Trebinje – foto padrino.baTri mosta na Trebišnjici ukras su grada, pogotovo po dana, a sada će biti i po noći. U njihovo osvjetljenje Hidroelktrane na Trebišnjici će uložiti skoro milion maraka. Radovi su počeli i to od onog najpoznatijeg. Konačno će u punom sjaju da zasvijetli Perovića odnosno Arslanagića most.
„Poslije ovoga ide realizacija projekta na Kamenom mostu a zatim i na Andrića mostu. Samim osvjetljenjem ovdje na Perovića mostu lukova, dobićemo dobru projekciju mostu kako uveče tako i u popodnevnim časovima“, kaže Dragan Okuka, HET.
Svjetla su moderna i dekorativna. A oni koji su sve projektovali kažu da je Trebinje više nego inspirativno.
„Mogu reći da je Trebinje sa aspekta arhitektura lajtinga inspiracija jer ima prelijepe objekte sa istorijom, kulturnim naslijeđem i to traži jedan poseban pristup kakvi i jesu. Najbolje se vidi objekat noću“, kaže projektant Milan Kulić, a prenosi ATV.
Vrijednost projekta je 910.000KM sa PDV-om što će platiti HET. Prvi most zasvijetliće polovinom maja a do kraja juna sva tri.
„Što se tiče projektne dokumentacije Grad Trebinje je sve isfinansirao, isto tako sve što je neophodno mi smo dali punu podršku da se to pripremi i u narednom periodu održava. Učestvovaćemo u izgradnji video nadzora da se ovo sačuva“, kaže Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.
Projekti osvjetljenja urađeni su za 14 objekata, među njima su ova tri mosta. Gradski čelici se nadaju da će uskoro realizovati i ostale, prvi na spisku su vjerski objekti ali i Stari grad.
Četiri broda zarobljena u luci Baltimore otkako se prošlog mjeseca srušio most Francis Scott Key isplovila su u Atlantik, nakon što su se raščistile olupine i otvorio dublji kanal. Očekuje se da će peti brod isploviti kasnije danas, piše Splash247.
Balsa 94, brod za opće terete, prvi je isplovio jučer, 25. aprila, a potom još jedan brod za opće terete, Saimaagracht, zatim Carmen brod za prijevoz automobila i bulker Phatra Naree od 35.882 DWT u vlasništvu Thailand’s Precious Shipping.
U luku su počeli i uplovljavati brodovi. Tvrtka American Sugar Refining priopćila je da je pošiljka sirovog šećera s Floride stigla u njihovu rafineriju u Baltimoreu početkom ovog tjedna.
Od jučer poslijepodne, nizozemski Frisian Ocean od 8.000 DWT koji stiže iz Irske, Federal Tyne od 53.000 DWT, rasuti brod registriran na Maršalovim otocima i Strategic Tenacity od 36.800 DWT stoje u redu da budu prvi veliki brodovi koji će ući u baltimorsku luku, piše The Maritime Executive.
Novi kanal dubok 12 metara otvoren je ovaj tjedan, ali će se ponovno zatvoriti u ponedjeljak dok počnu operacije uklanjanja Dalija, broda koji je prije mjesec dana udario u most usmrtivši šest radnika na održavanju cesta.
Singapurski brodovlasnik Grace Ocean i brodovlasnik Synergy Group suočavaju se sa suđenjem u Baltimoreu nakon što su gradski odvjetnici ove sedmice podnijeli tužbu, tvrdeći da je njihov brod napustio luku u uvjetima “nesposobnim za plovidbu”.
Glavni kanal luke, s dubinom od 15 metara, trebao bi se ponovno otvoriti sljedeći mjesec nakon uklanjanja broda.
Od Danilovog mosta i Bijelih Nerina do Male plaže i nazad u Boku
Koliko je iscjeljujuća moć prirode uvjerili su se ovog vikenda članovi/ce Planinarskog kluba „Vjeverica“ iz Kotora, penjući se od Međurječja kroz Kanjon rijeke Mrtvice. Dišući punim plućima, prepoznajući dušom mirise proljeća i napajajući oči zelenilom livada i gora, sa strahopoštovanjem prema surovim liticama Maganika i Rovačkim gredama, nisu skrivali oduševljenje za brojne slapove, bukove koji su ih pratili svojim vodenim šumom duž čitave distance duge od oko devet kilometara u jednom pravcu. Na tom putu pozdravilo ih je i stado ovaca u pratnji čobana i pasa, mimolilazeći se uz dužno poštovanje.
Pauzama uz predah i užinu, uz smijeh i druženje obilježili su najmarkantnije tačke ove fantastične rute- Danilov most, Kapiju želja, slapove Bijeli Nerini i Malu plažu. Mnogima je zastao dah prolazeći užlijebljenim stenovitim putem kroz Rovačku gredu, koji je probijen 1973. godine, na inicijativu neimara Danila Jaukovića. Naslijeđe vrijedno truda, s obzirom da u njemu danas uživaju brojni domaći i strani posjetioci.
Kanjon rijeke Mrtvice
Njegujući svoj primorsko-planinarski vedri duh, „Vjeverice“ (nekolicina njih) su se i ležerno okupale u ledenoj vodi, u prisustvu stotinjak ljubitelja prirode uz drugih mjesta, koji su se organizovano ili samostalno, okupili na ovom „kultnom“ mjestu, ispod velikog stabla, uz muziku i roštilj. Mnogi učesnici i učesnice ture su u povratku nausput ubrali i listove srijemuša (medveđeg luka), da u duhu proljećnjeg čišćenja organizma zgotove doma laganu aromatičnu salatu, potaž ili namaz.
Do Međurječja i nazad, njih 42 planinara/ki imali su organizovani autobuski prevoz, usput su sakupili i humanitarnu pomoć za jednu svoju članicu, a vodič ove nezaboravne ture bio je Željko Obradović.
U maju je u organizaciji PK „Vjeverica“ planirana još jedna tura kroz Mrtvicu, s obzirom da interesovanje za ovaj biser prirode među planinarima ne posustaje.
Projekat SUSTOUR – “Sustainable tourism for local development”, na kome je Turistička organizacija Herceg-Novi projektni partner, prijavljen na 1. poziv u okviru programa Interreg VI-A IPA Programme Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro 2021 – 2027 u avgustu 2023. godine, odobren je za finansiranje. Vodeći partner je Grad Drniš (Hrvatska) a ostali, osim Turističke organizacije su, Šibensko-kninska županija (Hrvatska) i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa županije Zapadnohercegovačke sa sjedištem u Širokom Brijegu (Bosna i Hercegovina).
Ukupni budzet projekta je 1.989.646,70 EUR-a, a Turističkoj organizaciji pripada 395 514,00 EUR-a. Odobreno je sufinansiranje od 85%.
Projekt ima za cilj unapređenje održivog ekonomskog razvoja, socijalne uključenosti i inovacija kroz promociju kulturne baštine i različitih turističkih aktivnosti u jadranskom zaleđu. Planira se uspostavljanje registra baštine, valorizacije baštine i mapiranje materijalne i nematerijalne baštine u ciljanom prekograničnom području. Takođe, predviđena je uspostava nove infrastrukture za posjetioce u Drnišu i Herceg Novom te organizovanje autentičnih agroturističkih i kulturnih događaja za posjetioce uz niz edukativnih radionica za sektor turizma iz ciljanog prekograničnog područja.
Turistička organizacija će kroz ovaj projekat realizovati aktivnosti usmjerene ka revitalizaciji kulturne baštine – kao što je sprovođenje restauratorskih radova i opremanje Forte Mare na osnovu konzervatorskog projekta, izrada tehničke dokumentacije za opremanje Zapadne kule, te priprema dokumentacije za izradu replike Osnivačke povelje grada. Takođe, planirana je organizacija Sajma domaće trpeze na Kamenom kao dijela većeg, regionalnog ruralnog festivala, nabavka (izrada) sklopivih stolova za Sajam, izrada „uniformi“ sa vezom za učesnice Sajma, aktivnosti na području Parka prirode Orjen te edukativne radionice i promocija.
Službenici policije uhapsili su tokom vikenda 26 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola ili droge, kao i zbog drugih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz policije su rekli da je, od petka do danas, na crnogorskim putevima evidentirana 41 saobraćajna nezgoda, u kojima su četiri osobe teže povrijeđene, a 14 lakše.
Kako su naveli, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 163 prekršajne prijave, izdali 1.054 prekršajna naloga, privremeno oduzeli 14 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
„Pripadnici saobraćajne policije uhapsili su 26 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga, ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja“, navodi se u saopštenju.
Iz policije su rekli da je od tog broja 14 vozača uhapšeno zbog vožnje pod pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, a osam zbog vožnje pod dejstvom droga ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Kako su kazali, četiri vozača uhapšena su zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
„Od ukupnog broja uhapšenih osoba, 15 vozača je uhapšeno u Podgorici i pet u Danilovgradu“, navodi se u saopštenju.
Jedrena na skromnim refulima jugozapadnog vjetra brzine pet do sedam čvorova, 19. Tivatska Regata UNA Montenegro CUP ipak je donijela uzbuđenje na cilju kod Ponte Seljanova. Nakon višesatne upornosti i vještine u hvatanju oskudnog vjetra, prva tri broda u realnom vremenu su u samo par minuta razlike završila takmičenje.
Najbrža je bila posada kormilara Sima Dabovića iz JK Jovo Dabović Baošići sa Oxygenom. Drugi u cilj je ušao tim Lazure Marine sa skiperom Dmitrijem Geduljanovim na jedrilici Auckland, dok je treći bio Sinji Galeb JK Delfin, sa kormilarom Franom Tripovićem.
Posljednji u cilj ušao je Nikola Truš sa jedrilicom Chita pod bojama JK Lahor Kotor, čime je zaslužio memorijalnu nagradu “Eldin Omeragić Kuba”- pršut.
Tivatska regata – foto CG News
Na 19. Tivatskoj regati UNA Montenegro CUP nastupilo je ukupno 29 brodova. Rezultate za prva tri mjesta donosimo po klasama:
Klasa 1
Andrija Marković, Seascape, JK Delfin
Romina Racković, Bavica, JK Lahor
Klasa 4
Matija Rašović, Medusina, Brodarsko društvo Jugole Grakalić
Miodrag Milić, Vega, JK Delfin
Milan Mitrović, Star@, Boka Surfing
Klasa 5
Simo Dabović, Oxygen, JK Jovo Dabović
Frano Tripović, Sinji Galeb, JK Delfin
Predrag Pavićević, Asso, JK Delfin
Tivatska regata – foto CG News
Klasa 6
Goran Kovačević, Vagabund, Porto Novi
Klasa 7
Dmitrij Geduljanov, Auckland, Lazure Marina
Nebojša Dimitrijević, Bojana, MORNARICA
Milan Lučić, Amaryllis, UNA Montenegro
Klasa 8
Filip Petričević, Altair, JK Lahor
Aleksandar Jandrić, Sunny Wind, Kalimanj
Dmitro Kozelkov, Zayusha, Montenegro Charter
Ojedrene barke
Branko Krstović, Andamento Lento, JK Delfin
Miroslav Orlov, Šajka, JK Delfin
Hobbie Cat
Toni Belan, Tonci, Boka Surfing
Nikola Golubović, Đuro, JK Delfin
Tivatska regata – foto CG News
Nagrade najuspješnijima na 19. izdanju tradicionalne regate JK Delfin dodijelio je njen osnivač, član Skupštine JK Delfin i predsjednik Skupstine Crnogorskog jedrilicarskog saveza Robert Farks.
Uprava kluba iskoristila je priliku da se na dugogodišnjem zalaganju za očuvanje jedriličarske kulture u Tivtu i Boki zahvali veteranima kluba- Borisu Peanu, Branku Krstoviću i Bošku Grabiću, dodijelivši im prigodne poklone i zahvalnice.
Tradicionalno- učesnike regate i prijatelje jedrenja u Boki na obali je sačekao objed, a druzenje i zabava nastavljeni su uz koncert bokeskog Ansambla Toc.
Program Festivala vjetra nastavlja se u petak kada će u JU Muzeji I galerija Tivat biti otvorena izložba “Mare Nostrum” udruženja Adriatic Artists.
Budva – foto Foto: arhiva, Vladimir Predojević/Budvanostaligičari
Opština Budva će se danas prisjetiti jedne od najvećih pomorskih tragedija koje su ikada pogodile njenu teritoriju. Sa početkom u 12 sati, u sali Skupštine Opštine Budva, održaće se događaj povodom obilježavanja 75 godina od nesreće koja je ostavila trajni trag u istoriji Budve, saopšteno je iz Službe predsjednika Opštine.
Opština Budva poziva sve građanje i zainteresovane pojedince da prisustvuju ovom događaju, kako bi zajedno obilježili ovaj važan datum u istoriji Budve i odali počast onima koji su izgubili živote u ovoj tragičnoj pomorskoj nesreći.
Iako su detalji o ovoj tragediji oskudni, priloženi članak iz 1999. godine, čiji je autor Mr Marko Đ. Ivanović, predstavlja jedan od rijetkih izvora informacija o tome.
Tragični izlet
Povodom 50. godišnjice utopljenja 23 izletnika 1. maja 1949. godine u Budvi
PRVI MAJ – međunarodni praznik rada (dan solidarnosti na štrajkački pokret koji je dostigao najveći zamah 1. maja 1886. godine u Čikagu) proglašen je dvodnevnim praznikom u socijalističkoj Jugoslaviji. Veselo i gotovo svuda izletnički se proslavljao u poslijeratnim godinama. No, veću izletničku opuštenost i veselje ljudi, na žalost, pratile su ponekad i velike tragedije. Jedna od njih desila se prije 50 godina u Budvi. Podsjetićemo na uzroke i posljedice davljenja 23 izletnika prilikom proslave 1. maja 1949. godine „Pod Tunjom“ na Slovenskoj plaži u Budvi, na povratku sa izleta sa ostrva Sv. Nikole. Korišćeni su podaci iz sudske dokumentacije.
Proslava 1. maja se dugo godina poslije rata unaprijed planirala i pretežno vezivala za zajedničke izlete omladine, sindikata i građana. Takva proslava organizovana je 1948. godine ispred crkve Sv. Petke u maslinjaku kod „Gvozdenog mosta“. Uz radio-program, sendviče od pršuta i pivo iz bureta, to lijepo druženje na sunčanom proljećnom danu, prošlo je veselo. Na ovom izletu čulo se da će sljedeće godine proslava 1. maja održati na Školju (ostrvu Sv. Nikola).
Iz sudske dokumentacije ne može se tačno vidjeti ko je organizator proslave na ostrvu Sv. Nikola. Tada je u Budvi bilo Ribarsko preduzeće NRCG (direktor Daro Petković) koje je svojim plovnim parkom vršilo prevoz izletnika na ostrvo. Prema izjavi Đura Brajaka, pomorskog saobraćajnog upravitelja Lučke kapetanije u Budvi, nekoliko dana prije proslave saznao je od direktora Ribarskog preduzeća da će radnici i članovi njihovih porodica ići na proslavu 1. maja na ostrvu, a građani na izlet pod Svetom Petkom. U međuvremenu, tokom noći uoči praznika, stvar se izmijenila i odlučeno je (ne vidi se ko je odlučio) da svi idu na izlet na ostrvo. Na izlet se polazilo sa obale iz Budve od 5.45 do 11.45 časova prije podna. Polazilo se skoro svakih pola sata, kako su nadolazile sindikalne podružnice pojedinih ustanova. Brajak je lično određivao koliko izletnika se može ukrcati na pojedini brod u polasku iz Budve. Prevoz su vršili brodovi Ribarskog preduzeća: ribarica K323 „Omladinac“ (zapovijedao Antun Serbus) i neki motorni čamci – leuti. Brodovi su bili svečano okićeni, kako to i priliči svečanom izletu. Ribarica je počela prevoz u 6.30 sati ujutro. Vozilo se uobičajenim kursom od Slovenske plaže i „Tunje“ i dalje prema ostrvu. Nakon drugog prevoza izletnika, ribarica je završila jutarnju vožnju oko 8 sati i usidrila se u blizini ostrva. Zapovjednik Sebus i ostali članovi posade broda ostali su na proslavi.
Anton Serbus, po naređenju direktora ribarskog preduzeća, poslije 13 sati počeo je sa vraćanjem izletnika sa ostrva u Budvu. Ribarica je bila sidrištu, pa se ukrcavanje izletnika vršilo prekrcavanjem leutom sa ostrva. Na ribaricu je ukrcano 20-25 izletnika. Trebalo je još jednim leutom (upravljao Jozo Lukšić) da se izletnici prevezu na ribaricu, međutim Lukšić je sa izletnicima produžio za Budvu i nasukao se na „Tunju“ – na pola puta između ostrva i Slovenske plaže. Kada je to vidio Anton Serbus otplovio je da mu pruži pomoć. Zbog plićaka nije mogao da priđe nasukanom leutu, a iz Budve se vraćao prazan drugi leut (upravljao Mirko Lazarević iz Glavatičića) i iz nasukanog leuta je prekrcao desetak izletnika na ribaricu, nastavivši put za ostrvo po ostale izletnike. Ribarica je uz pomoć tegljača – konopa lako izvukla nasukani leut. Pošto je na nasukanom leutu bio manji kvar motora ribarica je pričekala da se ukloni kvar i vratila se na ostrvo po izletnike. U međuvremenu, sa ostrva je pristigao novi leut sa putnicima (upravljao Čedomir Gopčević) i prekrcao izletnike na ribaricu (oko 20-30). Po mišljenju Komisije, u tom času na ribarici se našlo 55-65 izletnika, po izjavi Serbusa i još nekoliko očevidaca, na ribarici je moglo biti znatno više putnika (80-120).
Zapovjednik ribarice K323 „Omladinac“ nakon izvlačenja nasukanog leuta pretrpanog izletnicima, uzeo je pogrešan kurs, tik uz „Tunju“ u pravcu Slovenske plaže, vozeći maksimalnom brzinom od 9 milja. Kada je došao gotovo do same plaže, dao je kormilo sasvim lijevo i pod uglom od 90 stepeni promijenio kurs u pravcu Budve. Maksimalna brzina i nagli zaokret nalijevo su destabilizovali brod i on se zaokrenuo i izvrnuo na desnu stranu (prema „Tunji“) u položaju sa krmom okrenut prema Budvi (zapad) i pramcem prema Zavali (istok). Nesreća se dogodila na mjestu zvanom „Ispod Tunje“ na 15 metara daleko od obale Slovenske plaže 1. maja 1949. godine u vremenu od 13.45 do 14 časova.
U trenutku nesreće nastala je neopisiva gužva, vriska i panika – svi su se odjednom našli u moru. Mnogi nijesu znali da plivaju. Iza ribarice išao je Mirko Lazarević svojim leutom i odmah priskočio u pomoć. Mjesto nesreće vidljivo je sa svih strana i odmah su Budvani i drugi čamcima pohitali i učestvovali u spašavanju i tako doprinijeli da se smanji broj nastradalih. Na brodu je bila mreža tunolovka (teškka oko 1000 kg) koja je sigurno doprinijela da bude više žrtava. Moguće je da je nekima i spasila život jer su se spasili za njene plute čekajući spasioce. Unesrećenima je ukazivana brza ljekarska pomoć u bolnici u Budvi. Pola sata prije nesreće isplovila je jedna koča iz Budve, ali zaustavljeno je vađenje broda dok je oko 18 sati stigla Komisija. Ribarica K323 „Omladinac“ je dotegljena u Budvu u 23 sata.
Drugog dana nesreće formirana je stručna komisija o uviđaju ribarice koja je pretrpjela nesreću. Komisiju su sačinjavali: Dejan Balie, javni tužilac, Vidoje Marković, šef opun. UDB-e za pomorski saobraćaj, Benedikt Simović, upravitelj Lučke kapetanije Kotor, Dušan Stevović, poručnik obalne plovidbe, Ivan Pilek, motorista sa ribarice K323, Vladimir Svecev, prip. luč. poručnika kao zapisničar. Komisija je izvršila pregled i uviđaj broda, napravila skicu položaja nesreće ribarice K323, dala nalaz i svoje mišljenje. U nalazu Komisije se, između ostalog, kaže: „Brod je nakon nesreće bio prevrnut na njegovu desnu stranu sa lijevim bokom – katarkom na razini morske površine, od obale udaljen 15 metara, kormilo, motor i telegraf (spaja komandni most sa motorom) su u ispravnom stanju, smjer putovanja je prikazan skicom, utopilo se 23 lica (9 muških i 14 ženskih)“. Iz stručnog mišljenja Komisije izdvajamo (date oznake u zagradi su sa skice): sa sidrišta kod ostrva (H-1) ribarica je išla na spašavanje nasukanog leuta na sredini „Tunje“ (O), na mjestu spašavanja leuta na ribaricu je prekrcan dio – 10 izletnika sa nasukanog leuta i u međuvremenu je naišao novi leut sa ostrva i sa njega prekrcao na ribaricu 20-30 izletnika, te je ukupan broj na ribarici K323 bio 55-65 putnika, sa mjesta ukazane pomoći leutu (0), sa mjesta ukazane pomoći leutu (O), K323 nije zauzela pravilan kurs sa većim lukom u desno (H-3) već je imala kurs koji je zauzela sa sidrišta (H-1) ploveći uzduž same „Tunje“; da je uzet veći kurs sa većim lukom u desno (H-3) do nesreće ne bi došlo do naglog zaokreta i nesreće; do nesreće ne bi došlo ni uz pogrešan kurs, ali da je bila manja brzina u momentu zaokreta broda pod uglom od 90 stepeni (oko 4 umjesto 9 milja).
Posebna komisija je procijenila na ribarici K323 u visini od 30.000 dinara.
Iz mnogih izjava koje su uslijedile nakon nesreće kao i izjava na sudu, vidljivo je da je zapovjednik ribarice Anton Rebus više puta opominjan da smanji brzinu. Na opomene Milivoja Balabušića je odgovorio „Ne boj se ništa“. Upozoravan je i od Čikića, Pileka, Draškovića i drugih. Jovo Simov Marković je na sudu izjavio da je Serbus doviknuo grupi putnika: „Uhvatite malo više vazduha“ (ovo Serbus poriče). Na sudu je isticano da brod nije bio suviše stabilan, jer se na gornjem dijelu broda nalazila cijela nadgradnja, a u donjem dijelu motor. Tako se on pri jačem vjetru i talasima jače ljuljao i nije bio podesan za prevoz putnika. Zapovjednik broda nije bio pijan, na izletu je popio dvije-tri krigle piva, a bio je i vrlo raspoložen.
Anton Serbus je od strane Okružnog suda u Titogradu, 26. oktobra 1949. godine, osuđen je na smrtnu kaznu strijeljanjem, trajnim gubitkom građanskih prava sem roditeljskih i na nadoknadu štete od 30.000 dinara Ribarskom preduzeću NRCG Budva.
Na ovako visoku kaznu uticalo je njegovo služenje u neprijateljskoj vojsci za vrijeme Drugog svjetskog rata, otkriveno za vrijeme ovog sudskog procesa. Serbus je iz Kostajnice, Boka Kotorska, rođen 1918, a po nacionalnosti Hrvat. Izučavao je limarski zanat u „Arsenalu“ u Tivtu, a završio Brodarsku pomorsku školu (1937) i dobio čin podnarednika, kasnije i narednika. U Zagrebu se dobrovoljno javio za Ustašku mornaricu i u sastavu Hrvatske pomorske legije upućen na Crno more. Učestvovao je u borbama protiv SSSR. Komandovao je ispaljivanjem torpeda u potapanju sovjetskog broda (poslužili su se varkom, istakavši bijelu zastavu u znak predaje, kada su se primakli ruskom brodu na udaljenosti 1000-1600 metara Serbus je kao prvi torpedista u ruski brod ispustio torpedo, pa su pobjegli pod dimnom zavjesom). Učestvovao je u postavljanju podmorskih mina pod Jaltom. Dva puta je od strane NJemaca upućivan u NJemačku na kuseve – mjesec dana za motoristu i šest mjeseci za torpedistu. U toku okupacije pet puta je odlikovan – tri put od Ustaša i dva puta od NJemaca. Odlikovanja: „Hrvatska spomenica“, hrvatska medalja „Kralj Zvonimir“, „Rumunska medalja za borbu protiv komunizma“, „NJemački krst za revnosnu službu“ i „Znak legije“.
Za zapovjednika ribarice K323 Serbus je postavljen 25. maja(?) 1949. godine. Za vrijeme suđenja imao je ženu Ružu i dijete staro dvije i po godine. Za vrijeme izdržavanja kazne rodilo mu se i drugo dijete. Siromašnog je imovinskog stanja.
Vrhovni sud NRCG potvrdio je prvostepenu presudu – smrt strijeljanjem (br. 56/49 od 27.12.1949). Odlukom Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ od 28. aprila 1950. godine kazna strijeljanjem zamijenjena je kaznom lišenja slobode sa prinudnim radom u trajanju od 20 godina, a kazna trajnog gubitka građanskih prava zamijenjena je gubitkom građanskih prava u trajanju od 5 godina. Odlukom o pomilovanju osuđenih lica (pom. br. 3700/54 od 28.11.1954) kazna mu se snižava za osam godina. Obzirom na dobro vladanje odlukom državnog sekretara za unutrašnje poslove NRCG (br. 4737 od 22. novembra 1956. godine) Serbus je pušten na slobodu uz uslovni otpust.
Posljednji utopljenik izvađen iz mora je Novica Potporić, 12. maja 1949. godine pronađen je u moru kod Skočiđevojke (Bela Bak i još jedan Budvanin su ga vezanog za čamac doveli u Budvu). Evo imena utopljenih izletnika:
1. Ivanović Nika Stane, Ivanovići, Budva, rođena 1925.
2. Ivanović Joka Danica, Ivanovići, Budva, rođena 1932.
3. Kostić Mirka Sofija, Herceg-Novi, rođena 1931.
4. Krivokapić Pera Radoje, Prištet, Cuce, rođen 1920.
5. Kulinović Krsta Blagoje, Herceg-Novi, rođen 1931.
6. Kuzman Marka Anđe, Pobori, Budva, rođena 1929.
7. Lazarević Steva Pajo, Herceg-Novi, rođen 1905.
8. LJakočević Duše Prelja, Zatrijebač, Gusinje, rođen 1917.
9. Marković Mitra Marija, Markovići, Budva, rođena 1931.
10. Marković Pera Dušan, Markovići, Budva, rođen 1936.
11. Marković Filipa Marko, Markovići, Budva, rođen 1915.
12. Martinović Vasa Stane, Brajići, Budva, rođena 1932.
13. Potporić Jovana Novica, Pljevlja, rođen 1931.
14. Pribilović Iva LJubica, Pobori, Budva, rođena 1926.
15. Račeta Milica, Kavač, Tivat, rođena 1929.
16. Stanišić Đura Drage-Dobrana, Stanišići, Budva, rođena 1935.
17. Stanišić LJuba Zorka, Stanišići. Budva, rođena 1929.
18. Stanišić Iva Krsto, Stanišići, Budva, rođen 1872.
19. Stanišić Steva Ivana, Stanišići, Budva, rođena 1933.
20. Stanišić Pera LJubica, Stanišići, Budva, rođena 1931.
21. Stojanović Rista Joko, Brajići, Budva, rođen 1907.
22. Tomašević Lazara Danica, Herceg-Novi, rođena 1934.
23. Čelanović LJubica, Tivat, rođena 1913.
Smatramo za potrebno da se postavi spomen obilježje u blizini mjesta nesreće.
(Primorske novine, 30. aprila 1999, str. 18)
***
Skupštine opštine Budva je povodom 50. godišnjice utopljenja prvomajskih izletnika održala 30. aprila komemorativnu sjednicu. Sljedećeg dana, 1. maja, delegacija SO Budva je u prisustvu rodbine utopljenika položila vijenac na mjesto ove nesreće na Slovenskoj plaži. Poslije toga nije bilo zvaničnog obilježavanja ovog tragičnog događaja.
Kompanija “Kotor Cable car” je dobila saglasnost Vlade da kod banke uzme investicioni kredit u iznosu od 3.000.000 eura i novac uloži u izgradnju opreme za planinski bob i druge sadržaje.
Informacija o tome je usvojena na posljednjoj sjednici Vlade. U njoj se navodi da se “Žičara”, Ministarstvu turizma obratila početkom aprila radi dobijanja saglasnosti, te da je kredit uzet na period od šest i po godina.
“Lista uslova podrazumijeva investicioni dugoročni kredit, a pored ostalog i obezbjeđenja u vidu kontinuirane hipoteke u iznosu od 10.000.000 eura na period od deset godina na zemljištu opisanom u LN 1678 KO Njeguši, Cetinje. Kupoprodajna vrijednost zemljišta iznosi 900.000 eura”, piše u informaciji.
Koncesionar, po ugovoru koji je potpisao sa vladom, ima obavezu da izvršnu vlast prije potpisivanja ugovora o zaduženju informiše o tome.
U Budvi je u toku 21. izdanje Međunarodnog budvanskog karnevala, jedne od najomiljenijih i najveselijih manifestacija u crnogorskoj metropoli turizma. Drugog dana manifestacije upriličeni su Mala karnevalska povorka i Dječji karneval u kojima su uživali mnogobrojni mališani koji su ispunili grad šarenim maskama, dobrom muzikom i iskrenom radošću.
U skladu sa ovogodišnjim sloganom karnevala, “Zajedno”, na trgu ispred Starog grada se moglo osjetiti zajedništvo 48 karnevalskih grupa ujedinjenih u misiji da pokažu svu ljepotu karnevalske tradicije i šire ljubav.
NVO „Feštađuni“ kao osnivači Karnevala i Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva kao organizatori pobrinuli su se da sve prođe u najboljem redu.
“Po broju prisutnih, kako učesnika, tako i posjetilaca vidite da je karneval zaista uspio. Došao je veliki broj ljudi, ne samo iz Crne Gore, već i iz regiona. Mala karnevalska povorka okupila je oko 1.500 mališana iz cijele Crne Gore -iz Mojkovca, Kolašina, Bara, Tivta, najveći broj mališana je iz Budve i Podgorice, a imamo i grupu iz Srbije, što joj daje međunarodni karakter,” istakla je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Zadovoljstvo ovako dobrom posjećenošću istakla je i jedna od organizatorki Dječjeg karnevala u Budvi, Ivana Kurtović.
“Vidite vesela, nasmijana lica mališana i to dovoljno govori o svemu. Jako sam zadovoljna kako sve protiče. Ove godine imamo 48 karnevalskih grupa što je veliki broj u odnosu na prethodne i to nam govori da karneval počinje da živi u Budvi, a živi zato što ga pokrećemo iz škole i vrtića. Dok god ovo potiče iz škole, karneval će imati svoju budućnost,” kazala je Kurtović.
Važnost ovakvog prenošenja karnevalske tradicije na mlađe generacije istakla je i jedna od vaspitačica koje su vrijedno pripremale i predvodile maskiranu djecu.
“Mi smo jedna od predškolskih grupa iz budvanskog vrtića “Ljubica V. Jovanović – Maše”, od ukupno deset koje nastupaju danas na našem Budvanskom karnevalu. Svih godina od kako postoji karneval i naš vrtić učestvuje u ovom veličanstvenom događaju kako za naš grad, tako i za našu državu. Ovo je značajna prilika da djeca pokažu šta mogu, izvedu različite koreografije, da se snađu u ovako velikoj gužvi i znaju da funkcionišu kada se nalazimo u nekom okruženju koje nije tipično i svakidašnje. Naravno, i da nauče da žive sa karnevalom, jer je to pravi način da karneval i dalje traje,” kazala je vaspitačica JPU “Ljubica V. Jovanović – Maše”, Vesna Jovanović.
Najveće oduševljenje pokazali su najmlađi koji su gradom prodefilovali u kostimima kauboja, čarobnjaka, vila, gusara, pingvina, pčelica, likova iz bajki, te su osim dobre zabave mnogobrojnoj publici prenijeli neke važne, ekološke poruke i dočarali duh poznatih mjuzikala.
“Predstavile smo se plesom i sa malo gimnastike, plešemo uz pjesmu “Shake It Off”, naša karnevalska maska se zove Karnevalske zvijezde. Nije nam prvi put, učestvovale smo i prošle i pretprošle godine. Pozvale bismo sve vršnjake da se priključe, jer je baš divno iskustvo i baš se dobro zabavljamo,” navele su učesnice Dječjeg karnevala, Jovana Jovanović i Lana Vujanović.
Nakon uspješno organizovanog Dječjeg karnevala, dobar provod u Budvi se nastavlja već danas velikim brojem muzičkih nastupa.
“Najavila bih nastupe na dva trga, u pitanju su Pjaceta kod kuće Čekrdekovića gdje će nastupiti DJ Fikus i Bucotzar, a zatim i Ana Vol (Anna Wall), rezident jednog od najpoznatijih londonskih klubova – Fabric London, a na platou ispred „Jadranske straže“ biće nešto posebno za ljubitelje hip-hop muzike. Nastupiće Mixa The Dude, Radio Katakomba i Prti Bee Gee, jedan kultni beogradski rep sastav. Svi ljubitelji rep i elektronske muzike dođite da se zajedno zabavimo u Budvi,” poručila je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Današnji bogati muzički program počinje od 19 časova, te će biti odlična uvertira za tradicionalni Abrum koji će se održati 30. aprila unutar Starog grada i Veliku karnevalsku povorku koja će biti upriličena 1. maja.
