jugoslavije, i dalje odredište brojnih turista, posjetilaca i poštovalaca iz bivših jugoslovenskih republika i cijelog svijeta.
Josip Broz Tito je rođen u Kumrovcu u tadašnjoj Austrougarskoj 7. maja 1892. godine. Postao je u to vrijeme najmlađi vodnik austrougarske vojske, a za vrijeme Prvog svjetskog rata su ga ranili i zarobili Rusi, pa je završio u radnim logorima u Rusiji.
Nakon Oktobarske revolucije, 1920. godine vratio se u novoosnovanu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i u Zagrebu se učlanio u Komunističku partiju.
Po izbijanju Drugog svjetskog rata, postao je vođa Partizanskog pokreta otpora, a nakon njegovog završetka lider Jugoslavije u kojoj je uspostavljen novi društveno-politički poredak.
Bio je predsjednik Vlade od 29. novembra 1945. godine, a poslije 1953. predsjednik Saveznog izvršnog vijeća i predsjednik Republike. Kada su godinu dana kasnije te dvije funkcije razdvojene, ostao je do kraja života predsjednik Republike, a od 1974. godine i predsjednik Predsjedništva SFRJ.
Imao je čin maršala Jugoslavije i položaj vrhovnog komandanta Jugoslovenske narodne armije. Jedan je od osnivača Pokreta nesvrstanih, čiji je jedno vrijeme bio i generalni sekretar.
Izuzetna godina za Hercegnovski strip festival(HSF) i njegov doprinos kvalitetnoj kulturnoj sceni Herceg Novog, Boke i Crne Gore se nastavlja. Nakon, po mnogima, najvećeg kulturnog događaja godine, gostovanja maestra Mila Manare na Devetom Strip vikendu, i izložbe njegovih originalnih radova koju su ljubitelji umjetnosti mogli vidjeti na oba sprata gradske galerije tokom marta i aprila, organizatorski tim HSF-a uspješno je predstavio svoj festival i svoj grad i zemlju na prestižnim Crtani Romani Šou u Zagrebu i Komikonu (Comicon) u Napulju.
Upravo u Napulju, na jednom od najvećih svjetskih okupljanja ljubitelja stripa i pop kulture, potvrđen je dogovor da na 18. Hercegnovskom strip festivalu koji će se održati od 6. do 11. septembra, 2024. godine, jedan od specijalnih gostiju bude i Tanino Liberatore, globalna legenda devete umjetnosti. Dolazak na Hercegnovski strip festival potvrdio je i Mark Simpson, poznatiji kao Džok (Jock), škotski umjetnik koji kao i Liberatore, pripada samoj eliti svjetskih strip umjetnika.
Tanino Liberatore jedan je od najznačajnijih italijanskih ilustratora i strip crtača svih vremena. Njegovu mladost obilježava druženje sa velikanima stripa Andreom Pacijencom i Stefanom Tamburinijem pod čijim uticajem i ulazi u strip i prve radove objavljuje upravo u njegovom magazinu Kanibal. Uz podršku njih dvojice, Liberatore stvara i „RanXerox“ njegov najpoznatiji i najdugovječniji strip. Objavljuje i u kultnim magazinima Il Male, Frižider, Eho Savane, Tranfert, Metal Hurlant, Nastaviće se, Šik, Hastler, Uvrnute priče, po scenarijima najpoznatijih svjetskih autora.
Tamburinijeva prerana smrt Liberatorea udaljava od stripa, te se posvećuje ilustraciji i radu na filmu. Crta omote za albume poznatih svjetskih bendova od kojih je svakako najpoznatiji onaj za „The Man from Utopia“ Frenka Zape na kojem je muzičar predstavljen kao RanXerox. U svijetu filma uspješan je i kao art direktor i kao kostimograf i kao scenograf.
Stripu se vraća s vremena na vrijeme oživljavajući svog najpoznatijeg heroja RanXeroxa, crtajući specijalne epizode Betmena za ediciju „Crno i bijelo“, kratke priče za legendarni magazin Heavy Metal te fenomenalni album „Lucy“ za francuskog izdavača Glenat.
liberatore per zappa
Rođen kao Mark Simpson, Džok (Jock) karijeru započinje u najvećoj britanskoj izdavačkoj kući 2000 AD crtajući poznate junake Sudiju Dreda, Tor Sajana i Leni Ziro, što ga preporučuje američkom gigantu DC Comics gdje dobija poslove na prestižnim naslovima Helblejzer, Gubitnici, Zelena strijela i Betmen. Upravo radom na Betmenu stiče status jedne od najvećih svjetskih zvijezda stripa. Ovog junaka crta u njegovom redovnom izdanju kao i u serijalima Detektivske priče, All Star Betmen, Betmen koji se smije, kao i mnogim pojedinačnim pričama.
Džok se ističe i radom za Marvel na naslovima X-men i Vulverin, te za najvećeg nezavisnog izdavača Image Comics naslovom Vještice, sa legendarnim scenaristom Skotom Snajderom. Svojim autentičnim stilom iskazao se i kao jedan od najboljih crtača naslovnica, te njegove kreacije krase neka od kultnih izdanja Betmena, Supermena, Derdevila, Čudovišta iz močvare, Hulka, Američkog vampira, Venoma, Skalpiranih… Dobitnik je velikog broja međunarodnih nagrada za svoj rad. Ovaj izuzetni umjetnik se iskazao i kao zvijezda filmske produkcije dajući ključni doprinos holivudskim blokbasterima kao što su Henkok, Bojni brod, Potomci (Children of Men), Dred, Betmen početak, X-men: Dani buduće prošlosti, Ex Machina.
Uz već najavljenu prvu specijalnu gošću, Džil Tompson, ovogodišnje osamnaesto izdanje Hercegnovskog strip festivala obećava da bude jedno od najimpozantnijih okupljanja strip umjetnika na svijetu. U predstojećim danima stiže i predstavljanje preostalih devet velikana devete umjetnosti koji su ovogodišnji specijalni gosti ovog fantastičnog festivala, ali slijede i najave sjajnog muzičkog programa kakav zaslužuje jedan grad kulture i umjetnosti.
Među različitim načinima promocije turističkih potencijala Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja svoje mjesto sve više zauzimaju i specijalizirane mobilne aplikacije. Jedna od njih, “Vikendholičari” predstavljena je na nedavnom Sarajevo Destination Festivalu.
Kreator aplikacije, Mario Slaviček ističe da su “Vikendholičari” prva mobilna aplikacija u regiji koja se bavi vikend izletima, vikend destinacijama, pokušavajući na vrlo jednostavan način omogućiti ljudima da sami organiziraju svoj slobodan vikend.
– Osnovna ideja aplikacije je da odabirom kategorije, uključujući posebne parametre kao što su primjerice da idete na putovanje s djecom ili da vodite kućnog ljubimca, dobijete konkretne ponude gdje i kako otići. Mi smo počeli komunikaciju prema turističkim organizacijama, malim poduzetnicima u turizmu. Već smo jako prepoznati na društvenim mrežama, jer smo to pokrenuli prije mobilne aplikacije. Ljudi nas prepoznaju i zovu da ih posjetimo i promoviramo na različite načine. Rado se odazivamo, jer želimo predstaviti atraktivne destinacije za korisnike aplikacije i one na društvenim mrežama – kaže Slaviček.
On kaže da je Vikendoličarima na početku fokus bio na Hrvatskoj, ali da se sve više usmjeravaju i na ponudu zemalja u susjedstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
– BiH nam je relativno malo pokrivena, ali to ne znači da nismo putovali i da nismo uvrstili neke zanimljive destinacije u našu aplikaciju. I naše sudjelovanje na Sarajevo Destination Festivalu govori da nam je BiH itekako zanimljiva. U idućih nekoliko mjeseci ćemo se “raspršiti” po BiH i sigurno predstaviti puno lijepih odredišta za vikend turiste – najavljuje Slaviček.
Aplikacija “Vikendholičari” pokriva prostor koji se može obići i posjetiti u dva do četiri dana automobilom. Slaviček ističe da je turistička ponuda za takvu vrstu putovanja prilično dobra, a vjeruje da će i ova aplikacija omogućiti da mnoga mjesta u BiH budu turistički posjećenija.
– Prirodnih ljepota je jako puno, ugostiteljskih i turističkih poduzetnika je sve više i doista se ima gdje ugodno iskoristiti vrijeme. Mi pokrivamo tridesetak kategorija, od pješačenja, bicikliranja, planinarenja i stvarno je ponuda raznolika i bogata. Ono što je kod nas specifično je da turističke točke, turistička odredišta koja predstavljamo, zapravo obrađuju i predlažu sami turisti za druge turiste. Iznose vlastita turistička iskustva i impresije i to je sigurno vrlo korisno. Filtriranje omogućava korisnicima da biraju ono što ih zanima i što je njima konkretno bitno – zaključuje Slaviček.
Država Crna Gora je od trajektne linije Kamenari-Lepetani za godinu prihodovala preko osam miliona eura, saopštio je predsjednik Građanskog pokreta URA, Dritan Abazović.
On je podsjetio da se sjutra navršava tačno godinu od kada je država počela da naplaćuje usluge trajektne linije Kamenari-Lepetani.
“Za taj period prihodovano je preko osam miliona EUR, tačnije 8,18 miliona, zaključno sa 1. majem ove godine”, objavio je Abazović na Facebooku.
Kako je naveo, ukoliko oduzmemo fiksne troškove koji na mjesečnom nivou iznose oko 150 hiljada EUR i amortizaciju, čisti profit države, odnosno preduzeća Morsko dobro koje upravlja linijom, veći je od četiri miliona EUR u prvoj godini poslovanja.
“To je nevjerovatnih 20 puta više nego što je država dobijala kada je linijom upravljala privatna kompanija bliska bivšem režimu i kada su plaćali oko 200 hiljada EUR godišnje koncesije”, dodao je Abazović.
Prema njegovim riječima, država je za godinu zaradila više nego za prethodnih 20 godina.
Trajekt – foto Boka News
“Zamislite sada situaciju da je država kojim slučajem prethodne dvije decenije upravljala linijom, kolika bi zarada bila i šta bi sve moglo da se izgradi za taj novac”, naveo je Abazović.
On je dodao da država u ovom trenutku posjeduje osam svojih brodova, a da prije preuzimanja linije nije imala niti jedan brod u svom vlasništvu.
“Za očekivati je da ova godina bude još uspješnija u poslovnom smislu, jer pojedini troškovi koji su se javili usljed preuzimanja linije više neće postojati”, rekao je Abazović.
On je dodao da će nakon velike propagande i galame, sa kojima su se od samog starta suočili, ostati zapisano da je ovo bio jedan od najboljih poslovnih poduhvata države, sa najbržim trendom povraćaja investicije.
“To je i najbolji odgovor na svaku tešku riječ koja je upućena 43. vladi, ili meni lično, jer je sada svakome jasno zašto su se pojedinci i određene grupe grčevito borili da do ovoga ne dođe i da trajekt suprotno zakonu ostane u rukama privatnika”, naveo je Abazović.
Trajekt JP Morsko dobro – foto Boka News
On se zahvalio doskorašnjem predsjedniku borda direktora Morskog dobra, Blažu Rađenoviću, od koga je, kako je naveo, i krenula cijela ideja. Zahvalio je i direktoru Mladenu Mikijelju i svim zaposlenima u Morskom dobru, kao i bivšoj ministarki Ani Novaković Đurović i svim ostalim ministrima iz prethodne Vlade, na efikasnim odlukama koje su služile isključivo zaštiti nacionalnih interesa i punjenju državne kase.
“Takođe, posebnu zahvalnost dugujemo kompaniji YU-Briv koja je nesebično i bez ikakve nadoknade ustupila svoj trajekt Vasilije na korišćenje svim građanima i tako spriječila obustavu saobraćaja usljed neodgovornosti dotadašnjeg prevoznika. Ruka pravde ne staje, a rezultati sami govore svakog dana u svakom segmentu. Tu smo da se takmičimo u dobru”, zaključio je Abazović.
Zbog sve izraženijh problema te vrste koje su donijele proteklih nekoliko turističkih sezona u tom gradu, lokalne vlasti Tivta odlučile su da postrože komunalna pravila koja bi trebalo da prvenstveno turiste koji posjećuju taj grad, motivišu da se adekvatno ponašaju.
Na predlog Sekretarijata za saobraćaj i stambeno komunalne djelatnosti, odbornici su na sjednici SO Tivat 28. aprila, izglasali izmjene Odluke o komunalnom redu.
Njima je propisano da je na javnim površinama u Tivtu „zabranjeno kretati se i boraviti u kupaćim kostimima, kao i bez dijela odjeće u pješačkim zonama, gradskim parkovima, na trgovima i u užem gradskom jezgru“.
Ova zabrana, međutim, ne odnosi se na kupališne zone grada, što znači da će, naprimjer, i domaći i gosti moći da se u kupaćim kostimima kreću po dijelu Šetalištu Iva Visina u blizini gradske plaže, ali ne i po gradskoj rivi Pine kao što je to do sada nerijetko bio slučaj.
-Razvojem Tivta kao turističke destinacije pored mnoštva pozitivnih trendova, prepoznata su i neka ponašanja koja nisu svojstvena domicilnom stanovništvu i koja prethodnom Odlukom o komunalnom redu, zbog navedenog nije bilo potrebno posebno definisati.
Naime, kako je učestalo kretanje i zadržavanje lica u kupaćim kostimimima kao i bez osnovnog dijela odjeće na mjestima koja za to nisu predviđena, a u namjeri da Tivat ostane prepoznat ka miran, uredan i grad u kome se poštuju kodeks ponašanja i vrijednosti, to se pristupilo dopuni odluke na ovaj način-stoji u obrazloženju izmjena Odluke o komunalnom redu.
Licima koja bi prekršila novouvedene zabrane kretanja po gradu u kupaćim kostimima ili previše obnaženima na javnim površinama, sada tako prijete novčane kazne u rasponu od 20 do 1.000 eura.
Lokalni parlament prihvatio je i izmjene i dopune Odluke o regulisanju saobraćaja na području opštine Tivat, kojima su proširene pješačke zone u gradu.
Pored postojećih pješačkih zona: Ulice mršala Tita, Šetališta Iva Visina i Obale Filipa Miloševića u Donjoj Lastvi, uvedene su i nove i to na potezu od raskrsnice sa ulicom Ruljina do ugostiteljskog objekta „Doria“ u Donjoj Lastvi, šetalište Pine obala, te Veliki i Mali gradski park.
U svim tim pješačkim zonama je uvedena eksplicitna zabrana „kretanja električnih trotineta i drugih sličnih vozila“.
-Suštinski razlog za izmjenu i dopunu Odluke o regulisanju saobraćaja na području opštine Tivat jeste u prepoznavanju problematike u vezi sa ugrožavanjem bezbjednosti pješaka.
Naime, svjedoci smo sve češće upotrebe električih trotineta i sličnih lakih električnih vozila, a koja nisu zakonom definisana, kao i bicikala, čijom neprimjerenom upotrebom se dovode u opasnost životi svih pješaka, naročito u pješačkim zonama-obrazložili su iz Sekretrijata za saobraćaj i komunalno-stambene poslove uvođenje ovih izmjena.
Njima je pored ostaloga, uvedena i obaveza biciklistima da se kreću isključivo biciklističkim stazama i trakama tamo gdje one postoje, a da na drugim mjestima gdje takvih staza i traka nema, biciklisti poštuju obaveze i pravila iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
Iako je prvobitni predlog Sekretartijata bio da se uvede zabrana vožnja bicikala u svim starim i novoproglašenim pješačkim zonama, ipak je amandmanom koji je podnio predsjednik Opštine Željko Komnenović, na kraju usvojeno da zabrana kretanja bicikala važi svakodnevno u intervalu od 19 do 23 sata samo na šetalištu Pine, Ulici maršala Tita i Šetalištu Iva Visina.
Vozačima električnih trotineta i sličnih vozila, koji budu vozili po zabranjem pješakim zonama, prijete novčane kazne u iznosu od 20 do 500 eura.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore U 16 upisala je dvije pobjede drugog dana Uskršnjeg turnira koji se održava u Budvi.
Nakon poraza od Španije i Srbije, igrači Nenad Vukanića savladali su istim rezultatom Holandiju – 12:11 (2:2, 3:2, 2:4, 5:3) i Hrvatsku – 12:11 (1:3, 2:1, 5:2, 4:5).
„Ajkule“ su u duelu sa Holandijom gubile pred posljednju četvrtinu 8:7, da bi serijom 3:0 preokrenuli i sačuvali prednost.
Tri gola u tom meču postigao je Stefan Vraneš, po dva Stefan Kruta, Luka Todorović i Danilo Savović, po jedan Dimitrije Milić, Luka Dragović i Marko Milinić.
U meču protiv Hrvatske, sredinom treće četvrtine, naši momci su bili u zaostatku dva gola (6:4), da bi serijom 6:0 početkom posljednjeg perioda došli do prednosti od 10:6. Hrvatska se nije predavala, a u neizvjesnom finišu naši mladi vaterpolisti su sačuvali prednost.
Stefan Roganović je upisao tri gola, Petar Brnović, Stefan Vraneš i Stefan Kruta po dva, Marko Milinić, Andrej Durutović i Luka Todorović po jedan.
Izložba će putovati kroz više znanstvenih i kulturnih institucija u nekoliko zemalja i u konačnici, u jednom formatu, biti postavljena na Odjelu za povijest zadarskog Sveučilišta 2026. godine.
Izložba je nastala analizom oko 20.000 dokumenata iz osamnaestog stoljeća koje su izradili razni jadranski i jonski uredi, zapisa o ulascima i izlascima iz luka, zabilježbi u mornarskim školama ili bratovštinama, registracija mornara, vlasnika i kapetana, pisma konzula, zapisa o brodolomima, koje je prikupio hrvatski znanstvenik Nikola Čolak (Janjevo, 1914. – Padova, 1996.) u nizu Hrvatskih pomorskih regesta 18. stoljeća, sv. I–IV. Autorica, javlja eZadar, prenosi Morski HR.
Zrinka Podhraški Čizmek, analizirala je preko 25.000 spomena brodova iz dokumenata, podijelila ih i razvrstala po različitim nazivima, usustavila ih historiografskom metodom, dodatno obogativši istraživanja konzultacijskom platformom s talijanskim, hrvatskim, crnogorskim i grčkim pomorskim znanstvenicima i stručnjacima Ovaj zahtjevan pothvat, uz temeljito istraživanje ikonografije, omogućio je slikovito rekonstruiranje 62 plovila zahvaljujući umjetničkom talentu Luigija Divarija, stručnjaka za povijest pomorstva.
Plan je da izložba putuje tijekom 2025.–2026. godine počevši od Zagreba, gdje će Hrvatski povijesni muzej izvesti izložbu u četverojezičnom formatu, na razne dogovorene lokacije: Krk, Cupra Marittima, Trst, Pula, Rijeka, Bakar, Lošinj, Split, Korčula, Dubrovnik, Kotor, Atena i Zadar.
Izložba će potom biti dostupna na internetskim stranicama različitih uključenih institucija, zajedno sa svom relevantnom bibliografijom, rezultat međunarodne znanstveno-istraživačke platforme koja je održana između studenog 2021. i ožujka 2022., navodi Morski HR.
Veliki broj brodova različitih tipova koji se prvenstveno manifestiraju u obliku trupa i raznolikim formama snasti potvrđuju genijalnost i domišljatost morskih ljudi koji su živjeli na obalama Jadranskog i Jonskog mora. Naravno, njihova plovidba ne staje samo u ovim vodama nego se, u promatranom razdoblju, proširila na Mediteran i druge oceane.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova prave ili lijepe književnosti, popularne književnosti, filozofije i knjiga za djecu.
Gdje biste vi kupili zemljište u slučaju apokalipse? Junak romanaodlučuje da to bude u Tasmaniji. Dovoljno je južno da se izbjegnu pretjerano niske temperature. Ima dovoljne rezerve slatke vode, nalazi se u demokratskoj državi i ne nastanjuju je grabljivice kojima je plen čovek. Nije previše mala, ali je ostrvo, dakle, lakše se brani. Tasmanijaje roman o budućnosti. O budućnosti koje se plašimo i koju priželjkujemo. Svi se prepoznajemo u ovom veoma osjetljivom, živom i savremenom djelu. Jer svako od nas traži svoju Tasmaniju, mjesto gde se, jednostavno, možemo spasti. Izdavač je Laguna.
U miljeu karipskih zavodnika, vlažnih i toplih noći, senzualne muzike, i oštrog kontrasta između turizma i bijede, u svom poslednjem, posthumno objavljenom romanu, Vidimo se u avgustu, Gabrijel Garsija Markes govori o ljubavi u zrelim godinama, o želji, životu i samospoznaji, kao i tome da nikoga suštinski ne poznajemo i da neke tajne, htjeli-ne htjeli, nosimo sa sobom u grob. Deset godina nakon što smo pomislili da to više nikad neće biti moguće, imamo priliku da uživamo u novootkrivenom dragulju voljenog kolumbijskog nobelovca. Izdavač je Sezam book.
Roman Crveni šator Anite Dajamant postao je moderni klasik. Ime glavne junakinje je Dina. U Bibliji, u Knjizi Postanja, samo se pominje u mnogo poznatijim poglavljima o njenom ocu Jakovu i njegovih dvanaest sinova. Ispričan glasom Dine, roman otkriva tradicije i nemire u životima žena iz prošlosti. Dinina saga otkriva zaboravljeni svijet čudesnih rađanja, robova, zanatlija, kućnih bogova i sestrinskih tajni. Autorka na veličanstven način opisuje živote žena iz doba koje je izrodilo našu civilizaciju i naše najtrajnije vrijednosti. Izdavač je Laguna.
Leto autorke Tuve Janson klasik je svjetske literature. Ostarjela umjetnica i njena živahna i prgava unuka Sofija provode ljeto na jednom ostrvcetu u Finskom zalivu. Zajedno istražuju okolinu i doživljavaju svakojake avanture. Baba i unuka se svađaju, raspredaju o životu, smrti, prirodi, ljubavi. Život na ostrvu teče sporo, lako, kao da se ljeto neće nikada završiti, ali romanom ipak provejava slutnja da je sve prolazno, a ljepota, spokoj i život efemerni. Roman zasnovan na odnosu starice i djevojčice mogao bi lako da sklizne u sentimentalnost, ali to se ne dešava i u tome se ogleda genijalnost ove autorke. Izdavač je Odiseja.
Posao sa nepunim radnim vremenom u video-klubu, povremeno društvo nekolicine prijatelja i neambiciozna dnevna rutina koja se u najvećem broju slučajeva završava picom i gledanjem filma u jednosobnom stanu u Stokholmu. Tako izgleda život junaka roman Račun, autora Jonasa Karlsona. Sve se mijenja kada junaku stigne misteriozni račun na 5,7 miliona kruna, što je cijena svega što je zaradio u životu. Ova je knjiga, ispunjena zavodljivim humorom i oštrim zapažanjima o ludostima našeg doba. Izdavač je Laguna.
Zašto se niste ubili memoarska je proza Viktora Frankla, ali i važan i uticajan filozofski esej o prevladavanju užasa rata i užasa nepostojanja smisla. Frankl tvrdi da ne možemo da izbjegnemo patnju, ali možemo da pronađemo smisao u njoj. Zato je ova knjiga i dan-danas jedna od rijetkih pohvala čovjeku i njegovim mogućnostima prevladavanja tamnih i mučnih životnih okolnosti. Izdavač je Kontrast.
Plastelin je knjiga namijenjena mlađim čitaocima koja nudi jednostavna uputstva kako da na lak način oblikujemo životinje. Djeca će se zabaviti praveći od plastelina divne figure. Svaki postupak je detaljno objašnjen jednostavnim jezikom koji je djeci lako razumljiv, a svako objašnjenje je adekvatno ilustrovano tako da će mlađi čitaoci biti oduševljeni čitavim nizom životinja koje mogu da naprave započinjući od prostih oblika kao što su lopte i glistice do plastelina. Roditelji, vaspitači i nastavnici biće zadovoljni ovim umijećem koje djecu uvode u svijet umjetnosti i pomaže da ispolje sav svoj kreativni potencijal. Izdavač je Mali princ.
